Alhajji Aali Malal Jallo soodii ñalaaɗe

0
612
Njaay Saydu e Al Hajji Aali Malal Jallo

Subaka ñalande 6 ndee ko ndeen, enen ne, naat-ɗen Ndakaaru, eɗen ngondi e Aamadu Buubu Maliyen Soh, gorko Ñaabina e Tule Oole. Mbay Kah, gooto e gollotooɓe e jaaynirde ndee waɗi nulaaɗo dariiɗo mo leelaani, arani en e cakkital Yaayaa Alfaa Paam mo Mbaakna e Abdullaay Baylaa Basiiru Hammadi lollirɗo Bilaali Giro jeyaaɗo to Girooɓe Ɓunndu. Caggal kacitaari e lootagol, mbisma-ɗen e yeewtere yuɓɓinaande ɗoon e tele oo gila waktu sappaɓo haa e sappo e tataɓo ñalawma. Ɗowi nde ko gollotooɗo ɗoon e jaaynirde ndee ina wiyee Ibraahiima Kebe jeyaaɗo to Nguy. Yeewtere ndee fayti ko e pottital Fulɓe mbaɗowal ngal. Mbismaa e mayre ko Ceerno Faadel Jeŋ, Boori Jara Boori lollirɗo Deftere Kaŋŋe jeyaaɗo to Kuñakaari Mali e Gelongal Fuuta lollirɗo Njaay Saydu Aamadu.

Ngam noddaango ngoo waasa aamtude henndu dawrugol, Alhajji Aali Malal Jallo suɓii ko rewrude e gootal e ceŋɗe pinal walla coftal ɓalli ngal fulɓe ngaadorii tabitinde mbiyetengal lammba. Lammba kaa kadi heertinaa tan ko juɓɓule sippirooji leyɗeele Muritani e Senegaal (fédérations de lutte). Kikiiɗe, ñalnde 6 ndee, kuccondiral waɗi hakkunde mbiruuji Muritani e Senegaal to Rajo e Tele Fulɓe. Njirwini kuccondiral ngal ko jirwinooɓe jeewte tato ɗoon e jaaynirde ndee hono Alasan Soh, Sammba Baabayel e Aadama Labbo. Mbiruuji kiiri ruubondirde, maabde e geewaade gila waktu 21ɓo jamma haa waktuuji 4 subaka e yeeso huufooɓe ñarsinooɓe tawi kadi tolnde beƴ waɗaa, aduna fof ina ndaara.

Njuɓɓudi sippirooji Senegaal renndini ko diiwaan Fuladu e Daande Maayo bannge Senegaal. Ardii ɗiin mbiruuji ko biyeteeɗo Seegaa Paam. Ko ɗi sappo : Seegaa Paam, Forsaa Fuladu, B 52, Dolfo, Garɗo-ko-kootoowo Sih, Ifraa Hammadi Taraa mo Kiiriire, Bul Tuus, Alasan Sih mo Kogga, Biis Tooro e Haamiidu Sih.

Lappol sippirteeɓe Muritani e gardol Jah Abuu Haamiidu e cukko mum Mbooc Abuu Maariyeta Mammadu waɗii faayiida to bannge ñaantungal kono kadi ngol teskinii no feewi to bannge keewal. Ngol waɗi ko yimɓe noogaas njeetato rewɓe e worɓe, ko jiidaa e fiyooɓe bawɗi. Ko ɓee ɗoo : Jah Abuu Haamiidu, Mbooc Abuu Maariyeta, Siidi Gaajo (ekkinoowo mbiruuji), Kan Mammadu Abdul (meeɗnooɗo wonde hooreejo federasiyoŋ), Eli Moodi Sal (mooftoowo ngalu), Sih Sammba Bojel, Aamadu Sukkaandu Bah, Jeŋ Mammadu Farba, Yaaquuba Dikko, Nduubaan Jallo, Abuu Aliiw Jallo, Sileymaani Dem, Ñas Mammadu Demmba, Abuu Wuuri Hammadi Mayram Bah, Faama Baylel Faal, Kajjaa Jaaltaaɓe Gaajo, Raki Gey, Juulde Gise, Malaaɗo Joop e biyeteeɗo Aysata Sih.

To bannge mbiruuji ko ɓee ɗoo Federasiyoŋ Muritani nawi: Seyaŋ 2 (Géant II), Sammba Habii Mbooc, Balla Gey mo K8, Aliiw Joop ganndiraaɗo Maas 36, Saŋ Foroñceer (Sans frontières), Tayson Teekaan, Booy Wele e Aamadu Umaar Gaysiri Jimmeera to Mbaañ. Mbiruuji ɗiɗi cakkitiiɗi ɗii ngummii ko Mbaañ e Wenndiŋ, ko ɗi gabbitiiɗi lappol ngol.

To bannge fiyooɓe bawɗi e sabareeji Muritani e Senegaal ko ɓee ɗoo : Dembel Gay mo Duungel, Mammadu Saydel Caam mo Duungel, Umaar Jaw jeyaaɗo to Niimaa Baasuuji, Muusaa Gey to Ƴella, Aamadu Ceedel Jallo ummiiɗo to Jowol Worgo, Jaari Kanndee mo Koldaa, Yuunusaa Bah mo Koldaa, Demmba Siisee mo Koldaa, Usmaan Gay to Duungel e Umaar Jaw jeyaaɗo to Kundel.

Mbiruuji ɗii fof e waalde ɓetondirde e gubbondirde, lammba kaa waɗoyi ko kikiiɗe janngo, ñalnde 7 siilo 2023 to Dingiral Ngenndi. Ñalnde heen, hoɗɓe arnooɓe ɓee fof, ko jiidaa e mbiruuji ɗii, ñalloyi ko galle Alhajji Aali Malal Jallo to Kammbureen I, daande geec. En teskiima heen wiyeteeɓe Aadama Taal ummoriiɗo to Kodduwaar, Dono Sampaate Jallo, Hajjaa Jinndaa Dem mo Aañam Coɗay, Aysata Pulaagu Sidibee mo Bannjagara Mali e Kolonel konu Gine Bisaawo. Oon ko nulaaɗo hooreejo leydi Gine Bisaawo. En njiyii heen Gaboonaajo, Gine Konaakirinaajo, Fuladunaajo e Gammbinaajo (en keɓaani anndude inɗe maɓɓe). Ɓee ɗoo ɓe limtu-ɗen ngardi ko e seteeji teskinɗi rewɓe e worɓe. To bannge teddungal hakkunde Alhajji Aali Jallo e hoɗɓe mum, ko ɗoon tan teddungal haaɗi, ruttii. Nde yahi haa 16 w 30h, Alhajji Aali Malal Jallo waɗi ñallunooɓe ɗoon e werlaaji, tiindii to Dingiral Ngenndi. Fotde 35 werlaa ndeggondiri no jabe kurus e yamiroore jogiiɓe kisal e njuɓɓudi jiragol laabi. Nde werlaaji ɗii njoofi, wonnooɓe heen ɓee tellii, ndariima fotde 25 hojom ɗo naatirde ɗoo hakke e jamaanu nguu ukkude maa mbiyaa naatgol ngol wonaa Alla ɓolo. Waɗii ɓittaaɓe heen haa nimsiri ko ngardunoo kono nde naati haa njiyi oo aduna, njejjitii caɗeele ɗe ndañnoo e naatgol ngol.

Dingiral Ngenndi ko mahangal haa yooɗi, peewnangal haa feewi. Mahi ngal ko hooreejo leydi Senegaal hono Alhajji Makki Sal. Ngal roondiima e ceede leydi ndii fotde capanɗe tati e ɗiɗi miliyaar. Ngal waɗi ko 22.000 toŋorde maa mbiyen jooɗorde.

Fulɓe e hoɗdiiɓe mumen yiɗɓe pulaagu ɓetanii kikiiɗe ɗee hakke mumen haa juuri. Dingiral ngal heewii jamaanu, ñaantiima. Garɗo fof mbiyaa ko kañum ɓuri siŋkaade e yooɗde e ɓennuɗo oo. Ndaw cuɗaari, ndaw fannu goobu, ndaw faɗo rimo, ndaw ñootoowo baawɗo, ndaw baylo karallo kono kadi ndaw sakke ŋanaa, mo ŋaññaaki !

Fulɓe njaltinii ŋari e pinal, peeñninii keewal mumen e nder Jali mawngo e diiraali e ɗee kikiiɗe. Ɗuum jiidaa kadi e leydi fof ngarndi, arda ko sormaat mum e jelogal mum.

Yimɓe ɓee ɓamii naatde gila beetawe baggo. Won e heen ko ɗoon ñalli, ngottii, njuuli tiisubaar e takkusaan.

Nde takkusaan juulaa, hawri e fadtiranooɓe ɓee ngarii, sippirooji ɗii puɗɗii. Padtiranoo puɗɗagol ngol ko jagge laamu e hilifaaɓe dawrugol leydi Senegaal : Farba Ngom, jaagorɗo Sheek Umaar Aan, Mbay Njaay gardiiɗo Ndefleen seereraaɓe e biyeteeɗo Xaliilu Wage ina jeyaa Ɓoki Jawe Ngenaar. Xaliilu ko meer/ dipitee kadi ko  joom ceede. Ko ɓee ɗoo nayo ngoni teddinaraaɓe heen sippirooji nay, baɗɗi araaraayuuji. Araaraay joyaɓo oo waɗaa ko e innde Bah Mammadu Abdullaay lollirɗo Belee Bah, meer Baabaaɓe Looti. Jaagorɗe goɗɗe kadi ngarii heen wayɓe no Muusaa Bookar Caam e Sheex Tijjaani Gaajo ko jiidaa e jooɗaniiɗo ɗoon leydi Kibaa e leydi Fenisuwelaa (Venezuela). Dipiteeji jeetati tawtoraama kewu nguu. Heen ɗiɗi, ko dipiteeji caggal leydi, ngummorii ko Konngo e Gaboo. Meeruuji Fuuta, teeŋti e ɗi Ngenaar, Boosoya e Laaw, heewɓe heen ngarii ɓeydude keewal e faayiida kewu nguu. Ko ɗoon njiyondir-ɗen e Malal Dem mo Ndulumaaji Demɓe, jatti Yaayaa Dem, diiri Sammba Haggaa Sek.

Ko adii nde sippirooji ɗii ina puɗɗoo, geɗe keewɗe kolliraama ɗoon gila njimri, ngamri haa e geɗe pine leƴƴi koɗdaaɗi. Ko ɗoon arnooɓe fof poɓɓani mago Goomu Muñal catal Ndakaaru e gardagol Abdullaay Loom (kaangaaɗo renndo joom wutteeji).

Ciftinen wonde sippirooji ɗii ko jeetati ngonnoo. Kono heen wooto ko yano waɗiranoo. Ko hakkunde joolaa e seereer ngam siftinde koɗdigal moƴƴal hakkunde Fulɓe e ɗii ɗoo leƴƴi koɗdaaɗi. Sippirooji jeeɗiɗi keddiiɗi ɗii, heen joy ina mbaɗdaa e araaraayuuji. Muritani artirii araaraayuuji tati e nder heen mo Bah Mammadu Abdullaay lollirɗo Belee Bah teddiniranoo. Senegaal dañi ɗiɗi.

Pottital Fulɓe to Ndakaaru waɗii faayiida, waɗaani kadi tanaa.  Alhajji Aali Malal Jallo dañii manoore mawnde e teddungal. Arnooɓe fof kootii ina kisi, ina mbeltii, teeŋti e Muritaninaaɓe. Caggal teddungal ngal ɓe teddinaa e Ndakaaru, ɓe nawtii araaraayuuji tati e dow fijirde e jaleeɗe.

Gelongal Fuuta lollirɗo Njaay Saydu Aamadu 

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.