18 desaambar 2021, ñalawma jurminiiɗo wonande ngenndiyankooɓe, Abdullaay Siree Bah nattii

0
752
Abdullaay Siree Bah neɗɗo ganndo
Abdullaay Siree Bah neɗɗo ganndo

18 desaambar 2021 ko ñalawma sunaare ngenndiyankooɓe, sibu sankaare Abdullaay Siree Bah (ACB), ngenndiyanke kuɓɓuɗo, jaaynoowo ŋanaa mo kuɗol kaŋŋe.

Abdullaay Siree jeyaa kadi ko jagge cosɗe Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani. Ko o neɗɗo ɓadinooɗo no feewi Fooyre Ɓamtaare, mo meeɗaa seerde e jannginde en, e wasiyaade en ko faati e binndol.

Hono makko e moƴƴude kuɗol he ɗemngal Farayse weeɓaani. Kala nde o winndi, yimɓe njiyloto, « tappilooɓe» he ɗemngal Farayse mbeltoo. Heewii ɗo ACB sahtii seernaaɓe mawɓe he ɗemngal Farayse, gila e tuubakooɓe haa e woɗɓe, haa teeŋti e taatinooɓe e piɓle ndimaagu e potal walla ngootaagu. ACB ine marnoo gannde renndo jaajɗe, ko o bittuɗo, kumpitiiɗo, joom  pinal jaajngal. ACB ko neɗɗo jankiniiɗo, moƴƴo, belɗo, jaajɗo, sehil yimɓe fof.

Nguurndam makko kala o waɗi ɗum ko he hare ndimaagu e potal. O naatii law dillere ngenndiyankoore demokaraasi. E hitaande 1989, “o woppi kala ko o fagginoo”, o tacci ngam sosde dillere dartagol laamu wul Taaya. Nde o arti he Muritani e hitaande 1992, o sosi jaaynde kaɓtagol anndiraande UNITE, suurtunde yoga e bonanndeeji laamu Maawiya, ko wayi no wiiduru Wocci.

Heewɓe ngoyii mo, ceedtiima he makko geɗe moƴƴe :

Meer Baabaaɓe, Abdullaay Mammadu Bah : « ciftoren darnde makko e nder kitaale caɗtuɗe ɗee, …o felliti woppude fof (o woppi hay galle gooto mo o fagginoo to socogim) ngam yahde to o waawnoo haɓtaade e suurtude bonnandeeji kitaale 90… Ko ɓuri haawnaade he makko kadi, ko salaare makko jawdi aduna.»

Jibi Bekkaay Sih : « yankinaare makko, pinal makko jaajngal, darjirde mo wonde neɗɗo meho mo tulataa goonga, cuusal makko e pellital makko, darnde makko duumiinde nde meeɗaa waylaade hay sahaa gooto ngam nuunɗal, potal, e ngootaagu ɓesngu Muritani, ngaddani ACB wonde neɗɗo bannge mum, neɗɗo keeriiɗo »

Muhammed Faal Wul Umeer : « He subaka hee, nde njahaten wirwirnde makko, won biyɗo mi hay gooto waawaa jarfirde ACB no jarfirtunoo maayɓe nii, no o jarfiri heewɓe nii. O haali ko goonga. Omo heewnoo mawninde jooɗɗi e moƴƴi neɗɗo, o deƴƴa « ajaaɗe mum ; o bonnitaani »”.

Biraan Hammaat Wan : “ Ablaay mawni am tiiɗɗo mi, aɗa yenanaa hay gooto waawaa teddinirde ma no teddule mbaɗno-ɗaa ɗee, hay ɓadaade ɗum tan waawaa, wonaa to bannge binndol ngol, wonaa to bannge luggeendi maanaa mum… Miɗo yiɗnoo wiyde ma, mi meeɗaa waawde huccitde e maa mi haalan maa. Ganndondiral men waylii nguurndam am. Nde ngar-mi gollodaade e maa to jaaynde L’Unité, miɗo woni suka, miɗo heewti hoore am. Miɗo janngina to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde, miɗo siimta mawmawu … miɗo hoolii hoore am haa ɓurti… Sara maa, mi janngii ñeeñal binndol, mi janngii ɓure waawde heɗaade, mi faamii haawtaare ko wasu, mi faamii ɓure muñondiral, e luggeendi yankinaare, nuunɗangol fiɓnde, yiɗde janngondirde, kono ko ɓuri teeŋtude fof, mi faamii maanaa helmere Nuuñɗal… Ceerno am, yo jiidal ñaawe !”

Muhammed El Hasen Lobbaat : « Ablay ko kaŋŋe, ko neɗɗo luggiɗɗo. Kooni hakkille mawɗo ñifii ! Kooni ɓernde mawnde nattii dillude ! »

Aamadu Malal Gey : « miɗo siftora, e piilngal Ceerno Barooɓe ñalnde 2 desaambar 2017 to Sahre Ndoogu, tawi miɗo wuufnoo jaɓɓaade ma cuuɗi amen, ko kaalno-ɗaa ko faati he baɗtugol hakkille he kelme neɗɗo huutotoo, nde mbiyataa so ine haala : Mbiy-ɗaa «…heen sahaaji, konngol ine roondii ɓarakke daartol, ene foti waɗde, so neɗɗo ina haala, waɗtude hakkille e reentaade no feewi konngol huutortoo ».

Alasan Ngayde : « Ko tesketee he oo neɗɗo ko pinal mum jaajngal, kattanɗe mawɗe golle, Jaaynoowo ŋeeñɗuɗo, baawɗe golle, mo hakkille jaambuur, belɗo gollodaade, keewɗo muñal mo hono mum weeɓaani… Sukaaɓe heewɓe, hannde hoohooɓe mawɓe to bannge jaayndiyaagal e politik, ko he ganndal makko ƴoogi. »

Fooyre Ɓamtaare e denndaangal terɗe Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani, ine mbiy maa Abdullay, a tuɗɗiima leppi teddungal, yo Alla yurme, yaafo maa !

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.