Hoodere Pulaar, Jibu Umar Mbooc

0
27
JIbi Umar Mbooc
JIbi Umar Mbooc
JIbi Umar Mbooc
Jibi Umar Mbooc

Jibi Umar Mbooc ruttiima he joomi mum ko ñalnde hoore-biir, 27 lewru mee 2024, he wuro men Nuwaasoot, laamorgo Muritani. O wirnaa wuro makko Sahre-Ndoogu ɗo mbootu nguu daasaa, ñalngu 28. O lelii sara jibnaaɓe e daddeeɓe makko. Ndee winndannde ko ruttude mo teddungal ngati golle o daraninoo ɗemngal makko Pulaar e pinal makko Pulaagu, e ƴellitaare wuro makko Sahre-Ndoogu. Maa en njiy seeɗa he jibinannde makko, e almudaagal makko, e sanɗaagal makko e defte ɗe o wallifii maa ɗe o walliti wallifo mum en. Ko goonga, ɗum fotnoo waɗeede ko gila he nguurndam makko, kono wuuri so rufaani ngati hay sinno o “suddiima leppi leydi”, wattiindiiɓe ina poti “suddude mo leppi teddungal”.

Jibi Umar Mbooc yiyi aduna ko hedde kitaale 1946-47 to wuro Sahre-Ndoogu, hedde kilooji 10 rewo Ɓoggee nder wooturu he galleeji Halayɓe, woni Mboon.

Jibnaaɗo makko gorko ko Umar Ibrahiima Siidi, ɓurnooɗo lollirde Sammba Sala Hulimata, gootal he jaale Fedde Baafal Halayɓe, yonta daraninooɓe jeytaare e hurum diiwal Halayɓe no woorunoo, gila Suska e Mboon haa Halayɓe-Demet.

Oo Ibrahiima Siidi ko mo Siidi Samba Siidi Paate Jibeeri Ndoogu Tegu Mbañu Caaka Mbaar Barka Boo Mbooc hootii Waalo-Barak.

Jibnaaɗo makko debbo wiyi mo Mammadu Kummba Amnata (Faarmata Abuu) Ayse Sammba Daado (Sam Barka) Loru Yiɗaa Jaw Halimata Kummba Buubu Raasin. Woni Samba Ayse Samba Daado Loru Daado Hulimata Buubu Raasin Aali Yero Samba Bukaar Maani Bacam Yelli Butoori Bacam Boɗewal Maakama. Oo Sam Barka ko mo Cinnde Bukaar Aali Muse Hammee Paate Mbaaraan Jam Sih (Sham’s Eddiin). So en mbelaama nawten mo Ɓokki Saarankooɓe ɗo dadde makko wiyaa Amnata Raamata Pure Kembu Aali Bukaar.

Jibi Umar Mbooc naati jaŋde Quraana Teddunde ndee ko he Duɗal Alasan Aamadu Mammadu Abdoul Tafsiiru Umar lollirɗo Alhajji Jibi Kelli. Nde o woɗɗoyi he huñaare Deftere Geno Toowɗo Oo, o yaaɓani ɓeydoyde ganndal.

O tiindii Misira to leydi Firawna en. O naati duɗal toowngal Al-Ashaar haa o heɓi seedantaagal adannde jaŋde toownde. O naatani janngude e jannginde pulaar nde sanɗaaji cosi hedde 1969 “fedde jaŋngooɓe pulaar (fulfulde) to Qaahira” he gardagol mawɓe Yero Dooro Jallo, e Alasan Mammadu Baro, e Kibbel Aali Jallo, e Abubakiri Kaaliidu Bah, e Sileymaani Kan, ekn.

Hedde kitaale 1974-75, o tiindi leydi Farayse ngam ɓeyditoraade ɗemngal farayseere. O tawti toon sanɗaaji daraniiɓe Pulaar, giƴiraaɓe makko hono Ibirahiima Demmba Bah, e Aadama Muttaar Bah e Mammadu Alasan Bah e Abdul Waar. O rewi Paris 8 luggiɗinaade he celluka ɗemngal farayseere. Ko ndeen o naati INALCO ngam huɓindaade ɗemɗiyaagal e celluka pulaar/fulfulde. O seholondiri ɗoon e Aamadu Hampaate Bah e Alfaa Ibirahiima Soh e Muhamed Moodibo Aliyyu, jannginooɓe Fulfulde nder duɗe toowɗe hono INALCO, gollatnooɓe kadi nder juɓɓule pine hono UNESCO.

He oo tuma tawi UNESCO heɓtinii alkule Mbaañ nder batu mum Bamako he 1966. Alkule ɗee mbiytaa Alkule Bamako, UNESCO waggini yo leyɗe Afirik keɓtin ɗe, mballifoo defte, njannginira ɗe ɗemɗe mum en. Cifitinen Alkule Bamaka nawori ko ɗemɗe Afirik fof.

Jibi Umar Mbooc yantondiri e Alfaa Ibrahiima Soh, Muhammadu Moodi Alliyyu, e Mammadu Sammba Joob « Murtuɗo », ɓe tafi Kawtal janngooɓe pulaar (fulfulde) he winndere to Bordoo ñalnde 10 ut (juko) 1981. Ɓe cosi cate e peŋɗe nder Farayse e leyɗe Aarabeeɓe ɗo Sanɗaaji Fulɓe keewnoo.

Nde Jibi Umar arti Muritani, o yanti he diɗɗal daraninooɓe ɓamtaare pulaar. O tawtoraa golle njanngiin Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani, o tawtoraa cosgol catal Muritani Tabital Pulaagu Winndere, o halfinaa pinal he nder Yiilirde mayre.

Jibi Umar Mbooc golliima he Duɗal Ɗemɗe ngenndiije. Nde ngal uddaa o waɗti jannginde pulaar to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Nuwaasoot.

Jibi Umar Mbooc wallifiima maa tawtoraama wallifo defte keewɗe. Kanko e Muhamadu Modibo Aliyyu, ɓe cosi jaaynirgol pinal “Binndi e Jaŋde”, to Paris (Farayse) hedde hitaande 1981-82. Jaaynirgol ngol waɗti neldeede Nuwasoot. Tawi Fedde Ɓamtaare Pulaar heɓtinaama gila 1976, sosii kam ne jaaynirgol Fooyre Ɓamtaare. Jaayɗe ɗiɗi ɗee kuutondirii haa he hitaande 1984.

Mohammadu Moodibbo Aliyyu, e Jibi Umar Mbooc, e Mammadu Alasan Bah mballifii deftere nde tiitoonde “Alkule fulfulde, deftere fuddorde jaŋde e binndol-pulaar” he 1982. Ande jeyaa he defte puɗɗorɗe gadane ballifaaɗe ngam jaŋde mawɓe e sukaaɓe.

Ɓe cosdi kadi he lewru siilo « Jeynitaare, Revue panafricaine de linguistique pour le développement » jaaynde huɓindiinde laabi celluka e ɗemɗiyaagal ngam ƴellitaare ɗemɗe Afirik.

He sankaare musiɗɗo makko Ibraahiima Demmba Bah, Jibi Umar Mbooc muuyaama winndannde nde titoonde « Sankaare Ibraahiima Demmba : Ceedtagol Jibi Mbooc » he nder lewru korse 2019. Winndannde siftinoore ko heewi sabi jotondiral maɓɓe gila Sahre-Ndoogu e Farayse haa Nuwasoot, cehilaagal maɓɓe, ngiƴuraagu maɓɓe e yiɗde maɓɓe ɗemngal pulaar renndaande.

He lewru Seeɗto 2014, o tawtoraama cosgol duɗe heblooɓe jannginooɓe rewɓe he leegal Daar-Nayiim nder Nuwasoot. Kanko e Aamadu Umar Jah e Abdullaay Muusaa Sal, e Mammadu Haasi Mbay e Abdullaay Haaruuna Sih e Bookara Aamadu Bah, woni « Heblo jannginooɓe duɗe rewɓe to Daar Nayiim ».

Jibi Umar Mbooc waɗi nguurndam mum fof ko he janngude e jannginde. Darnde makko wammbude sukaaɓe wuro makko ina seedtini. Hoodere Pulaar ñifii kono annoore mum maa jokku yaynaade haa buutufal wutta nder taariindi pulaagu.

Mawnude mo e rafeede mo addanaani mo woppude kala golle nodduɗe jaŋde pulaar maa ƴellitaare nokku makko, Sahre-Ndoogu ɗo o jibinaa ɗo o mawni. Haa o teddiniraa gooto e hooreeɓe Teddungal fedde Ƴellitaare Sahre-Ndoogu.

Halayɓe he kuuɓal, Mboonnaaɓe e Ɓoggeenaaɓe he keeringal, ina nduwoo yo Geno Toowɗo Oo waɗ mo he galleeji e cuuɗi Aljennaanji ɓurɗi toowde, waɗa barke he ko ɗacci. Aamiin…

Aamadu Malal Gey, korse 2024

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.