He kuɗol JAMAAL SOH, Farayse
So hakkille ko cinkal mbaɗngal aadee aadee, gaddungal ceerungal hakkunde aadee e kala ko dillata e kala kadi ɗeen geɗe ɗe ndillataa ndaalataa, ɗemngal ko najoore e najooje Alla, kaawisa e kaawisaaji Bajjo gooto mo jom mbaɗe e mbaawɗe. Ɗemngal ko dillere, ɗemngal ko kelmeeje, ɗemngal ko konnguɗi kaŋolinɗi, loowɗi maandinooje e maanaaji. Ɗemngal ko gollorgal ngal aadee huutortoo ngam feññinde miijo mum, yiɗde mum, muusalla mum e ɗiin kala hiimo-hiimooji nder-ndereeji fittaandu mum e ɓanndu mum. Ɗemngal ko doole ɓulnirteeɗe miijooji ciiwtooji, ciggooji ganndal. Ɗemngal ko gollorgal ngal neɗɗo liggortoo, ngam faamnde hoore mum, faamde hono mum, faamde taariinde mum, faamde geɗe tagoore e sirruuji mum luggiɗɗi, e nafooje mum keewɗe e jokkondire mum gooɗɗe. Ko kanngal tan, aadee tuuknotoo ngam yuɓɓinde hoore mum, yuɓɓinde golle mum, tafde renndo mum, sañde pinal mum; wonde kullel ngel ñeeñal, ngel diineeji, ngel gannde, ngel enngel dillinira kelle taarik e kelle waylaare e ɓamataare. E ngoo facciro walla firo ɗemngal, eɗen paama ɗemngal ko daaba ngal donngal keewngal, jaajngal, teddungal. Ko kanngal ɗelñitta hakkille, ƴoyre aadee, yomnantoo ɗum laabi niɓɓiɗɗi goodal e nguurndam. Ndeke ɗemngal wonaa sara e aadee, wonaa ko lesɗi e aadee, wonaa ko famɗi e aadee. E nder ɗuum hol no aadee waasata nangtoraade e ɗemngal mum. Hol no aadee waasirta ruttude teddungal, faayiida e ngal ɓural ngal Alla loowi e tagoore mum ?
So ɗemngal woni ko yalmitta nder-ndereeji fittaanduyankooji e ɓalliyankooji, ko pinal woni faawru ɗaam ngartam, nguun ngallu ngu ɓulnii ɗum hakkille e ɗemngal. Pinal ko ngalu togontirngu, pawondirngu, paggaangu gila e weentdongaaji dawol kala leñol, walla mbiyen kala renndo. Pinal ko miijooji, ko ƴoƴe e jiyanɗe tiiɗɗi toɗɗiiɗe fannuji keewɗi ngonɗi duttorɗe e jooɗtorɗe kala renndo. Ko calɗi tammbiiɗi nguurndam renndo to faggudu, to ñeeñal, to diine, to ganndal. Pinal ko ko ɓuri diƴde, ko ko ɓuri heddaade, sahtu nde ɗeen geɗe koyɗe njahdi walla maaytidi e kelle taarik sahaaji ɓennuɗi. Hono no wiyrunoo ɗum oo ganndo : »la culture c’est ce qui reste, quand on a tout oublié ». Ko pinal woni fulla e faayida renndo. Ko kanngal hokkata renndo ngoo neɗɗankaagal mum, mawnugol mum e jimme mum. Ko ngal woni meetorgal ngam heɓde leƴƴannde hol ko renndo golli gila dawaa-dawi. Hol ko renndo miiji-miijti gila e yontaaji jooltiiɗi e niɓɓe sahaaji jawtuɗi ? Ko he pinal, neɗɗo yoogata no nehorii, no gollirta, no yiyrata pible aduna mum. Ko he pinal o heɓata, o humptitoo no o sañirta renndo makko, no o yuɓɓinirta dawrugol ngonngol salndu doondiiɗi laamuuji makko, faggudu makko. Ko pinal woni tuɗirde e ruttorde makko ɓurnde mawnude e teddude. Nde wonno ma o tafoo, o ɓennda e pinal makko, nde o faama hoore makko, o annda holi kanko. Ko maa ɗaɗi makko tiiɗa he leydi pinal makko, o uura piindi pinal makko, nde o heɓtina, o mawnina pine goɗɗe, yimɓe woɗɓe e aadaaji goɗɗi.
So pinal wonii ngalu leñol, ko lewñinta mbaydi e jimme leñol, ko ganndal woni ciimtam hakkunde hakkille e bulɓondire mum e taariinde e geɗe mum ceertuɗe. Ganndal ko ƴoyre, ko hakkille pilñitiiɗo goowaaɗi, cikkittooɗo mbaɗe aadaaji e doole finaa-tawa renndo. Ganndal koko wiɗtata ina wiiña, ina rewindoo, ina waɗa ina waɗta ko tago e tagooje mbaɗi mbaɗti. Ɗum fof ko yiɗde humpitaade e faamde kaawissaaji e sirruuji tago, jokkondire mum nder-ndereeje hakkunde mum e guurndam e goodal. Alla yettaama, leñol fulɓe na jogii ɗee geɗe tati paayondinɗe fof : ɗemngal, pinal e ganndal.
Ɗemngal fulɓe ko galɗungal to bannge kelmeendi, ngati koɗdungal e leƴƴi, e renndooji, e aadaaji e pine ceertuɗe . Saraade ngal kadi e nokkuuji, e leyɗeele, e weeyooji ɗi sato, ɗi puɗi, ɗi diƴƴe, ɗi leyɗeele ceertuɗe ciiri, galɗuɗi to goobuuji e to loowdi. Pulaar ko ɗemngal cellungal to bannge doosɗe wowlaandu, to mbinndiin, to lelngo, to dilliyaagal, to mahngo, to baymaanalngal… Engal jogii toɗɗorɗe, jooporɗe, ceekirɗe…
Engal alɗi to coñce, to jime, to tinndi, to daari, to ganooje, to payka, to cifti. Hol mo ɓoggi ɓernde mum ndillataa, fittaandu mum yirbittaako, ɓanndu mum waaƴataa, gite mum ƴoogataa, sahtu nde lelɗe lammbi, koyɗe ndeeƴti, dille pooli e mbonnooje kooti, noppi njowii e daande Gellaay Aali Faal mo peekaan, Sammba Joob mo leele, Samba Mariam mo Gumbalaa, Oumar Gafo mo dillere, Kekuta mo kerooɗe. Ko nder ɗuum Teen Yusuf Gey wiyatnoo he deftere mum Aspect de la litterature pulaar : “ quelques visages du sud-mauritanien” Sur les places publiques, quand le silence et la nuit drapent les cases d’iréel, le long des vieilles pistes de migration saisonniére délaissées aujourd’hui pour l’asphalte des grands axes routiers, dans la sylvestre solitude des campagnes ou dans les moments où la nostalgie de l’exil submerge l’âme, les airs de leele évoquent toujours la grisaille du banco des maisons, et autres grisaille teintée d’ocre des vastes paysages du oualo à mil, dans les âpres accent du Goumbala, on sent l’haleine brûlante des vague de l’harmattan qui souffle des collines ,de même que l’on décéle la fraîcheur du yarkoma dans les évocations nocturnes du pékaane ».P8.
Kono jaaroore woodanii Geno, en ngonaa tan renndo lollirngo jimri e ngamri, hono no cikkiranoo ɗum ɓeen hanki tamirnooɓe aduna oo kure conndi, yeddunooɓe pine ɓaleeɓe, jalkitatnooɓe neɗɗankaagal men, yanndinooɓe faayidagal men. So ɗemngal fulɓe wonii ŋarɗungal to ɗemɗiyankaagal, to coñce, to ñeeñal, Pinal ngal na alɗi to miijooji lugiɗɗi, juɓɓuɗi, ɗi ngonaa pepindaaɗi. Ko adii fof, ko saño miijtiyaŋkaagal toɗɗiindi tafgo (cosmogonie) e ƴerngo winndere (cosmologie) walla mbiyaa kammu oo. Ngaal miijtiyankaagal na jogii no yiyrata winndere ndee, tago ngoo, boowal ngal (l’espace) e sahaa oo (le temps).
Pinal fuɓe na jogii duttorɗe fotdeyankooje, hakkeyankooje, e neɗɗayankoje gaddanooje aadee guurɗo e renndo oo jogaade ko wiyetee he francais : la conscience morale, hono ko wayi no gacce, kerse, teddungal, cuusal, kaaraysiraagal, kiram ekn. Ko ɗeen duttorɗe ngaddantu maa anndude hoore maa, anndude fotdeeji maa fawde jinnaɓe maa, mawɓe maa, renndo maa e leñol maa. Ko ɗeen doosɗe kadi mballat-maa e ñobbudu fittaandu maa, ɓernde maa : wonaa ko wel maa kaalataa, wonaa ko wel maa mbaɗtaa. Ƴeewataa ko heddoraade ko no yooɗirta, no feewirta e no moƴƴirta renndo ngoo. Pinal fulɓe na feññina no renndo mahirtoo, no sañirto e no yuɓɓirta haa nguurndam deeƴndam dañoo, wona, yuumta e nder nokkuji maɓɓe. Ko ɗum tagi, e nder taariik, ɓe njoginoo-ma laamuuji, gila e sahaaji toñnjon en, laam taaga en , laam termes en, laam tooro en, haa rewan maa laamuuji deeniyankooɓe, haa yettan maa laamu almameeɓe. Ɓe piilii leppi e nder diiwanuuji : hono lefol arɗo en, lefol jaagaraf en, lefol farba en, lefol farmbaleeɓe en…
Ɓe joginooma jaagorɗe, ɓe njoginooma dente e peŋde celluɗe, tiiɗɗe mawnirnooɗe gostondiral hakkilaaji, e miijooji. Ɗum fof na hollira renndo fulɓe, wonaa renndo ngo alaano njuɓɓudi e nanotiral.
To ganndal fuɓe na njogii gannde jowitiiɗe e ko memoto, ko yiyotoo, hono des sciences experimentale. Ko ganndal e mbaaydi njaajndi, toɗɗiindi mecce maɓɓe : ndema, ngaynaaka, awo, ñeeñal ɗatngo, mahngo, sehngo en. E nder ɗuum eɓe kuutoroo humpito maɓɓe ko fayti e kulle en, leɗɗe en, puɗi en, e diƴƴe en, e denndaangal ko woni e taariindi ndi ɓe nguuri ndii. Kono fulɓe tonngaaki e ɗee gannde tan, eɓe njogii gannde paytuɗe e mbirniindi, ko tuubakooɓe mbiyata des connaissances ésotérique walla des sciences métaphisiques. Ko ɗeen gannde tuukniiɗe kala ko yiyotaako, ko memotaako, so en ndokkii yeru : tiimle en, mbelew en, ñenngi en, niɓinirki en, lappetaake en, cifi en…
E raɓɓiɗinaade, e mbaawataa haaldude loowdi e ñamri gonndi e ɗemngal, e pinal e ganndal haalpulaar en : Ina yaaji, ina alɗi. En ndañii fartaŋŋe wonde ronɓe ko ƴoogaa to woɗɗi, ko togotiri gila ko ɓooyi e kelle taarik, ko faggaa gila sahaaji toowɗi laamuuji men, gila e sahaaji mbelwelo wellitaare fergoogi men, gilaa sahaaji ŋelelitiiɗi jokkondire men e renndooji goɗɗi, gilaa sahaaji njabitɗi ɓamtaare e yaajeende men. E nder ɗuum, ngal ɓural foti ko mawnineede, ngu ngalu foti ko yeñtineede, wiɗtee-wiiñee. Mbele mbaasen roodaade gacce ɓolaare ko ngon-ɗen koo, ɓolaare neɗɗankaagal mum, ɓolaare teddungal mum. Mbele janngo ɓesnguuji men mbaasa ɗokkiɗde ndaarɗe, ƴurde geeni. Mbele janngo araraay ɗemngal pulaar na ɓamtoo, weɗoo haa to dow kammu mo lesɗataa, seedtoo pinal men, ɓamtaare men, ndimaagu men e wellitaare men.
JAMAAL SOH/ANGERS/FRANCE