Site icon Lowre Pulaar, fulɓe e Pulaagu

Dingiral : Suwoyneer

Helmere suwoyneer nde ko helmere farayse. Ko geɗal ngal surga ina totta mboomri walla ngal omo heɓa e mum, ngal omo ƴeewira ɗum e sahaa mbo ɓe mbirnondiri, ko geɗal teddungal to bannge tottaaɗo oo hay so tawii faayiida maggal heewaani no feewi. Suwoyneer ina heɓee ummiraade e surga fayde e mboomri walla ummaade e mboomri fayde e surga e cile keewɗe. Ina wona e sahaa nde surga o ari e yaltude wuro ina ɗannoo walla nde surga yahata kurne walla lulo, nde surga ummii ɗo sorboynoo ina hoota. Suwoyneer ina tottee kadi sahaa nde mboomri ummii ɗo suranoo, walla so mboomri ina ƴeeŋa dingiral.

Hol ko wonatnoo suwoyneer hakkunde mbomri e surga ?

Ummiraade e mboomri fayde e surga, suwoyneer ina heewi wonde feggere walla jawo walla lefol ekn… lefol ngol heewi wonde ko tawa mboomri ndii hettanaama bagi keso ina ñoota, o ñootana heen surga makko lefol ngol nganndu-ɗaa so o yiytii ɗoon ina dadii ɗum omo yiytoo e nder nguurndam ɗoon. Kono noon suwoyneer ɓurdo battinde hakkunde maɓɓe ko misoor. E teskuya heewɓe, en njiyii mboomri waɗataa misoor, wonaa sabu ŋakkeende bagi makko, kono misoor mbomri ko surga mura jeyi. Ko ɗum waɗi surga so a naatiino suudu mum, aɗa tawatnoo toon misoruuji ina pawondiri. So tawii noon ko ummaade e surga oo fayde e mboomri ndi, suwoyneer o heewi wonde ko pegge, pooluuji walla dalli jawe…

Pooluuji walla dalli heewi heɓeede ko e surga ɗanninooɗo arti, ko jawe dalli gittateeɗe e kippooɗe barirɗe, ɗe boombi mbaɗatnoo e juuɗe.

Ɓe njimɗii ɗum e :
“ar ndaa dalli”
« Dalli suba luuɓa
So aɗa yiɗi Dalli
Njahden Fuuta
Mi rokku ma dalli”

Ko ɗum waɗi en wiyde suwoyneer wonaa tan huunde heewnde faayiida, kono ko geɗal ngal yelli ina ƴeewra ɗum ayaawo laare mum, ngal giɗo ina siftorira giɗo mum. ɗum ko ko adii nde fota ina feeña. No giɗli dingiral mbayi woɗɗoyde e gooto e maɓɓe kala, hay gooto e maɓɓe jaɓataa wirnaade goɗɗo o tawa alaa ko ina yiyra ɗum. Horaaki wonde tawa ko ngalɗoo baɗal haŋki ñemmbaa hannde feeñiri en e mbaydi kesiri.

KELMEENDI DINGIRAL

Dingiral ko gooto e nokkuuji men jogiiɗo njuɓɓudi mum haa timmi. Ko ɗum waɗi jolɓe ina njogii kaalki mumen bannge ki mbaawi huutoraade e renndo tawa ko kañum en tan paamondirta. E kiin kaalki ina jeyaa heen ko aynaaɓe ngaddi ko wiyetee gane. Gane ko haala nganaaka ngam suuɗde kabaaru keso walla ngam ñohde arani renndo, ina kaala ɗum tawa tinaani. Ina woodi kadi pijirgel kelme nannditte ɗe ɓe mbiyata jaaniis (nanndito) walla kadi pabbooje.

Dingiral kadi ina jogii haala to firo hippingo no ina ɓetira hakkille jilliiɗo. Ko e kiin kaalki yimɓe nganndata hol ɗo yonteede maa tolni, ɗo pinal dingiral maa yahrata. Anndude en firo huunde e kelme jogorɗe ɗo limteede ɗe, ina waawi wallude en e faamde ndeeɗoo jubbannde nde mbaɗ-ɗen e nguurndam dingiral men hanki.

TONNGOL

Taaro yilloo tokooso ndeeɗoo lowre yaajnde waawaa hujjitinde faayiida dingiral e njuɓɓudi mum. Ko raɓɓiɗi tan ko dingiral ko nokku tammbinooɗo nehdi renndiyankaagal ; Nokku naamniiɗo pinal e faamamuya, nokku jokkoowo enɗam gaawoowo giɗli duumotooɗi, kebloowo yonta, jannginoowo geɗe aduna e gondigal moƴƴal gila e ɗo faaɗi haa ɗo yaaji.

Denndanngal pijirlooji dingiral naamndii ko yimɓe, ndiwtata ko ngootaagu. Etee dingiral ko gooto e renndooji haalpulaar en keeroriiɗo njuɓɓudi mum gila e kuule haa e kaɓtorde mum. Ŋakkugol walla saŋkaare nokku renndiyankaagal bayɗo hono nih e leñol, jibinta ko bemjugol, yaajna jiggoore, hebbina heɓi-ñugga …

Etee dingiral so maayii maaydata ko e denndaangal ko wuurnunoo. Gila e pijirlooji, njimri e payka e pulareeje kewli suro e sorbooji haa heɓi fulla e faayiida renndo ngo fof. Haŋki so mbuuɗu naange wayninooma, wuddere jamma huuriima e renndo, sagata fof ɗo wonnoo waɗtata hakkille mum ko e sawru mbaggu walla e kelle boombi. Hannde o, kirtiiɗo kala fooɗantoo ko ayaawo habrirde nde habraani en jam, sabu mum salaade jebbilaade e goongaaji renndooji men. Ndeeɗoo wempeƴere (rempeƴere) wostaare, jibinii wemjere e kawjugol yontaaji hannde.

Ndeeɗoo surweende yaltataa en, so wonaa winndiyankooɓe leñol ngol ndutti e winndude e wiɗtude ko wonnoo ɗo hanki, njanngina ɗum e nder duɗe men ɗemɗe ngenndiije. Sabu anndude ko wonnoo ɗo, ina addana en anndude, no nguurdoten e jamaanu hannde oo e no keblanorto-ɗen janngo men. E jooɗtoraade ndeeɗoo meeftannde katantaagal maa aalto hakkillaaji men e finaa-tawaa men, en eeriima denndaangal yontaaɓe winndiyaŋkooɓe men; nde ngasata ngaastoo, ngubbita, keɓta ko wujjanoo, mbiɗta, mbinnda ndesana aduna.

Ko goonga noon no Saydu Aamadu Njaay wiyi nih : « Aduna o natti uurde no butel baata, O diwtii kaaɗeeki faandu jaata. Hannde alaa ko wuuraa so wonaa kaata » Kono noon en kollii Allah. Etee eɗen nguuri njoorta so dogatnooɓe nduutitiima, ko heednooɓe caggal kedtata yeeso. Wonnaade ko wonaani, wonkindaade ko wonataa, wonorde ko wonnaa yoo won ɗum, wonirde no woori fof mi woora noon, wadataa wonde ko foti woneede. Sabu “mbabba fof hunuko mum ina waɗi diidol danawol kono ɗum firtaani ko fedannde tan wuuri”. Etee “mooro ko mooriimi cukuli potaani, addata ko ndosu hoore e ƴaggere geenol”. “Hooynaade ko heɓataa ko hebbinde gite mum loji”.

Kelmeendi Digniral

Hammee Aamadu LIH

Quitter la version mobile