Site icon Lowre Pulaar, fulɓe e Pulaagu

Ebola : deentinol Departamaa-detaa Amerik

Ngam wallude yimɓe gollotooɓe e ammbasaduuji men ɗii ɓeydaade faamde no moƴƴi wiris Ebola oo, en njokkondirii e fannuyankooɓe men wonɓe e Departamaa Detaa, halfinaaɓe ko faati e cellal. Ɓe mballi en lelnude doggol peeje ɗe min kollitta on e nder haala newiika. Haralleeɓe men cellal ɓee ina teeŋtini himme gonɗo e ɗooftagol ɗee jamirooje ɗe Nokku Rewindo Raɓoraaɓooji mo Fedde Adunankoore Cellal (OMS) lelni.

Mi yettii joomiraaɗo jom baɗe e baawɗe nde resndi mi wefƴannde e maayo mum yaajngo ganndal. O waɗdani mi heen katantaagal e yarlitaare feccude e mon oon seeɗa mo mi yawaani mo o anndini mi. E nder ndee deftere ndook-mi e windude, mboɗo jogii faandaare siftinde ɓeen andunooɓe, ma walla famminde ɓeen ɓe paamaano tawo, ko feewti e ñawu mbiyeteengu jabet (diabète).

Mi feccaani sikke wonnde waasataa e jogorɓe tiimde e ndee deftere, tawa won ɓurɓe mi heen ganndal. Waasataa kadi wooda yiyɓe e mayre pergitte. E oon sahaa mboɗo ñaagii yaafuya, kadi e saggiteede. Mdoɗo ɗamini kadi kala kuutoriiɗo ndee deftere maa taw heen nafoore nde omo waawa feccude e kala taariiɓe mo. Hannde, jabet ko ñawu kuptidinngu aduna oo fof. Ummoraade e konngol Fedde Adunaare Feewtunnde e Jabet (Fédération Internationale du Diabète), ina limaa ko ina tolno e teemedde ɗiɗi e capanɗe jeetati e joy miliyoŋ (285 millions) yimɓe wonnduɓe e ñawu nguu e nder duunde adunaare hee kala, e nder hitaande 2010. Ɗuum firti, ko e nder kala teemedere yimɓe wuurɓe, ko ina abboo heen e njeeɗiɗo (7) ina coomi ñawu nguu, hay sinno noon ina kumpaa ɗum. Ina moƴƴi kadi paamen wonnde, caɗeele ñawu jabet pamɗaani. Mboɗo siforoo ñawu nguu no Pulaar wiyata nii, hono no «mooytoo suma wuro». Nde wonnoo ngu naatirta e ɓanndu ko seeɗa seeɗa. Nde joomum tintata, tawata ko heɓaama tigi-rigi. Paamen kadi hono ñawu nguu nana reɓa e jaawgol kulɓiniingol. Hannde ina saɗi galle mo naatataa tawa a tawaani toon ngonduɗo e jabet. Hitaande kala ñawɓe hesɓe ina peeña e diiwanuuji kala e nder aduna oo. Fedde Adunaare Cellal (Organisation Mondiale de la Santé) ina tonngi e nder duuɓi sappo e joy (15) garooji, maa limtoje ko ina tolnoyoo e teemedde nayo e capanɗe tati e njeetato miliyoŋaaji (438 miliyoŋ millions) yimɓe rafoyteeɓe rafi jabet. E hitaande 2010 wootere ndee tan, ñawu nguu boomii miliyoŋaaji nay (4 millions) neɗɗo e nder adunaare ndee kala. Ɗum firti ko e nder teemedere (100) ñawɓe jabet kala, heen njeeɗiɗo (7) mboomiina e nder hitaande 2010 ndee tan wootere. Ɗoo ɗo njooɗi-ɗen tan, kala leƴƴanɗe jeetati, jabet ina yooɓoo fittaandu e nder aduna hee. Waɗde ndeke, boomotooɓe e ñawu jabet, ɓuri heewde e boomotooɓe e ñawu jontinooje (pludisme) e boomotooɓe e ñawu SIDA so ndentiindinaama. Ɓooyiino sikkeede wonnde jabet ko ñawu alɗuɓe, kono tan oon sikke hannde firtiima. Sabu ñawu jabet ɓuri heewde limteede hannde ko e nder famarɓe ngalu. Hannde, ko e nder leyɗeele ɓurde famɗude jogogal, ñawu nguu ɓuri duumaade. Haa teeŋti noon en nder leyɗeele Afrik. Sikke alaa jabet ina heewi hannde e nder men. Saabii ɗuum, ko mbayliigu sifaaji e fannuuji nguurndam men. Nguun mbayliigu ko gila e ñameele men, haa e ngonka men. E jamanuuji ɓooyɗi, nguurno-ɗen ko e ndema e ngaynaaka. Ko heen paggotono-ɗen nguura men. Ñameele men ko sifaa no Pulaar wiyrata «ittaaka waɗtaaka» cifortenoo; waɗde ko ñameele cellunooɗe. Hannde ko heewi e ñameele men ko jiggaaɗe to leyɗeele mawɗe. Yoga e ɗeen ñameele ko baylaaɗe, jillondiraaɗe e geɗe goɗɗe, ko wayino suukaraaji, maa walla lamɗameeje, ma walla kadi goobuuji. Ɗuum fof ko mbele eɗe mbela yeeyde. Keewɗe e ɗeen ñameele ko ñawnooje so ɓanndu duumiima e majje. Refti heen kadi, haŋki ɓalli men ko dillatnooɗi, gila e ndema haa e feƴƴere. Hannde gure men tokoose pusii, yimɓe ngabbitiima e nokkuuji teeru. Liggeyaaji ngoowno-ɗen tawa ko dillinnooji ɓalli ngopaama. Ɓalli nehaama e ɓuuɓiri, e footere, ngaameela hoɗiima en. Yanti heen kadi, to leyɗeele galɗuɗe too, ñawɓe jabet ina mbeeɓnanaa safaruji. Kono e leyɗeele pamarɗe doole, ɓeen ñawɓe jabet ko welsindaaɓe to batte safaruuji. Waɗde ko kamɓe ñawu nguu ɓuri waawde boomde. Jabet ina majjinaa yoga e yimɓe, haa teeŋti noon e jeyaaɓe e leyɗeele Afrik. Ko ɗuum addani Fedde Adunaare (Organisation des Nations Unies) suɓii ñalawma sappo e nay nowammbar (14 novembre) kala hitaande, yo won ñalawma aduneejo peewtuɗo e ñawu jabet (Journée Mondiale du Diabète des Nations Unies). Jabet ko ñawu ngu sellataa. Kono tan kadi, ngu wona mbaroowu so tawi kay ñawuɗo oo nehii hoore mum e won e fannu nguurndam. Alaa e sago noon ko maa ñawɗo oo wayla fannuuji nguurdam mum, mbele waawa wuurdude e maggu nguurndam moƴƴam, njuutɗam, tawa ngu tampinaani mo. Faandaare am e nde winndaande ko finndinde ko feewti e ñawu jabet. Mbele oon ñawuɗo ngu annda no fotata eeltirde ñawu nguu, wuurda e maggu duuɓi kewɗi tawa ngu foolaani ɗum. Mbele kadi oon celluɗo oo faama no haɓortoo ñawu nguu, mbele e ballal Geno, o riiwta ngu, ngu waasa mo yettaade. Tesko-ɗen

Departemaa Detaa (United States Department of State), ko heewi tonngireede nii (State Department walla DoS) woni, to Dental Dowlaaji Amerik, nokku kalfinaaɗo jotondire winndereeje. O tolnondiri ko e ko mbiyaten “Ministeer geɗe caggal leydi”. Ardotoo nokku oo ko Kuuɓal Dowla, Gila 1 feebariyee 2013, ngaal Kuuɓal Dowla wiyetee ko John Kerry. Joɗnde Departemaa Detaa (Nokku Dowlu) Joɗnde Nokku oo woni ko e taakawu Harry S Truman Building, sara White House, woni galle laamorɗo Dental Dowlaaji Amerik e nder wuro Washington.

Bookara Aamadu Bah

Quitter la version mobile