Miɗo ñaagii ko adii nde puɗɗotoo-mi, nde neldaten terɗe fedde ndee duttiiɗe e Joom men he daawal hee, duwaawu. Gila e Abdullaay Muusaa Sal tergal yiilirde ngenndi, e Sammba Gata Bah, hooreejo teddungal, e ko sakkitii koo, Njawaar Kan gooto e sosnooɓe fedde ndee, e terɗe keddiiɗe ɗee kala cankiiɗe he daawal hee ɓe en mbaawaa limtidde. Ɗum noon gooto kala yo janngu faatiha e salaatul faatiha e kul huwa allaahu laabi sappo e go’o, nelden ɓe kam e maayɓe juulɓe kala, duwaawu…
On njaaraama
- – Yonaaɓe laamu tawtoraaɓe,
- – Hooreeɓe teddungal tedduɗe ;
- – Musiɓɓe bismaaɓe ;
- – Nulaaɓe Cate, haa teeŋti e ummoriiɓe nder leydi ;
- – Jaaynooɓe
Miɗo weltii no feewi ƴettuɗo ɗoo konngol hannde ngam udditde joɗnde Mooɓondiral jeetaɓere Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani (FƁPM). Tawtoregol mon keewngol faayiida ine firti ko heewi, sibu angol teeŋtina himme mo njagani-ɗon ƴellitaare ɗemɗe men e pinal men. Ngal ɗoo Mooɓondiral tiitoriingal Tiiɗtingol e teeŋtingol daranagol ɗemɗe men ngenndiije, ko daawal kimmungal he nder daartol fedde men, kam e ngenndi men no diidorinoo.
FƁPM sosaa ko he hitaande 1974. Ko nde fedde seedtinirde darnde yarlitaare ngam ɓamtude pinal ngenndiwal e jaŋde mawɓe. Nder ɗii duuɓi capanɗe joy, fedde men waawii renndinde sagataaɓe fellitɓe ɓamtude ɗemɗe men ngenndiije haa mbaawa daraade darnde teeŋtunde nder ƴellitaare e mahondiral renndo, tawi ko he tuugaade e hakilantaagal, e ndimaagu, e ngootaagu, e demokaasi.
Gila FƁPM sosaa, nde ardini he golle mayre ko nehdi e jaŋde e kaɓagol humambinnaagu. Ko ɗee ɓure nde sosraa, ko ɗee ɓure ngaddani en mahde e wuurnude ndee ummannde renndo nde maayataa.
FƁPM golliima geɗe keewɗe he nder ɗii duuɓi 50 nguurndam. Eɗen mbaawi limtude heen :
- – Ko ine ɓura 70 000 mawɓe humtaaɓe he binndol nder ɗemngal Pulaar, he nder 5 000 duɗe jaŋde mawɓe udditaaɗe he nder cate 29 goodɗe hannde he fedde ndee ;
- – Keblugol ko ine ɓura 4 000 jannginoowo he nder keblorɗe cosaraaɗe ɗuum ;
- – Cosgol e guurnugol jaaynde, hono « Fooyre Ɓamtaare » e hitaande 1980 (duuɓi 45 jooni) kam e lowre enternet, hono « pulaar.org », gila 2007 (duuɓi 17 jooni), ko jiidaa e defte janngirɗe keewɗe ;
- – Gaddugol ballal mayre e naatnugol daarteteengol ɗemɗe men ngenndiije nder tippudi nehdi e jaŋde leydi ndii e hitaande 1979, duuɓi 3 fat caggal nde nde heɓtinaa e hitaande 1976. E ko sakkitii koo kadi, e hitaande 2022, FƁPM wallitii gartingol ɗemɗe men ngenndiije ɗee nder duɗe laamu rewrude e cargol dallinannde laaɓtunde, nder ñalɗi diisnondiral juɓɓinanooɗe ndeen ɗii, gaddaannooɗi en waawde ubbitde golle Duɗal ɗemɗe ngenndiije jejjitanooɗe, golle ɗe Unesco e Jaagordu jaŋde leydi ndii e hoore mum ceedtii juumtugol mum en.
Ɗee golle fof keɓaa ko he darnde duumiinde, he pellital mawngal, e yarlitaare mehre, duuɓi capanɗe joy jooni, e tuugnaade e piɓle e ɓure 5 fedde ndee, hono : pellital, nuunɗal, muñondiral, udditaare e mahondiral, rewrude e feere aaɓnotoonde, ko aldaa e pooɗondiral.
Musidɓe rewɓe e worɓe,
Wiiñooji ganndal (siyaas) baɗaaɗi he nder winndere ndee kollitii wonde janngirgol ɗemngal neeniwal (ɗemngal ngal cukalel waawi), ine uddita hakkille janngoowo, moƴƴina jaŋde mum. Leyɗe dewnooɗe ngol laawol keɓii heen njeñtudi moƴƴiri, yeru to Mali e Niiseer e Afrik worgo. Ɗii wiiñooji noon teeŋtini tan ko ko nganndu-ɗen enen e koye men : jaŋde sukaaɓe ɓurata yuumtude ko nde ɓe puɗɗorii ɗemɗe maɓɓe neeniije nder jaŋde maɓɓe.
Ɗoo he Muritani, Duɗal Ɗemɗe ngenndiije ɓooyngal ngal (ILN) waɗii ƴeewndo ngo hono mum meeɗaa waɗde he leyɗe catiiɗe en ɗee, teeŋtinoowo ngoo jarribo. Unesco e Jaagordu jaŋde leydi ndii ceedtiima moƴƴugol humpito duɗal ɗemɗe ngenndiije, mbasiyii yo jaŋde ɗemɗe ngenndiije ɗee yaajtine he denndaangal duɗe laamu ɗee. Ɗum noon, Duɗal Ɓamtaare e Jaŋde Ɗemɗe Ngenndiije kesal ngal, hono IPELAN ine foti tuugnaade he golle duɗal ɓooyngal ngal, jokka ɗe.
FƁPM wasiyii ko feere aaɓnotoonde : yo IPELAN toppito hestiɗinde golle duɗal ɓooyngal ngal gollinoo ɗee, e heblude jannginooɓe e nder daawal duuɓi 3, waasa tampinde hoore mum wiyde ine waɗta ko waɗanoo haa moƴƴi. Laamu heñoo mbele jaŋde leydi ndii ine wona jaŋde udditaniinde ɓiɓɓe leydi kala, jaŋde moƴƴere, ɗo almudɓe poti fartaŋŋeeji, nde joñaani hay gooto, hono jaŋde tuugiinde tawo he ɗemɗe neeniije almuɓɓe.
Eɗen poti teeŋtinde pellital men waɗde ɗemɗe men ngenndiije ɗee, ɗemɗe jaŋde, ɗemɗe gollorteeɗe, ɗemɗe ɓamtaare nder renndo. He nder ɗuum, FƁPM ine hunii :
- – Wallude IPELAN ngam sompude tippudi nehdi e jaŋde ndi joñaani hay gooto, njahdundi e ngonka men ;
- – Ƴellitde jaŋde mawɓe yahdinaande e golle njeñu mbele yimɓe famarɓe doole, haa teeŋti e rewɓe e sukaaɓe, ine mbaawana koye mum en ;
- – Hirjinde kewuuji pinal e kumpital ngam hisnude e alɗinde ngaluuji men ɗemɗe.
Mi waawaa joofnude mi yettaani denndaangal terɗe fedde ndee, dariiɗe duuɓi 50 jooni, ko aldaa e fooftere e ɗoyngol, kam en fof e famɗude jogogal, haa njanngini ujunaaje – ujunnaaje mawɓe e sukaaɓe, haa njaltini ɗum en niɓɓe majjere e baasal. Yo ɓe nganndu golle ɓe ngollata ɗee, e pellital maɓɓe ngal, kamɓe fof e famɗude doole, ko ɗeen golle e ngaal pellital tammbii ko heɓaa koo fof.
Miɗo daɓɓira yimɓe laamu taawaaɓe ɓee, haa arti e jaagorɗi goƴaaɗi ɗum ɗii, nde mballata fedde men, pelle men. So en nawdii doole men, eɗen mbaawi tuugaade he ɗemɗe men ngenndiije ɗee ngam ƴellitde leydi men; ƴellitaare dumotoonde.
Mi rowira konngol am, ñaagaade duwaade nde ndeeɗoo joɗnde mooɓondiral jeetaɓere FƁPM, wonata joɗnde miijagol e gostondiral e ƴettugol pellitte moƴƴe. Miɗo duwoo nde ndee joɗnde lonnginta en golle tabitɗe ngam tiiɗtinde keɓe men, mbaawen huccande baɗɗiiɗe e doŋle gonɗe yeeso men, haa ndañen poolgu.
Yo wuur FƁPM, Yo wuur Muritani, Yo wuur ɗemɗe men ngenndiije !
On njaaraama.