Site icon Lowre Pulaar, fulɓe e Pulaagu

Kewuuji ganndiwal ut (juko) 2026

Jiyte ɗe jaayɗe ganndiwal ɓuri teskaade he nduu lewru ut (juko) 2026

Tuggi Naange yirlotoonge, ngaanndi peewnitoori hoore mum, ƴaaŋan maa hoodsiirtere yannde he leydi nder lelordu to New Jersey, ganndiwal nduu lewru ine heewi kaawisaaji…

Ko jooni tan teski-ɗen jiriiɗe ɓuje ine kuurii he Naange men

Miijo ngon-ɗaa ko e ƴeewde huurgo Naange ɗo ɓadii, ellee ko a pawɗo lonngorgal mawngal dow barme ndiyam pasoowo. Ko hono ɗuum niiwnorgal Inouye, poŋtangal dow ceɓɓet mboorka Haway (Hawaï) waɗi ngam ƴettude nate hoodere men (Naange), ɗe hono mum en laaɓtude meeɗaa ƴetteede. Kaawis mawɗo no feewi : huurgo Naange ine fatta iiñce gulɗe, inniraaɗe vortex, tawi hakkundol won heen ko kiloomeete 20 fat. Wonande hoodere ɓujere waynde nii, wayi ko no sooynaade putton tokoñillon nder geec duppitiiɗo jaynge.

Ɗee jiriiɗe ngonaa tan kaawis wonande yitere. Ɗe peeñata ko he keerol sulɗere Naange, ɗo baraale (kewweendi waraango) keene njiigondirta, ngona e yirlaade, hono no bempeƴƴe maayo peeñirta so henndu wuttii nii. Ɓalliweeɓe mbiyata ɗum ko fiddere Kelvin-Helmholtz. Ndee feeñfeeñre ine anndanoo dow Leydi, e nder hennduure Rojju (Jupiter), kono hay gooto meeɗaano tawo yiyde ɗum dow Naange.

Ko haawnii heen, ko alaa ɗo ɗum tawaaka : ɗum tawaama he nokkuuji hee fof. Tee, hay gooto meeɗaa jooɗtoraade ɗum. David Kuridze, mo National Solar Observatory Hol ko addani ngal jiytal himmude ? Addani ngal himmude ko maa ngal wallu en fiɓtude kaawis ɓooyɗo fotde duuɓi 87 jooni : Hol no nguli hennduure boowal Naange (meetelol mum) wonirta miliyoŋ daawatinnde (degré) nguleeki, tawi huurgo mum ko hedde 5 500 degere fat ? Woownoo kay ko aɗa woɗɗitoo sewnde nguli tan ine ɓeydoo ɓuuɓde. Kono ɗoo, ko ko luulndii ɗuum.

Ƴoogirde: Nature, 5 ut 2026 — National Solar Observatory / Max Planck Institute
Bookara Aamadu Bah

Quitter la version mobile