Hol ko aldi Farayse e tiimaale mum ?

0
976
Hol ko aldi Farayse e tiimaale mum ?
Hol ko aldi Farayse e tiimaale mum ?

He ɗiiɗoo lebbi ɓennuɗi, duko ummiima hakkunde leydi Farayse e leydi Mali e Alaseri haa ɗum annominiri no aadoraaka to bannge ɗemngal potngal wonde hakkunde dowlaaji ko anndiraa dipolomaasii.   

Hakkunde Alaseri e Farayse noon fuɗɗorii ko ustugol leydi Farayse tolno (50%) e ko yamirtunoo naatgol alaserinaaɓe e leydi mum (visas), jiidaani noon Emanuel Makron nde wonde « wonaa nannguɗo ɗemngal mum no feewi » (huunde ɓurnde wasiyeede e sarɗiiji dipolomasi) won ɗo wiyi e nder jeewte mum « Alaseri e tippudi laamu mum mbaɗtii e nder hakkillaaji mum en wonde pergitte jolnooɗe hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee ko ñamaande nde ɓe njoɓnittoo daañaa ». Alaseri suuyniri mette mum ko haɗtude abiyoŋaaji leydi Farayse (teeŋti noon e abiyoŋaaji larme tiindiiɗi Mali) weeyde e dow leydi mum.

Ngalɗoo jaabondiral kala wonii e haala maa balle, ina roondii geɗe keewɗe maa wonii to Mali walla Alaseri.  To Mali so en nduttiima gila e hitaande 2013 wiyeteeɓe « jihadist en (yoga heen ngardunoo ko e pusgu Libi, caggal maayde Kaddaafi, ngardi e kaɓirɗe mum en, njiimi e rewo Mali ko wayi no Kidal en, Tasaliit en… ndaaŋani worgo Mali, haɗi ɗum en yettaade Bamako tan ko « pabagol konu Farayse » dartini ɓe e saraaji wuro Seware, woni leydi ndi fecctiima pecce ɗiɗi. Tuggi ndeen feewde jooni, iiñcuru mawndu nani e nder leydi hee : njanguuji jihadist en ina jokki, leƴƴi leydi ndii inan peccii ina njanondira, laamu nguu nii ina tuumaa won ɓe wuuranii heen, ɓuri lorde e ɗuum fof ko fulɓe ɓee. Laamu Farayse kam fof e lelnude  peeje keewɗe (sete soldateeɓe lollirɓe Barkaan e goɗɗi… ko ina abboo e ujunaaje njoyo -5000- soldaat) yantude e soldateeɓe ONU alaa ko nafi, njanguuji ndartaaki, warngooji soldateeɓe e siwil en inan doonii yaha.

E nder kaa ngonka, leydi Farayse habrii wonde ina hebori ustude soldateeɓe mum ko ina abboo e feccere (ko 5 000 ndonkani, mi anndaa so 2 000 ina kattani) ma a taw nii ɗuum ina jeyaa e ko saabii gardiiɗo jaagorɗe Mali wiyde « Farayse woppii min e yolnde ».

Mali fellitii wallinaade soldateeɓe « heɓi dawna en » riis en, mbele ina mballa ɓe (ɓeen noon ina nganndiraa golle cedduɗe feewde e ɓesnguuli ɗi tawata toon), ɗum fof noon ko e nder suuɗo-suuɗoondu, sabu hoolaare eggii hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee : Mali ina tuumi leydi Farayse wallondirde e jihadiyaŋkooɓe ɓee (haalooɓe ina mbiya Farayse ina yiɗani Tuwareg en gila ko ɓooyi nde ndañata dowla), ko ɗum saabii noddugol « heɓi dawna riisnaaɓe » (sabu hoolaare koko eggi hakkunde Mali e Farayse), kono laamu riis hollitii kañum alaa fof ko tini e ɗuum, hay so tawii ɗuum nannaaki. Ko waawi heen wonde fof, eɗen paami kam, won sipporo woni ɗoon les hakkunde leyɗeele goowɗe tiimde leyɗeele doofoole ɗee, ngam fawde juuɗe mum en  e ngaluuji tago taweteeɗi toon ɗee, mbar wonaa ɗum fuɗɗii feeñde hakkunde Farayse e Riis en ? Ko woni e lahal fof maa juuɗe  njiytu !

Ko Alaseri koo noon, ko kusumma ɓooyɗo woni ɗoon, sabu tiimaandi koloñaal Farayse e leydi Alaseri joofiri ko fitina sabu wonaa e deeyre ɓe njaltiri leydi ndii, ko caggal duuɓi jeetati conndi e kure, sabu Farayse anniyanooki yaltude ndi, miijotonoo nii ko waɗtude ndi e diwanuuji leydi Farayse kono ɗum newaaki. Gila ndeen noon feewde jooni yaw mawɗo ina hakkunde leyɗeele ɗee ɗiɗi : Alaseri seeraani e siftorde bonanndeeji mawɗi ɗi ɓe mbaɗnoo toon gila e loruuji e warngooji dartinooɓe tiimaandi Farayse haa e ƴeewndooji kaɓirɗe bonɗi baɗatenooɗi e jeereende leydi leydi ndii, battinɗi haa hannde e cellal ɓesngu nguu, jiidaani e lepte, warngo e hitaande 1961 e nder wuro Pari, e duuñeede « harki en » (ɓeen ngoni alaserinaaɓe wallidiiɓe Farayse nde tiimi leydi ndii) kawri e sahaa nde ndogi caggal jeytaare leydi ndii, mooloyii e maɓɓe.

Ko laaɓi ko tan so tawii kusummaaji taariik ina keddii tawo hakkunde Alaseri e Farayse, guuranaagol Farayse leydi Maruk e wolde Saharaa hebbiti ko keewngal kono kadi naatgol « heɓi dawna Wagner » e nder diwaan Saahel yiiraaka no feewiri wonande Farayse e yoga e leyɗeele hirnaange ɗee, hay Amerik. Ko ɗum waɗi ɗoo e dumunna daɓɓo, so en ndeenaaki, maa dingiral politigi diwaan Saahel oo jogo mbaadi kesiri.

Maamuudu Haaruuna Joop

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.