Koronaa-wiris, gaño dowrowo winndere!

0
846
natal wiris koronaa
natal wiris koronaa

Koronaa-wiris ! Inniraa noon ko ñawu kuuɓtodinngu, peeñngu e maayirɗe 2019 (noowammbar-desaambar 2019) he nder wuro ine wiyee Wuhan to leydi Siin, cariingu hannde e winndere hee e kuuɓal mum. Hannde, so en teyii mbiyen, tataɓal winndere ndee (hedde miliyaaruuji tati aadee) ko ko dartii tem, sibu ko dammbiiɓe he nder galleeji mum en, hay golloyaade ngolloytaako. Ɗuum noon firti ko golle faggudu keewɗe ko dartiiɗe, huunde ma a taw nde meeɗaa yiyeede e winndere men ndee. Kala ko neɗɗo miijotonoo aaɓnotaako, Koronaa wirus, ngel kullel mboros tokoñillel, waɗii ɗum !

Koronawiris ko mboros, omo wiyee kadi 2019-nCpV (Nouveau coronavirus/Koronawiris keso mo 2019). O ɓuri jaaloraade noon ko COVID-19. Ko wiyatee COVID-19 maa “coronaviris” (Kornawiris) fuɗɗii he winndere ndee to bannge yimɓe ko he hitaande 2019. Ɗum  fuɗɗorii ko no maɓɓo-becce nih, kono ko addi ɗum anndnooka. Mborosaaji goɗɗi ina ngoodnoo bayɗi no COVID-19 ganndiranooɗi  ko wayi no Kornawiris 2 maa SARS-CoV-2.

Ko ngu ñawu cariingu hannde he winndere ndee kala. Yuɓɓo Cellal Winndere (WHO/OMS)  inniri ɗum ko COVID-19. Garaaɗo ɗum fuɗɗortoo ko maɓɓo e paawngal ngal muusaani no feewi.

Ko OMS wiyi he COVID-19 ?

Yuɓɓo Cellal Winndere wiyi, ko ina tolnoo he 80% yimɓe araaɓe COVID-19, ina mbaawi sellude tawa cafraaki. Ko ina tolnoo tan he neɗɗo gooto nder njeegomo (1/6) heewi ñawde, wonda he caɗeele foofaandu. Ɗum noon, eɗen mberloo naamnal, holi no neɗɗo heɓirta COVID-19 haa wontana mo ñawu becce, no ɗum hemɓirta jofe e terɗe ɓanndu keddiiɗe ɗee ?

Holi no mboros oo naatirta he neɗɗo ?

Doktoor gooto ina wiyee Pr John Wilson, hooreejo “Royal Australian College of Pysicians” (Duɗal Laamɗoyankeewal Doktoreeɓe Australia) wiyi nder jaaynde Guardian Australia, Yimɓe araaɓe COVID-19 ina mbaawi fecceede he pecce nay (04) :

Feccere 1: ɓurɓe semorde, ɓe kolliraani ko raafaaɓe, tawa noon ko wonduɓe he mboros oo ;

Feccere 2 : ko soomɓe mboros oo tawa fuɗɗiima yaltude, poofirɗe mum en njaggaama. Ko ɓeen Pr Wilson wiyata « neɗɗo gonduɗo he paawngal e ɗojjo yanta he hoore muusoore maa gite ñawɗe ». o wiyi kadi « ɓeen wonduɓe heen tawa kollirooje ɗee njaltaani, ina mbaawi raaɓde tawa tinaani ».

Feccere 3: Ko ɓee ngoni hollirɓe ina ngondi he maɓɓo e paawle e ɗojjo haa natti waawde waɗde hay dara. Ɓeen ngoni yimɓe mooftuɓe COVID-19 haa hollini, nawaa he cafrirɗe. Ko ndee feccere ɓuri yaajde.

Feccere 4 : Pr Wilson wiyi ko ɓee ɓurata tampude ngati aɓe ngondi he maɓɓo-becce e paawngal e ɗojjo tawa ina nawdi he ñabbuuli goɗɗi hono “taasiyoŋ” maa “jabet” ñabbu rewam, ñawu ɓernde, ñawu jofe, ekn. Ɓee ko hedde 6% wonduɓe he mboros oo.

Holi no ñawu maɓɓo-becce mawnirta ?

So Koronawiris naatii he neɗɗo, rewrata ko goddol fotde balɗe nay haa joy feewa jofe. So gonduɗo he COVID-19 waɗtii ɗojjude e faawngude, tawata ko raaɓo ngoo yettiima cate ɗaɗi poofaali – tektekol nawowol henndu hakkunde jofe e boowal. O wiyi: “oon saanga tektekol foofaandu gaañoo haa waɗa ñawanɗe. Ñawanɗe ɗee cukka laawol henndu ummingol he jofe ngol. Cifotoren kala ko naati he tektekol henndu, ko wayi no gabble leydi, ina addana neɗɗo ɗojjude haa nde gabbe leydi ɗee njalti ”. Kono so jokkii, ɗum yaha haa to gaasuuji ɗii ngostondirta too, to joofirde tekteki henndu ɗii, raaɓta jofe haa waɗta yaltinde mboros oo boowal, raaɓora heen yimɓe ɓe ngondaano heen.

Sabii ɗuum ko so ñawanɗe ɗee jettiima jofe, ɗe nattat waawde nawde “oksijeen” lawƴoowo ƴiiƴam haa waawa yaltinde “gaas karbonik”. Ko ɗum addanta gonduɗo he COVID-19 yaawde sankaade.

Holi no gonduɗo he maɓɓo becce e COVID-19 safrirtee ?

He wiyde Pr Christine Jenkins, gardiiɗo Fedde Jofe to Australia (Chairwoman of Lung Foundation Australia), kadi ko o “opiroowo” jofe, tawi omo yeewtida he jaayndiyankooɓe Guardian Australia, o wiyi : “Ɗoo hannde maɓɓo-becce COVID-19 alanaaka tawo safaara”. Kanko Pr Christine Jenkins, o ɓeydi, o wiyi : “haa jooni wonduɓe he ñawu nguu ina kuutoroo safaruuji keewɗi, kono eɗen njaakorii maa en niytu safaruuji dentirɗi, gila he safaruuji mborosaaji haa e kaɓotooɗi mborosaaji, mbele maa ɗi ndiiwtu mboros COVID-19. E nguu ñalngu hannde, safaara mum yiytaaka tawo, so wonaa wallitde ñawɓe e rokkude ɓe oksijeen haa jofe maɓɓe mbaɗta waɗde gollal mum en, ndeen maa o sellu”.

So COVID-19 keɓii jofe neɗɗo, ina waawi addude ñabbuuli goɗɗi njilloo mo, ndeke safaruuji kaɓooji he mboros ɗii (antiviral) mbaɗtee e safaruuji “anti-biotik”. Heen sahaaji nih ɗum yonataa, reftata heen ko sankaare joom mum.

Ko seerndi COVID-19 e mborosaaji maɓɓo goɗɗi ɗii ?

Maɓɓo COVID-19 ina seerti he maɓɓooji jofe ɓurɗi wooweede ɗii, nawooji neɗɗo haa “antira” opitaal. Pr Christine Jenkins wiyi ko ɓuri heewde he mborosaaji maɓɓo becce haa neɗɗo “antira” ina njoganaa “antibiotik” barooji ɗum en. Kono mboros COVID-19 ko bonɗo, mo Allah bonni. O nanngata ko jofe no ngoorunoo, wonaa tan heen huunde no mborosaaji keddiiɗi ɗii nih.

Kollirooje (peeñirɗi) Koronawiris : no ɗe ciforii, holi nde gonduɗo heen yahata to doktoor ? Doktoreeɓe (hono Dr Aliwseyni Sal gonɗo to Kanada) mbiyi so neɗɗo sikkitiima jofe mum ko nanngaaɗe, ina ɗojja ɗojjo yoorngo (ngo yahdaani he kaakte), kine makko njoraani, ɗum firti ko ɓanndu makko woni ko he haɓde he mboros oo. So soofaaji ɓanndu ndonkanii mboros oo, o ɓeydoo naatde haa teeŋti noon he ɓeen ɓe ɓalli mum en ndonkiti sabu ñabbuuli goɗɗi, hono ñawu ɓernde e jabet e nayewu.

Hono no Doktoor Alhuseyni Sal, mborosiyanke gonɗo to Kanada, hokkiri ayaawo no ɓanndu neɗɗo haɓortoo mboros baawɗo wonde fof. Ɓanndu neɗɗo ina jogii “soofaaji” biyateeɗi “anti-corps”. Dr Sal wiyi ɓanndu wayi ko no galle kowraaɗo tugaaje leɗɗe kerɗe ɗe nguɗataa nii. So tawii galle oo ina waɗi tugaaje tati maa nay ɗe tiiɗaani, so kullel bonnowel arii ko ɗeen tugaaje ñawɗe liɓata rewa ɗoon naata nder galle. Ko noon ɓanndu neɗɗo siforii, so soofaaji ɗii tiiɗii, ɗi mbarat kala mboros garɗo, so soofaaji ngalaa doole maa ɗi ñawii, kala mboros garɗo ko ɗoon naatirta.

Pr Christine Jenkins jokki wiyi, “ɓuri yaawde heɓde mboros COVID-19 ko yahrooɓe he duuɓi 65 fayi dow, kam he wonduɓe he ñabbuuli “jabet” e “kanseer” e “jofe” e “ɓernde” e ñawu mooƴe ekn., e jaawinooɓe, e sukaaɓe yahrooɓe he duuɓi 12 fayi les”.

Mboros COVID-19 ɓuri yaawde warde ko nayeeɓe. Hoto cikken sabu eɗen cofti, eɗen celli, ɗuum ina addana en daɗde he mboros COVID-19. En ngonat he naywude tan soofaaji ɓalli men ina ɓeydoo famɗude doole, tugaaje galle men ina ɓeydoo wuɗde e yaafde.

Haalooɓe mbiyi “ nehtaare maa daɗndu Siin, surpitaare maa yool Orop, kono welsindaare maa boom Afrik. ”

Holi no COVID-19 reentortee ?

1. Ko adii fof ko laaɓal e senaare. Waktuuji 3 fof yo neɗɗo sooɗoro juuɗe mum alkol e “worde sawet”. So ɗuum alaa sooɗoroo saabunnde, waɗa he juuɗe mum haa ƴufa, yigga fotde hojomaaji 30. Mbaasen yejjitde hakkunde peɗeeli e cegeneeji e feɗeendu wordu nduu.

2. Refti heen ko suraade nder koɗki mum. So alaa-he-sago maa yalta, suuma kine mum cuumorɗi keɓetooɗi nder jeeyirɗe safaara (pharmacies).

3. Tewaare e waasde rokkude yimɓe juuɗe maa maɓɓondirde (ɓuucondirde he mum en), kala ko  ɓe mbaawi wonde ngati alaa ɗo mboros oo wonataa.

4. Rentaade dente ko wayi no inɗeeli, ndiftungaaji, jaalo, jamaaji e kala ko ina renndina yimɓe nder nokku uddiiɗo. Nder teemedere, neɗɗo gooto ina waawi raaɓde 95.

5. So en kulii kollirooje mboros njaltii he men (maɓɓo yoorngo, paawngal, becce muusooje, ekn.), njahen to doktoor he ko ɓuri yaawde. Ɗoo e Muritani, nodden 1155.

Aamadu Malal Gey, Goomu Kumpital FƁPM

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.