Site icon Lowre Pulaar, fulɓe e Pulaagu

Cellal : Cowagol

Cowagol heewi haaleede ko balɗe sappo e joy (15) caggal nde fiilayru debbo dartii. Sibu ɓoccingol e toɓɓugol keewi wonde ko hedde ñalngu sappo e nay e lewru debbo;tolno mum ko jonte jeegom caggal ñalawma gadano jiygol fiilayru waɗtindiindu ndu.ɓon e rewɓe ina njiya ƴiiƴam seeɗa e lewru adanndu e koragol mum en, kono ina seerti e fiilayru aadoraandu ndu. Addata ɗum, tawata ko ɓoccoonde nde ina hinkinoo e sabbundu ndu.

Maale cowagol ko :

E nder lewru ɗimmuru cowagol (koragol) ɗee maale ina peeña: Sabbundu (utérus) mawnat mbele ina waawa mooftude (jaɓɓaade) tigguyel ngel, e oon sahaa mawnugol mum ina tolnoo e oraas. Nde tawnoo sabbundu ndu waɗtii memde sahaa kala baselcoofe debbo o, ɗum saabotoo ko o yiɗata sahaa kala taaraade ko (ko o ɓuuƴotee coofe ko).

E oo sahaa kadi sabbundu ina muusa kadi sahaa e sahaa kala. E oo mudda koriiɗo o yaaja, ɓeydoo, haa addana mo nattude waawde ɓoornaade won e comci kidiiɗi (ɓittuɗi). Enɗi ɗii ɓeydoo juurtaade, tampere mum ɓeydoo, koyɗe tedda. Ɗum ko huunde fotnde sibu ɓalndu joom mum woni ko e gollaade ngam ina wallita e ƴellitagol tiggu o. Hakkille makko deeƴaani, o woni tan ko e miijooji e soklaaji keewɗi fof kam e waylowaylooji terɗe kam e diƴƴe.

Waylowaylo ina jokka e lewru tataɓuru : Reedu fuɗɗiima ummaade, ɓiɗɗo tagiima, nguru ɓanndu debbo o wayliima. E oo sahaa comci cuurooji ko wayi no wutteeji keewi ɓoorneede. So tawii joom mum ina tuutatnoo, tuutaali ɗi ko e oo sahaa ustatoo. Muuseeki ki jokkat, maa walla nii ɓeydoto.

Ko sahaa kulhuli keewɗi : Hol ko caaw-mi? ko debbo maa gorko? mbele mami jibin ne?…

Lewru nayaɓuru ne: Sabbundu ndu ina ɓeydoo, heen sahaa ina adda muuseeki saraaji les reedu ndu kala. Ko ɗaɗi ɗi muusata, sibu sabbundu ko ɗaɗol mawngol, renndidi e ƴiƴe ko ɗaɗon pamaron. Kii muuseeki banngeeji ina nduumoo e lewru 4ɓuru e 5ɓuru fof. Aɗa yaha tan ara e maa, walla mbaylaa joɗnde nde ara kadi. Ngol mawnugol ina ɓeydana basel-coofe jiɗgol taaraade ko ɓuri ko aadorinoo taaraade ko. Fof dey añde yah-ngartaa hakkunde yimɓe ɓe, hol to addane waasde yarde. Hay tekteki ngoppantu sabbundu joɗnde, mbele ina waawa mawnude no haanirta nii saawa no feewi tiggu o.

Lewru joyaɓuru ne :

Yuppo-jiiƴam: So tawii koriiɗo fuɗɗiima yiyde ƴiiƴam no fotiri fof, ko maale paayniiɗi. Ina aamnoo tawi ko jibingol ngol timmaani, ko wiyatee ko « o awortii ». Heewi wonde ko e nder lebbi tati gadani ɗi. Joom mum yo o jokkondir e cafroowo ko ɓuri yaaƴtaade.

Koyɗe ɓuutɗe kadi ko heen jeyaa. ɓasiyaaji Cellal wonnande sowiiɓe:
Ina moƴƴi ñaamde no feewi.7alndu ina sokli witaaminuuji e poroteyinaaji, e jamɗe ɓanndu. Ɗum tagi hay ñamri ngootiri hol to o woppu.
Huutoraade e ñamri lamɗam mbaɗaɗam iyod, sibu ɗum ina ɓura wallita tigguyel ngel e ƴellitaade e tago mum.
Yo o wondu e laaɓal ɓalndu; ñalnde fof o soƴta ñiiƴe makko.
So tawii ko e nokku ɓaɗɗo palidiismo, yo o yar no haanirta nii poɗɗe niwaakiniine ɗe o winndanaa ɗe.
Yo o faalkiso leɗɗe ɗe doktoor maa cafroowo mo o yamiraani yo o yar.

Mammadu Maamuudu Baal

Quitter la version mobile