Raay fuku winndere Kataar 2022 : Arsantiin taɓɓitii

0
361
Raay fuku winndere
Raay fuku winndere

Raay fuku winndere hikka, ine waɗi geɗe teskinɗe : Kuccondiral koode ɗiɗi Meymaar e Mbappee, jettagol Afrik feccere joofirɗe, taɓɓitgol Arsantiin. Kono kadi ko ngol woni goo ko doŋe ɗee kala ine tawtoree ngalɗoo daawal pottitte ɗee : Afrik, Amerik, Asi, Orop, Oseyani, heen doŋre kala ine jogii he jeetaɓe hee hay so kippu gooto. Kadi, ko ngol woni gadanol ko leydi Oseyaani ine yahda e leydi Asi he jeetaɓal kawgel ngel.

Raay fuku winndere 2022 to Kataar joofrii gaƴƴondiral keddotoongal he daartol, hakkunde Arsantiin e Farayse, ñalnde alet 18 bowte 2022. Jaggondiral keewngal beñcitte, joofrungal poolgu Arsantiin dow Farayse.

Ndee joofinirde jeyaa ko he joofinirɗe kawgel ɓurɗe mawnude to bannge heewde bette. Ngel jeyaaka e pottitte ɓurɗe yooɗde nde tawnoo, ko ina ɓura waktu maa mbiyaa fuku oo heediri ko bannge gooto : yimɓe fof paayti Farayse, nde tawnoo jooɗiima 80 hojom ina riddana heɓtaade baalle ɗiɗi. Ko he hojomaaji sappo cakkitiiɗi ɗii tan Farayse ummini hoore, wallini laabi ɗiɗi, woni (2,2), he koyɗe Mbappe jinne oo. Kippuuji ɗiɗi ɗii payi he juutnugol, Arsantin wallini gootol, Farayse heɓtitii ɗum goɗngol, woni (3,3). Nii woni kippuuji ɗiɗi ɗii tehondiri, fayaa waɗde e pette baalle. Farayse woofi ɗiɗi, Arsantiin wallini laabi nay, ɓe nduuyi, ɓe maɓɓondiri, ɓe ngulli ! Ɓe ndoondii Mesi, ɓe mbeeyni ɗum, nde tawnoo ko kam woni mbir kippu nguu. Tataɓol ko Arasantiin ine nawta raay. Farysenaaɓe njunnginii, Mbappe sunii, ñirɓinii, kam fof e daɗndude Farayse e cili tati ! O hamtii, sibu sinno Kolo Muwani, nde hucciti kam tan gooto e deeno wallinirde oo, so woofaano pettal mum, ko Farayse taɓɓittunoo, hootda e welkeende. Ko nii dey woni kawgel, hannde poolaa, janngo poole-ɗaa. Ko ɓurnoo tiiɗde koo, ko winndere ndee waɗii balɗe alaa ko foofirta so wonaa welnere fuku koyngel. Kono tan Farayse hootaani juuɗe ɓole, sibu ko famɗi fof, maa nawtu cuuɗi mum en ko ine tolnoo e 30 miliyoŋ dolaar (Arsantiin nawti kañum ko 42 miliyaar) ko jiidaa 1,5 miliyoŋ dolaar keblorɗe.

Mesii noon, hankati so welaama ine waawi fooftoyaade, sibu dañii he fuku koyngel kala ko pettoowo waawnoo heɓde heen to bannge mbaawka e to bannge dañal. Mi anndaa baajotooɗo mo, kono huunde fof moƴƴi woppeede ko gila nde weli ndee, woni woppirde teddungal.

Ngelɗoo Mbapeyel noon, hay so nawtaani raay ngolɗoo laawol kadi, o dañii heen teddungal mawngal, sibu kanko fof ɓuri heewde ko wallini (laabi jeeti) he maggel. Sikke alaa o ɓalliima ko faraysenaajo biyeteeɗo Just Fontaine dañnoo e hitaande 1958, oon ballinnooɗo laabi 13 he kawgel gootel.

Mbapee woni kadi petto bal ɗimmo markuɗo laabi tati he joofnirgal kawgel ngel, caggal engeleejo Geoffrey Hurst e hitaande 1966, nde Angalteer nawata raay. Mbapee waɗtii sooynaade ɓurɗo heewde ko marki he raay winndere, hono Miroslav Klose (ballinɗo 16), alaa ko heedi mo e oon so wonaa toɓɓe nay, tee o yahrata ko e duuɓi 23 fat ! Ɗuum noon, bojji ɗii e sunu makko oo kaanaani.

Kawgel daartiyankeewel wonande Afrik.

 Ngol woni goo ko kippu Afrik ine yettoo feccere joofirde, woni jeyeede e kippuuji nay ɓurɗi woɗɗoyde he kawgel hee. Ko ngol woni goo kati ko Afrik ine heɓa poolguuji jeeɗiɗi he daawal goomuuji. Ngol woni goo ko kippuuji Afrik joy tawtoraaɗi kawgel ngel, heen kippu kala hawii hay so laawol gootol. Maruk hawii Kanada, hawii Belsik, hawii Espaañ (he jeetaɓal), hawii Portigaal (he nayaɓal). Ko adii hikka, Kamaruun idii yahde nayaɓal joofirde e hitaande 1990, rewi heen ko Senegaal e hitaande 2002, e Ganaa e hitaande 2010. Hikka kippu Maruk ɓenninii Afrik haa feccere joofirde, huunde nde meeɗaano waɗde. Kadi, Maruk woni hoore goomu wonnoo nguu, hoonii toon Korowaasi (0-0), Belsik (0-2), Kanada (1-2). Nii woni heɓi toɓɓe 7 : ko kippu Afrik meeɗaa dañde.

Ko goonga noon, « barooɗe » men ɗiɗi mbaaltiima hikka : Senegaal hootii law, Kamaruun hollaani ko tiiɗi. Senegaal, gaynde Afrik, ine yaakoranoo no feewi. Kono, ɓerɗe puɗɗii taayde ko gila anndaa Saajo Maane araani. Ko goonga gaynde en njettiima jeetaɓal. Kono ɓe kawri ɗoon ko e Angalteer (3-0), ɓe njalti, ɓe mbaɗaani nii ko ɓe mbaɗnoo e hitaande 2002. Kamaruun ne, ko goonga ndañii ko tiiɗi, so hawde Beresiil (1-0), sibu ngol woni goo ko kippu Afrik ine hawa Beresil he kawgel raay fuku winndere. Ɗuum haɗaani ɓe haggude e daawal goomuuji. Tuunus ne hawii gootol, fiyaama gootol, ronkondiraama gootol. Ganaa ine faati hikka, sibu laabi jeeɗiɗi bal ine ɓiloo he saakit mum. Hay kippu Afrik gooto yaafraani nii. Ganaa fooli ko gootol, foolaa laabi ɗiɗi, waɗde hootii law.

Kippuuji goɗɗi ine kaandi e haaleede. Korowasi, wonii kippu ɗimmo e hitaande 2018 (caggal Farayse), hikka o arii tataɓo. Ɗuum ko tolno maantinɗo. Beresiil noon ɓernde mum mettii hikka sibu ardunoo ko nawtude raay, ine ardi e fettooɓe ŋanaa, kono yalti ko he nayaɓal joofirde.

Eɗen teskoo kadi kippuuji ɗiɗi mawɗi ɗi ndañaani yettaade hay nayaɓal, ɓeen ngoni Espaañ e Almaañ. Yo ɓe ndeeno sibu nana wontana ɓe aada.

Bookara Aamadu Bah

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.