Site icon Lowre Pulaar, fulɓe e Pulaagu

Coñce he nder njimri (jokkere1)

Eɗen mbaawi tonngude njimri he mbaydi naalaŋkaagal. Ngam himmude darnde naalaŋkaagal he nder coñce men eɗen mbaawi yaajnaade ɗo seeɗa he firo:Yimooɓe : Yimooɓe fulɓe ɓuri kala heewde peƴte. a) iwdi helmere naalankaagal ko NAALE. Naalankaagal ko gollal kono ko ngon’ka. Geɗe naalankaagal ko jimɗi, bawɗi, buubaaji, sabareeji, kumballi, ñaañooji, bayli, ngamri…

Maa en mbaɗ ɗo yaajnannde, hay so nde luggiɗtaa.
Ngola laawol en limtiino ɗoo yoga he naalankooɓe Fuuta Tooto. Hannde maa en ƴeew ko ɓe njimatnoo. Tawi eɗen laɓɓitinira yeruuji.
Holi ko naalaŋkooɓe men njimatnoo?

Naalaŋkooɓe nokku men oo ina keelni to bannge yimde yimɓe. Jaynude inɗe jaambareeɓe walla yimɓe dowrowɓe to mbaydi, to kaaraysiraagal, to ganndal ekn. Eɓe njumpatnoo kadi no feewi he maayo giɗli. Kono kadi so tawii won ɓe ɓe ɓamtatnoo darajuuji mum en, haɗataa eɓe lesɗira woɗɓe jenni, heen sahaa muusɗi.

1. Jenni: ina jeyaa he heelnuɓe bannge Jenni biyeteeɗo Mammad Banduru. Ko kanko wiyatnoo he nder baar Saawaali:

Omo heewi noon so o moƴƴaaka o yenna joomum en, kono so o artii ɗoon o moƴƴaama o yetta joomum en haa njejjita jennol ngol. Yeru: won ɗo o arnoo o waranaaka o wiyi:

O arti ɗoon o moƴƴaa o wiyi:

Mammadu Bannduru ina anndiraa wonde belɗo, jalnoowo yimɓe heen sahaa, haa ɗum waɗa, hay so o yennii yimɓe keewaani mettinande mo ; so mettinii ne, omo waawi artude haa ɓe mbeldita. O meeɗii yennude ceerno gooto ina wiyetenoo Laasana. Oon mettini, liggii mo. O dogi he seernaaɓe haa o tampi, o roŋki yo ngittan mo dabare ɗee. O arti he Laasana, oon itti ko waɗnoo koo. Ndeen noon o doori o wiyi:

Maa en ngartu e M. Banduru SAJ. Jooni nginnen naalanke caahiiɗo belɗo haala, mo fuutankooɓe ndeftatnoo e jimɗi mum mbiya :

(Ina jokka).

Quitter la version mobile