Hol ko ardata e baylagol ngonka weeyo ?

0
805
baylagol ngonka weeyo e gollordu to Kayhayɗi
baylagol ngonka weeyo e gollordu to Kayhayɗi

Fedde OXFAM e gollodiiɓe mum (Ambasaad Espaañ Gollondiral Espaañ, ROSA, AMAD e APLV), yuɓɓinii heblo balɗe nayi (tuggi talaata 6 haa aljumaa 9 abril (seeɗto)) faatungo e “baylagol weeyo” e nder wuro Kayhayɗi. Heblo ngoo renndini ko kominaaji joyi : Kayhayɗi, Neere waalo, Jowol, Likseyba e Ganki.   Tawtoraa ko meeruuji e konseyeeji e gollotooɓe e komin, yantude e terɗe renndo jaambureewo. Ɗowi Heblo ngoo ko Doktoor Maamuudu Tuure, karallo ndema. Heblo ngoo waɗi ko to Oberj (Auberge) Palmeraie.

Baylagol weeyo ko huunde huuɓtodinde, haa teeŋti noon e ɓeydagol nguleeki, tawi saabii ɗum ko golle aadee. Ɓeydagol nguleeki leydi fuɗɗiima ko ina abboo e duuɓi 100 haa 150, gila aadee fuɗɗii huutoraade masiŋaaji, nguleeki ina ɓeydoo. Ko ɗuum saabii parwugol tagofeere men hannde.

Baylagol weeyo ko huunde fuɗɗiinde ko ɓooyi. Hannde, ko wiyetee jeereende Saharaa koo, ko nokku kecciɗɗo wonnoo, baɗnooɗo puɗi, e kullon. Hol ko saabii ɗum natti woodde ? Doŋre Leydi ina teskaa ina ɓeydoo wulde, tawi saabii ɗum ko golle ɗe aadee gollata, ko wayi no isinaaji ina ngukkita hee weeyo hee gaasuuji. Geɗe kuɓɓam, ndema, coppugol leɗɗe, maahdi, diƴƴe e kurjuru. Baylagol weeyo ina sabobina ɗeeɗoo geɗe : yooro, ƴergol maaje, ustagol ndiyam, ɓeydagol musibbaaji weeyo (keneeli keewɗi doole, waameeji, toɓooli ɓurtuɗi, rafiiji, caɗeele kisal nguura. To bannge yimɓe, ɗeeɗoo caɗeele maa teske : ñaamdu ndu timmaani, heege, baasal, ŋakkere golle, luure, ŋakkere cellal, golle ɓurtuɗe pawaaɗe e rewɓe. Yoga e annduɓe keewi huutoraade ko konngol “ Ƴellitaare Duumiinde ”, ɗum firti ƴellito-ɗen, naftoro-ɗen geɗe gonɗe e duunde men, kono yo ɗum duumo mbele yontaaji garooji ina keƴa heen.

Goomu mbiyeteengu GIEC (Groupe d’experts Intergouvernemental sur l’Evolution du Climat), cosaangu e hitaande 1988, wiɗtata ko geɗe paatuɗe e baylagol weeyo e batte mum . E ngu renndini annduɓe heewɓe e kala fannu, mbele eɓe ndaña yiyannde huɓtodinnde e ndee toɓɓere. E ngu feccii e cate tati gollorɗe : • catal gadanal ngal golle mum ngabbitii e wiɗto baylagol weeyo no siforii ; •catal ɗimmal ngal heertorii ko batte baylagol weeyo e nder satooji e yimɓe; •catal tataɓal ngal woni golle mum ko hol no ñawndirten baylagol weeyo. Goomu GIEC yuɓɓinii moɓondire keewɗe, lelnii ciimti ngam daɗndude aduna oo e baylagol weeyo. E nder ɗum ɓe njeertinii no feewi.

Baɗal Seer (Effet de serre) ko mbaadi  waawde mooftude nguleeki e nder weeyo ngam waawa waɗde e leydi tolno wulɓuuɓdi (temperatiir) baawɗo newnude nguurndam. Ko wiyetee gaasuuji caabotooɗi seer (gaz à effet de serre), Gaas karbonik ɓuri teeŋtude e ɗiin gaasuuji. So tawii ɗiin gaasuuji gummiiɗi e golle aadee ɓurtii e weeyo, ko ɗum jibinta caɗeele.

Limoore aadee ina ɓeydoo no feewii, ñaamdu maa ɓeydoo, sokla ndiyam ɓeydoo, koɗorɗe ɓeydoo, kuutaragol geɗe keewɗe ɓeydoo. E hitaande 1975 ko en miliyaaruuji 4, e hitaande 2000 en keɓii miliyaaruuji 6,  hannde oo en ɓurii miliyaaruuji 7. Ɗum firti no keewal aadee ɓeydortoo nii ina ɓurti.

Geɗe ɗe yimɓe kuli hannde ko jeereende, ƴergol maaje, ustagol kulle , ustagol ndiyam , ɓeydagol geɗe boomooje (keneeli keewɗi doole, waameeji, rafiiji, kisal nguura, caɗeele e geɗe jeñcinteeɗe (ndema , awo e ngaynaaka). To bannge aadee , ɗeeɗo caɗeele ina teskee : ŋakkere ñamri, heege, baasal, ɗanle, waas-gollaagu, ŋakkere cellal, teddugol golle wonande rewɓe. Hol no kopporeeje keɓirtee wonande faawru ngalu (fond vert) toppitiingu eɓɓooje paawtuɗe e baylagol weeyo. Ɗum ko fartaŋŋe mawɗo ngam darnude peeje ngam haɓaade baylagol weeyo.

Ngooɗoo heblo ina foti yaajneede no feewi, mbele ko ɓuri heewde e yimɓe ina paama tigi rigi ngonka tagofeere men Leydi, hol caɗeele dookɗe en hannde to bannge baylagol weeyo ? Hol ko ɗum jogori jibinde ? Hol peeje cakkaten haa mbaawen ñawndude ɗum ? Kominaaji e ballondiral renndo jaambureewo, ina poti dadaade tigi rigi ngam lelnude eɓɓooji ngam haɓaade baylagol weeyo. Eɓɓooji baawɗi hisnude taariindi men (lorngo leɗɗe, huutoraade geɗe ɗe njowitaaki e kuɓɓam, ndema ka yowitaaki e geɗe kimital).

E wattan heblo ngoo, tawtoraaɓe ɓe mbaawii hollitde weltaare mumen e ɓeydaade faamde ndeeɗoo toɓɓere, ɓe njettii OXFAM, ɓe njettii Doktoor Tuure e anndude ɗum tigi rigi ndeeɗoo toɓɓere ; tawtoraaɓe ɓee keɓii kaɓirɗe tigi rigi ngam waawde winndude eɓɓooje mbele eɓe mbaawa addude ballal maɓɓe e ndeeɗoo lowre nde aduna oo fof heerorii.

Dukkure Gardiiɗo Eɓɓoore OXFAM oo, wiyi faayiida oo ko waawde wallitde kominnaji ngam waawde heɓde kopporooje sabu ɗum Oxfam koko waynotoo ɗoo e hitaande. Ina moƴƴi ko heblaa ɗoo koo, gooto fof ruttoo e nokku mum, waawa yettinde ɗum ɓe ngaraani ɓee. OXFAM e wallidiiɓe mum ina keblanii duusde kominaaji ɗii. E nder mbaadi heblo ngoo, tawtoraaɓe ɓee mbaawii holleede nate e wideyooji kollooji mbuusuuji e nder geeƴi. Ɓe kollaama golle Muusaa. o feewnata ko saloŋaaji (jooɗorɗe, taabe), tawa o huutoroo ko mbegeeji e barille bonɗe. 

Wonaa leyɗeele ɗee fof poti e bonannde caɗeele guuraaɗe hannde ɗee : leyɗeele ɓurɗe ƴellitaade ɗee, ɓurɗe jogaade isinaaji e masiŋaaji, ɓuri waawde tunwinde weeyo ngoo. Kurjuru ko caɗeele mawɗe kominaaji ɗii fof. Ko ɗum waɗi eɗen poti ƴeewande ɗum feere, mbaawen seerndude, geɗel fof waɗee bannge mum, yeru kala ko woni dalli waɗee bannge, kala ko woni jamndi joñee bannge, kala ko woni kaayit waɗee bannge, caggal ɗum ƴeewen geɗel fof hol no waylirtee, mbele eɗen mbaawa heɓde walla feewnude goɗɗum. Eɗen poti waylude jikkuuji men kala heblo waɗaango (Semineer) ko teemedde butelaaji kuutoraa, ko mbalis keewɗo ɓeydaten, etee eɗen nganndi mbuus walla dalli ko huunde nde waylotaako. Ina hulaa ɗo hitaande 2050, mbuusuuji ɓurata liɗɗi keewal e nder maaje. Geɗe ɗiɗi ina teskee e ooɗo sahaa ko feewti e oo tanaa : Ustugol : sakkude peeje e ko saabii mbayliigu weeyo, ustude gaasuuji gaddooji seer, 2. waawde wuurdude : huufde caɗeelee mbayliigu weeyo, ustude kulhuli, waawde huutoraade ɓure gonɗe e mbayliigu weeyo. Pulaar ina wiya wullaango jamma ɗaccidtaake gooto, ɗum noon, gooto e men kala yo daro mbele eɗen ndaña poolgu.

Usmaan Ñaan –Kayhayɗi

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.