1 abril 1802 : won siftorooɓe

0
1681
loi_sur_la_traite_des_noirs_et_le_regime_des_colonies
loi_sur_la_traite_des_noirs_et_le_regime_des_colonies

Ko oon ñalawma, laamɗo mo Faraysenaaɓe paarnortoo hannde, ganndiraaɗo Napoleyon Bonaparte, neldunoo konu ngu 3 410 neɗɗo, umminoo wuro Brest (Farayse) ine tiindii Gadelup ngam artirde toon njiyaagu. Ɗuum ko caggal nde o eeli laamɓe Orop, o jiimi Misra.

Rewi heen ko wolde ƴiiƴiire, ɗo koninkooɓe ɓaleeɓe waaɓe no Iñaas (Ignace, jibinaaɗo to Gadelup) e kolonel Delgeres (Delgres, jibinaaɗo to Martinik), e ballal gadelupnaaɓe ndartii dartagol jooɗngol, fotde lewru, ko ina tolnoo e 4 000 koninke ɓe Napoleon Bonaparte neldunoo toon ngam artirde njiyaagu, e gardagol senerooji ɗi njaj-njajtaani warde ko ine tolnoo e 6 000 gadelupnaajo, hakkunde maayɓe e wolde, waɗaaɓe yargo, fellaaɓe e taccinaaɓe. Ujunnaaje jeegom (6 000) ndeen to Gadelup, ko 6% yimɓe hoɗnooɓe toon. 

He tonngooɗe Fooyre Ɓamtaare paaɗe, maa en naat he daartol oo nokku, daartol duuɗe Antiiy, ngol waawaa seerndeede e daartol Afrik. Antiiy ɗo taaniraaɓe men dahaaɓe Afrik ciiɓaa, njiyɗinaa, lorlaa kaaɗtudi lorla. Ɓeen yoga mum en dahraaɓe cukaagu, woɗɓe daaƴaaɓe gila entaaka, ɓe warñeende mum en e ƴiiƴam mum en mahraa dañal tuubakooɓe Amerik e Orop.

Fooyre Ɓamtaare

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.