Covid-19, Peso-ɗen walla calo-ɗen ?

0
1160
Ñakku covid-19
Ñakku covid-19

Miijo Doktoor Alhuseyni Sal to Kanadaa

“Koronaa huɓtidinii winndere ndee fof. Alaa leydi ndi memaaka, mawɓe e sukaaɓe, rewɓe e worɓe, alɗuɓe e waasɓe… hay hooreeɓe leyɗe doolnuɗe e ɓurɗe famɗude doole njillaama. Hannde ko haɗata Koronaa yiytaama. Wiɗtooɓe cellal haa arti e yahruɓe “mborosaagal” njiytii ñakku palotoongu Koronaa. He nder nduu lewru Desaambar 2020, won fuɗɗiiɓe fesaade. Ina teskaa noon naamne ina keewi ngam anndude so enen wuurɓe he Doŋre Afirik ɓee, en njaɓat ñakkaade walla alaa. Addi ngal naamnal,  hitooji e wideyooji ine carii he nder laylayti internet, ine mbiya yo yimɓe calo fesaade, sibu “ñakku Korona” biyaaɗo  feewnaama oo, ñabbuuli goɗɗi, baaɗi no SIDA e jontinooje e ɗoyru, e baras… tuubakooɓe ine loowi ɗum en heen ngam ustude keeweendi Afirikinaaɓe, ekn. Ɓe mbiyi hay “piis’ 5G ina loowaa heen ngam anndude ko ngollaten e kala ɗo ngon-ɗen.

En naamniima Doktoor Alhuseyni Sal, ganndo ko faati he wirisaaji biɗtoowo hannde nder leydi Kanadaa. Ko o muritaninaajo jeyaaɗo to wuro men Bahbahɓe-Looti. O jaabiima naamne men fof.

Ñakku ngam ustude limoore afriknaaɓe

Won wiyooɓe hannde tuubakooɓe njiɗi ko ustude ɓesngu Afriki. On njiyii haala kaa eggii, won nii wonɓe he duunde Orop (Farayse, Kanada…) ina kaala hono kaan haala. Ɓee fof ko ɓe luulndiiɓe cellal kesal tan. Ngannden noon kala ko hesɗi, woodat saliiɓe waɗa jaɓɓe. Won saliiɓe hay diine men Islaam oo. Ina waɗi yimɓe ko saliiɓe tan kala ko yowitii he safaruuji kesi. Ina heen jannguɓe daraniiɓe ndeen salaare gila ko ɓooyi. Ko ɓeen mberlotoo hitooji e wideyooji baaɗi nih.

Ma a taw Koronaa arii tan, ko kañum ɓuri lollude, ɓe njalti kadi eɓe kaala, heewɓe cikki ko jooni ɓe ngari walla ko jooni nganndi ɓe. So oɗon teskii gila adan, won nde haalanoo, wiyaa ñakkuuji ina ngaddee Afrik, kala ñakkiiɗo maayat.

Ɗum nannaaki, sabu so neɗɗo waawii feewnude ñakku, ronkataa karallaagal woppude haa wona lewru nde yimɓe ñakkanooɓe puɗɗoo maayde. Ngannden noon, so ñakku nguu yaltii, enen Afriknaaɓe mbattintoo heɓde ngu, leyɗeele jiytuɗe ñakku nguu ngadortoo ko daɗndude pittaali mumen tawo. En njiyii nii ñakkuuji puɗɗiima yaltude, kono haa jooni haala Afrik haalaaka heen tawo, leyɗe mawɗe (Kanadaa, France, Amerik..) nana njiirondira gooto fof, ina yiɗi ñakkude ɓesngu mum, sabu ñakku waɗiraa ko daɗndude wonaa warde.

Potno-ɗen haɓanaade ko yo en keɓ ndimaagu men, so geɗe ina mbaɗee e aduna, so ñakkuuji ina njiylee, tawe-ɗen, mbele eɗen mbaawa dañande heen koye men, kono enen hare men ko bojji, « eɓena mbaɗa min nii », « eɓe njiɗi warde en »… ekn.

Wideyooji e hitooji bayyinaaɗi ina kaɓoo ñakkuuji ɗii, alaa fof ɗo dalillaaji mum en tuugnii so wonaa hulɓinde yimɓe, haɗa ɗum en ñakkaade…

Mboros Sida e mboros jontinooje inan he ñakku korona ?

So tawii ñakkuuji Korona ɗii ina mbaɗi mboros SIDA, ko haɗi ñakku SIDA haa jooni yiytaaka ? Duuɓi ñakku SIDA ina yiylee ine roŋkaa dañeede. Noon ne kadi, so tawii mboros gaddoowo jontinooje ina waɗaa he ñakku nguu maa haawno, sibu o soklaani rewoyde to ñakku, o ƴettat tan ko addata malaria koo, o naatna ɗum e neɗɗo oo, sibu ko ƴiiƴam gonduɗo e jontinooje tan ittetee waɗtee e oya, walla ɓowngu ŋata gonduɗo e jontinooje, yaha ŋata celluɗo, soklaani rewoyde e ñakkuuji…

“Piis” 5G ine he ñakku hee !

Ɓe ɓeydii heen kadi “piis” 5G ina naatnee he ɓalli men mbele eɗen ndewindee kala ɗo njah-ɗen e to ngon-ɗen. Kono loowaaɗo mboros Sida e mboros jontinooje, soklaani rewindireede piis 5G, sibu oon ko maayɗo…

Ndeke ɗiiɗoo haalaluuji fof, so en ƴeewii, saliiɓe ñakkuuji ɓee kuutorii ko geɗe kulɓinooje, ɓe ndenndini ɗum en, ɓe mbaɗi he nder ñakku nguu. “Piis” 5G ko geɗe “ordinateer”, aɓe nganndi so neɗɗo wiyaama dokke “ordinatoor” ina naatnee he mum, o hulat.

Duɗe jiylotooɗe ñakku ine keewi

Ɓe nganndaa noon ñakku kaaleteengu nguu, wonaa ñakku ngootu, « duɗe jiylotooɗe ñakku » ina keewi sanne, ko teemedde teemedde, heen gootal fof ine yiyloroo bannge mum, sabu ko guurɗiwal (biologie) woni ƴiyal ñakku. Gooto fof ine yiyloo ngam dañande ɓesngu mum ñakku ngu daɗndiri ɓesngu mum. Heewɓe heen njiytaani. Nder teemedere fawnde yiylotooɓe ñakku, ko yiyti heen timmaani hay 10, sabu jiytugol ñakku, fawii ko e anndude holi no mboros oo siforii e ƴeewde holi no kaɓtorɗe ciforii, yeru: wayi ko no wonde he galle, baɗɗo baafal, leegal ngal ina waɗi wuyɓe, eɗen njiyloo peeje no uddirten baafal… ɓee ɓagga heen unugal, ɓee ceŋa heen beddal, peŋa heen pontooje, ɓee heen selluraaji, ekn. Gooto fof ina yiiloo feere, kono anniya o ko gooto, ko yiɗde uddude baafal ngal haɗde wuyɓe naatde. Jiylogol ñakku, ko hono noon wayi, wonaa feere wootere woodi : ko peeje keewɗe, Duɗal biɗtowal fof ina jogii sirlu mum no yiylortoo ñakku nguu, so ɓe ngasnii, ɓe ɓeta. Ɓe ƴeewa ko ɓuri moƴƴude, ɗum woni ko nanaton 70%, 90% ekn.

Bonnitooɓe ñakkuuji ɓe mbiyi ko “ñakku moƴƴaani”, etee wonaa ñakku ngootu woodi. Bonnitooɓe ɓee potnoo ko joopaade ñakku nanngam, ɓe mbiya nguuɗoo ñakku no feewniraa nii moƴƴaani. Aɗa waawi wiyde ko ɗum haɗi ñakku nanngam moƴƴude, kono ñakkuuji Korona fof ko bonɗi, ina haawnii. Wayi ko no wiyde “kosam ina wara”. Mbiyataa kay ko kosam maanijam, kono wonaa kosam fof warata… Ma a taw ko mbaɗɗam posone ɗam tan… Ndaa boom, ko adii nii aɗa wiya ñakku ina wara, yo a taw aɗa anndi no o feewniraa, sabu kala Duɗal Biɗtowal ina jogii laawol no feewnirta ñakku mum. Ñakkuuji njiidaa no peewniraa.

Mi yoɓaaka yo mi haal !

En ligganaaki hay peewnoowo ñakku gooto, kadi en njoɓaaka yo en kaal, kaalaten ko e mbaydi keeriindi, kaalaten ko huunde nde njanngu-ɗen, ko heen keɓ-ɗen “doktoraa” men, ɗum noon nganndu-ɗen, ngolloto-ɗen ko e mborosaaji. Kadi ñakkuuji wonaa jooni ngari, rafiiji keewɗi itti ɗum en ko ñakkuuji, ko ñakku haɗi rafiiji keewɗi saraade e aduna oo. On njiyii to Afrik men too, kala cukalel jibinangel ina jogii “karnee” ñakkorɗo, ɗiin ñakkuuji ustii maayɗeele sukaaɓe no feewi, sibu ndeen aɗa tawa galle ine jibini fotde sukaaɓe 20, kono wuurata heen ko 7 walla 8, ko heddii koo fof, ko rafiyon tokoson mbarata ɗum en, nde wonnoo cukalel, ina farwi. Hay jawdi nehaandi, nayi, beyi, baali, puccii… ina njogii ñakku mum en.

Hol ko ñakku firti ?

Ɓalndu neɗɗo ina waɗi kaɓtorɗe, kono ko ɗe beemɗe ɗoon ɗe nganndaa mo ɓe kaɓata oo, ɓe meeɗaa yiyde ɗum, ɗe njotondiraani tawo e mum. Maa ɗe njiyaani mo, ɗe ngannda mo, mbaawa haɓtaade mo. Ko ɗum waɗi, neɗɗo ñakkortoo ko mbele ɓalndu mum waawaa heɓtinoyde mboros potɗo haɓeede oo. Nii woni doole mboros oo ustee naatnee e nder ɓalndu neɗɗo oo (ɗum woni ñakku oo), so naatnaama e nder ɓalndu neɗɗo oo, ɓalndu nduu yiya gañoo, heɓtina gaño oo, kono nde wonnoo doole makko ko ustaaɗe, ko o tonngaaɗo, o waawaa haɓeede, o naatniraa toon tan, ko mbele ɓalndu nduu ina yiya mo, maantoo mo, annda wonde ooɗoo ko potɗo haɓeede so naatii ɗoo. Ɓalnduu nduu hebla semmbeeji (soldateeɓe) wonɓe toon ɓee, ngam haɓtaade ooɗoo gaño so aroyii janngo he ɓanndu nduu. Ko nii ñakku gollortoo. Ñakkuuji fof ko nii mbayi. Jooni noon won ko waɗdetee e ñakku nguu ngam waawa pinngaade (ŋeesaade), waawa naatde he nder ɓalndu, e dogde he nder mum. Ɗum noon lekɗe fof ko noon mbayi, wonaa ñakku tan wayi noon, poɗɗe “paaraasetaamol” mo njaraten oo, ko noon mbayi, leɗɗe njaraten so en ngaraama jontinooje (malaria) ko noon mbayi… Heen sahaaji, won e yimɓe, ina waɗa e mumen baɗte. Ko ɗum waɗi won yimɓe, so a tottii ɗumen foɗɗere paaraasetaamol, hay dara waɗataa ɗum en, won heen so a tottii ɗumen njiilee, won heen paawnga, won heen nii, ina waawi warde ɗumen. Kono ɓeen ko seeɗa no feewi so ƴeewdaama e ɓe njiyataa he paaraasetaamol so wonaa nafoore ndee. Ñakku ne wayi tan ko no leɗɗe keddiiɗe ɗee nii.

Ƴeewndo ñakkuuji

Ñakku, so feewnaama, hade mum waɗeede he yimɓe, maa ƴeewndee tawo. Ƴeewndo ngoo ko ƴeewde so won ko arata e neɗɗo so ñakkama… Ñakkuuji hannde ɗii, ko jooni puɗɗetee ñakkeede. Duɗe wiɗto e njiilawu cellal keewɗe peewnii ñakkuuji, gooto fof ina jogii feere mum no feewniri ñakku mum.  Lekki fof maa hoolkisee, ƴeewndee… ko adii aki waɗee he neɗɗo. Ñakkuuji goodnooɗi ɗii fof ko ɗoo ndewi, ndewi ko to ñakku Korona rewi ɗoo. Ko ko feewnaa, ƴeewndaa e yimɓe, doombi walla e dawaaɗi, caggal ɗum waɗaa e yimɓe, nanondiraa wiyaa tawaama ina hoolnii. Tawde heɓii ɗoo, ina waawi yeeyeede, kono neɗɗo finataa tan feewna ñakku mum ina yeeya. Ina woodi goomuuji toppitii ƴeewndaade kala ñakku jaltoowo (kala ko ina naatnee e ɓalndu neɗɗo, poɗɗe walla ñakku..). Ɓeen ko haralleeɓe, doktoreeɓe toowɓe ko ɗum tan toppitii, ƴeewde mbele rewnaama laawol haa wiyaama hoolniima, hankadi ina waawi waɗeede e neɗɗo. Sinno wonaano ɗum, teemedere ñakku maa yaltu. So en njiyii ñakkuuji goɗɗi ɗii fof njaltaani, haɗi ɗum yaltude ko cuwaa rewde ɗo poti rewde ɗoo…

Jooni noon ñakkuuji ɗii nani. Mo woni fof ko kañum suɓantoo hoyre mum. Mbele en ñakkoto walla en mbaasat  ñakkaade, ngoppen tan ɓalli menkaɓtanoo koye mum en mboros oo ?

Won ɗo neɗɗo heɓata e duuɓi, ndeen ɓurata farwude, walla gonduɗo e ñawbuuli duumiiɗi (jabet, tensiyoŋ…). Neɗɗo fof ina jogii ndimaagu e yarlitaare waasde ñakkaade, kono firtaani ñakku nguu moƴƴaani. Alaa fof noon lekki ki alaa rewam ɗam tijjanooka.  Yeru mum ko nebam (diwlin) mo ñaamaten oo, ina nafa e ɓalndu, kono ina waɗi rewam ɗiɗmam, so a ɓooyii ñaamde ɗum, maa wood ko addi e maa, lamɗam ne ko noon, suukara ko noon, ekn. Kala safaara waasataa jogaade rewam ɗam tijjanooka, kono yahde haa waɗta wiyde ɗaam rewam ko ko jogori warde, ñakku waɗiraaka warde neɗɗo. Ñakku waɗiraa ko ina daɗnda neɗɗo. Heddii noon, ɓalli yimɓe njiydaa. E nder miliyoŋ fof, ina waawi njiyaa heen yimɓe ɗiɗo, so ñakku nguu waɗaama e mum en, ina waawi gaañde ɗum en walla nii wara ɗum en. Won pinngeteeɓe pinngu jontinooje tan maaya. Heewaani yiyeede noon, ko huunde wayroore, kono noon ina waawi wonde. Kono ɗuum fof addantaa en wiyde safaruuji ɗii moƴƴaani.

Eɗen poti anndude ko hannde fof yimɓe ɓuri waawde juutde balɗe. Ko goonga ko en juulɓe, ko Alla hoddirta, kono ina waɗi sabaabu, sabaabu oo ko safaruuji kesi hannde ngaddanii yimɓe ɓee, wuurde nguurndam juutɗam.

Ɗamaawu nguurndam

Juutde nguurndam fawii ko e leyɗeele, e sato e safaruuji ñabbuuli, haa teeŋti e duumiiɗi ɗii. Ɗum woni ko wiyetee ɗamaawu nguurndam. Ɗum hannde ko he leyɗe galɗuɗe ɓuri heewde yahrooɓe duuɓi 100. To men too ina famɗi yettotooɓe duuɓi teemedere. Waɗi ɗum ko rafiiji keewɗi, e waasde teddinde safaruuji. So en ƴeewii kala leydi ɓurndi waasde, ɗamaawu nguurndam mum ɓuri famɗude. Yimɓe men keewi maayrude ko cukaagu. Nde tawnoo ñakkuuji ngalaa, safaruuji ngala.

Saliiɓe ñakkuuji ɓee, hay jehre njahataa, miijaade wonde ko woni toon koo, koko posnaa. Ɓe njaɓataa jolde he otooji e piirooje (diwooje). Jooni, ko enen tan ƴeewata, mbele cuɓi-ɗen ko wuurde tawa eɗen njola e otooji, eɗen njola e diwooje… Eɗen cafroo so en ñawii. So ñakku Korona arii e men, ñakko-ɗen hade men nimsude.

Hol ko tonngaten ?

Heddii noon, ko miin e hoyre am, maa wood sikkuɓe ko mi joɓaaɗo yo mi haal ko kaalat-mi koo, won wiyɓe mi noon. Won wiyɓe min liggodtoo ko e tuubakooɓe. Tee ngannden, ina waɗi tuubakooɓe luulndiiɓe, ina waɗi kadi tuubakooɓe jaɓɓe. Jooni noon, ko neɗɗo jogii ndimaagu e wellitaare nguurndam mum. Won heen so a haaldii e mum en, cikkata ko a joɓaaɗo, yo a waɗan joom en ñakku bayyinaango. Kono mi waɗanaani hay gooto bayyinaango. Cikku-mi ko mi haalii heen ko nganndu mi koo, mi wiyaani noon alaa ngartam dawrugol, mi wiyaani kadi sunnotooɓe  ngalaa, adunaaru nduu ko adunaaru dañal. Kono noon yimɓe kadi ina poti reentaade. Eey, reentaade ina moƴƴi. Miin e hoyre am, wonaa ko keɓ-mi fof mi ñaama. Wonaa ko keɓ-mi fof mi yara, wonaa ko kaalanaa-mi fof mi jaɓa.

To Senegaal, wiyaa sukaaɓe “ñakkanooma maayii”. Holi no ɗuum aaɓnortoo ? So tawii en kaalanaama hono ɗumɗoo, eɗen poti jeertaade. Wuro wiyaango sukaaɓe mum ñakkaama maayi ngoo, kaalii mbiyi hay gooto ñakkaaka ɗoon saka maaya.

Waɗooɓe hitooji e wideyooji jamma e ñalawma njahata tan ko e hulɓinde en. Woodi debbo jahɗo haa wiyi tuddunde koninkooɓe Senegaal ina moofti mboros Koronaa. Ɗum ko haala colli. Mboros wonaa ceŋle saka ina waɗee he mbuus, ɗo mbela-ɗaa fof njuppaa. Oo haaldi ko majjere.

Won e yimɓe noon Alla ina walli ɗumen, ina njogii ɗemɗe juutɗe, ina kaala, kaala ko nganndi, kaala ko nganndaa kadi. Ko ɓuri heewde, kaalata koko nganndaa. Ko mboros Koronaa ari koo, en nanii yimɓe wiyɓe ina cafra Korona no poti ? Yoo ɓe njaltu ɓe paaboo yimɓe tampii. Waɗde haalooɓe ko nganndaa ɓee ɓuri heewde e haalooɓe ko nganndi koo. Allah noon woni ganndo, woni kattanɗo !

Wiyooɓe hoto en ñakko ɓee, ko ɓeen njiɗi warde en, ustude en.

Mi salminii on

Dr Alhuseyni Sal

Tonngol  Aamadu Malal Gey
Cahtagol Bookara Aamadu Bah
Binnditagol : Aamadu Joop,

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.