Muritani e koronaa : “hoto mantee, jamma suwaa weetde”!

0
747
hoto mantee, jamma suwaa weetde
hoto mantee, jamma suwaa weetde

“Koronaa” wontii wowlaandu ndu ɗemɗe aduna oo kala kawri. E lebbi battindiiɗi ɗii, ñawu koronaa hawridinii aduna oo kala, yooɓiima pittaali keewɗi, teeŋti noon e leyɗe hirnaange ɗee, kono kadi ronkaama dañaneede safaara haa won naalanke gooto qirrii, e nder jimɗi mum wonde “koronaa koko horana”. Hay so tawii en njettaaki ɗoon tawo, ngonka Muritani ina faayni. 

Ko ina ŋakki lewru seeɗa, en keɓɓiino kabaaru ummoriiɗo to ministeer toppitiiɗo cellal nder  Muritani ina hollita wonde “koronaa gasii heen”, ma a taw nii ɗum ina jeyaa e ko addani laamu hoybinde won ɗeen kuule ko wayi no : “couvre-feu”, restoraaji udditeede, kam e nokkuuji jeeyirɗi, jamaaji ekn… Kono, ellee maa mbiyaa ko ɗum mboros koronaa oo fadnoo. Tuggi ñalawma 23 mee 2020, 27 neɗɗo tawaama  ina ngondi heen caggal nde wiyaa  “gasii he leydi hee”, ɗum firti ko ñawu nguu ko fuɗɗii feeñde e leydi hee, haa e ñalawma hannde oo, 26/05/2020, fotde 262 neɗɗo piɗaama, 9 cankiima heen, 15 heen cellii. Ñawu nguu naatii e nder diwanuuji sappo e nder Muritani(3 gonɗi e nder nuwaasoot, Assaba, Trarsa, Barakna, Daklet Nuwaadibu, Hod Fuɗnaange, Adraar e Insiri. E nder ɗiin diiwanuuji, gure 11 memaama. Ɗum firti tan, ko jooni  koronaa naati e Muritani.

Hol ko addi ɗum ?

Eɗen mbaawi wide nii ko ñaw ngu ina woodnoo ko ɓuri ko haletenoo heen ko, ɗum noon waɗi ɗum ko sarwissaji toppittiiɗi safaara ina ŋakkira kaɓirɗe loskooje goodal ñaw ngu e yimɓe. Ko ɗum waɗi haa e ñalawma hannde oo, alaa nokku e opitaaluuji he karoliɗɗo e loskugol ñaw koronaa ngu, hay mo ɗum tuuma walla yiita e mum, alaa safaara laaɓtuɗo kawraaɗo ko oon foti safrireede; heewɓe ina ngoytii hay so tawii paayii koye mumen  ngannda ɗo kuccata, so ngarii e cafrirɗe ne, doktoreeɓe ɓe tawi ɗoon ɓe keewi ko hollitde alaa ko “njoganii ɗum” walla nii ndogaa ɗum en. Wiyeteeɓe caŋkiima e koronaa ɓe, yimɓe heewɓe ina cikkitii ɗum (koreeji mum en) : ko wayno debbo gumminooɗo farayse o, curaaɗo fotde balɗe saappo e joy ko caggal nde saŋkii wiyaa “koronaa tawaama e mum”, walla biyaaɗo “saŋkiima sabu koronaa” to PK, koreeji mum e hoddiiɓe mum fof mbii ko oon “wonaano cellunooɗo tan ko juuti” e tee nde yimɓe galle maɓɓe curaa loskaa hay gooto e mum en tawaaka e mum.

So tawii goonga haalaama ina annda jikkuuji moritaninaaɓe mballitaani palagol ñaw ngu sabu e ngal ɗoo daawal, raaɓo raaɓo ngo ɓuri tuumeede ummorii ko caggal leydi : senegaal, mali e maruk; Ɗanniyaŋkooɓe wappotooɓe laabi jamiraaɗi reweede, naata e leydi he tinaaka e ballal jom otooji kaseteeɗi e dadiiɓe hanndotooɓe laabi, ɗum fof noon ko sabu njeenaari, yeru ko kewi mbaañ e oo mudda ko. Kono kadi waasde yimɓe ɓe hormaade wasiyaaji wonde yoo ndeeƴtu e galleeji mum en,yoo ɗoofto sahaaji dottanaani “couvre feu”, hoto nootitto e dente ɗo yimɓe pawndirta ekn… Jawɗeele keewɗe denndinaaɗe ngam faabaade roofolɓe nattuɓe gollaade sabu curagol walla nii tawa ko miskineeɓe tan, alaa heen ko yiyaa tawo, winnditinooɓe e ɗum, yoga e mum en keɓaani tawo hay dara sabu hay dara laaɓaani e peƴtugol tuuse caggal “minuit”.

Mbiyeten tan waɗde ko haaleteenoo adan koo, ko jeeyngal wonnoo, “ko piyanɗe gaɓɓule ɓurnoo heen heewde” wonannde Ministeer laamu ngu toppitiiɗo cellal  haa ko ina sikka e nder aduna oo fof, ko kuule ƴettaaɗe e nder leydi he mbaawi falaade raaɓo-raaɓo ñaw  ngu, kono ngannden tan mboros gonduɗo e “niɓinirki” sappantaake! Ko waawi heen wonde fof “alaa ɗo yahnoo artii ɗo wonno”, kuule cakkitaaɗe gila e fuɗɗoode ɗee poti ko teeŋtineede : sooɗoraade juuɗe saabunnde, woppude tottondirde juuɗe walla uurnondirde, reentaade dente keewɗe maa woɗondirde so ɗum farliima e maa, suumaade kunuɗe e kine ekn…Suraade e galleeji ko e ɗiin wasiyaaji jeyaa hay so tawii noon ɗum ɗoon teskaama ina heewi lor sabu keewal yimɓe nguuri ko e ndoolon mum en, so ngollaaki nguurata e tee ɗum teppii faggudu aduna oo kala teeŋti e leyɗeele mawɗe ɗe, Muritanikam haalaaka: ko ɗum waɗi hannde  “curagol” koko ustaa no feewi e ɗiin wasiyaaji e nder leyɗeele mawɗe ɗe ngam waasde yoolde faggo maɓɓe. Eɗen teskii nii ɗo e Moritani, jehe udditaama kañum e jeeyirɗe goɗɗe, restoraaji ekn….

Eɗen kuli tan nguuɗoo ñawu ari ko wuurdeede no jontinooje nii, sidaa, jabet… kono ñaagiɗen Alla tan ko yoo rokku en ganndal e ƴoyre no mumtirɗen ñawngu no ɗoyru nii walla came walla so roŋkaama kam tawa eɗen kanndoongu, bonannde maggu haaɗa ɗo jaɓi.

Maamuudu H. Joop

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.