Feso haɓotoongo koronaa (Covid-19)

0
1345
Ñakku Covid-19
Ñakku Covid-19

Hol ko woni pesal e hol nafoore mum ?

Ɓalnɗu neɗɗo kala ina waɗi kaɓtorɗe jogiiɗe sifaa soofaaji (arme) dariiɗe e haɓanaade ɓalnɗu neɗɗo e kala gaño jilliiɗo ndu. Gaño oo ina wona mboros (bakeri walla wiris). Kono noon, ɗeen kabtorɗe mbaawataa mahaade tawa ɓalnɗu nduu hollaaka oon gaño. Pesal, faandoraa ko mbele ɓalnɗu nduu ina anndinee goodgol mboros mo suwaa awo arde e mayru mbele endu heblee so rafi oo aroyii yeeso.

Peewnugol pesal, ko mboros gaddoowo rafi kaɓeteeɗo oo ƴettetee, doole makko ɗee ustee, o naatnee en nder ɓalnɗu neɗɗo oo. E oon sahaa, ɓalnɗu feewna kabtorɗe moofta e nder mum, fada haa nde mboros oo aroyi fof tawa endu heblaa e haɓeede, tawa hay jom ɓalnɗu nduu tinaani nii. Rafi fof noon e pesal mum keeringal, kono ina waɗa sahaaji pese keewɗe ndenndinee he ndiyam ngootam ngam falaaɗe rafiiji keewɗi e feso wooto.

2. Hol ko woni karallaagal ARN massager ?

Nde wonnoo gannde e karallaagal njahata ko ina ɓamtoo, e sahaa mo ngon-ɗen jooni oo, fannu pese kese njibinaama. Ko ngaal karallaagal huutoraa e feewnude pese kese jiitaaɗe e oo sahaa ngam falaade rafi kuuɓtodinɗo aduna oo kala, hono no rafi koronawiris -19 (Covid-19). Rafi mo nganndu-ɗon jibini ɗum ko wiris biyeteeɗo Sars – Cov 2. Ngaal karallaagal kesal, soklaani naatnude mboros oo e nder ɓalnɗu neɗɗo peseteeɗo oo. Ko lefel tokosel biyeteengel “ARN messager” ittetee e kod ndonka makko, waɗee he nder pesal ngal, fesiree neɗɗo oo. E oon sahaa, ɓalndu nduu tiimtoo e ngeel lefel, feewna kaɓtorɗe paddotooɗe rafi oo so yilloyiima neɗɗo oo. E oo sahaa jooni, laboratuwaar Pfizer e laboratuwaar Moderna ngadii yiytude pese ɗiɗi jaltuɗe ngam falaade rafi korona oo. Sikke alaa pese godɗe ko he laawol ngoni, ina gasa ɗe ngona e sifaa pese gaadanteeje ɗee, walla kadi he sifaa pese kuutoriiɗe karallaagal kesal ngal. 

3. Hakkunnde karallaagal pese ɓooyɗe ɗee e karallaagal pese kese ɗee, hol heen ko ɓuri yuumtude ?

E oo sahaa, jaayɗe keewɗe e binndanɗe kumpital keewɗe kollitii wonnde aduna oo woni ko e daɗndu ngam peewnugol pese ɓurɗe yuumtude e moƴƴude. Kono ko wiɗtooji yeeso tan mbaawata laɓɓinde juumtogol majje. Kono tan, e sifaa kuuɓtodinɗo, haa teeŋti noon e pese kese ɗee ine coomi jumtugol kaawtinngol. Loskooji kollitii wonnde jumtugol majje ina yetoo haa 90% walla ɓura ɗoon seeɗa. E yeru, juumtugol pesal girip (maɓɓo/wabaa) ko hakkunde 50% e 60% wonande ɓurɗe heen moƴƴude ɗee. Ɗoo e yeeso, maa hoolkisee mbele ko noon wayata e yimɓe fesaaɓe ɓee kala, walla alaa. Kono eɗen mbaawi wiyde, e sifaa kuuɓtodinɗo, wonde ɗee pese koronaawiris ine nanndi e juumtuɗe no feewi.

4. Mbele aɗe ndeena (kisna) goonga goonga?

E ko anndaa jooni, pese ɗee, haa arti noon e pese kese ɗee (ARN messager), ina kaɗa neɗɗo areede  fannu rafi koronaawiris burɗo muusde oo. Jarribooji pese kese ɗee baɗaadi he yimɓe kollitii ustagol moƴƴol e muusgol rafi oo he men.  Kono haa jooni maa hoolkiso jokku ngam ƴeewde so tawii ko noon kadi siforii wonande yimɓe ɓurɓe farwude ɓee, e ɓeen kadi ɓurɓe leefde ɓee haa teeŋti noon e nayeeɓe.  Hay sinno ina tijjaa e pese ɗee waawde falaade rafi koronawiris oo,  haa hannde laaɓaani tawo so tawii maa ɗe mbaaw haɗde pesiiɗo oo raaɓde ɓeen ɓe pesaaki tawo e tuma nde mboros oo yillii fesiiɓe ɓee hay sinno noon  ɓe ndafaaka. Wadde noon, ina gasa tawa pese ɗee tan ɓole njonoytaa e waawde riiwtude rafi oo e nder renndo ngoo so wonii kay yimɓe ɓee kala pesaaki.

5. Mbele pese ɗee ina mbaɗi rewam?

Pesal kala ina gasa jibina rewam e oon pesiiɗo ngal. Kono ɗuum wonaa ko hesɗi sabu kala lekki ina waɗi yimɓe ɓe ɓalli mum en njaɓaani. Yanti heen kadi, rewameeje ɗee ine peeña e neɗɗo oo e nder dumunna daɓɓo caggal feso ngoo. Maale ɗeen rewameeje ina wona paawngal, walla muuso kette ɓalndu, walla jiilol, walla goɗɗum. Ɗeen maale ina kollita wonde kaɓtorɗe ɓalndu pesiiɗo oo iccitiima no moƴƴi. Kadi loske ɗee ina kolliri wonde jonte keewɗe caggal feso ngoo, kaɓtorɗe ɓalndu ɗee ine lutta wonde he ɓalndu hee e faddanaade ndu ñawu nguu. Kono kadi e ko ɓuri teeŋtude, maale goɗɗe teeŋtuɗe njiyaaka.

Ina waɗi kadi rewameeje goɗɗe baawde feeñde he daawal kakindiingal walla juutngal caggal  nde neɗɗo oo fesii. E oo sahaa, hay gooto waawaa anndude ɗeen rewameeje tawde kay wonii ko pese kese. Kono tan, faayre alaa heen, sabu pese ɗee, hono no leɗɗe cafrorteeɗe ɗee kala, ko e hono ɗii laabi ɓeto ndewi nde peewnaa. Kono ɓuri himmude heen fof ko deengol maale rewameeje goɗɗe jogorɗe jibineede caggal feso ngoo, ko rewindaade pese ɗee ngam hoolkisaade so alaa ɗo rewameeje peeñata hee, ɗoon he daawal kakindiingal maa juutngal.  Ko woni goonnga, pese ɗee ko kese, alaa e sago yimɓe ngartira hakkilaaji mum en, paama kadi wonde denndaangal wiɗtooji maa mbaɗe ngam rewindaade yimɓe fesaaɓe ɓee.

Doktoor Alhuseyn Sal

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.