Jarribagol naatnugol ɗemɗe ngenndiije e duɗe laamu to Senegaal e pergitte mum

0
488
Couverture livret de maison pulaar CI 20 aout 18H15
Couverture livret de maison pulaar CI 20 aout 18H15

Musidɓe tedduɓe, tawde jaŋde wonaa sara e nguurndam aadee, ko ɗuum waɗi yimɓe e laamuuji ceeraani e sakkude peeje no ngittaniri nde geɗal mayre, mbele ende toŋta ɓamtaare men.

 Kala nde jaŋde haalaa noon, hakkillaaji men ngadotoo dogde ko e ɗemngal janngirteengal ngal. He leydi Senegaal, hono no ko heewi e leyɗeele meeɗnooɗe kaaɗeeki njiimaandi tuubakiri, haa jooni njanngata ko e ɗemɗe koɗe, wonaa e ɗemɗe mumen neeniije.

Ko e oo buklet baklet, eɓɓooje lelnaa ngam naatnude ɗemɗe ngenndiije e duɗe laamu, e mbaadi jarribo.

E ndee winndannde, mbeddoto-ɗen leƴƴannde men ko e Jarriborde wattindiinde, wiyeteende LPT, e faraysinkoore ko Lecture Pour Tous, dooɓaa ɗoon. Faandaare ndee ko wallitde janngooɓe ɓee waawde Taro, taro regiingo wonande Janngooɓe fof.

Ko e ndeeɗoo eɓɓoore daraninoonde naatnugol ɗemɗe ngenndiije e duɗe laamu, njiɗ-ɗen rokkude jiyanɗe men e caɗeele e pergitte dañaaɗe e tabitingol mayre e leydi Senegaal.

So goonga, ngooɗoo jarribo, alla e maggo woorde laawol, e woɗɗude ɗoftaade njuɓɓudi jaŋde, jarribo ngoo, engo hersinii, hulɓinii, haaɓnii siimtude haa ko foti alaa.

Mi seeraani e miijtaade e majjum, miin fof e waasde wonde tergal e laamu, ko mi liggotooɗo jambureejo e jannganaawu, fotde duuɓi capanɗe nayi, ngam haɓanaade ɗemɗe ngenndiije yo keɓ geɗal mumen e nder janngirɗe laamu, haa e denndaangal gollorɗe mum goɗɗe. Kono, laamu men, hay faayiida gooto rokkaani ɗe, ellee ko ɓe ruŋtinaaɓe ɗe. Tee, eɗen nganndi, gila ko adii jeytaare Afrik, annduɓe men ngenndiyankooɓe, wayɓe no Sheekh Anta en, njeertiniino en, so eɗen njiɗi yahrude yeeso e ɓamtaade yaawnde, ko maa njanngen (njanngiren) ɗemɗe men, Sabu hay leydi ngootiri yiyaaka ina ɓamtorii janngirde ɗemngal koɗal. Kono, nde tawnoo aadi men e farayse e keɓgol jeytaare men ko sarɗi tawa en njanngataa hay ɗemngal gootal goɗngal so wonaa faraysinkoore. Ko ngool tonngol piɓondiranoongol e jeytaare Afrik haɗi haa jooni jaŋde ɗemɗe men huccaneede, sabu en keɓaani jeytaare timmunde e tuubakooɓe farayse jiimnooɓe en.

Sinno wonaano ɗuum, fotde jarribooji 3 haa 4 naatnugol ɗemɗe ngenndiije mbaɗaama e leydi Senegaal, eɓɓoore tabitinaande fof, yaltina ella ɓurɗo bonde e ndeya.

Won ko ɗuum firti

Ɗuum firti ko hoto ɗemɗe ngenndiije ngon, yo ňoƴƴe, yo Farayseere tan won ɗemngal janngirgal, laamorgal.

Ɓurnde jaasde e eɓɓooje meeɗnooɗe waɗeede e jarribogol naatnugol ɗemɗe ngenndiije. Njaafo-ɗon e konngol ngol. Sabu leydi Senegaal no wayi ƴellitaade e janngiyaagal nii, hol no jaɓrata eɓɓoore jaŋde ina waɗee, fotnde nii heewde jawdi e moƴƴude yiyannde, tawa alaa jannginooɓe heblaaɓe ? Jannginooɓe lohotooɓe, jannginooɓe ɓe njanngaani ɗemngal ngal njannginta ngal, hol fof no ndeen jaŋde jibinirta ngartam paanditanooɗam heɓeede heen ? Hol no jannginoowo, hay so ko kaaloowo ɗemngal mum, tawi janngaani ngal mum, jaŋde timmunde, waawirta jannginirde goɗɗo hay so ko suka, ngaal ɗemngal ? Ɗuum nanndata tan ko e jaŋde muumo, sabu janngoowo oo haalataa e ɗemngal ngal jannginirta ngal, luɓoyto goɗngal walla maandina. Tee saggittaa ko selli, jaabotaako naamnde. Haaɗata ko e wiyde ngudditee defte mon, njanngee, pokkitee. Eɗum jalnii noon. Ko janngingol muumo tan, no mbiy-ɗen nii. Sabu ko maa neɗɗo jannga haa waawa nde fuɗɗoo jannginde. Hay so tawii caggal duɗal janngoowo oo so artii galle, so o saggii jinnaaɓe walla hoɗdiiɓe makko, so tawii ko jannguɓe pulaar, so o saggii ina mbaawi saggitde mo, ɗuum yonaani. Darnde jannginoowo e duɗal, hay gooto waawa lomtaade ɗum. Enen fof, eɗen nganndi, enen ƴaaŋɓe e duɗe laamu ɓee, baawal janngoowo ina ɓeyda himme e coftal janngoowo e yiɗde jeynaade ko o janngata koo no feewi sanne.

En ciftina laamu ko en ɓuraani ɗum anndude, hono sarɗiyeeji jaŋde ko potɗi tawneede e jaŋde waawnde wonde fof. So ɗuum alaa, waasde ummanaade nde ɓuri darnude ɓale, ɗe ngalaa ngooroondi, tawa rewata heen ko fukkaade. So tawii ko neɗɗo, arda hoore, daande hela, walla leltoo e junngo, fokkitoo.

Ko ɓe njaɓataa tabitinee e jaŋde Farayse e aarabeere e ɗemɗe goɗɗe, teskoraaɗe guurɗe ɗee, hol fof ɗo fawii eɓe njaɓa tabitinde ɗum ɗoo e pulaar, tee ɓe ɗaanotaako muk ha ɓe koyɗa waɗde yeru majjum e ɗeya ɗemɗe. Hol ko ɗeya ɗemɗe ɓuri ɗe men e njuɓɓudi e caňu, e waawde winndaade e janngaade ? Ngol tabitingol wayi tan ko neɗɗo daroo wiyee yo ƴatto hoore mum walla yo huɗ hoore mum nii. Wiyee kadi yo jaɓ haandaani e ɓural e yettaade e martaba mo leƴƴi goɗɗi ɗii njettii oo.

Jarribo ngoo taatiima taatannde woɗnde mawnde, bonnde. Ndeen woni jannginde suka ɗemngal ɗiɗmal ngal wonaa ngal mum. Yeru suka pullo, mo naanaani hay “kaay ma ray la” e jolof, hono “ar mi war maa” ! naatnata suka oo ko e nder moojeeje mawɗe, waawnee janngude jolfe. Ɗuum wiyetee ko yiiltude eɓɓoore e nder faandaare mum lasliire. So tawii janngude ɗemngal makko neeniwal ngal faanditanoo heen ko udditde hakkille makko, tabitinde jokkondiral galle e duɗal, ngel ɓeydoo waawde ɗemngal maggel, suusnora ngel kadi lekkol. Ɓeeɗoo sukaaɓe fulɓe janngooɓe jolfe e farayse kam, kaaytii feɗɗitaade, ɓeydotoo ko uddaade, sabu ko ngel janngata koo fof, ko koɗum e maggel, so ngel woodii waawde ɗemɗe ɗe ngel janngata ɗee, ngel wontoyta ko sokkiññe, ngel reerɗataa e haalde ɗemngal ngal ngel tawri jinnaaɓe maggel, ngel wokkanta ko wontude jolfo walla tuubaako. Ko ɓeen ngel yooɗetee, ko ɓeen ngel yiɗata.

LPT, ko eɓɓoore waawnude sukaaɓe janngooɓe fof taro, fannuuji goɗɗi gannde janngeteeɗe alaa heen tawa ko e ɗemɗe men ngenndiije, nde tawnoo eɓɓoore ndee haaɗi tan ko e duuɓi 3 gadani jaŋde ɗii. Hol sabaabu fannuuji gannde njanngaaka e ɗemɗe men, nde haaɗni ɗemɗe men tan ko e taro ? Firti ko ɓe ngoonɗinaani ɗemɗe men ina kaandi e janngireede gannde.

Hay so tawii taro ko kañum woni fannu jaŋde ballitoowo ƴellitaade e fannuuji goɗɗi gannde janngeteeɗi ɗii, cukalel janngowel ɗemngal mum neeniwal, so waawi tarde e ɗemngal mum tan haaɗii heen, jannginaaka e maggal gannde siyaas, ɗoon kadi ko haɗde ngel dakmitaade e ganndal ummoraade e ɗemngal maggel. Kooni ko ndee jaŋde woni jaŋde fuunti-funeere !

Firti kadi ko faandaare LPT ko duusirde ɗemngal neeniwal jaŋde farayse duuɓi 3 gadani, haa suka oo timmitinanee mbaawka mum e ɗemngal waawa janngude farayseere ndee no haanirta nii, mbele ina daña njeñtudi moƴƴiri e jaŋde mum. Mo ɗigginaani ɗemngal mum, waawataa janngude ɗemngal goɗɗo haa waawa.

Ko e dow ɗuum paamaten eɓɓoore LPT addiraaka ngam wallude ɗemɗe men neeniije haa ƴellitoo, nguura, alaa ! Ko ngam safrude ŋakkanɗe teskaaɗe to bannge mbaawka sukaaɓe e ko njanngata tuubankoore koo, ngaal ɗemngal koɗal. Tuubakooɓe ɓee yiɗde mumen e men yettaaki e men haa ko eɓe mbaɗa jawɗeele potɗe e yiɗde toŋtude ɗemɗe men, ko caatogol ŋakkanɗe karallaagal janngingol tan wuurti ɓe e ɗuum.

So tawii laamu Senegaal ina felliti naatnude ɗemɗe ɗee e duɗe laamu, ko jannginooɓe jannguɓe karallaagal janngingol haa e binndol ɗemngal ngal njannginta ngal no haanirta nii, tawa ko humpito kadi tigirigi, haa nii e pinal yimɓe ɗemngal ngal jannginta ngal. Ko e ngooɗoo yeeso tan mbaawaten goongɗinde wonde jaŋde ɗemɗe ngenndiije so lelniraama nii maa jibinoy ngartam moƴƴam.

Ndefu cafoowu nguu, so fasii uurat. Jaŋde ngam rewa laawol ko maa laamu fellita, tammboo ɗum, joganoo ɗum hoore mum, kono fotaani ɗaccude e juuɗe eɓɓooje walla pelle ɗe ngonaa laamuyankooje, sabu jaŋde ko nguurndam leydi, tee ko laamu halfinaandi ndi.

Pooye Pelle Pulaar kuɓɓii, hoto docotte ŋakku !

Koɗo Alla mballinto-ɗen to Arwannde e to Wattannde, yo O wallu en !

Dental : K.Y.Y.Senegaal

Hooreejo : Prof. Sule Umar BAH

Kuɗol : Aamadu Tijjaani KAN, winndiyanke, wiɗtiyanke, kebloowo heblooɓe.

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.