Site icon Lowre Pulaar, fulɓe e Pulaagu

Hiirde Pinal Catal  Kayhayɗi

Hiirde pinal Catal Kayhayɗi

Hiirde pinal Catal Kayhayɗi

Ñalnde talaata 23 mee, hiirde pulaar mawnde waɗii Kayhayɗi to galle sukaaɓe. Yuɓɓini hiirde ndee ko dental duɗe janngooɓe Pulaar e ballondiral Catal  Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani Kayhayɗi. Ardii dental duɗe ɗee ko musiɗɗo jannginoowo coftuɗo ngenndiyanke hono Aamadu Abuu Soh. Tawtoraama hiirde ndee yoga e terɗe Catal ngal, jannginooɓe pulaar, almuɓɓe janngooɓe e duɗe hee e hoohooɓe tedduɓe. Gure ɗiɗi ndokkii hiirde ndee faayiida mawɗo : Jowol e gardagol Ɗalhata Siidi Wele lollirɗo Ceerno mbeewa wonndude e Ceerno Demmba Kulibali, Beelinaaɓe Duɗal Baaba Leñol e gardagol Ñaŋ Muhammadu Umaar e sokna Maryam Mammadu Aan Lollirɗo Mayram Daddaa. Jowol e Beelinaaɓe limtetee ko e gure ɓurɗe daranaade pulaar. Ceerno Abuu Siraaji Soh gardiiɗo Hadaaiqa Ɓuraana, gollidiiɗo Catal ngal, tawtoraama kam e jaalal mawngal wuro Kayhayɗi, hono Seek Tahara Baraaji lollirɗo Kono Baraaji.

Hiirde ndee udditiraa ko Konngol Ɓuraana e daande Ceerno Aamadu Umaar Soh, caggal ɗum tawtoraaɓe hiirde ndee ngummii ndarii ngam heɗtaade gaacol leydi (hymne national). Caggal ɗum ko dokkirgol seedanteeje : 28 ceerno keɓii gooto fof seedantaagal  jannginoowo pulaar. Jalluɗi ceeɓndam waɗaama hakkunde sehnooji nayi, naamnde baɗɗe faayiida jowitiiɗe e jaŋde pulaar, hiisa, diine, cariiɗe. Sehngo nawii raay heɓii njeenaari karne e kuɗi. Jime pulaar e konnguɗi belɗi mbelnii hiirde ndee. Kala ƴeftunooɗo konngol jaarii Hooreejo Teddungal Catal Kayhayɗi hono mawɗo Sammba Gata Bah e darnde mum, sibu o feƴƴii, o ferii laawol. Yo Alla jokku balɗe makko, moƴƴina battane makko, yo Alla hebbin hono makko en. Aamiin.

Hiirde ndee waɗii faayiida no feewi, yimɓe nootitiima e keewal.

Ceerno Umaar Aamadu uddirii hiirde ndee duwaawu.

Doggol hokkaaɓe seedanteeje

Usmaan Ñaan, hooreejo catal FƁPM Kayhayɗi

Quitter la version mobile