Goomu losko suudu sarɗi: Ko addi ko arataano ?

0
1061
Asiis yeeso Goomu losko Suudu Sarɗi
Asiis yeeso Goomu losko Suudu Sarɗi

Ko ɗum fooɗti hakkillaaji yimɓe heewɓe e ooɗoo dumunna : Goomu ngu suudu sarɗiyeeji darni ngam loskude borjingol jawdi teskangol e duuɓi sappo ɗi Abdul Ajiiju (A.A.) ardii leydi ndii. Ɗum ina addana en wiyde hol ko addi ko arataano, ma a taw eɗen mbaawi jaabaade tan ko « yiyde ko yiyataano » sabu ko ngol go’o  yiyaa he Muritani laaminooɗo leydi ina wiyaa yo ar he yeeso dipiteeji, dallina  jiilgol mum jawdi leydi ndi halfinanoo.

Ina wiyee noon « ko maayi e raddo fof ko jaawngal defii » sabu ɗum fuɗɗorii  ko won pelle luulndo (UFP, RFD e UNAD), caggal nde Abdul Ajiiju ummii e laamu, ɗaɓɓirnoo guwarnama keso oo nde loskata  won e ceŋɗe faggudu leydi (SNIM, SOMELEC, leydi koɗki walla ndema ekn…..) sabu ɗum teskeede  ko waɗaa he nder ɗeen ceŋɗe he laamu A.A. meeɗaaka yiyeede. E oon sahaa kam teskaa ko gowornama oo nofli ndeen ɗaɓɓaande, kono pelle politigi ɗee ne njebbilaaki sabu ɗee ndewroyi ko  he goomu maɓɓe  mo ɓe cosi nder Suudu sarɗiyeeji, Alla walli ɓe, ɓe njaɓni  goomuuji politigi gonɗi toon kala (hay UPR)  miijo ngoo sabu so wonaano ɗum miijo ngo heboraano siyde.

Ɗum noon firti ko gollal ngal ɗaɓɓi ɗum ko Suudu sarɗiyeeji leydi ndii sabu ndu wonde « ndeennaandu Doosgal leydi ndii, tammbi ngal Dowla oo, gaddingal jiilgol dewondirngol, pooccingol doole mbaawkaaji ndenndaandi, heen bannge, e ndimaagu ngenndi e kisal keeri leydi, bannge keddiiɗo oo, no kuulal 24 wiyiri nii  ».

Ko ina abboo e 200 naamnal omo fotnoo naamneede ɗum, ko gasataano hay e nder jonle limtilimtinɗe kono njoofoto-ɗen heen tan ko seeɗa ko ɓuri himmude.

Ko adii fof, o udditanaama naamnal jowitiingal e leyɗeele koɗki e ndema ko wayi no dokkirgol, e nder won ɗeen boowe he nder leeɗe : nanondiral baɗdangal e sosiyetee biyeteeɗo ENNAJAH ngam maha boowal laaɗe diwooje kesal, kañum heedtira e jeyal  leydi ɗo boowal laaɗe diwooje ɓooyngal ngal darii ɗoo, jiidaani e njeeygu duɗe ndenndaandi, taƴre e duɗal polis e nokku sete duusoowo hooreejo leydi jiidaani e Estad olympik  ekn… ko nganndu-ɗaa ko jeyi ndenndaandi « fotaani yeeyeede walla luɓeede gaagaa sariya ittaani ɗum e jeyi ndendaandi » : ɓe njokkii naamnal jowitiingal he leyɗeele dokkiraaɗe to nokkuuji dowri yeru daande maayo tawi rokkaa ɗum ko julankooɓe remooɓe tawi ko arani en walla sosiyeteeji inɗe boje ko ina tolnoo e ujunaaje ujunaaje hektaaruuji… ɗiin ɓesnguuji ndukii ɗum e oo sahaa.

Naamnal jowitiingal he ɓesngu A.A. sabu won kaayitaaji mbaɗa e juuɗe goomu nguu kollitooji kaalis keewɗo soodiraama jawdi leelindi tawi ko jawdi ɓurtundi ndi tolnaaki he ko anndaa e jogogal maɓɓe, yanti heen won e maɓɓe duuɓi mum en njettaaki ɗo poti jogaade jawdi potndi nii. Inɗe dokkiraaɗe ɗee kala (6) njoofti ko he innde makko, ɗiɗo rewɓe e ɗiɗo worɓe (ɓiɓɓe makko) joyaɓo oo ko jom suudu makko, keddiiɗo oo ko esiiko. Etee ko feeñi heen  ko ɓe kabraa koo, wonaani hay ceɓɓitel ko woodi koo.

Jotondiral ɓesngu makko e fiyakuuji dowla ina feeñi e nder golle SOMELEC, e nder kabaruuji keɓaaɗi e Kalifo jogiiɗo ko feewti e kuɓɓam e gardinooɗo SOMELEC, ina feeñi toon wonde ko ɓiyiiko haaldetenoo he gollondirteeɓe e ɗeen geɗe, jawdi potndi waɗeede heen ekn… ko ɗum waɗi naamnal Goomu nguu feewde he A.A. ko mbele ooɗoo kam, ko waɗatnoo koo ummorii ko e maa ?

Cosgol sosiyeteeji so tawii won gollal ummanaa, ɗi pusee so haaju oo timmii ko huunde woƴnde goomu nguu, yeru sosiyetee biyeteeɗo ANADER kalfinanooɗo yo darnu potooje kuɓɓooji mbeddaaji tawa kuutortoo ko naange, sosiyetee cosaaɗo noowamburu 2010, fusaa marsa 2013, etee ɗeen golle mbaɗanoo ko he njiimaandi (BASEP)  tawi SOMELEC ina ɗoon (tawii nii won ko ɗuum nafatnnoo). Ɗiiɗoon potooji mooftanoo ko he mangasinaaji BASEP ko ina tolnoo e ujunnaaje ujunnaaje, ko heddinoo heen koo anndaaka ɗo naati. Goomu nguu ina soklunoo heen jaabawol A.A.

Ina jeyaa kadi e ko ɓuri wonde kaawis ko fedde sosaande ina wiyee “Fondation SNIM » tawi liggortoo ko jawdi SNIM, etee ina rokkee golle ɗe ndewaani sariya juɓɓinɗo  « nanondire gollantooɓe ndenndaandi » (marchés publics) kono liggortoo tan ko rokkude ɗeen golle mo yiɗani. He nder 102 golle dokkiraaɗe, heen 96 tottaa ko yiɗanaaɓe. Teskaa he nder ɗuum ko golle jowitiiɗe e mahaandi ndenndaandi (godoroŋaaji, birooji laamu ekn…), ko yowitii e nguura maa jaaɓnde jawdi ekn, fof tottaa ko sosiyeteeji jibinaaɗi tan hanki, maa wonii ko koreeji hooreejo leydi njeyi ɗi, walla ɓe o resndi jawdi yo liggano mo. Goomu nguu ina naamnii mo hol sabaabu ɗum ɗoon, etee ko huunde he haala makko nde o halnoo sabu o wiyiino « ɗeen peeje ko laabi njeenaari e dirtingol jawdi laamu ».

E fannu goɗɗo oo, eɓe naamnii A.A. hol ko saabii ina halfina sosiyeteeji biyeteeɗi SONIMEX e ENER golle ɗe njeyanooka e golle mum en haa ko eɗum saaboo jangol majji (faillite)… Naamnal battindiingal ngal ɓe kuccinnoo he makko ko yiɗde anndude hol ko  haɗi mo yoɓde faktiraaji makko ndiyam e kuuraa wonande galleeji ɗi o jeyani hoore makko, kañum e sosiyeteeji makko (kaalis mum hiisetee ko miliyoŋaaji).

E raɓɓiɗde haala, wiyde ina naamnidoo A.A. jawdi ndi dirtini he nder duuɓi sappo ɗi laamii ɗii, wayi ko no “ dawrude weccude geeƴ ”, kono tan kadi, nganndon ko goomu suɓtii e naamne kala fawii ko e jiyndiral e Mawɓe hilifaaɓe tato (Peremiyee ministere en) ɗi o ardinnoo gowornamaaji makko, jiidaani e hilifaaɓe kam e ardinanooɓe (direkteeruuji) himmuɓe kalfinanooɗi golle maantinɗe. Kamɓe fof ɓe njaabtii he nder losko ɓe loskaa ngoo, ko kala  “ko ɓe mbaɗnoo heen, ko he dow  yamiroore A.A.”

Ko ñalnde jeenay nduuɗoo lewru mee Goomu nguu fotnoo jooɗodaade he makko, naamnoo mo ko feewti he ko o takkaa koo, kono o jaɓaani nootaade noddaango ngoo, heddanii Goomu nguu ko yettinoyde  Suudu Sarɗiiji leydi ndii njooɗotongu ñalnde 27 lewru nduu  pillitol mum loowngol njeñtudi losko ngo. Ko caggal  ɗuum Suudu Sarɗiiji foti sakkude feere no jokkiri haala kaa, maa wonii yettina ɗum sariya, ndeen noon ɗum ɗaɓɓi ko sosde Ñaawirde Toownde taƴnde hattan ñaawde Hooreeɓe leydi so tawii kay ko tuumaa koo tolninaa ko he « jamfa dowrowo ». Ndeen noon, so o noddaama, o arat walla o addoyee. So wonaa ɗuum, haala kaa usree, darnde A.A. e oo sahaa hooliri ko o faayaani, ɗum firti ma a taw o yiɗi hollirde ko « kala ko wari haako maayda heen ». Beeli njowii ko he Ghaswaani !

Maamuudu Haaruuna Joop

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.