Site icon Lowre Pulaar, fulɓe e Pulaagu

Batu Tabital Pulaaku Hakkunde Leyɗe to Bamako

Batu Tabital Pulaaku Hakkunde Leyɗe to Bamako

E gardagol Alhajji Alfaa Aamadu Jallo, hooreejo Tabital Pulaaku hakkunde leyɗeele, batu ngaadoraangu njoyaɓu yiilirde siynoore fedde ndee jooɗiima balɗe ɗiɗi, ñalnde 26 e ñalnde 27 lewru abriil (seeɗto) 2014 to Bamako, laamorgo leydi Mali ngam etaade safrude caɗeele gondaaɗe e eɓɓude eɓɓooje kese. Udditgol joɗnde ndee waɗi ko to nokku to jeewte hakkunde leyɗeele ngoowi waɗeede e nder wuro Bamako, mo ɓe mbiyata Galle Jeewte hakkunde leyɗeele Bamako (Centre international de conférences de Bamako).

Ngadii e nokku oo ko naalankooɓe fulɓe. Ɓe njirwini haa ruuki, ɓe njirwiniri bawɗi, coorumbe, njimri e ngamri. Ñalnde 26 ndee, nde 9w00h njonata tawi ko nokku ɗo batetee ɗoo heewii jamaanu, gila e hoɗɓe haa e joom nokku en arɓe hawritde e udditgol batu nguu. Ñarungal fulɓe jooɗngal holliraama e ɗiiɗoo ñalɗi, gila e mbaydi haa e cuɗaari.

E nder Galle Jeewte hee, batu nguu suɓanaa ko suudu inniraandu Foodee Kuyaate, gooto e jaareeɓe dowluɓe e nder Mali. Ko ɗoon ngu jooɗii. Tuugnorgal kewu nguu e oon subaka, e ɗemngal Buubakar Belko Jallo, kalfinaaɗo jirwingol e kumpitgol, ko nii lelniraa : Cakkitgol duwaawu, konngol hooreejo Tabital Pulaaku Mali, konngol jonaaɗo hoo- reejo Tabital Pulaaku hakkunde Leyɗeele, konngol njettoor feewde e Laamu Mali e ɓesngu Mali e kuuɓal, konngol jonaaɗo jaagorgal Pinal.

E fuɗɗoode, Buubakar Belko Jallo haalnoo tuugnorgal ngal ko e ɗemngal Fulfulde laaɓnde cer, caggal ɗum o waɗti e ɗemɗe farayse e engele. Tawi ko adii ɗum seeɗa, o waɗiino bismaango e innde Tabital Pulaaku Mali feewde e hoɗɓe arɓe ɓee.

To bannge cakkitgol duwaawu, rokkaa teddungal ko Aliiw Mammadu Jallo, gadiiɗo wonde hooreejo Tabital Pulaaku e nder Mali.

Ko fayti e konngol jonaaɗo hooreejo Tabital Pulaaku hakkunde Leyɗeele, tesko-ɗen wonde, hooreejo Tabital Pulaaku hakkunde Leyɗeele oo arii, kono o dañaano tawtoreede udditgol batu nguu, sabu banndu makko gantinde.

O resndi konngol ko biyeteeɗo Alhajji Buubakar Balde mo Gammbi, kalfinaaɗo jokkondiral hakkunde leyɗeele (chargé de relations internationales) e nder Tabital Pulaaku hakkunde leyɗeele (maa en ngartu e konngol makko e jaaynde aroore, so Geno newnii).

Waɗi konngol hooreejo Tabital Pulaaku Mali ko Aamadu Jaajiri Siisee, hooreejo fedde ndee. Konngol njettoor feewde e Laamu Mali e ɓesngu Mali e kuuɓal, waɗi ɗum ko Laamiiɗo Sheek Mohammed Jibriil Siisee, hooreejo Tabital Pulaako leydi Gaana. Ooɗoo gorko ummorii ko to leydi Gaana, ena ardi e seto teskinɗo, finnde wonde Fulɓe ena ngoodi e leydi Gaana ndii, hay so ɓe keewaani.

To bannge konngol, ngol jaagorgal Pinal fotnoo haalde, lomtii mo ko Sokna Haydara Aminata Sih. Ko kañum udditi batu nguu. Nde Sokna Haydara Aminata Sih rowi, ko ɗoon jamaanu nguu duuñtii haa kedditii terɗe yiilirde siynoore fedde ndee e bismanooɓe e batu nguu. Tesko-ɗen wonde e udditgol ngol jamaanu keewngu sanne ariino heen.Batu nguu noon jooɗtoyii ko e to otel mo ɓe mbiyata Otel Radison. Ko ɗoon ne kadi hooreejo Alhajji Alfaa Aamadu Jallo jippii. Ko kanko kisa ɗowi batu nguu haa joofi. E batu hee toɓɓe keewɗe njambitaama e tuugnorgal golle ngal kono ɓurɗe teeŋtude ɗee ko 12:

To bannge yiilirde siynoore ndee ne, nde waɗi, kayre fof, ko terɗe 21. Kono ndañi taworeede heen ko terɗe jeegom doŋ, ko heddii e joɗnde ndee koo, ko ƴeewooɓe walla heɗtotooɓe. E tonngol mbiyen, won ko Tabital Pulaaku hakkunde leyɗeele gollii, woni kadi e gollaade e ooɗoo sahaa, ko waɗi faayiida, ko ɓooygol jamaanu wirnataa. Ende mari, hannde oo, hooreejo keewɗo hakkille, teyliiɗo, joom gite mo ɓernde mum waɗaani sereendu feewde e Pulaaku. Ende jogii terɗe tiiɗɗe, coftuɗe, jarlitiiɗe, goongɗinɗe, ɗe ɗaanantaako fedde ndee hay leƴƴannde wootere. Kono kadi en njiyii e mayre caɗeele so tawii ɗe cafraaka law ko baasal mawngal wonande Pulaaku jogori wonde. Gaagaa ɓe ngarataa e batuuji saka ngadda heen miijooji mum en naftooji, luure mawɗe ena e hakkunde won e terɗe yiilirde siynoore ndee e hoore mum, haa ɗeen caɗeele nana njogori wooltaade e diiwanuuji mum en.

Neɗɗo noon waawaa wonde walla wiyeede ngenndiyanke daraniiɗo leñol tawa o nuunɗaani. Pulaagu kadi fawii ko e dow nuunɗal sabu ko ngaal nuunɗal addunoo harameeji jeeɗiɗi, ɗi pullo huɗortonoo waɗde ndeen ɗii : wujjude, fende, hulde, firtude aadi, taƴde enɗam, jamfaade e ɗawde. Eɗen mberloo eeraango feewde yontaaɓe leñol ngol, haalooɓe keɗee walla fewjooɓe ndewee, goongɗinɓe pulaaku, haa natti sikke, nde ndarotoo woto gaño dañde sago mum.

Gelongal fuuta lollirɗo, Njaay Saydu Aamadu

Quitter la version mobile