Site icon Lowre Pulaar, fulɓe e Pulaagu

Lislaam arnoo ko ittude njiyaagu

Islaam, dewal, diine

Islaam, dewal, diine

Njiyaagu ko waɗde ɓoggol e daannde neɗɗo hono maa, wonta jeyaaɗo ma, ɗuum jeyanoo ko e njuɓɓudi renndooji majjiyankooɓe ko adii lislaam, ko ɗuum wonnoo ko ɓe paarnortonoo, ko ɗuum ɓe timminirtonoo ndimaagu maɓɓe. ɓe udditani ɗum dame naatirɗe ɓe uddi dame jaltirɗe, hayso bolle puuyɗe ene adda njiyaagu tonngen ɗoo huunde e ɗeen dame.

Ko nii njiyaagu waynoo weeɓde, kono yaltude heen weeɓaani, lislaam ari e ngoo weeyo wuddungo, faw-fawtondirngo niɓɓe toonñannge, hol no lislaam waɗi?

Ko adii fof o uddu dame ɓennuɗe ɗee fof, o harmini tooñannge, e yeeyde hoore mum walla ɓiɓɓe mum, o noddi e potal, e nehde koccaaɗo e ndimaagu mum, e muñannde ñam-ñamaale mum haa daña. Alaa ko heddii so wonaa damal gootal ngaal woni dahaaɓe e hare, tee wonaa hare fof, ko hare goonga ngam ɓamtude diine, e reende keeri mum, tawa ko laamɗo juulɓe yamiri oon (jihaadi), lislaam ene suɓna laamiiɗo juulɓe e dahaaɓe ɓe gooto e geɗe joy:

  1. ɓarngo so tawii ko ɗum ɓuri moƴƴude e juulɓe
  2. Soodtaade: ɓe coodtoroo jawdi walla jannginde ɓiɓɓe juulɓe, walla wostondirde dahaaɓe hakkunde juulɓe e haɓdiiɓe mum en.
  3. ƴaafaade ɓe alla meho, ɓe ndimɗinee tawa ɓe coodtaaki
  4. Fawde lempoo: so konu juulɓe foolii añɓe mum heefereeɓe, ene waawi ɗaccude ɓe ɓe keddoo e diine maɓɓe twa aɓe ɗoftoo laamu juulɓe, ɓe ndokka lempoo ngam haa tinndina e ɗoftaare maɓɓe.
  5. Halfude : so laamiiɗo juulɓe suɓaaki gooto e geɗe nay ɓennuɗe ɗe, ene daganii ɓe feccude dahaaɓe ɓe edow soldateeɓe ndeen hare, nde wonnoo, soldateeɓe konu juulɓe oon sahaa ngalaa njoɓdi toɗɗaandi, ko ko dañaa e wolde fof ɓe peccata caggal yaltinde hakke Alla (geɗal laamu) 1/5.

Ko hono nii njiyaagu ardata e nder lislaam, damal mum ene faaɗi, kono lislaam waawaano ƴettude kuugal tan wiya mi harminii njiyaagu tawnoo mi ɗoo fof, sabu ɗum gasataano nde wonno lislaam ko ko ɓuraa doole oon sahaa, te aduna oo fof oon sahaa ko e ndiin njuɓɓudi wuurnoo. Kono noon lislaam waɗani ɗum ko njuɓɓudi timmundi no ina iwira tawa alaa caɗeele, fuɓWondiraani e aadaaji e ngoowaandi yimɓe oon sahaa. Njuɓɓudi lislaam lelni ngam ittude njiyaagu:

  1. Lislaam harmini uddi denndaangal dame ɗe njiyaagu ardannoo, haa heddi 1/5 damal hare goonga alliyankoore (jihaadi).
  2. fenñinde wonde yimɓe fof poti, njiidi yumma e baaba, Alla towɗo o wiyi: ((Ee hey mon yimɓe ko miin tagi on hakkunde gorko e debbo (Aadama e Hawwaa), mbaɗ mi on leƴƴi e kinɗe haa nganndondiron, ɓuri e mon ɗo am ɗoo tan ko ɓurɗo on hulde mi)).

Nelaaɗo (JKM) anndini yimɓe wonde njiyaagu wonaa lasli hay gooto, ko huunde wirtiinde tan ene waawi yande e kala neɗɗo, o wiyi: (bee ɗoo ko musiɗɓe mon, wallidiiɓe mon, mo musiɗɗo mum woni les junngo mum, yoo ñammin ɗum e ko o ñaamata ko, yo o ɓoornu ɗum e ko o ɓoornortoo, te hoto ndefee ɓe e golle ko ɓe mbaawaa, so on ndefii ɓe kadi mballee ɓe). O wiy e haddiis goɗɗo: ko Alla jeyni on ɓe, so welanooma o jeynaɓe on.

Ɗee ɗoo geɗe kollitii wonde njiyaagu ngonnoongu ɗoo nguu sellaani, sabu lislaam waɗi ko so dimo gooto jillii e ujunere jiyaaɗo anndaaka hol e maɓɓe kamɓe fof ɓe ndimɗii. Ndeke lislaam rimɗinii ko wonnoo ɗoo ko gila ko ɓooyi, ko adii kuulal laamu 234/81 biyngal njiyaagu nattii e Moritani. Kono yimɓe fof njaɓdaani ɗum, sabu ngoowka e reende nafooje mumen keeriiɗe. Nde kuule doosɗe tuugnorgal ngenndi 20/07/1991 teeŋtini potal yimɓe fof e geɗe fof, won ɓe kuuraani ɗuum kadi. Jooni noon kuulal 048/03-09-07 arii ngam nehde luunndiiɓe, e gufde tooñooɓe, kuulal ngal fawii ko e ñaawoore lislaam, so a luundiima ɗum a waɗii ko harmi, kadi ñaawoore fawoo e dow maa. Ɗum noon mballondiren e findinde yimɓe e faamnude ɗum en kuule ɗe, yoo yimɓe njanane njiyaagu iwii haa laaɓi, kala ko njiiɗaa ene windaa e defte sharia ko yowitii e jiyaaɗo walla korɗo anndu ko daartol nattii woodde, yimɓe fof poti to ceerle, poti eddaaji, poti to gardogol jumaaji e jamaaji, juulɓe fof ko fasiraaɓe.

Ceerno Bun Umar LIH

Quitter la version mobile