Ko ɓuri sasa yanii he woyndu

0
1651
Asiis faade polis, lappol dariima
Asiis faade polis, lappol dariima

E oo dumunna fof hakkillaaji njowii ko e losko ngo Goomu Losko Dipiteeji (GLD)  ummaninoo feewde e jiilgol laamu Abdul Ajiiju (A.A.), jiilgol leydi Muritani ko ina tolnoo e duuɓi sappo.

Yahanooma haa goomu nguu noddi ɓe fotnoo noddude teeŋti noon e jaagorɗe liggodtonooɓe e A.A. e ɓe losko ngoo ɓurnoo tuumde, maa wonii ko liggotonooɓe he laamu hee, walla teelɗuɓe liggantooɓe koye mum en.  E oon sahaa, ko A.A. gooto e hoore mum salinoo nootaade ɓe, tee ina jooɗtoraa ne kay, to bannge sariya, ɗum waɗɗaaki e makko, sabu wonde mo hooreejo leydi (ko Ñaawirde Toownde tan waawi noddude mo). Goomu Losko Dipiteeji (GLD) nawtii pillitol mum to nelnooɓe ɗum ɓee, hono Suudu Sarɗiyeeji Ngenndi), ɓeen ne cosii Ñaawirde Toownde (Haute Cour de Justice), nduttii njebbili haala kaa e juuɗe sariya .

E ooɗoo sahaa Polis kalfinaaɗo loskude bonanndeeji jotondirɗi e faggudu ƴettii haala kaa inan nodda kala ɓe  GLD joofinoo e nder pillitol mum, won heen nii fuɗɗaaɓe waɗeede he niɓɓuru (yeru won liggotonooɓe BCM), ɓe kuccannoo ko A.A. (hay so ina anndanoo ko o keborɗo salaade nootaade) kono, he nder yolnde hee ko Polis kalfinaaɗo Kisal Dowla noddi mo, yo o ar o nootoo ardiiɓe ɗum, o salii, hawri  ɓeen ndeke kubrii galle makko, poliseeji siwil en (eɓe paayi ina waawi o doga o suuɗoyoo), ko ina wona hojom tawi otooji loowɗi konunkooɓe halfinaaɓe haɓde e ow-beeleeɓe njettiima galle oo, ɗaɓɓiri deenoowo damal ngal nde udditta, oon holliri yamiraaka ɗum. Ndeke, ko konu nguu waɗdata e oon koo fof, A.A. ina ƴeewa ɗum e kameraa. O faami ɗum fayaani ɗo moƴƴi, kanko e hoore makko o yalti, o naamnii hol ko ɓe cokli ? Ɓe mbiyi mo yo o ar o nootoyoo « Kisal Dowla ». O naamnii mbele eɓe njooɓii kaayit Porkirer, ɓe mbeeɗi mo binndaaɗo he ɗemngal Arab. Targol kaayit oo saɗtiri mo nii kono o jaɓi nootoyaade. Ko ndeen hankati o faami « ko ɓuri sasa yanii e woyndu » sabu nguykaaji ɗi o tuumetenoo nii ngontanii mo nebam, sabu ɓe o huccondiri ɓee ko halfinaaɓe kisal ngenndi. Ine wiyee o tuumaa ko « fewjude dillere fitina  he nder leydi hee » mbele ardiiɓe leydi ndii ina ngoƴee goɗɗum ko wonaa « nguykaali A.A. ».

E nder kabaruuji ceniiɗi ummoriiɗi e jaaynde alserinaare wiyeteende « Algéritimes » kollitii wonde AQMI (jihadist en) ko hebornooɓe diftaade A.A., ɓe njaltina ɗum laamorgo leydi ndii, hono Nuwaasoot, ɓe tiindina ɗum rewo  Mali to o tawoyta musiɓɓe makko ow-beeleeɓe heewɓe, to o waawi mooloyaade. Eɗen kumpitii noon ɗo bonannde owbeeleeɓe tolnii e kisal leydi, sabu kaɓirɗe mum en bonɗe e humpito ngo njogii e hare.

 Ina  wayi no beesaali A.A. ndeen « yiɗde arditaade UPR mbele ina waɗta Ghaswaani beyuwal » walla kabrugol makko wonde amo hebori « yuɓɓinde yeewtere jaaynde », ɗum fof ko keñnje tan wonnoo, kono anniya makko  ko yaltude wuro ngoo, o heedtoya rewo Mali, nokku welmaa dagoo, kono bone so tintaama puuyii. Nanaama kadi wonde guwerneer Hodh Shargi e kalfinaaɗo konu to oon diwaan keɓii yamiroore « yo keblu kasoo Walataa ». Ngam hol ɗuum ? Ɗuum ko Alla anndi tawo, kono Joomiraaɗo Joom baawɗe Oo heewaami ubbude hakke, saka pittaali leeliiɗi toon ɗii, “ bardaaɗi amdu e fenaande ”.

Eɗen cikki tan, ngar-mi-ngaraa hakkunde A.A. e Ghaswaani yettiima hankati lommet, sabu mo o jooɗtorinoo ko « dono » makko, walla kam « heɓi dawna makko », waɗii mo e kasoo. Ɗo ɗum waawi joofoyde kala, maa ɗum wonan laamɓe reerɗuɓe, sanndolinɓe, winndannde, maa ɗum feertu gite aroyooɓe, kam e yoga e laamɓe satiiɓe en, ɓe ngannda wonde yaɓɓude doosɗe leydi wiya ina haɓɓoo tan he laamu, waaraade ngaluuji ɓesngu, waasde teddinde yahdiiɓe mum, ko ɗo boni tan joofata.

Maamuudu Haaruuna Joop

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.