Generated by All in One SEO v4.9.5.1, this is an llms.txt file, used by LLMs to index the site. # Lowre Pulaar, fulɓe e Pulaagu Lowre kabaruuji he ɗemngal pulaar ## Sitemaps - [XML Sitemap](https://pulaar.org/sitemap.xml): Contains all public & indexable URLs for this website. ## Articles - [WAFRU (DRÉPANOCYTOSE)](https://pulaar.org/wafru-drepanocytose/) - Naatirka Firo : Wafru ko ñawu doneteengu naggoowu wana boɗeejo siforiingu e goodgol wana boɗeejo (hemoglobin) mbo edda S ,oon hemoglobin ko ñawɗo. Ko nguu ñawu arto sabu ko jinnaaɓe dokkata ngu ɓiɓɓe mum. Nafoore : Ňawsaaktowal (épidemiologie) Ko ñawu hemoglobin ɓurngu lollude e nder winndere nde. Ko fotii 300.000 sukaaɓe ina njibdine e maggu - [Wolde Iran – Dowlaaji Dentuɗi e Israayiil](https://pulaar.org/wolde-iran-dowlaaji-dentuɗi-e-israayiil/) - “Duppooɓe aduna e muuɗooɓe ndoondi” Gila e maayirɗe seeɗto 2026, Fuɗnaange hakkunde woni ko e wolde mawnde hakkunde Iraan, bannge, e Dowlaaji Dentuɗi (DD) e Israayiil, bannge foɗɗo oo. Won wiyooɓe nii ine waawi DD joɗɗina njogitaari, hay so tawii noon ko huunde nde neworaaki noon tan. Sikkaaka maa hare ndee joofir poolgu njaawngu walla poolgu heen - [Tinndol: Fowru e mbeewa](https://pulaar.org/tinndol-fowru-e-mbeewa-2/) - Won ko wonnoo ɗoo. Ina wona, wonataa ko tinndol. Wonnoo ɗoo ko fowru e mbeewa. Subaka law, mbeewa ina ummii fuɗnaange, fowru ummii hiirnaange. Ɓe kawri e nder guumi cukkuki. Mbeewa tinaani, tintaani, fowru tinaani, haa gite maɓɓe mbaɗdi reŋku. Mbeewa wiyi: «Hii, subaka am bonii hannde !» Fowru ndaari mbeewa. Mbeewa ndaari fowru. Fowru - [Paawngal ɓowɗi woni jontinooje](https://pulaar.org/paawngal-ɓowɗi-woni-jontinooje/) - Mborosaaji paawngal ɓowɗi ko nay, holi kañji ? Paawngal kiisngal "plasmodium falciparum" Paawngal jontanɗe"plasmodium malariae" Paawngal duumingal "plasmodium vivax" Paawngal nayaɓiiwal"plasmodium ovale" Paawngal kiisngal, ɓurngal bonde ngal ko ngal paawngal bonngal sibu angal wara. Peeñgol maggal ko e balɗe sappo e ɗiɗi. Mborosaaji paawngal ɓowɗi mbiltata ko e nder biige ƴiiƴam mboɗejam. Eɗi mbilta e nder - [Konngi Kaŋŋe keɓaaɗi e Abdullaay Alhajji Umar Deh](https://pulaar.org/konngi-kanne-keɓaaɗi-e-abdullaay-alhajji-umar-deh/) - Jokkondiral Abuu Aamadu Joop "Konngi Kaŋŋe keɓaaɗi e Abdullaay Alhajji Umar Deh to Likseyba (Yo Alla moƴƴan mo) Jokkondiral ngal waɗnoo ko ñalnde aset 6/06/1992, hitaande fawtii heen o hawri e lajal. Ena tawtoranoo jokkondiral ngal Jibiriiru Mammadu Kan. Abuu Aamadu Joop (AAJ): hol kо kaalantaa min e pulaar? Abdullay Alhajji Umar Deh (AAUD) : kala - [Laamo Maruk, laamɗo peeleelo](https://pulaar.org/laamo-maruk-laamɗo-peeleelo/) - Hanki, 9 maaris 2011, laamɗo leydi Maruk, hono Muhammed VI, habrii ko himmi no feewi wonande leydi mum, so fellitde waylude Doosɗe leydi mum, mbayliigu kuuftodinngu. Fayndaare nguun mbayliigu ko ɓeydude mbaawka gardiiɗo hilifaaɓe (premier ministre) kam e heertooji dawrugol (partiiji politik). Goomu toɗɗaama ngam sakkitde miijo oo e lewru suwee. Caggal ɗuum, so еɓɓaande - [Muritani: Dartagol naatgol koloñaal (1)](https://pulaar.org/muritani-dartagol-naatgol-kolonaal-1/) - Eɗen puɗɗoo ɗoo huunde e daartol leydi Muritani (walla eɗen njokka) haa arti noon ko anndiraa e mudda naatgol jiimooɓe e leydi ndii. Jibinannde Afrik, Asii, Amerik latin, nde imperiyaal feeñi, naatani jiimde aduna oo kala, dartiima, haɓaa, haɓtii haa nde poolgu añɓe darni koloñaal e ɗeen leyɗeele. Jibinannde Muritani wonaani sara e ɗiin kareeli. - [Fuuta Tooro](https://pulaar.org/fuuta-tooro/) - Jubbannde e "dewgal Haal-Pulaaren" e nder Fuuta E nder reedu Fuuta Tooro, diiwaan biyeteeɗo tooro, e wuro wiyeteengo Ari founda, dewgal banndiraagal ko nii yahranno: Resondirta ko ɓiɓɓe baaba, resondirta ko ɓiɓɓe yumma (remmeraaɓe), resondirta ko denɗiraaɓe, resondirta ko fotɓe jibinannde, resondirta ko fasiraaɓe. So tawii ɓiɗɗo debbo jibinaama tan, o nangante bandiiko, wiyee ɓiɗɗo - [Ganndal Kuule Asamaan walla “Astoronomii" (6)](https://pulaar.org/ganndal-kuule-asamaan-walla-astoronomii-6/) - Eɗen njokka yaltinde deftere nde musiɗɗo men UmarAbdalla Wele wallifii, yowitiinde e ganndal weeyo. Eɗen njaakorii maa ɗum ɓeydan yimɓe ganndal, hokka ɗum en ɓeydaade faamde taariindi mum en, haa arti noon e "luggeendi" walla mbiyen "niɓɓe kammu" e kaawisaaji mum. Teskuyaaji mon noon ina coklaa no feewi. Fooyre Bamtaare Njokken naamnde. Naanmnde ɗee, ko - [Ciftoren Yero Dooro Jallo](https://pulaar.org/ciftoren-yero-dooro-jallo/) - (...) So wonaano nguleeki ɓernde am tawatnoo ko gonɗi am njoolii kam. Kono kadi so wonaano gonɗi am tawatnoo ko nguleeki ɓernde am ndee duppií kam haa mi roytii. Mbege aduna deŋaani, daraaki ɗo gootel, ko ko yirlotoo, ko ko yirotoo, kono aadee ko hollaa-haɗaa. Aadee ko hollaa-haɗaa mbelemmaaji nguurndam ɗii ngonaa caasooji haa bada, - [Jerɓe leydi battamborniije](https://pulaar.org/jerɓe-leydi-battamborniije/) - Yerɓo leydi Shaanxi (1556- Siin). Ngoon yerɓo anndiraa ko yerɓо nokku Hua : kanngo ɓuri bonde e jerɓе leydi kewnooɗe e winndere ndee, sibu ngo yooɓiima fotde 830 000 fittaandu ñalnde 23 saawiyee 1556, ngo boomi wertallo 800 km². Won binnduɗo “kaaƴe e beeli ndirtii, laabi ubbiima”. E won e nokkuuji, leydi ƴuufi haa wonti tule mawɗe, walla - [Ko firti TNT ?](https://pulaar.org/ko-firti-tnt/) - TNT (trinitrotoluène) ko kalito (explosif) jiytaaɗo e hitaande 1863.Yiyti ɗum ko ganndo Almaañnaajo ko fayti e wayliwal (chimie) biyeteeɗo Julius Wilbrand Konu Almaañ fuɗɗii huutoraade mo ko e hitaande 1902, biritaannaaɓe e hitaande 1907. Ko kanngo woni ɓetirgal doole bommbooje keddiiɗe ɗee : yeru bommbo atomik. Wiyee oo ɗoo bommbo atomik ko ujunere ton TNT (kilooton) walla - [Hol ko addanta leydi yerɓude to Yaabaan ?](https://pulaar.org/hol-ko-addanta-leydi-yerɓude-to-yaabaan/) - Ñalnde aljumaa 11 mars 2011, leydi yerɓii to Japon, yerɓannde moolanaande nde hono mum meeɗaa yiyeede. Ko goonga Japon ina woowti yerɓo leydi, sibu hitaande kala e ndi yerɓa toon fotde laabi ujunere (gila e jerɓanɗe tokoose haa e kakindiiɗe ɗe ngalaa rewam no feewi), kono, hono ngoo ɗoo yerɓo ko kaaɗtudi doolunugol. Hol ko saabii - [“JASPORA” FULƁE : MBAYDIIJI CEERTUƊI UUJOOJI FULƁE](https://pulaar.org/jaspora-fulɓe-mbaydiiji-ceertuɗi-uujooji-fulɓe-2/) - Naatirdi Yeewtude ko fayti e « jasporaa » (caragol nder winndere) Fulɓe nder tan hojomaaji 20 wonaa ko weeɓi. Maa en eto seerndude mbaydiiji uujooji Fulɓe, cifo-ɗen kuccanɗi majji, njaltinen caɗe jowitiiɗe heen . E wattan, maa en eto firde batte to bannge faggudu, to pinal e to bannge renndo, uujooji ɗi njogii e renndooji - [Daɗndu Pari-Ndakaaru faytii Amerik](https://pulaar.org/daɗndu-pari-ndakaaru-faytii-amerik/) - Daɗndu otooji hakkunde Orop e Afrik, anndiraandu Pari-Dakar (Lisbone Dakar), eɗen ciftora waɗaano hikka sabu laamu leydi Farayse wasiyaade yuɓɓinoobe ɓee yowde kewu oo. Ɗum ko caggal nde tuubakooɓe nayo pellaa saraaji Eeleega. Muritani mettiniino heen no feewi, sibu yuɓɓinooɓe kewu o kam en ina keɓinoo waɗde mo caggal nde laamu Muritani gaddanii ɓe kisal, - [Wiɗto: "jokkorde" ?](https://pulaar.org/wiɗto-jokkorde/) - Ina woodi e won ɗemɗe, alkule baɗiraaɗe nande, woni alkule cinndaaɗe walla ɓiɗtaaɗe e kelme walla konngel ngam "welnude gowlugol". Ɗe mbiyetee ko "lettres euphoniques”. Yeru : alkulal "t” nder “a-t-il mangé ?” E nder Pulaar, en teskiima ko wayi noon : yeru alkulal "k", alkulal "ɗ” e alkulal "t". Wonande k : O fiyii kam. So en - [MALI : Caɗeele demal wiro (bukki)](https://pulaar.org/mali-caɗeele-demal-wiro-bukki/) - Demal wiro e nder Maali ena wonndi hannde e caɗeele mawɗe. Remooɓe heewɓe ngoni ko e woppude demal bukki sabu maggal waasde jogaade ngartam. Kono ko ɓuri heen faaynude woni Mbaylaandi (isinaaji) bukki ngoni ko e ummaade e juuɗe laamu ena fayti e juuɗe jom jawɗeele en. Ko ɗum waɗì heewɓe e remooɓe ɓee ena - [GANAA 2008: Ejipt nawii raay !](https://pulaar.org/ganaa-2008-ejipt-nawii-raay/) - Ejipt wonini hannde barogal baroode e fuku Afrik caggal kawgumabbe e dow Kameruun (1-0) e wattan kawgel ngenndiije Afrikto Akaraa. Ko ndii leydi tan meedi nawde karan Afrik laabi joy, kongolwadtijeegom. Guli ngala, kake ngoodaa; ko Ejipt tigiwoni did- dal jiimngal fuku Afrik. Gila kawgel ngel fuɗɗii, ko Ejipt tan hawi e kawre mum kala, - [Cowagol](https://pulaar.org/cowagol/) - Cowagol heewi haaleede ko balɗe sappo e joy (15) caggal nde fiilayru debbo dartii. Sibu ɓoccingol e toɓɓugol keewi wonde ko hedde ñalngu sappо e nay e lewru debbo; tolno mum ko jonte jeegom caggal ñalawma gadano jiygol filayru wattindiindu nduu. Won e rewɓe ina njiya ƴiiƴam seeɗa e lewru adanndu koragol mum en, kono - [Ñawu Sida: reentaade ɓuri](https://pulaar.org/nawu-sida-reentaade-ɓuri-2/) - Anndu ko woni SIDA nganndaa no ndeentori-ɗaa ɗum. Wonaa seyɗaane addata ɗum, wonaa baɗanal addata ɗum, wonaa yarooɓe walla mbiyaa sukñaaɓe, ngaddata ɗum. Ko mboros biyeteeɗo "Wiris" addata ɗum. Mboros oo hoɗata ko e ƴiiƴam, walla e diƴƴe jaltooje e njogoram debbo walla gorko sahaa mo ɓe ndenndi leeso (ɗaam ndiyam wivetee ko maniyyu to - [Ndillaan, colel daande maayo](https://pulaar.org/ndillaan-colel-daande-maayo-2/) - "Won ɗo reedu ina heewa, wonki resndetaake". "Won ɗo reedu ina heewa tawa wonki resndetaake". Ɗum ko GellaayAali Faal (YWM) wiyi noon. Ɗum laataniima caafa nooroo nanngaaɗo ñalnde 26 saawiyee 2008 e nder ngesa Kayhayɗi. Ko e oon ñalawma, capaato gooto, gawoowo, yiynoo oo ɗoon nooro e nder kanaluuji ngesa maaro, ina awa liɗɗe e booti. - [Yeewtere](https://pulaar.org/yeewtere/) - Yeewtere e firo mum adanngo ko coormaa-mi coodtu-maa-mi hakkunde ko famɗi fof yimɓe ɗiɗo. Kono e kelmeendi dingiral, yeewtere ko ƴeewndel ɓeto hakkillaaji hakkunde surga e mboomri. Won hollitɓe wonde yeewtere ummorii en ko Maasina to surgaaɓe e boombi njooɗotonoo ina kaala payka, ina cifta, ina tinnda ina ndaara... e ndaɓɓa ína njeewta. Ko ɗoon - [Peewnitgol jaŋde leydi Muritani](https://pulaar.org/peewnitgol-jande-leydi-muritani/) - Holi laawol ɓurngol fooƴtaade ? Muritaninaaɓe fof ina kooƴaa jaŋde moƴƴere e nehdi moƴƴiri. Teeŋti noon ɗo NAYAƁAL ngalu leydi ndi firlittee e nder nehdi e jaŋde. Hol no ɗum feewtirta ? Holi laawol ɓurngol fooƴtaade ? Ɗii dumunnaaji fof lekkolaaji leydi ndii, haa teeŋti ɗi Nuwaasoot, ina iiñti sabu jiilotooɗi iwɗi e ardorde jaŋde leydi ndii, peewtuɗi - [Darnde pulaagu hanki e hannde](https://pulaar.org/darnde-pulaagu-hanki-e-hannde-3/) - NAATIRDE: Heewii ko kawru-ɗen e janngooɓe pulaar, e ko wonaa ɓeen tan, ene naamnoo en ko feewti e daartol Fulɓe, walla firo helmere pulaagu, e ko nanndi heen. Ɗum noon hollitta tan ko yimɓe ɓee ina ɗomɗaa anndude hanki mum en. Nde wonnoo haala "Darnde Pulaagu hanki e hannde" ko ngesa mawba, njaajba, en mbaawaa - [Warngo tuubakooɓe Farayse : Hol to wiɗto yahrata ?](https://pulaar.org/warngo-tuubakooɓe-farayse-hol-to-wiɗto-yahrata/) - Ñiiɓirde internet wiyeteende Al Akhbar bayyinii ñalnde 13 feebariyee kabaruuji jowitiiɗi e warngo Eeleega 24 desammbar 2007. Ɓe ngadii ko siftinde wonde ñalnde heen Muritani lomtiima Irak e Afganistaan e Gasa, sibu jaaynirɗe aduna oo fof ko e men kucciti. Ngel gurel ngel hay gooto anndaano (Eeleega) wowlaama e rajooji winndere ndee kala. Ñalnde heen, - [Gortagol tata Galle Pulaar : Konngol carɗoowo, Kajjata Maalik Jallo](https://pulaar.org/gortagol-tata-galle-pulaar-konngol-carɗoowo-kajjata-maalik-jallo/) - Banndiraaɓe mi salminii on onon kala. Mi salminii on mi yettii on, mi jaarniima ardiiɓe FƁPM. Hooreejo wiyi ɗoo jooni fedde ndee dañii duuɓi 50. Duuɓi 50 kam nattii wiyeede nii cagataagal, fuɗɗiima naatande mawngu. So tawii noon darinooɓe heen gila nde fedde sosaa haa e ñalawma hannde oo ine ndarii heen, firti ma a - [Gortagol tata Galle Pulaar : Konngol Yaayaa Aamadu Soh](https://pulaar.org/gortagol-tata-galle-pulaar-konngol-yaayaa-aamadu-soh/) - Calminaali tedduɗi fayde musiɓɓe tawtoraaɓe ndee joɗnde e hoohoɓe wallooɓe mahdi oo galle pulaar. Eɗen njiɗi joopanaade on no golle ɗee njaarata e no ɗowirtee. Woni anniya men ko mahdi tata kaa haa joofa ngam hisnude leydi ndii, kono tan on njiyii nokku ndañen oo ko weendu ndiyam, weeɓaani gollaade. Ko ɗuum waɗi ngoppu-ɗen feccere - [Gortagol mahngo tata galle Pulaar](https://pulaar.org/gortagol-mahngo-tata-galle-pulaar/) - Ñalnde talaata 17 colte (feebariyee) 2026, Yiilirde ngenndiire Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani e Goomu rewindo galle Pulaar, e Goomuuji ngenndi e huunde e adduɓe ballal mum en e mahngo galle pulaar e jaaynooɓe, kawritii to Galle Pulaar ngam yuurnitaade e jaɓde dokkitgol golle mahngo tata galle oo. E nder heen, ɓe teskiima golle ɗee - [Ndema : Ngesa jeeri](https://pulaar.org/ndema-ngesa-jeeri/) - Eɗen puɗɗoo yaltinde ɗoo bnndanɗe paatude e golle ndema, no anndiraa he nder Fuuta. Puɗɗorto-ɗen ko demal jeeri : Ngesa jeeri Ngesa jeeri Gila waadere memaani lesdi (leydi), demowo yahata ƴeewtoyaade ngesa mum. O soppitoo coɓɓoƴƴi, o waɗa galle, walla o ñaastoo ɗum so omo joginoo. O sukka kala ɗo waɗnoo yolnde walla ɗo yawnii. Won - [Kaalden goonga : weli jinngande ko duudotooɗo ](https://pulaar.org/kaalden-goonga-weli-jinngande-ko-duudotooɗo/) - Pulaar ene wiya « weli jinngande ko duudotooɗo ». Haaliyankooɓe ɓeydi heen « so aɗa wallee waaw ». Ko goonga, walletee ko mo waawaa, kono so aɗa wallee waaw, firti tan ko hade neɗɗo ɗaɓɓude ballal, yo a taw ko getiiɗo waɗde tawo. Hay sinno o ronkaani ne, omo jari wallude, sabu « moƴƴinta gondigal aduna ko ballondiral ». Demmbele Aamadu - [Faaɗuɓe mbaɗtii nande](https://pulaar.org/faaɗuɓe-mbaɗtii-nande/) - Goo nder winndere : suukaaɓe nayo faaɗunooɓe, mbaɗtii nande ! Ɗum waɗi ko to leydi Siin. Sukaaɓe nayo keɓtii nanɗe mum en. Heen gootel, biyeteengel Yiyi, duuɓi jeegom, jibinaa ko pahel. Jooni ngel waɗtii nande, caggal ngel ngel seŋanaa bakanel nder nofru e dow hoore maggel (implant cochléaire). Haa jooni ɓe nanɗe mum en ustii - [Sayku Umar Saydu Taal](https://pulaar.org/sayku-umar-saydu-taal/) - E nder keblugol jihaadi makko (fellannde diine), kala ɗo o yahnoo, Sayko Umaarwiyatnooyim- ɓe ɓe ko kala ko neɗɗo waawi waɗde, e kala ko waawi fellude e diine, ko adii fof yo o hab tawo e tawoe fittaandu makko, sabu so neɗɗo habii e fittaandu mum ko ndeen waawata waɗde goddum ko ɓuri tiidde. Fellannde - [Afrik na jaabtoo Sarkosi](https://pulaar.org/afrik-na-jaabtoo-sarkosi/) - Noogaas e tato (23) janngu- ɓe toowbe (intellectuels) Afriknaabe, jeyaabe e leyɗe Alaseri, Konngo Barasawil, Konngo Kinsaasa, Gine, Madagaskaar, Senegaal, Kamaruun, Muritani, Burkinaa, Caad ekn...yantude e Hayitinaabe, ndenndinii kudi mum en ngam jaabtaade diskuurNikolaa Śarkosi, hooreejo leydi Farayse, wadnoo ñalnde 26 sulyee to Iniwersitee Sheek Anta Jooр (UCAD) to Ndakaaru, Senegaal. Dikkoore Ndakaaru mumtatee ko - [Senegaal : Yuusu Nduur ina walla waasɓe](https://pulaar.org/senegaal-yuusu-nduur-ina-walla-waasɓe/) - Naalaŋke Senegaalnaajo lolluɗo oo, hono Yuusu Nduur sosii eɓɓaande wiyeteende "Birima": omo ñamla waasɓe ɓee kaalisaaji ngam siynude eɓɓooje mum en mbele ena njalta e baasal. Eɓɓo ngoo inniraa ko laamɗo gooto Senegaalnaajo ena wiyee Birima Birima. E wiyde Yuusu, Birima ko laamɗo moƴƴo wonnoo, jokkoowo enɗam, "jiɗnooɗo gaaci"! Yuu ena fammina saaktooɓe kabaruuji. Eɓɓo ngoo - [Njillu Buush to fuɗnaange](https://pulaar.org/njillu-buush-to-fuɗnaange/) - Geɗe kewɗe caggal nguu njillu to fuɗnaange ina ɗeɓi jaakde yimɓe seeɗa : balɗe tati fat caggal makko, Israail ɓeydi njanguuji mum e Palestiinnaaɓe, uddi Gasaa (Gaza) : wonaa ndiyam, wonaa ñaamdu, wonaa safaara, wonaa jayngol, hay dara naatataa. Ko miliyoŋ e feccere aadee njookaa toon balɗe kuurɗe. Maa wonii, ko Buus ɗacciti Israaiil yo waɗ - [2008 : hitaande ɗemɗe](https://pulaar.org/2008-hitaande-ɗemɗe/) - «Kuutorgal gadanal, ñeeñɗungal kala leñol ko ɗemngal mum » Wonande ɓe nganndaano, 2008 ko hitaande adunakoore ɗemɗe. Ko Batu kuftodinngu Fedde Ngenndiije Dentuɗe felliti ɗuum ñalnde 16 mee 2007. Unesco halfinaa juɓɓinde golle ɗee, nde tawnoo ko ɗum woni ngooroondi golle halfinaa to bannge nehdi e siyaas e gannde renndo e neɗɗanke, to bannge pinal kam - [Woote gardagol leydi Amerik 2008 : Barak Oboma yaakorii wonde kanndidaа](https://pulaar.org/woote-gardagol-leydi-amerik-2008-barak-oboma-yaakorii-wonde-kanndidaа/) - Nana wona dumunna jooni ko Ameriknaaɓe keblantoо woote gardagol leydi mum en e hitaande 2008. Woote toon ina ceerti no nganndir-ɗen gaa nii. Ko idii fof, yiɗɓe wonde kanndidaaji ɓee maa mbaɗa kawgel e nder partiiji mum en, mbaɗa kampaañ timmuɗo. Jaayɗe aduna ɗee ceeraani haalande en ɗo kawgel yahrata е nder partiiji ɗiɗi ɓurɗi - [Cellal: Cowagol](https://pulaar.org/cellal-cowagol-2/) - Cowagol heewi haaleede ko balɗe sappo e joy (15) caggal nde fiilayru debbo dartii. Sibu ɓoccingol e toɓɓugol keewi wonde ko hedde ñalngu sappо e nay e lewru debbo; tolno mum ko jonte jeegom caggal ñalawma gadano jiygol filayru wattindiindu nduu. Won e rewɓe ina njiya ƴiiƴam seeɗa e lewru adanndu koragol mum en, kono - [Ñawu Sida: reentaade ɓuri](https://pulaar.org/nawu-sida-reentaade-ɓuri/) - Anndu ko woni SIDA nganndaa no ndeentori-ɗaa ɗum. Wonaa seyɗaane addata ɗum, wonaa baɗanal addata ɗum, wonaa yarooɓe walla mbiyaa sukñaaɓe, ngaddata ɗum. Ko mboros biyeteeɗo "Wiris" addata ɗum. Mboros oo hoɗata ko e ƴiiƴam, walla e diƴƴe jaltooje e njogoram debbo walla gorko sahaa mo ɓe ndenndi leeso (ɗaam ndiyam wivetee ko maniyyu to - [Ndillaan, colel daande maayo](https://pulaar.org/ndillaan-colel-daande-maayo/) - "Won ɗo reedu ina heewa, wonki resndetaake". "Won ɗo reedu ina heewa tawa wonki resndetaake". Ɗum ko GellaayAali Faal (YWM) wiyi noon. Ɗum laataniima caafa nooroo nanngaaɗo ñalnde 26 saawiyee 2008 e nder ngesa Kayhayɗi. Ko e oon ñalawma, capaato gooto, gawoowo, yiynoo oo ɗoon nooro e nder kanaluuji ngesa maaro, ina awa liɗɗe e booti. - [Deftere Dingiral :Yeewtere](https://pulaar.org/deftere-dingiral-yeewtere/) - Yeewtere e firo mum adanngo ko coormaa-mi coodtu-maa-mi hakkunde ko famɗi fof yimɓe ɗiɗo. Kono e kelmeendi dingiral, yeewtere ko ƴeewndel ɓeto hakkillaaji hakkunde surga e mboomri. Won hollitɓe wonde yeewtere ummorii en ko Maasina to surgaaɓe e boombi njooɗotonoo ina kaala payka, ina cifta, ina tinnda ina ndaara... e ndaɓɓa ína njeewta. Ko ɗoon - [Darnde pulaagu hanki e hannde](https://pulaar.org/darnde-pulaagu-hanki-e-hannde-2/) - NAATIRDE: Heewii ko kawru-ɗen e janngooɓe pulaar, e ko wonaa ɓeen tan, ene naamnoo en ko feewti e daartol Fulɓe, walla firo helmere pulaagu, e ko nanndi heen. Ɗum noon hollitta tan ko yimɓe ɓee ina ɗomɗaa anndude hanki mum en. Nde wonnoo haala "Darnde Pulaagu hanki e hannde" ko ngesa mawba, njaajba, en mbaawaa - [Gartugol mooliɓe to Rooso : Nimsa nana jola](https://pulaar.org/gartugol-mooliɓe-to-rooso-nimsa-nana-jola/) - Balɗe sappo e ɗiɗo caggal gartugol maɓɓe e leydi maɓɓe, hol ngonka maɓɓe ? Kamɓe ɓee ɗoo idiiɓe artireede ngam ƴeewndaade, hol no ɓe nguurdi hannde. Min njahanii on to tuddule maɓɓe, e nder nokkuuji tati sara Rooso, ɗum woni tuddunde Tulel, tuddunde Demel Dik e tuddunde PK 6. Ko mim tawi toon ko ina hollita golle - [Daɗndu faade lewru ɓeydiima teeŋtude](https://pulaar.org/daɗndu-faade-lewru-ɓeydiima-teentude/) - Teeminannde XXIɓiire ine yaha tan, wiñcito lewru ine ɓeydoo teeŋtude. Duuɗi capanɗe cakkitiiɗi ɗii, lappi faade toon mbajjondiriino. Jooni, yahde toon wontii yiyannde woɗɗunde woande leyɗe ƴellitiiɗe e leyɗe ƴaaftotooɗe (pays émergents). Ine jeyaa e ko saabii ngal coftal, jahral yeeso jaawngal karalle, kam e tiiɗtingol gollondire, e teeɗanɗe faggudu ɓeydotooɗe ñalnde kala. Gollorɗe weeyo - [Koorka Ramadaan](https://pulaar.org/koorka-ramadaan-4/) - Alla toowɗo oo wiyi : eehey mon goongɗinɓe, koorka winndama dow mon hono no winndiraanoo dow ɓeen adinooɓe on, mbele oɗon kula Alla (183). Ko baalɗe dottaaɗe, kono kala e mon ñawɗo, walla gonɗo he ɗanngal, yo o heɓɓitano ɗum e balɗe goɗɗe. Kono, fawaama he ɓeen ɓe kattaanaani ɗum, yo coodtir ɗum ñaamninde baasɗo. - [Ko hesɗi he ganndiwal hakkunde siilo e colte](https://pulaar.org/ko-hesɗi-he-ganndiwal-hakkunde-siilo-e-colte/) - Ganndiwal ine jokki e waɗde taaɓe mawɗe he darorɗe ndee hitaande 2026. Ine heen jeertinaali paatuɗi e baylagol kilimaa, jiyte kese paatuɗe e ngaanndi, pente kese paatuɗe e ɓalliwal e ɗanle weeyo mawɗe : ɗee geɗe fof ko teeŋtinooje wonde njiylawu ganndal jeyaa ko e geɗe ɓuroyooje maantinde he teeminannde 21ɓiire. Kilimaa : kulol yettaade - [Ñalɗi pinal e coftal Ɓalli Ganki](https://pulaar.org/nalɗi-pinal-e-coftal-ɓalli-ganki/) - Rawane ko Likseyba Gorgol, hikka sawru gorle arti ko e Ganki jeeri e bammbaari, wuro Siree Binta tuggi alarba 15 haa altine 20/08/07. Ko subaka alkamiisa ñalɗi ɗii udditaa to dingiral Ekkol Ganki ñaantangal haa yooɗi. Ina tawtoraa meer komin Ganki e haakem Likseyba Gorgol e Mammadu Maamuudu Kan, meer komin Likseyba. Arnooɓe nootitaade fof - [Rajo jirlotooɗo :](https://pulaar.org/rajo-jirlotooɗo/) - Guwarnama wertanii ɓesngu mum nofru Ñalnde talaata 21 ut 2007, Rajo Muritani fentii golle ɗe meeɗaa waɗde e leydi he, so waɗde emisiyonaaji ummoraade diiwanuuji Barakna e Gorgol. No paamraten, ko oto kaar baɗɗo denndaangal kabirɗe coklaaɗe ngam waɗde emisiyon yilli ɗii nokkuuji, ɗo ari fof yuɓɓina emisiyonaaji. Nokku ɗo o ari fof, yimɓe ndokkee - [Hol ko parlemaa gollii gila toɗɗaa ?](https://pulaar.org/hol-ko-parlemaa-gollii-gila-toɗɗaa/) - Ko adii fof ina moƴƴi ngannden wonde Doosɗe leydi ndii (Constitution) ina sifii hol no parlemaa foti jooɗoraade e batuuji. Ina waɗi daawe ɗiɗi e nder hitaande nde "parlemaa" jooɗotoo. Ko e daawe batuuji gaadoraaɗe. Ɗumunna heen daawal kala ko lebbi ɗiɗi. Daawal gadanal ko darorɗe noowammbar haa darorɗe saawiyee, ɗiɗmal ngal ko darorɗe mee - [Baylagol weeyo e ɓeydagol ile](https://pulaar.org/baylagol-weeyo-e-ɓeydagol-ile/) - Alaa e men mo nanaani haala Tentaan. Waame toɓo regginii fof : koɗorɗe, jawdi e yimɓe fof. Waɗii maayɓe boom. Boomaare mawnde, sibu ndiyam alaa ko woppi, muumti ngoo wuro haa laaɓi. Ko wayi nii meeɗaa kewɗe e Muritani. Yanti heen e balɗe jawtuɗe ɗee, nokkuuji keewɗi e nder leydi ndii toɓaama toɓooli ɓurtuɗi. Ɗum jiidaa - [Yiilirde toownde jaayde HAPA](https://pulaar.org/yiilirde-toownde-jaayde-hapa/) - Ardorde Toownde jaayɗe (Haute Autorité ɗe la Presse et de l'Audiovisuel), ko anndiraa HAPA koo, yuɓɓinii kawrital ñalnde 30 ut 2007 paytungal e kuutoragol jaayɗe. Gardiiɗo nokku oo, hono Baal Aamadu Tijaan hollitii wonde "anndaa e golle nokku oo tan ko ko yowitii e kuutoragol jaayɗe e saanga wooteeji (peccitagol waktuuji hakkunde kanndidaaji ekn.) Kono - [Faabu PULAAGU](https://pulaar.org/faabu-pulaagu-2/) - So tawii oɗon mbaɗa njulaagu, asakal fawaaki e mahateeri, e njogitaaje, e kaɓirɗe gollorɗe biro walla otooji gollorɗi ɗi neɗɗo tottiraa sabu gollal mum. Kono noon kaalisaaji julorteeɗi, e kala ngañaari mooftaandi ko ɓuri hitaande ina yaltina asakal. Wonande kaalis dañaaɗo, asakal mum ko nii : teemedere fof ko buudi ɗiɗi e feccere (2,5%). Yeru - [Asakal Remru](https://pulaar.org/asakal-remru/) - Remru waɗti askeede ko nde gawri ñammini, nde tamarooje e resenaaji ɓenndi, e nde ñebbe ngufti. Asketee e remru ko leƴƴi garooji ɗii: Gawri : ene waɗi mbaydiji tati : samme, feelaa, ñindiko. Ɗii tati ko mbaydi ngootiri nanngirtee. Ndiyamiri : ko mbaydi mum bannge. Makka kadi ko mbaydi mum bannge. Maaro : maarooji fof ko mbaadi ngootiri. Ɓesnooje: - [Daartol : Sileymaani Baal](https://pulaar.org/daartol-sileymaani-baal/) - Ɓe mbiyi mo: "Ko goonga, ɗum noon min njaɓii !" E oon sahaa aadiyankaagal ene woodi, ndimaagu ina heddii ! Heen gooto fof garɗo, won heddiɓe caggal mum, nde o hooti, o yiyondiri e ɓeen, ɓe nanondiri. Ɓe idii fof ko yeftude laawol, eɓe ƴeewoya Satigi Suley Njaay Mawɗo (laamɗo Deeniyankooɓe e oon sahaa). Nde ɓe - [Doosgal Ndenndaandi Lislaam Muritani](https://pulaar.org/doosgal-ndenndaandi-lislaam-muritani/) - Saakti ngal ko yamiroore sariya tonngoode 91-022 nde 20 sulyee 1991, sahtiraande : Laawol doosgal t°2006-014 ngol 12 sulyee 2006, jowitiingol e ƴettitgol doosgal 20 sulyee 1991 no doosgal Dowla, baylungol huunde e lelnanɗe mum ; Laawol doosgal t°2012-015 ngol 20 mars 2012, jowitiingol e baylugol Doosgal ngal 20 sulyee 1991 ; Laawol doosgal diisno ɓesngu t°2017-2021 ngal - [Kuuɓal Dowla Toppitiingal Debbo](https://pulaar.org/kuuɓal-dowla-toppitiingal-debbo/) - Yiilirde toppitiinde ɓesngu e ɓiɗɗo e Ndewaagu e hakkeeji galle, rewɓe e sukaaɓe Ngel ɗoo deftel ko ɗowrugel newingel wonande ko yowitii e sarɗiji ɗowooji galle mbele ina wallita paamgol newingol loowdi sariya keso o e ko huuftidini, teeŋti noon e ko yowitii e jojjanɗe debbo e ɓesngu no lelniraa e deftel nii. En puɗɗinooma winndannde - [Sariya kaɓotooɗo  macungaagu : Hol ko addi ɗum ?](https://pulaar.org/sariya-kaɓotooɗo-macungaagu-hol-ko-addi-ɗum/) - Naamnal ngal ko jojjungal sabu e ɗum haawnii e yonta mo ngon-ɗen oo, e nder fuɗɗoode teeminannde noogaas e goo wiyeede wonde sariya ƴettaama ngam haɓaade macungaagu e nder Muritani. Macungagu e nder Muritani Ɗii ɗoo duuɓi battindii ɗi, luural mawngal ina e nder renndo men, teeŋti noon e nder jannguɓe. Luural ngal ko won wiyooɓe - [Jubbannde e kuulal paatungal e macungaagu e nder leydi Muritani, teeŋti noon pooɗe e waalo.](https://pulaar.org/jubbannde-e-kuulal-paatungal-e-macungaagu-e-nder-leydi-muritani-teenti-noon-pooɗe-e-waalo/) - Nde laamu Almameeɓe sompaa, ko ɓe ngidii yaaɓande ko feccitaade leydi waalo. Adii fof ko Almaami Abdul Qaadiri Kan mo laamu mum duumii duuɓi capanɗe tati. Mawɓe Futankooɓe ne ciftora no о yedirnoo leydi, dowlirɗo e maɓɓe ko: “feccere Fuuta”. Caggal makko, yeɗi leydi haa ɗum maantini, hay sinno ne woddi “feccere Fuuta” ko Almaami - [Sariya kaɗɗo macungaagu](https://pulaar.org/sariya-kaɗɗo-macungaagu/) - Damal gadanal: kuule kuuftidinde Kuulal gadanal: Oo ɗoo sariya woni faandaare mum ko firde hol ko sifortee macungangu, hasbude bonannde nde ɗo tolnii e haɓaade baɗe jowitiiɗe e mum. Kuulal 2: Macungaagu ko ngonka aadee mo farlinaa e mum fannuji jeyi maa woni ko e heen fannu tan walla ko ko huuftodini. Kuulal 3: Ina - [Jubbannde e kuulal paatungal e macungaagu e nder leydi Muritani](https://pulaar.org/jubbannde-e-kuulal-paatungal-e-macungaagu-e-nder-leydi-muritani/) - Na jeyaa e ngoƴaaji dowrowi renndo men, ɗii duuɓi kala, teeŋti nde demokaraasi sompaa, yuurnitaade gonka men e macungaagu, e ɗoofde ɗum, kam e ñawndude ñawanɗe men. Kandidaaji wooteji gardagol leydi men, kam e partiji politik e ɓesngu men kala nanondiriino heen. Eɗen poti yettude ɓe kamɓe kala, kaaɗdi njettoor. Maa won wiyɓe, baɗɗo fotde - [Hol no rawaandu jamminortoo ?](https://pulaar.org/hol-no-rawaandu-jamminortoo/) - Yimɓe fof ine keɓtini kattanɗe mawɗe rawaandu to bannge yiytude laawol, hono kattanɗe jamminagol. Mbele ɗum ko goonga boom ? So tawii ko noon woori, hol geɗe gaddanooje ndu waawde maantaade nder weeyo mayru (sato mayru) ? Jom dawaaɗi en e woɗɓe ine keewi jangtaade daari kaawniiɗi ɗo jawdi majjinondi yiyti nokku mum caggal nde - [Hiirde Suwoyraat : teddungal Mammadu Sammba BAH](https://pulaar.org/hiirde-suwoyraat-teddungal-mammadu-sammba-bah/) - Jamma 10 ina jofi 11 siilo (saawiyee) 2026, catal FƁPM Suwoyraat yuɓɓinanii sagata pulaar gooto, hono MAMMADU SAMMBA BAH hiirde mawnde teddungal, sabu golle makko he nder pelle wuro ngoo, haa teeŋti noon e Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani catal Suwoyraat kam e darnde makko e cagataagal makko e nder renndo ngoo e sifaa ɓurɗo - [Ɓamtaare Afrik fawii ko e ɗemɗe mum](https://pulaar.org/ɓamtaare-afrik-fawii-ko-e-ɗemɗe-mum/) - So Afrik na yiɗi ɓamtaade, alaa e sago huutoroo ɗemɗe mum. Huunde e jannguɓe Afriknaaɓe njooɗodiima Ndakaaru ñalnde 20 e 21 mee 2011 ngam yeewtude ko fayti e jotondiral hakkunde ɗemngal e ɓamtaare, Tiitoonde pottital ngal ko “Pinal e ƴellitaare”. Ɓe kawrii e oo ɗoo teskuya “so Afrik na yiɗi ɓamtaade, alaa e sago huutoroo ɗemɗe - [ÑAWU Fafiiri ngaanndi (Menenjiit)](https://pulaar.org/nawu-fafiiri-ngaanndi-menenjiit/) - Anndinoore : ina jeyaa e terɗe ngaandi,ɗee geɗe tati teeŋtuɗe: fafiiri tiiɗndi; (dure-mère) fafiiri mimri; (pie-mère) fafiiri njambala (arachnoïde) l fafiiri tiiɗndi :annduɓe Geres en mbiyi ndi nanndi, so ndi ƴeewaama e lonngorɗe, ko e lekki e cate mum (dendron, dendrite, arbres, arborisations). l fafiiri mimri ina jogii anndinoore kono mi yejjitii. l fafiiri njambala : annduɓe Geres - [Konngi kaŋŋe keɓaaɗi e Abdullaay Al Hajji Umar Deh (2)](https://pulaar.org/konngi-kanne-keɓaaɗi-e-abdullaay-al-hajji-umar-deh-2/) - Konngi kaŋŋe keɓaaɗi e Abdullaay Al Hajji Umar Deh, yo yurmeende Alla won e makko, waɗa mo e maayɓe juulɓe kala, konngi ɗi o ronti e jinnaaɓe makko. Al Hajji Umar Deh oo ne yo yurmeende Alla won e mum. O wiyi: “Neɗɗo yo jogo meccal, o wiyi so neɗɗo alaa meccal, meccat diine muuɗum, - [Yuɓɓinde golle mbinndanaagal](https://pulaar.org/yuɓɓinde-golle-mbinndanaagal/) - Ñalnde alkamiisa 5 mee 2011, batu hilifaaɓe dowla Muritani yuurnitaama ngonka yimɓe ligginteeɓe e galleeji, hono mbinndaneeɓe e booyuuji. Himme batu nguu ko etaade waɗande ɓee ɗoo laabi, ngam hisnude ɓe e “golle njiyaagu” walla “caɗeele” keɓtotooɗe ɓe e ɗeen golle. Ko ñalnde heen sokna Maati Mintu Hamadi, Jaagorɗo golle laamu e gollingol e kesɗingol njuɓɓudi - [Yuusu Nduur Doktoor «Honoris Causa»](https://pulaar.org/yuusu-nduur-doktoor-honoris-causa/) - Doktoraa «Honoris Causa »ko tiitoonde nde Duɗal jaaɓi-haaɗtirde rokkata neɗɗo maantinɗo, baɗɗo geɗe teskinɗe e nder fannu toɗɗaaɗo. Nde duɗal rokkata neɗɗo oo faayiida, ko maa goomu ngu nganndu-ɗaa woni e mum ko jannginooɓe duɗal ngal ɓurɓe lollude njooɗoo, cuɓoo đum. Faayiida ndee ɗoo tiitoonde, en paamii, fawii kadi ko e faayiida e daraja duɗal dokkungal - [Sagging: Ɓamtee tuubaaji mon !](https://pulaar.org/sagging-ɓamtee-tuubaaji-mon/) - Heewɓe ina kaawaa ko sukaaɓe hannde njornata tuubaaji mum en koo; woɗɓe kadi ina coofaa ɗum ; woɗɓe njaggiri ɗum tan ko geɗe cukaagu... Ko waawnoo heen wonde kala, ko ɗum huunde yaajnde no feewi, huftodinnde boom. Tee, ina hasii, farnortooɓe ɗum ɓee, njiɗi ñemtinde ko ko wiyetee “sagging” woni yornude tuuba. E nder kasooji Amerik, - [Ɗoo e duuɓi 9, leeɗe Nuwaasoot keewɗe ko ileteeɗe](https://pulaar.org/ɗoo-e-duuɓi-9-leeɗe-nuwaasoot-keewɗe-ko-ileteeɗe/) - E wiyde Marikoo Demmba, leegal joyaɓal e jeegoɓal e Pkaaji (Riyaad) e hirnaange kam e rewo Tafrak Seyna, ko ko ilata ɗoo e hitaande 2020, ɗum woni ɗoo e duuɓi 9. Doktoor Mariko Demmba woni gardiiɗo eɓɓaande ACCC (Adaptation to Climate Change in Coastal Zones of West Africa, woni Goowtugol Mbayliiji, Weeyo e Nokkuuji Daande - [Binnditagol walla kiñgol ?](https://pulaar.org/binnditagol-walla-kingol/) - En njahiino to nokku binnditordɗo Liksaar. Teskuya men gadano, ko golle ɗee ina leeli, tee ina keewi tampere. Kabaruuji keɓ-mi e halfinaaɓe binnditagol ngol, ko ɗiiɗoo. Ko idii fof, e oo ɗoo sahaa, winndittoo tawo ko dañɓe duuɓi capanɗe nay e joy fayi dow. So jinnaaɓe maa ina nguuri, alaa e sago ɓe mbinnditoo tawo, nde - [Ngaynaaka e ngayndandi](https://pulaar.org/ngaynaaka-e-ngayndandi/) - Ngaynaaka ko ndeenka. Gaynaako ko deenoowo. Ndeenka so wontii nduumiika jamma e ñalawma, kaan nattii ndeenka, wontii ngaynaaka. Gaynaako ko deenoowo jawdi ndariindi, njahoori, njahroori koyɗe. Kono no pulfule mbaydi, so tawii ko to gelgooji, gaynaako ko durnoowo, ngaynaaka ko durnude... Binngel Pullo so jibinaama, yahii haa waawii ladde, waɗtii yahde, dañii duuɓi joy no - [Hikka Asammbele yeewta !](https://pulaar.org/hikka-asammbele-yeewta/) - Fotde 27 naamnal, ɗe depiteeji men nganniyii huccinde e terɗe guwarnama leydi ndii. Ko goonga, batuuji bennuɗi ɗii kadi mbaɗii naamne, keewɗe, baɗɗe faayiida, kono ɗe meeɗaa heewrude nii. Nguu ɗoo batu noon foti wonde mbattanu hade depiteeji goɗɗi toɗɗeede. Naamne ɗee toɗɗii ko hilifaaɓе njeenayo laamu nguu, tee ko hilifaaɓe nokkuuji teeŋtuɗi. Nii woni, - [Mawningol ñalngu ɗemngal nehniwal 2026](https://pulaar.org/mawningol-nalngu-ɗemngal-nehniwal-2026/) - Hono no ɗe keewnoo waɗde, pelle pinal ngenndiije (Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani (FƁPM), Fedde Muritaninaare Ɓamtaare Ɗemngal e Pinal sooninke (AMPLCS) e Fedde Ɓamtaare Ɗemngal Wolof he Muritani), mawninii hikka kadi, Ñalawma Ɗemngal nehniwal ñalnde aset 21 colte (feebariyee) 2026. Tiitoonde Ñalawma oo hikka ko “miijo sukaaɓe he jaŋde ɗemɗe keewɗe”.Hikka, tuugnorgal golle ñalnde - [Mawningol Ñalngu ɗemngal nehniwal : duttorɗe](https://pulaar.org/mawningol-nalngu-ɗemngal-nehniwal-duttorɗe/) - Bayyinaango Ñalngu winndereewu ɗemngal nehniwal 2026Télécharger COMPIL_DECLARATIONS JLM 2026Télécharger - [FƁPM-ARPRIM : Gaafgol haayre adannde Galle Pulaar](https://pulaar.org/fedde-ɓamtaare-pulaar-he-muritanigaafgol-haayre-adannde-galle-pulaar/) - Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani (FƁPM), caggal duuɓi capanɗe nay e jeegom (46) ko rokkaa leydi, aafii, ñalnde talaata 23 siilo (settaamburu) 2025, haayre adannde mahngo jooɗorde mum, hono GALLE PULAAR. Galle oo woni ko to leegal Tafrag Seyna he Nuwaasoot. Aaafngo ngoo waɗi ko he teddungal Jaagorgal Pinal, Ñeeñe, e Kumpital e Jokkondiral e Sarɗirdu, e - [Koolol nayaɓol Aadaaji e Faggudu Ngaynaaka to Gural](https://pulaar.org/koolol-nayaɓol-aadaaji-e-faggudu-ngaynaaka-to-gural/) - Koolal nayaɓol Aadaaji e Faggude Ngaynaaka yuɓɓinaa, no aadoranoo nii, ko Gural. Ngol udditi ko ñalnde aljumaa 16 siilo, ngol uddi ko ñalnde aset 17 siilo 2026. Tiitoonde maggol hikka yowitii ko he lijjitiwal dowri e kesam-hesaagu ngaynaaka. Koolol nayaɓol Aadaaji e Faggudu Ngaynaaka to Gural : hikka ko lijjitiwal Koolal nayaɓol Aadaaji e Faggude - [Fedde ƴiiƴam woɗnde yiytaama](https://pulaar.org/fedde-ƴiiƴam-woɗnde-yiytaama/) - Annduɓe njiytii fedde ƴiiƴam woɗnde caggal wiɗto juutngo, fuɗɗaango gila hitaande 1972. Ndee fedde inniraa ko MAL. Nde tawta pelle ƴiiƴam keewɗe nganndanooɗe ɗee, ko wayi pelle O, A, B, AB. Ine ɗaminaa maa ngal jiytal wallitoy safaara yimɓe jogiiɓe pelle ƴiiƴam piltooje, woni ɗe keewaani yiyeede. Kabaaru oo saaktaa ko he jaaynde Blood, ñalnde - ["Nancy Grace Roman" : Niiwnorgal kesal](https://pulaar.org/nancy-grace-roman-niiwnorgal-kesal/) - Ko ɓooyaani koo, NASA gaynii feewnude niiwnorgal mum kesal inniraangal “Nancy Grace Roman Space Telescope”, hono “Niiwnorgal Nancy Grace Roman”, niiwnorgal ɓujal, jogorngal foŋteede ɗoo e maayirɗe ndee ɗoo hitaande 2026. Ko ɓuri teeŋtude, ngal waɗiraa ko sunnaade ɗo ɓuri woɗɗude he pulki tageefo. Ngal niiwnorgal ɓuri niiwnorgal biyeteengal Hubble ngal seeɓde yitere, laabi teemedere, - [Njeenaari Nobel ɓalliwal 2025](https://pulaar.org/njeenaari-nobel-ɓalliwal-2025/) - Rokkaa Njeenaari Nobel ɓalliwal 2025 ko John Clarke biɗtoowo biritannaajo, e Michel H. Devoret biɗtoowo faraysenaajo, e John Martinis biɗtoowo ameriknaajo. Ɓe ndokkiraa ndii njeenaari ko wiɗtooji maɓɓe jowitiiɗi he dirtiwal ñilliwal (mécanique quantique). Ɗiin wiɗtooji toɗɗii ko jiytugol maɓɓe ko wiyetee “ baɗtal mawngal serdu ñilliwu, kam e ɓetngo yakawere nder yirlaawo yiiteewo ”. Annduɓe ɓalliwal - [Koodere-laaci ɓujere ine tijjaa](https://pulaar.org/koodere-laaci-ɓujere-ine-tijjaa/) - Ko ɓooyaani koo, weeyeeɓe keɓtinii hoodere laaci hesere, inniraande tawo C/2025 R3, jogornde ɓurnde teskinde nder duuɓi capanɗe jawtuɗe ɗee. Ko nde fuɗɗii ƴeeweede koo, tawaama ande waawi yiyoraade yitere mehre e hitaande 2026 ndee. Ande ni ɓeydoo ɓadtaade seeɗa seeɗa Naange hade mayre yettaade lommet mum (toɓɓere jirlol mayre, ɓurnde ɓadtaade Naange) ɗoo e - [Kaalden goonga](https://pulaar.org/kaalden-goonga-45/) - Pulaar ene wiya, « haɗi nofru mawnude ko ñalnde kala ene nana ko hesɗi. Waɗde yitere ne tawata ko ene yiya ko yiyataano ». Sikke alaa, kala nde juulde jeytaare leydi yonti, huunde e men mawninat ɗum heddiiɓe mbiya ko suniiɓe, juulde wonaa nde mumen. Duuɓi e kitaale hannde, ko ɗaam nguurndam wuuraa e nder Durmam Daƴƴel. - [Kaaldigal ngenndi yo yumtan en e ɓural …](https://pulaar.org/kaaldigal-ngenndi-yo-yumtan-en-e-ɓural/) - Caggal laamu cabbordu njolnoongu e kitale 2005 (pollunoongu laamu Maawiya) njibinnoogu yaakaare heewnde haa addani Muritani taaɓaade taaɓe maantinɗe, hay so ɗum juutaani no feewi sabu refti heen ko luure to bannge politigi lugge, battinoyɗe e kawral maslaha dañanoongal e nder leydi hee. Hay so tawii e oo mudda (caggal woote hoore leydaagu 2019), won - [Uddugol duɗe jaŋde 24-25 : Burguduuna ferii laawol](https://pulaar.org/uddugol-duɗe-jande-24-25-burguduuna-ferii-laawol/) - Burguduuna ferii laawolÑalnde 10 sulyee (morso) 2025, Burguduuna mawninii uddugol duɗal mum, duɗal mahani hoore mum e ballal ɗanniiɓe wuro ngoo e gardagol Alhajji Muusaa Soh, jooɗiiɗo to leydi Itali. Adan, ɓe njiɗnoo ko waɗde duɗal gaggaaji, nde yahnoo haa ɓooyi, caggal miijtagol e ƴeewtagol ngonka nokku oo ɓe pelliti sompude Duɗal mumtugol humambinnaagu e - [Ko lollirnoo “  Tirailleurs Sénégalais ](https://pulaar.org/ko-lollimoo-tirailleurs-senegalais/) - Ko lollirnoo “ Tirailleurs Sénégalais » Ngam mawninde hitaande 50ɓiire jeytaare leyɗe Afrik, eɗen nduttoo e huunde e daartol soldateeɓe Afriknaaɓe lollirnooɓe “tiraayeer senegaalee” (Tirailleurs Sénégalais) yahnooɓe tawtoranooɓe gowole adunankooje (adannde e ɗiɗmere), walla golwole koloñaal Farayse to Inndosiin wal la to Alaser. E lasli ina wayi no ko e teeminannde 16ɓiire jom laaɗe cuurki en tawi - [Konstantin Tsiolkovsky](https://pulaar.org/konstantin-tsiolkovsky/) - Konstantin Tsiolkovsky(1857-1935) ko ganndoRiisinaajo, jannginoowo, pentoowo, Ɓalliwo,Aasiñoor, jeyaaɗo e fuɗɗuɓe ko gannde weeyo kame wiɗtooji paatuɗi e fiiseeji. O jaggiraa ko no gootoe baabiraaɓe gannde weeyo.O jibinaa ko e hitaande 1987 to Riisi. Nde o dañiduuɓi sappo, ñawu yani e makko, o fahɗi, o yaltiekkol. Kono o salii jebbilaade, o jokki jaŋde makkonder galle : - [Saydu Bah, taccinɗo hoɗdu keeri Muritani](https://pulaar.org/saydu-bah-taccinɗo-hoɗdu-keeri-muritani/) - Pinal leydi ene siforee aadaaji mum, donaaɗi mum, goowaaɗi mum, kono kadi gaaci mum. Sikke alaa, leydi Muritani holaani fiyooɓe koɗli. Tawi ene jeyaa e ɓeen, gorko biyateeɗo Saydu Bah, gadiiɗo naatnude hoɗdu e karalle kese (masiŋaaji) haa yaltini BEƊI GAACI e hitaande 1975 e ballal fedde wiyeteende SONAFRIC. Njaru, Neema, Saygalaare, Mali Saajo, Dommbaa, - [Golle AJEEK  e nder Dimmbee](https://pulaar.org/golle-ajeek-e-nder-dimmbee/) - Fedde AJEEK ko fedde sukaaɓe janngooɓe e duɗe hakkunndeeje haa e duɗe jaaɓi haaɗtirde. Nde sosaama gila e hitaande 2012 e miijo hol ko sukaaɓe Kayhayɗinaaɓe poti gollaade e sahaa guurte mawɗe ɗee ? Ɓeen sukaaɓe ngoni almuɓɓe janngooɓe e duɗe hakkundeeje ɗee haa e sanɗaaji janngooji to Duɗal Jaaɓi haaɗtirde. Faandaare maɓɓe ko addude - [Muritani e Caad njeeynii sankaare G5-Sahel](https://pulaar.org/muritani-e-caad-njeeynii-sankaare-g5-sahel/) - G5 Sahel maayii, hasnaama, ubbaama. Ñalnde aset (hoore-biir) 2 bowte (desambar) 2023, leyɗe Nijeer e Burkina Faso mbayyinii njaltii G5-Sahel, ngoppidii heen Muritani e Caad. Ɗee leyɗeele ɗiɗi ndenndii bayyinaango, mbiyi « … nanii denndaaɗi ɓiyɓe-yumma Niijeer et Burkina njaltii G5 Sahel… ». Caad e Muritani pellitii siynude Kuulal 20 fedde ndee biyngal “so leyɗeele tati ɗaɓɓii - [COP28 to Dubay : Yakawere ɓarakke](https://pulaar.org/cop28-to-dubay-yakawere-ɓarakke/) - Ñalnde 13 bowte (desaambar), leyɗe winndere ndee jooɗinooɗe e batu COP28 to Dubay (Emiraaji arab dentuɗi) nanondirii kam fofe winndannde sakkitere noddoore yo yimɓe fof ngoppu yakawere ummoriinde e barakke (yakawere ɓarakke). COP28 to Dubay : Hol ko foti teskeede he ndee joɗnde ? Ñalnde 13 bowte (desaambar), leyɗe winndere ndee jooɗinooɗe e batu COP28 - [Kawgel fuku Afirik Senegaal ɗimmitii](https://pulaar.org/kawgel-fuku-afirik-senegaal-ɗimmitii/) - Kawgel fuku ngenndiije Afrik 2025, juɓɓinaangel to Maruk, joofrii jaggondiral ŋeerngal, keewngal ɓilaa-mbeñaa hakkunde Barooɗe ɗiɗi, Barooɗe Atlaas e Barooɗe Terannga, joofrungal poolgu Barooɗe Senegaal. Eɗen mbaawi wiyde tan, ɗee barooɗe mbaɗii tigi ko yaakoraa he sippiro barooɗe. Jaggondiral joofirgal ngal waɗi ko ñalnde 18 siilo 2026, to boowal Rabaa. He nder waktu dottaaɗo hee, - [Suudu Dabbenaaɓe Ngiril fiilii Elimaan mumen 11-ɓo](https://pulaar.org/suudu-dabbenaaɓe-ngiril-fiilii-elimaan-mumen-11-ɓo/) - Suudu Dabbenaaɓe, to diiwaan Ngiril, fiilii Elimaan mum sappoe go’aɓo to wuro Burguduuna ñalnde 3 siilo 2026. Fiilaa ko biyeteeɗo Siley Mammadu Bodel Bah. O fiilaa ko e Burguduuna ɗo o daasi mbootu makko, o hoɗi ɗoo. Ko adii ɗuum, fotde lebbi jonɗi maa mbiyen hitaande timmunde, ñaam alaa, yar alaa, fooftere alaa, alaa ko - [Leyɗeele Mbuuñaari](https://pulaar.org/leyɗeele-mbuunaari/) - Fedde nde wonaa laamuyankoore (ONG) wiyeeteende «Transparency International» ina bayyina hitaande fof doggol leyɗe ɗo nguyka ɓuri heewde nder gollirɗe laamu. E nder ko arata ko, min kolla on leyɗeele 10 gadane ɗo nguyka ɓuri heewde, gila e Hooreeɓe e Jagge Laamu, haa yettii « fooftimeere’en ». Muritani woni ko e toŋngoode 115, ndi foti - [Huunde e rewɓe Muritaninaaɓe maantinɓe](https://pulaar.org/huunde-e-rewɓe-muritaninaaɓe-maantinɓe/) - Khadiija mint Emir O jeyaa ko e rewɓe adiiɓe wonde «foksineer » nder Muritani. O liggiima nder Njuɓɓudi Laamu gila les haa dow. O wattindii wonde ko Ɗowoowo Geɗe Renndo to Jaggirde laamu kalfinaangal Njuɓɓudi Laamu. Oo debbo ko tiimtorgal rewɓe Muritaninaaɓe. Naha mint Seyyidi Ko oo woni debbo gadiiɗo wonde jaayndiyaŋke, gila jaayɗe binndaaɗe - [Holi Sokna Tuure Kajjaa Kan ?](https://pulaar.org/holi-sokna-tuure-kajjaa-kan/) - Sokna Tuure Aysata Kan, ɓurɗo lollirde Kajjaa Kan ko e rewɓe ɓe daartol Muritani foti siftorde sahaa kala. O jeyaa ko wuro Daarel Barka, hirnaange diiwaan Barakna. Kaŋko woni debbo gadiiɗo toɗɗeede Jaggal-laamu (kalifu) e hitaande 1975, o halfinaa Ndeenka Galle kam e Geɗe Renndo. Ko kaŋko kadi woni debbo gadiiɗo jeyeede e “Biro Dawrugol - [Muritani : Daartol jolal rewɓe nder dingiral dawrugol](https://pulaar.org/muritani-daartol-jolal-rewɓe-nder-dingiral-dawrugol/) - Tuggi ndee toŋngoode e toŋngooɗe payɗe, ma min eto hollirde darnde rewɓe Muritaninaaɓe e leyɗe goɗɗe, nder kareeli dawrugol. Min ɓurata yaajnaade noon ko to bannge daartol hannde, wonaa fawaade e miijanteendi maɓɓe. Ngol laawol min ndeernii ko siftinde rewɓe heerto PPM (“Heerto Ɓesngu Muritani”)… Dental Rewɓe muritaninaaɓe Ñalnde 12 lewru Deesammbar e hitaande 1961, - [Daartol : Ceerno Wocci Saydu Jeliyaa Tuure (jokkere)](https://pulaar.org/daartol-ceerno-wocci-saydu-jeliyaa-tuure-jokkere/) - Saydu Jeliyaa e miñiraaɓe mum ɗiɗo, hono Abdullaay Jeliyaa e Umar Jeliyaa, njantii e almudɓe heewɓe peewi Dingiraay (leydi Gine). Ko toon ɓe njanti e konu Sayko Umar Taal, ɓe njoofni jaŋde maɓɓe. Ɓe njahdii e Sayko Umaar Taal haa Hamdallaay, laamorgo Maasina. Nde ɓe njettii Hamdallaay haa woni dumunna, Sayko Umaar neltiri mo kaŋko - [Mooɓondiral jeegaɓal Maalde Demokarasi/Dillere ngam Heerto Gollal (LD/MPT)](https://pulaar.org/mooɓondiral-jeegaɓal-maalde-demokarasi-dillere-ngam-heerto-gollal-ld-mpt/) - Mooɓondiral jeegaɓal Maalde Demokarasi/Dillere ngam Heerto Gollal (LD/MPT) jooɗiima ñalnde Aset 20 e Alet 21 Deesambar 2008 to CICES Ndakaaru (CICES ko “luumo”, ɓurɗo lollirde «Foire». Sikkealaa maa ngal mooɓondiral LD/MPT woppu jeloode nder dawrugol catiindi Ndenndaandi Senegaal. Udditi golle Mooɓondiral ngal ko Abdullaay Baccili, koolaaɗo kuuɓal LD/MPT. O siftinii tiitoonde ndee joɗnde : «Feewde - [Denɗiraagal : “ Ko moƴƴi heen e ko soofi heen ”](https://pulaar.org/denɗiraagal-ko-moƴƴi-heen-e-ko-soofi-heen/) - E tonngoode 60, en puɗɗinooma sifaade geɗe ɗe njiɗaaka e denɗiraagal. Yeru «denɗiraagal taƴowal enɗam»walla «denɗiraagal ngal wondaaka ko yooɗi e ko soofi» kam e sifaaji yanooji : «yano goonga», «yano ñagaro», «yano neekngo», «yano haantirngo» ekn. Eɗen njokkita ɗo winndannde nde e ndeeɗoo tonngoode : Denɗiraagal ngal wondaaka njuɓɓudi e nehdi haal pulaar en - [Njalniika](https://pulaar.org/njalniika-2/) - Kurkoori e Pennda Mbasu ko tikkondirɓe kadi, no ɓe ngoowri waɗde. Hay gooto e maɓɓe yiɗaa fuɗɗude haala. Kurkoori ina waaldi dawol, etee omo yiɗi Pennda Mbasu findina mo ko adii juulal ndoogu. Nde wonnoo kamɓe ɗiɗo fof ko ɓe winndooɓe pulaar, Kurkoori woppi haa Pennda Mbasu lelii e mbalndi mum, o ƴefti kaayit o - [Ko hakkille nanngaani](https://pulaar.org/ko-hakkille-nanngaani/) - Ko ina tolnoo jooni e e ko ɓadii jonte tati hakkilaaji fof kucci ko to diwaan fuɗnaange hakkundeejo sabu wolde feeñnde hakkunde Israyiil e fedde wiyeteende Hamaas, wonnde to leydi Palestiin, walla noon mbiyen ko boomaare nde Israyiil en kuccini e leñol Palestiin. Waɗi en siforaade ndee hare no boomaare leñol nii, sabu so tawii - [Njalniika](https://pulaar.org/njalniika/) - Musiɗɗo Kurkoori ina wiyee Nduudoori saŋkiima. Ko o gorko ligganinooɗo aduna. O dañiino jawdi haa heewi. Kono ko noon o wayi yiɗde, worɗude e tiiɗde junngo. O lelii o sellaani, o faayi o woni ko e ruttaade e Joom makko. O noddi jom-suudu makko Banel e musiɗɗo mum ina wiyee Mintu, o wiyi ɓe: “So - [DOORO KUDIYEL, naalaŋke kumpitiiɗo](https://pulaar.org/dooro-kudiyel-naalanke-kumpitiiɗo/) - Ko Dooro Kudiyel o nodirtee, kono innde makko timmunde ko Maamuudu Demmba Bah. Ko gooto e naalankooɓe heewɓe ɓe Muritani moofti tawi ko ñeeñɗuɓe e fannu naalankaagal. Dooro ko koɗoowo, jimoowo e binndoowo jime e jimɗi naatna ɗum en e nder gaaci. O feeñnini naalankaagal makko ko e pelle ɓamtaare pulaar. To wuro makko liksayba - [Cellal aadee rewrude e ñamri](https://pulaar.org/cellal-aadee-rewrude-e-namri/) - Ñamri moƴƴiri Cellal neɗɗo fawotoo ko e ñamri moƴƴiri. ɓonaa ñaamde haa reedu heewa woni ko terɗe neɗɗo cokli, alaa. Ɗe cokli ko moƴƴugol ko ñaamatee ko, ɗum firti ko waɗeede sewosewooji keewɗi eddaaji, nafooji e terɗe ɗe. Ñamri ñalawma kala a) - ñaamde haa haara naange e hoyre (midi), jamma hirtoo seeɗa. Kala heen - [Ganaa :Piilngal iilngal Jon Atta-Mills](https://pulaar.org/ganaa-piilngal-iilngal-jon-atta-mills/) - John Atta-Mills, toɗɗaaɗo hooreejo leydi Ganaa ñalnde 3 saawiyee 2009, ƴettii golle ñalnde alarba 7 saawiyee. O woondii e tawtoreede ujunnaaji keewɗi Ganaanaaɓe kam e hooreeɓe leyɗe Afrik keewɗe. O lomtii ko John Kuofor. Ko ngolɗoo woni ɗiɗmol, e nder duuɓi sappo jawtuɗi ɗi, ko luulndo ina heɓta laamu rewrude e woote. Ko ina 100 - [Larme Gine ɗimmitii : ngoloo kadi ko teŋre waɗaa kuudetaa](https://pulaar.org/larme-gine-imitii-ngoloo-kadi-ko-terenre-waɗaa-kuudetaa/) - Waktuuji seeɗa caggal kabrugol sankaare Laasana Konte (talaata 23 desammbar 2008), kapiteen biyeteeɗo Muusaa Dadis Kamara haali e rajo Gine holliti wonde « tuggude hannde, Doosɗe leydi ndi njowaama, kam e denndaangal golle politik e senndikaa ». « Guwarnamaa o e denndaangal juɓɓule ndenndaandiyankooje pusaama ». O wiyi wonde « Goomu diisnondiral » ndenndinngu kooninkooɓe e siwil en maa sose ko - [Huunde e kuudetaaji kewi e Afrik e nder duuɓi 15 cakkitiiɗi ɗi](https://pulaar.org/huunde-e-kuudetaaji-kewi-e-afrik-e-nder-duuɓi-15-cakkitiiɗi-ɗi/) - 22 sulyee 1994, to Gammbi, Yaayaa Jaamee liɓi laamu Daawuuda Jaawara gardinooɗi leydi ndi gila 1965. 15 ut 1995, to Sao Tome et Principe, kooninkooɓe njamfii laamu Miguel Trowoada. Kono o heɓti laamu yontere rewnde heen nde. 28 settammbar 1995, to Komoor (Comores), merseneeruuji, e gardagol Bob Denaar njandini laamu Said Muhammed Johaar. Ko konu - [Gine Laasana Kontee sakiima](https://pulaar.org/gine-laasana-kontee-sakiima/) - Seneraal Laasana Konte sankiima ñalnde altine 22 desammbar 2008, ina yahra e duuɓi 74. O arnoo e laamu ko ñalnde 3 abriil 1984, yontere wootere caggal sankaare Ahmed Seeku Tuure, rewrude e kuudetaa. Gila ndeen ko kaŋko laamii leydi Gine, o huutorii konu ngam hiiɗde ɓesngu yimɓe leydi makko. Ko o gontunooɗo ganngal gila e - [NJILLU FUUTAŊKOOƁE TO DUUƊE UURUƁE DUUƊE](https://pulaar.org/njillu-fuutankooɓe-to-duuɗe-uuruɓe-duuɗe/) - E nder nduu lewru Saawiyee 2009, ñalɗi 6 e 7, Fedde « Action Delta Sevaré » yuɓɓinii ñalɗi Jolol Burgu to wuro Konsa, leydi Uuruɓe-Duuɗe. Yahani toon Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani ko musiɗɓe Abdullaay Sal, e Alhajji Ifira Boli, e Aamadu Malal Gey. Ngol ciimtol maa hollit no golle ɗe njahri, gila e ngonka Uurɓe-Duuɗe e - [Duuɓi 30 FƁPM : Konngol Abdullaay Sammba Gaako](https://pulaar.org/duuɓi-30-fɓpm-konngol-abdullaay-sammba-gaako/) - “Haala ina weeɓi, saɗi ko gollal” Asalaamu aleykum banndiraaɓe, ko ardii fof, mbiɗo rewa tan ɗo rewanoo ɗo.Banndiraaɓe Adiiɓe haalde ɓee kaalii haala njuɓɓuka! njaɓɓii e ɗemɗe amen !ittataa ma min ndeftu e ko min njɗnoo haalde koo tan. Ko ardii fof Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani ina yettee !gila ɗum fuɗɗii fayde jooni, ma - [Duuɓi 30 FƁPM : Konngol Sileymaani Kan](https://pulaar.org/duuɓi-30-fɓpm-konngol-sileymaani-kan/) - Sileymaani Kan, hoyreejo teddungal FƁPM “Pellitɗo mahde moddat ɓakkere” Banndiraaɓe, ko ardii fof mi salminii on, mi weltiima kaaɗdi weltaare! Ina wayi no Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani, so mi yiɗii mi wiya e yeeso kuuɓal nde liggiima no feewi, ɗum ne ko no feewi boom. Sabu nde ngartu-mi ɗo Misira (miin ko Yero Dooro - [Duuɓi 30 FƁPM : Ceedtagol Jibi Umar Mbooc](https://pulaar.org/duuɓi-30-fɓpm-ceedtagol-jibi-umar-mbooc/) - Kala ko neɗɗo haali e Yero Dooro Jallo ko fa'ti e yiɗde mo e daranaade leñol Fulɓe won ko heddi haa heewi. Ko annduɓe e yiɗɓe Yero kaali e mum ko tan ina yona ; so neɗɗo reenaaki tan, reftata ko ɗo rewanoo. Miin, ceedtatoo mi tan ko seeɗa e ñalɗi min ndawdunoo. Mi nanii - [Duuɓi 30 FƁPM : Ceedtagol Jah Suleymani](https://pulaar.org/duuɓi-30-fɓpm-ceedtagol-jah-suleymani/) - Ko 1962 Yero Dooro ari Hotwoltaa to nokku biyeteeɗo Boobo Julaaso. O ummorinoo ko nokku ina wiyee Segelaa e nder leydi Kodduwaar. Ko toon o liggotonoo. Kono, o ummaninoo ko ɗanngal feewde Misra ngam janngoyde. O yeeyatno toon defte e kaŋŋe haa nde laamu Koddiwaar ... Omo yeeyatnoo heen kadi kaŋŋe nde tawnoo e oon - [Tulde Dimat Siyaara Elimaan Buubakara](https://pulaar.org/tulde-dimat-siyaara-elimaan-buubakara/) - Hitaande kala, Fuutankooɓe, haa arti e Tulde Dimatnaaɓe, ene ngaadorii yuɓɓinde hitaande kala njillu maa siyaara to yanaande Elimaan Buubakar Kan, gooto e seernaaɓe tawtoranooɓe wolde almameeɓe Fuuta Tooro, e gar- dagol Ceerno Suleymaani Baal mo Boode. Ndeeɗoo winndannde nde njogor ɗon janngude haalata ko siyaara baɗnooɗo ko ɓooyi seeɗa (duuɓi ɗiɗi jooni), kono ellee - [Daartol hare rewɓe ngam ƴellitaare e potal](https://pulaar.org/daartol-hare-rewɓe-ngam-ƴellitaare-e-potal-2/) - E hitaande 1917, rewolisiyoŋ waɗi to Riisii. E nder heen rewɓe maɓɓe toɗɗii ñalnde 8 marse yo won juulde rewɓe, tawi ñalawma o fuɗɗinooma mawnineedee e won leyɗeele Orop. Ko ɗum addani Fedde Ngenndiije Dentuɗe waɗtude 8 marse ñalawma juulde rewɓe. Ko e ndiin mbaydi hare ƴellitaare debbo jokki, haa Fedde nde kadi toɗɗii 1975 - [Duuɓi 30 FƁPM : Konngol Bookara Aamadu Bah Kalfinaaɗo Kumpital](https://pulaar.org/duuɓi-30-fɓpm-konngol-bookara-aamadu-bah-kalfinaaɗo-kumpital/) - Banndiraaɓe, on calminaama ! Miin noon, mi jogoraani juutnaade sibu ko woni ɗo koo fof, ko sagataaɓe pulaar, tee gooto fof, mbiɗo yenanaa ina yiɗi haalde heen huunde; ɗum noon alaa e sago yimɓe mbaawataa juutnaade no feewi. So artii noon e Fedde Ɓamtaare Pulaar, miin nganndu-mi Fedde nde ko 1976 to galle Suleymaani Kan, - [Kabaruuji Suweŋ 2006](https://pulaar.org/kabaruuji-suwen-2006/) - Catal FƁPM Suwoyraat Ñalnde 30/11/06, catal Suwoyraat mawninii ñalawma windereyankeewo peewtuɗo e VIH/SIDA e ballondiral e Fedde rewɓe Mawɓe Galleeji to leegal EGB. Terɗe jiilirde ɗiɗi ɗee fof tawtoraama kewu o. Kala geɗe jowitiiɗe e Sidaa njeewtama heen : Ko woni ñawu ngu, no ngu heɓirtee, no ngu reentortee, hol ñabbuuli njogoram goɗɗi, hol no - [Ceerno Jalaaluddiini Bah to Madiina Gunaas : “leñol ngol ina sokli joofaneede, anndineede hoyre mum”](https://pulaar.org/ceerno-jalaaluddiini-bah-to-madiina-gunaas-lenol-ngol-ina-sokli-joofaneede-anndineede-hoyre-mum/) - Hay mo yiyaani nanii Madiina Gunaas, e Daakaa. Kono heewɓe kumpitaaki wonde ɗemngal pulaar (e jaŋde mum e wiɗtooji mum) ene toppitaa toon no haanirta nii, sabu mum wonde fittaandu leñol, e daabaa pinal potɗo hormeede, e reeneede, e Yelliteede. Jalaaluddiini Bah, diineyanke mawɗo, ganndiraaɗo lislaam, daraniiɗo sarde diine oo, e Yellitgol Fulɓe, ene jeyaa - [Nuwaadibu : Hiirde pinal Catal FƁPM Nuwaadibu](https://pulaar.org/nuwaadibu-hiirde-pinal-catal-fɓpm-nuwaadibu/) - Catal FƁPM Nuwaadibu no cate keddiiɗe ɗe kala, yuɓɓinii ñalɗi pinal ngam mawninde hitaande 30 ɓiire keptingol Fedde ƁAMTAARE PULAAR E MURITANI; Ɗee golle mbaawi waɗeede e ɗii ñalɗi : Ñalnde Aset 03/06/2006, hiirde pinal mawnde yuɓɓinaama to Galle sukaaɓe Nuwaadibu. Jirwini ndee hiirde ko diɗɗal naalankooɓe catal ngal hono “Goomu ngatamaare”, e wonndude e - [Konngol Ifraa Elhajji Boli, kalfinaaɗo jokkondiral](https://pulaar.org/konngol-ifraa-elhajji-boli-kalfinaaɗo-jokkondiral/) - Banndiraaɓe, on njaaraama, ina wayi no ko fotnoo haaleede ko fof mawɓe ɓee kaalii, adiiɓe en haalde ɓee ! Ina wayi no ko teskuyaaji tan mbaɗaten seeɗa. Hannde eɗen mawnina ɗo hitaande 30 ɓere, ko seeɗa e nguurndam fedde, kono eɗen mbaawi wiyde ko heewi waɗaama. Miin kaaldoowo e mon o, ina wayi no ngar-mi e - [Yeewtere : Humpito FƁPM : Tonngol konngol Aamadu Umar Jah, hoyreejo fedde](https://pulaar.org/yeewtere-humpito-fɓpm-tonngol-konngol-aamadu-umar-jah-hoyreejo-fedde/) - Mbiy-ɗen ko ñalnde alet 07 lewru Mars 1976 waktu 9 jamma to bolok maniwel, galle Suleymaani Kan, ko oon jamma, fotde yimɓe 30 tawtoraa ndeen joɗnde huuɓtidinnde ngam sosde fedde wiyateende fedde ɓamtaare pulaar e Muritani. Kono, ko adii ɗum jeeyngal mawngal waɗaama e nder leydi ndi. Hol to ɗum ummorii ? So en ummoriima to - [Mawningol duuɓi 30 FƁPM : Belaa](https://pulaar.org/mawningol-duuɓi-30-fɓpm-belaa/) - Kala mo dañi belaa weltoo. So hawri kadi ko e belaa mo Alla welaa, joom mum summba, sajoo, leewoo. Ñalnde 03 e ñalnde 04 lewru korse 2006, Fulɓe Muritani ndañii belaa mo njiɗnoo tawi kadi ko belaa mo Alla welaa, annebi Alla horsini. ɓaɗde ndeen ɓe poɓɓii, ɓe ndiwii, ɓe ngamii, ɓe kubii kadi ɓe - [Mawningol duuɓi 30 FƁPM : Seppo cosaan](https://pulaar.org/mawningol-duuɓi-30-fɓpm-seppo-cosaan/) - Kewu o udditiri ko seppo cosaan : cate Nuwaasoot e huunde e cate nder leydi. Denndaangal pinal fulɓe e faggo mum en hollitaama ɗo : gila e koltu maɓɓe (comci e cuɗaari), haa e golle maɓɓe (awo, ndema, ngaynaaka, mbayla, ɗatngo) kam huunde e geɗe pinal, ko wayi no juurgol koondi. Yejjitnooɓe ɗeen geɗe fof, - [Duuɓi 30 FƁPM : wasiyaaji e njettoraaji](https://pulaar.org/duuɓi-30-fɓpm-wasiyaaji-e-njettoraaji/) - E joofinrde golle, jonnde nde wasiyiima yo FƁPM ummano ɗee golle : ɓeydude jokkondiral mum e laamu ; jokkondirde e Kalifu Geɗe Nderndere mbele ene ñawnda caɗeele kawraaɗe to bannge laamu nguu e to jooɗaniiɓe laamu ngu e nder diiwaanuuji leydi ndi ; jokkondirde e hoohooɓe leñol ngol, e wallondirde e maɓɓe e golle fedde - [Mawningol duuɓi 30 FƁPM : Hiirde Mbayniigu](https://pulaar.org/mawningol-duuɓi-30-fɓpm-hiirde-mbayniigu/) - Ñande altine 5 suwee 2006, caggal nde golle ɗe njoofi, Yiilirde Ngenndiire yuɓɓinii jonnde hakkunde mum e nelaaɓe cate ɗee, e sete FƁPS /T.P.Senegaal, e hooreeɓe cate Nuwaasoot, nde teddiniri ɓe hiraande ñalnde heen, to galle hooreejo fedde. E nder jonnde nde, haalaama heen ngonka fedde nde, haa teeŋti e caɗeele ɓurɗe hawreede e nder - [Mawningol duuɓi 30 FƁPM : tawtoraaɓe](https://pulaar.org/mawningol-duuɓi-30-fɓpm-2/) - Kewu dowrowo e nder Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani Gila Fooyre Ɓamtaare T° 31 feeñi, e ko adii ɗum nii feewde jooni, golle fedde nde fof kucciti ko e oo kewu dowrowo, hono Mawningol Hitaande 30 ɓere feddende. Ɗum yuɓɓinaama no haanirta nii e nder wuro Nuwaasoot, kam e nder wuro Nuwaadibu, e fawaade e no - [Likƴere](https://pulaar.org/likƴere/) - 11 mai 2013 Hol ko addata likƴere ? Addata likƴere ko yah-ngartaa henndu nder poofirgol neɗɗo. Saabotoo oon yah-ngartaa ko dillugol ɗaɗol tino “ jofekuusol ” (pneumogastrique) sabu baylagol ngonka nokku (nguleeki walla yiite) ɗo ngol rewata ɗoo. Likƴere ina heewi arde e neɗɗo e sahaa mo yiɗaano ; ina heen sahaaji nii ina tampina neɗɗo. - [Mawningol duuɓi 30 FƁPM](https://pulaar.org/mawningol-duuɓi-30-fɓpm/) - Kewu dowrowo e nder Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani Gila Fooyre Ɓamtaare T° 31 feeñi, e ko adii ɗum nii feewde jooni, golle fedde nde fof kucciti ko e oo kewu dowrowo, hono Mawningol Hitaande 30 ɓere feddende. Ɗum yuɓɓinaama no haanirta nii e nder wuro Nuwaasoot, kam e nder wuro Nuwaadibu, e fawaade e no - [Porfeseer Alfaa Ibraahiima Soh](https://pulaar.org/porfeseer-alfaa-ibraahiima-soh/) - Porfeseer Alfaa Ibraahiima Soh to Gine Hay mo anndaa mo ne nanii mo, sibu ko o ngenndiyanke mawɗo o wonnoo. O jeyaa ko e adiiɓe daranaade ndimaagu Afirik, tee ko o soofaa mo hono mum weeɓaani so artii e daranaade ɗemɗe ngenndiije, haa teeŋti noon e fulfulde (Pulaar). Caggal nde joofni jaŋde Ɓuraana, o naati - [Ɗemɗe ngenndiije, jangde mawɓe e ɓamtaare leydi](https://pulaar.org/ɗemɗe-ngenndiije-jangde-mawɓe-e-ɓamtaare-leydi/) - Ko tagi FƁPM wonnoo ko e goonga... haa hannde kadi woni ko e goonga ! Caggal kareeli jeytaare e jooltugol hujjaaji nder leyɗe Afrik e nder winndere ndee, rewi heen, tuggi kitaale 1960, e nder Muritani, ko dille almudɓe, sanɗaaji, gollotooɓe e jannguɓe ngam rokkude leydi jeytaare timmunde e banngeeji ɗii kala. Dillere ubriyeeji Suwoyraat - [Feere ngam taƴde wasalde tawa "woyaani"](https://pulaar.org/feere-ngam-taƴde-wasalde-tawa-woyaani/) - Feere adoraande ko ɓuuɓnude wasalde ndee. Kono ko feere sikkitaande jooni, sibu ɗuum ine waawi ɓeydude kaaɗeeki he yitere. Ndeke ko bannge goɗɗo foti ƴeeweede. Feere ndee yettaaki toon fof, nde fawii ko he no neɗɗo taƴirirta e hol nokku huutorii : Welnude taƴirde ndee (paaka taƴirteeka kaa) Taƴira seese haa joofa tawa hebbinaani yah-ngartaa - [Kaalden goonga : jowitiiɗo ko kalfaaɗo](https://pulaar.org/kaalden-goonga-jowitiiɗo-ko-kalfaaɗo/) - Kala ko yonti haaleede halaaka, ko haani waɗaaka. Haala gese waalo haastetaake, nde tawnoo jeyaa ko e ko ɓuri wonde ngoƴaaji men. Waɗde ene moti wooda siftino waɗaango, hade hiño ngonka renndo ngoo haa e ko saabii laamu nguu ene eɓɓa won e peeje Ciftinen, kuulal jowitiingal e jeyi leyɗeele wootaa ko ñalnde joy (5) - [2025, mbayniigu jam](https://pulaar.org/2025-mbayniigu-jam/) - E naatirde hitaande 2026, eɗen mbaynoroo 2025 jam e kisal hay so tawii won ɗo teskaa e won e jookli aduna hee, ɗo boneeji mawɗi mbaɗi loruuji, caabii pittaali mbaasaa heen e tee e ɗum jokki. E nder Moritani, ko ɓuri teskinde heen to bannge politigi ko duumagol deeƴre gila e kitaale 2019 e garaangal - [Dartagol naatgol koloñaal : maayde Koppolani](https://pulaar.org/dartagol-naatgol-kolonaal-e-muritani-4/) - E tonngooɗe ɓennunde ndee, en ngardiino e daartol men haa ɗo kaalaten Bakkar wul Suwoyd Ahmed, mo ciforino-ɗen Maamaari Tagante, ganndo mawɗo golwole e hare fetel. Nde o ummanii jihaadi e wondude e Ahmeddu mo Barakna, ɓiyum Usmaan, e Wulaad Ahmed en, Kunta en e Sharaatiit en... En puɗɗinooma haalde haala Koppolaani. Eɗen njokka. Koppolaani - [Njillu Mesauud caggal leydi : Ɗo o arnoo kala o jaɓɓaama](https://pulaar.org/njillu-mesauud-caggal-leydi-ɗo-o-arnoo-kala-o-jaɓɓaama/) - Masauud wul Bulkayr, hooreejo Asammbele Ngenndi woni ko e njillu caggal leydi ko ina ɓura jooni balɗe 20. Ñalnde aljumaa 12 desammbar 2008 o yeewtidii e Blaise Kompaoree hooreejo leydi Burkinaa ko ina wona waktuuji ɗiɗi, to Wagadugu. Omo wondunoo e terɗe Maalde daraniinde kisal demokaraasi hono FNDD, Siidi Muhammed wul Amejaar e Sidnee Sokona - [Konngol ummoraade Lemden](https://pulaar.org/konngol-ummoraade-lemden/) - Persidaa Siidi, balɗe seeɗa caggal nde addaa Lemden, waɗii diskuur kuccinaaɗo e ɓesngu Muritani. O wiyi : “Muritani kam e winndere ndee kala cikkatnoo ko Muritani naatanii daawal kesal, caggal nde ardinooɓe leydi ndi kunanii winndere nde, hakkunde 2005 e 2006, maa ngoppu politik, kam e gootgol Doosɗe leydi, caggal nde woodi ko waylaa e - [Duko Air Mauritanie](https://pulaar.org/duko-air-mauritanie/) - Ɓataake sirriyankeejo (cuuɗateeɗo) yanii e juuɗe Maalde Ngenndiyankoore ngam Kisal demokaraasi. Winndunoo oon ɓataake ko kalifu ñaawoore laamu militeer en, hono Aamadu Tijjaan Baal. O huccinanoo ko e porokireer kuftodinɗo ñaawirde rowrowre (Cour suprême), mbele ina takka yimɓe luulndo kuudetaa meeɗnooɓe ardaade Air Muritani, haa arti noon e hooreejo hilifaaɓe hono Yahya wul Ahmed Waghf - [Miriyam Makéba, Naalanke jom fiɓnde](https://pulaar.org/miriyam-makeba-naalanke-jom-fiɓnde/) - Miriam Makeba, ganndiraaɗo « Mama Afrika», oo debbo kaɓinooɗo Apartaayd e nguurndam mum, jimoowo ŋanaa mo hono mum weeɓaani, hootii e joom mum ñalnde jofnde altine 10 noowammbar 2008 ina yahra e duuɓi 76. Oon jamma tan omo ummii hiirde to wuro ina wiyee Naples, to Itaali. Sabaabu maayde makko ko taƴam ɓeram. Kanko yimnoo - [YOOLAYRU LAANA JOOLA TO SENEGAAL](https://pulaar.org/yoolayru-laana-joola-to-senegaal/) - Laana mbiyateeka « Joolaa » dogatnoo ko hakkunde Ndakaaru e wuro Cikicoor. Ka rewatnoo ko duunde Karabaan ko adii nde ka yettotoo Cikicoor, ka ruttoo kadi Ndakaaru. Ka inniranoo ko gootol e leñƴi ɓurɗi yaajde nder diiwaan Kasamaas. Hakkunde ɗee gure ɗiɗi ka waɗatnoo ko wakituuji 15. Ko kaŋka ittatnoo diiwaan Kaasamaas e lommbere ngati ko wonaa - [ALIIN SITOOY JAATA LOMTIIMA JOOLAA](https://pulaar.org/aliin-sitooy-jaata-lomtiima-joolaa/) - Aliin Sitooy Jaata jeyanoo ko e leñol Joolaa’en. O jibinaa ko hedde htiaande 1920 to diiwaan Kasamas, nder wuro ina wiyee Kaburuus e leegal Ñollu, nder leydi Senegaal. Baaba makko wiyetenoo ko Silisiya Jaata, yumma makko ko Asoneloo Jaata. E darnde makko, o laatiima daarorgal haɓtaade njiimaandi kala nder diiwaan Kasamaas. Baaba makko saŋkiima law. - [JAGGE LAAMU E HOOHOOƁE SOOFAAJI TOƁƁAAMA](https://pulaar.org/jagge-laamu-e-hoohooɓe-soofaaji-toɓɓaama/) - Duuɓi jeegom hikka rewam njoolgu laana « Le Joola » ina laya. E nder lewru Ut maayndu ndu, Fraysenaaɓe ɓe ɓiɓɓe mum en maa ɓadtiiɓe mum en njoolii e laana, ummaninooma yo laatiiɓe wonde sabaabu oo musiba ñaawe. Nii woni noon, ñaawoowo gooto Faraysenaajo biyeteeɗo Jean-Wilfried Noël, to Ñaawirde wuro Evry werlii “Yamiroore Jaggere hakkunde-leyɗeele” (mandate d’arrêt - [HIKKA WAATA DUUƁI JEEGOM KO O KASAARA WAƊNOO](https://pulaar.org/hikka-waata-duuɓi-jeegom-ko-o-kasaara-waɗnoo/) - Hikka waɗata duuɓi jeegom ko oo kaasaara waɗnoo. Alluwal noon janngirtee ko banndi mum.UJUNNAAJI ƊIƊI INNAMA-AADEE MBBOMIIMAKuɗol : Aamadu Malal Geyamagueye@gmail.com Ko ina tolnoo e yimɓe ujunere e teemedde jeenay e capanɗe joy e tati (1.953) mboomiima oo jamma 26 Settaamburu 2002. Hay ɗum ne ko ko sikkaa tan, won wiyooɓe ɓurii ɗoon. Wonii heen haa - [Njillu Dennis Hankins to Siidi Wheex Abdallaahi to Lemden](https://pulaar.org/njillu-dennis-hankins-to-siidi-wheex-abdallaahi-to-lemden/) - Sit internet biyeteeɗo Taqadoumy habrii wonde ñalnde 9 desammbar 2008, Dennis Hankins, lomto ammbaasadeer Amerik e Nuwaasoot, yahii Lemden. Ngol woni laawol makko toon ɗiɗmol, ko o yillotoo Siidi wul Seek Abdallaahi. Geɗel gootel fooɗtii heen hakillaaji yimɓe ɓe : Hankins yahdii toon ko e militeer Ameriknaajo gooto. Nde o yeewtidta e Siidi, oon militeer - [Dental Orop weltaaki](https://pulaar.org/dental-orop-weltaaki/) - E miijo Dental Orop, kuudetaa baɗɗo e Muritani o ko jaɓɓugol ɓurtungol geɗe ɓurɗe teeŋtude e kuulal 9 ko anndiraa Nanondire Kotonu*. Ko e fawaade e ngaal kuulal kadi kaaldigal udditaa hakkunde ardiiɓe Muritani ɓe e Dental Orop ngal. Ngaal kaaldigal uuditi ko ñalnde 20 oktoobar 2008 to Pari. E miijo Dental Orop, miijooji koninkooɓe - [Safaara leɗɗe ](https://pulaar.org/safaara-leɗɗe/) - Nammaadi : Siro ko ina safra reedu dogooru. Ko waɗetee ko e ndiyam, aɗa yara heen ; ina hasii reedu ndu daroo. - Siro ko ina safra kadi gite ñawɗe : a ƴakkat siro ko haa ɗigga, cirƴaa ɗam e newre ma, aɗa toɓɓita e yitere ñawnde nde. Ina hasii nde sella ko leelaani. - - [SIDA : Feso ina aminaa o e duui 4 haa 5](https://pulaar.org/sida-feso-ina-aminaa-o-e-duui-4-haa-5/) - Porfeseer Luc Montagnier, keɓooɗo hikka njeenaari mbiyeteendi «Prix Nobel » ko fayti e safaara wiyi ina yaakorii wonde feso safroowo Sida ina waawi dañeede ɗo e «duuɓi nay haa joy ». «Welaani haalde, kono ina gasa wona ɗoo e duuɓi nay maa joy». Nde o naamndaa mbele o heñaaki? O jaabii «ko e ɗeen golle ngon-ɗen - [Jokkondiral e lomto ammbasadeer Amerik e Muritani](https://pulaar.org/jokkondiral-e-lomto-ammbasadeer-amerik-e-muritani/) - Hol miijo Amerik e ngonka Muritani ka ?Lomto Ammbasadeer Amerik e Muritani, hono biyeteeɗo «Dennis Hankins» jaabiima naamne jaaynde wiyeteende El Emel El Jedid, jowitiiɗe e iiñcuru politik wonndu e Muritani hannde ndu. Ɗum waɗnoo ko ñalnde alet 7 desammbar 2008. Fooyre Ɓamtaare firanii on yeewtere nde no diidorinoo. El Emel El Jedid : Hol - [Caggal jamfa laamu, batu Biriksel 12/12](https://pulaar.org/caggal-jamfa-laamu-batu-biriksel-12-12/) - Batu ngu beeli Muritaninaaɓe fof njowinoo jooɗiima, hono no lajranoo, ñalnde 12 desammbar to Biriksel, ngam yuurnitaade ngonka Muritani. Ɗum ko caggal batu njooɗinoongu ñalnde 21 noowammbar e caggal nde lappol toowngol ari ɗo e Muritani, ñalnde 7 e 8 desammbar, yiyndiri e Persidaa Siidi to wuro ɗo dummbaa ɗo, hono Lemden, kam e Seneraal - [Baylugol sarɗiyeeji ndernderi asammbele ; Diiso Doosɗe jaɓaani](https://pulaar.org/baylugol-sarɗiyeeji-ndernderi-asammbele-diiso-doosɗe-jaɓaani/) - Daawal batuuji Parlemaa gaadoraangal udditii ñalnde 10 noowamburu 2008. Ko ngol wonata laawol gadanol ko Parlemaa ina rennda e batuuji gaadoraadi caggal kuudetaa baɗanooɗo nyande 6 ut 2008. Nde tawnoo noon ɗiiɗo batuuji lajal mum en ina tonngaa e doosgal dowrowal leydi ndi, hono «Constitution», jooɗtoranoo ko maa jagge parlemaa (dipiteeji e senateeruuji) luulndiiɗe kuudetaa - [Juuraade he Lewru Japon joyɓitii](https://pulaar.org/juuraade-he-lewru-japon-joyɓitii/) - Ñalnde aset 20 siilo (saawiyee) 2024, laana weeyo Japon, inniraaka SLIM ((Smart Lander for Investigating Moon), juuriima he Lewru, hay so tawii ka jogoraani juutde balɗe, nde tawnoo aka wondi e caɗeele kuɓɓam. Ɗalduɗe makka naange nattii gollaade. Ɗum noon ko waktuuji seeɗa ka heddoraa e kuuraa. Ine waawi noon, e wiyde annduɓe ɓee, so - [Hiirde teddungal UMAR MUUSAA SIH](https://pulaar.org/hiirde-teddungal-umar-muusaa-sih/) - Jamma 13 ina jofi 14 siilo (saawiyee) 2024, catal FƁPM Suwoyraat yuɓɓinanii sagata pulaar gooto, hono hiirde mawnde teddungal, sabu golle makko he nder pelle wuro ngoo, haa teeŋti noon e kam e cagataagal makko e nder renndo ngoo e sifaa ɓurɗo yaajde. Ɗum ari ko timminde golle, sabu makko heɓde fooftere (Alateret). Hiirde fuɗɗiinde - [Koolol Eeleega-Gural wiltinii pulaagu ɗoon ɗo ɗaɗi ɗii maayaano](https://pulaar.org/koolol-eeleega-gural-wiltinii-pulaagu-ɗoon-ɗo-ɗaɗi-ɗii-maayaano/) - Ñalnde 29 e 30 bowte 2023, gure Eeleega e Gural to diiwaan Baraknaa Muritani njuɓɓunii koolol pattamlamol ngam wuurtinde geɗe ngaynaaka e ceŋɗe mum e geɗe finaa-tawaa ŋarɗuɗo mo yontannde hannde ndee yeebaaki e gardagol Aamadu Demmba Bah. Ñalɗi ɗii noon mbaɗaa ko e teddungal Ceerno Sileymaani Kan, mo Wul Yense e gooto e ɓiɓɓe - [Nalawma pinal fulɓe to Columbus, Ohio : "Pulaagu dilli e leydi Obama"](https://pulaar.org/nalawma-pinal-fulɓe-to-columbus-ohio-pulaagu-dilli-e-leydi-obama/) - Lewlewal aset 16 duujal 2009, wuro Columbus, dowla Ohio Amerik hoɗtii ñaldi pinal e mawningol jaambareeɓe fulɓe. E njuɓɓudi pulaagu Columbus, ñalɗi ɗii puɗɗorii ko duwawuuji fayde e jaambareeɓe fulɓe suddiiɓe leppi leydi, teskiranooɓe darnde mum en fayde e renndo ngoo hade mum en wirnaade. Ñande aset 16 ndee, hiirde pinal mawnde waɗii e tawtoreede - [Ganndal e nuunɗal kesniima sibu Buddahaa wul Buseyri wayniima](https://pulaar.org/ganndal-e-nuunɗal-kesniima-sibu-buddahaa-wul-buseyri-wayniima/) - Senegaal e dow waawnere, e warngooji limti-limtinɗi daande maayo, ɗum jidaa e warngo soldateeɓe. E oon sahaa, nde annduɓe heewɓe e juuIɓe muumɗi, hoodere siirtii e nder oo asamaan niɓɓo, yaynii, siftini juulɓe kala, e laamiiɓe e oon sahaa, “ mo wari juulɓe e lewru koorka e dow amdu e belaaɗe, maa heɓ ko Alla resannoo - [Kesum to Kuwoyt : rewɓe depiteeji](https://pulaar.org/kesum-to-kuwoyt-rewɓe-depiteeji/) - Goo e nder daartol Kuwoyt ko rewɓe ina ngona depiteeji. Rewɓe nayo, jom en ganndal en, jannguɓe e janngirɗe toowɗe Amerik. Heen gooto ko porfeseer Filosofi, jom dipoloom to Dental Amerik. Heen gooto wiyetee ko Rula Dashti, jom doktortaa ko faati e faggudu, ɓooyɗo haɓanaa mbele rewɓe ina keɓa hakkeeji mum en.... Ɓee fof ko - [Jokkondiral e Ibrahiima Sillaa koolaaɗo kuuɓal Fedde Jalluɗi Jam](https://pulaar.org/jokkondiral-e-ibrahiima-sillaa-koolaaɗo-kuuɓal-fedde-jalluɗi-jam/) - Fedde jalluɗi jam ko fedde mogooji, nde ardiiɗum biyeteeɗo Demmba Saar. Fedde nde sosaa ko e hitaande 2004. Tuggude ndeen fayde jooni nde filii leppi ɗiɗi, nde yuɓɓinii kadi njilluuji keewɗi e nder leydi ndi. Fooyre Ɓamtaare jokkondirii e koolaaɗo kuuɓal fedde nde, ngam anndinde ndee fedde daraniinde findinde e jannginde. Fooyre Ɓamtaare : Ceerno Ibraahiima, - [Njillu Fedde “ Sifaa Hanki Pinal Hannde ”to Nuwaadibu !](https://pulaar.org/njillu-fedde-sifaa-hanki-pinal-hannde-to-nuwaadibu/) - Fedde Sifaa Hanki Pinal Hannde yuɓɓinii kiirɗeeli ɗiɗi e nder Nuwaadibu ñalnde 30 lewru Abriil to galle FBPM catal Nuwaadibu, e ñalnde 1 mee to leegal Laawoyna e ballondiral e catal fedde FBPM (Goomu Ngatamaare) e fedde sukaaɓe Kundel. Ko idii eɗen naatana ko yuɓɓinaa e kiirɗeeli ɗi, ndutto-ɗen seeɗa е nguurndam fedde nde. Fedde - [Ndella Juuf, hooreejo leydi Senegaal?](https://pulaar.org/ndella-juuf-hooreejo-leydi-senegaal/) - O suka debbo anniyii ko hawde Abdullaay Wadda e fiilngo hitaande 2012. Yimɓe fof cikatnoo ko o goppuɗo dawrugol, kono o deesti tan. Ndella Majoor Juuf Neero ardii hereto dawrugol wiyeteengo Beldital Ngenndiwal ngam Ngootaagu Afirik – RNUA - (Reconciliation National pour l’Unité Africiane). Dono Majoor Juuf mo RND ko jom njodom fooli tuubaaji keewɗi. - [HOLI SULEYMAANI NDEENE NJAAY](https://pulaar.org/holi-suleymaani-ndeene-njaay/) - Hooreejo Jagge laamu keso leydi Senegaal wiyatee ko Suleymaani Ndeene Njaay. Omo yahra e duuɓi capanɗe jeegom e duuɓi taati. O jeyaa ko wuro Ginnginewo, ko kaŋko nih woni toon « meer ». Omo jeyaa kadi e Diisnonderde Diiwaan Fatik. O jaŋngi ko UCAD haa o heɓi seedantaagal DEUG (duuɓi ɗiɗi caggal « Baccalaureat » e fannu siyaas faggudu. - [HAMMADAL KANAL NGIJILON ARTII](https://pulaar.org/hammadal-kanal-ngijilon-artii/) - Eɗen ciftora ko Saada Njaay laatinoo sabaabu ittugol Maki Sal e jappeere Jakkaa Ngenndi Senegaal. Ko kaŋko yeeynoo neɗɗaagal e banndiraagal, o soodi danyal e yiɗde wonde. Abdullaay Wadda yoɓii mo ngati o toɗɗaama Jaggal Laamu kalfinaangal Jokkondiral e Senegaalnaaɓe wonɓe caggal leydi. Sikke alaa, so koniyaŋke dawrii wolde, maa warii maa waraama. Dawrugol noon - [Obama e Natanyahu.](https://pulaar.org/obama-e-natanyahu/) - Barak Obama hooreejo Dental Amerik. Ngol woni gadanol fottude ɓe gila laamu arti e juuɗe Natanyahu. Ɓe njeewtii e toɓɓe ɗiɗi : Iraan e jotondiral hakkunde Israayiil e Palestiin. Barak Obama teeŋtinii yiɗde mum yo Palestiin sosane dowla, kono Natanyahu jaɓaani yortaade, sibu o jaɓaani haalde heen ko laaɓi. Ɗum noon luural maɓɓe e ndee - [Senegaal : Sankaare Ceerno Abuubakri Dem to Ndakaaru](https://pulaar.org/senegaal-sankaare-ceerno-abuubakri-dem-to-ndakaaru/) - Mhono tokara mum cankiiɗo (faatiido) to Kinshasa oo, e yantude e ɓesnguKulibalinaaɓe, Deh-ɗeeɓe e Ɗemɗemɓe Kanel e Fummihaara, ene njogii sunaare mawnde ngam humpitde on sankaare Baaba men, jiɗɗo leñol men, ganndo men, winndiyanke men, widtiyanke men, salndu leñol men, hono ALHAJJI ABUUBAKRI DEM MO KANEL E KANARAAJI to Senegaal. Kanko Abuubakri Dem o sankii - [Ko debbo wonoyta cukko Abdullaay Wad](https://pulaar.org/ko-debbo-wonoyta-cukko-abdullaay-wad/) - Jagge Jakka Ngenndi Senegaal yeftii e kuuɓal baylowal Doosɗe leydi ndi. Ngal kuulal kesal sosii jappeere Cukko Hooreejo leydi nder Senegaal. Terɗe Jakkaa piilii kuulal ñalnde Aljumaa 15 Mee 2009 nder batu kuɓtidinngu. Ko adii fiilngo ngo, ɓe ndukdii sanne, ɓee heen ina ngonani miijo ngoo, woɗɓe ɓe mbiyi ko ɗum soklaani ngati won ko - [Ñawndugol gagga warngooji : pelle njaɓaani !](https://pulaar.org/nawndugol-gagga-warngooji-pelle-njaɓaani/) - “ Joom en hakkeeji ɓee njaɓii wonde kala golle umminanooɗe walla jogorɗe ummaneede, paytuɗe e e warmgooji ɗi, niilii, ngoppaama ”. Ɗum woni ko kuulal 3 nanondiral ciifondirangal hakkunde jogorɓe naftoraade lomtingol warngooji ngol e laamu Muritani. E lewru mars 2009, nanondiral jowitiingal e ñawndugol warhoore siifanooma to galle laamorɗo leydi, ɗoo e Nuwaasoot, hakkunde goomu kalfinanoongu - [FIILTO MOOLTO JAMMI MUUSAA MOOLO BALDE](https://pulaar.org/fiilto-moolto-jammi-muusaa-moolo-balde/) - Nder nehaande wuro Kolda, leegal Dumaasu, ko ɗoon Jammi Muusaa Moolo Balde hiŋkinii. Njuuteendi makki abbiima e meeteruuji noogaas haa fawi. Kii jammi ɓurii duuɓi teemedere, kaŋki adii ɗoon leegal Dumaasu ngal. Leegal Dumaasu ngal fuɗɗii hoɗeede ko e kitaale 1870 fayi 1872. E oon tuma, ɓurnoo heewde e leegal hee ko Mandiŋkooɓe. Bieteeɗo Foode - [Ganndal ko maayo, horsotaako](https://pulaar.org/ganndal-ko-maayo-horsotaako/) - Mawɗo gooto jaawanndo, biyeteeɗo Kaliilu Ibraahiima Kaliilu, meeɗii waɗdude e ɓiyum afo : “ Hammadi, aan a feertaani, a heɓaani wonde dono, sabu miin, nde njaarat-mi ɗo njaarata ɗoo nde (duuɓi sappo), giƴi am en fof, ko miin fewjanta ɗum en. Nde tolnii-mi e duuɓi noogaas, ko miin fewjanta wuro ngoo fof. Nde keɓ-mi duuɓі capanɗe tati, - [Jokkondiral Faatimata Mbay :](https://pulaar.org/jokkondiral-faatimata-mbay/) - “ So tawii COVIRE siifondirii e HCE kaayit wonde ɓe ñawndii bonanndeeji e warngooji baɗnooɗi e kitaale 89-91, ko kañum tan tekki roondii, kala ko ɗum waawi jibinoyde, naworaani pelle daraniiɗe jojjanɗe aadee ” Yeewtere Faatimata Mbay he jaaynde nde ton.687 ñalnde 12 mai 2009. Faatimata Mbay ko awokaa, ko kanko woni Hooreejo fedde wiyeteende AMDH (fedde - [Taccinaaɓe artuɓe : Ɓataake caaktaaɗo feewde e laamu e gollodiiɓe](https://pulaar.org/taccinaaɓe-artuɓe-ɓataake-caaktaaɗo-feewde-e-laamu-e-gollodiiɓe/) - Ñalnde 10 mee 2009, mooliiɓe artuɓe to Diiwaan Barakna mbinndii ɓataake feewde e laamu Muritani ngam hollitde ngonka mum en gila ngarti e leydi he. Ɓataake oo noon ko ɓataake caaktaaɗo, ko wiyetee “ lettre ouverte ”. Min pulanii on ɓataake o. Ɓataake caaktaado feewde e laamu e gollodiiɓe Minen siifɓe oo ɗoo ɓataake, yonaaɓe tuddule 24 - [Jacob Zuma toɗdaama hooreejo leydi Afrik Worgo](https://pulaar.org/jacob-zuma-toɗdaama-hooreejo-leydi-afrik-worgo/) - Nande 6 mee 2009, depiteeji Afrik Worgo toɗɗiima hooreejo Afrik worgo keso, oon woni biyeteeɗo Jacob Zumа. Kanko woni hooreejo nayaɓo, gila leydi ndi yalti e laamaandi paltoor. Tawi yahiino haa hoowɓe alkkiti wonde o waawia yottaade ɗo, nde tawnoo, e laamu Tabo Mbeki, ko o tuumanоoɗо mоddude e njeenaari. Ko ɗuum rewi woppaani haa - [Kelmeendi ndaɗɗudi 1 000 helmere engeleere, farayseere e Pulaar](https://pulaar.org/kelmeendi-ndaɗɗudi-1-000-helmere-engeleere-farayseere-e-pulaar/) - Karalle kese :1 000 helmere engeleere, farayseere e Pulaar Umar Bah - Bookara A. Bah, 2010-pootle.locamotion.org/ff - [Fedde Seɓɓe Fuuta bonnii baaji e barkeeje e Nuwaadibu](https://pulaar.org/fedde-seɓɓe-fuuta-bonnii-baaji-e-barkeeje-e-nuwaadibu/) - Ñalnde 12 e 13 bowte 2025 Fedde Seɓɓe Fuuta bonnii baaji e barkeeje, haɗi kadi ɓolatnooɓe ɓolde e nder Nuwaadibu daande maayo. Nde yuɓɓinii e nder ndee ɗoo sahre kiirɗeeli ɗiɗi pinal pattamlami, ɗi daartol ɓooyata teskaade e gardagol Dr Aamadu Baykoro Ñaŋ, gorko Waali gural Sule Buubu. Ngam teskinde kewu nguu, cate 9 fedde - [Nuwaasoot dañii Faawru-keɓe (Datacenter) : Mahaandi kimmundi wonande kisal limrewal ngenndi](https://pulaar.org/nuwaasoot-danii-faawru-keɓe-datacenter-mahaandi-kimmundi-wonande-kisal-limrewal-ngenndi/) - Ñalnde 8 duujal (mee) 2025, hooreejo leydi hurmbitii galle mawɗo baɗiraaɗo ɗuhde “ keɓe limr ” (données numériques) Muritani, ɗo diiwal Nuwaasoot hirnaange ɗoo. “Faawru keɓe” (Datacenter) woni, e yeru daɓɓo, galle mawɗo kisnaaɗo ɗo geɗe leydi mooftetee, ko wayi no kabaruuji ɓiɓɓe leydi, kabaruuji laamu, faggudu e pinal. Ɗiin kabaruuji nooftiraaɗi heen e mbaadi binndi, walla nate, walla - [Koolol gure ganne 2025 : Gorle ngartii e Waadaan](https://pulaar.org/koolol-gure-ganne-2025-gorle-ngartii-e-waadaan/) - Diidngo Cahe Ndonaandi (Fondation des Cités du Patrimoine) yuɓɓinii hikka koolol mum 14ɓol tuggi 19 haa 23 bowte (desaamburu) 2025 e nder wootere e cahe ganne wiyeteende Waadaan. Diiwanuuji Muritani no ndiidorinoo, alaa heen keddiiɗo. Ɗeen cahe ko nay : Tishit, Shigiti, Waadaan e sahre Walaata. Lasi ɗe ko Aamadu Muktaar Mboh e hitaande 1996. - [AJ/PADS/Kawtal Mammadu Joob Decroix : Kawtal taƴondiral e laaɓtere](https://pulaar.org/aj-pads-kawtal-mammadu-joob-decroix-kawtal-taƴondiral-e-laaɓtere/) - Jaagorɗo geɗe Nderndere Senegaal uddii jooɗorde AJ/PADS... Landing Sawaane e yimɓe mum mbaawaa heen naatde. Decroix joɗɗinii kawtal senngo mum e darorɗe lewru Suwee ɓennundu ndu. Landing Sawaane maa joɗɗin kawtal mum e lewru Deesambur fayndu. Terɗe kowhowe njaltii AJ/PADS, cosii Yoonu Askan Wi e gardagol Majeey Mbooc, heddiiɓe njantoyii e APR, heerto Makki Sal. - [Harbiyankooɓe Ɓesngu maayii, dara en inan mbimiloo](https://pulaar.org/harbiyankooɓe-ɓesngu-maayii-dara-en-inan-mbimiloo/) - Ɓurɗo anndireede “ Decroix ” seegiima heerto dawrugo AJ/PADS. O joɗɗinii kawtal ñalɗi 12 e 13 e 14 lewru Suwee 2009, to Ndakaaru. Eɗen ciftora ko kanko wonnoo cukko koolaaɗo kuuɓal AJ/PADS, o rewi e Landingg Sawaane, koolaaɗo kuuɓal heerto ngo. Eɗen cifotora kadi ko kanko wonnoo jaagorɗo Njeeygu nder laamu Sheek Aajibu Sumaare. Caggal nde maalde - [Ndonu Ceerno Murtuɗo Joob](https://pulaar.org/ndonu-ceerno-murtuɗo-joob/) - Caggal jaltugol Ceerno Murtuɗo aduna fotde balɗe 23, mi etoo hannde hollirde seeɗa he ko Geno anndini mi he makko fotde duuɓi 20 caggal ganndondiral am en. Nde duttagol ceerno naati noppi ɓesngu mum, heewɓe mugaama haa ndonki haalde. Miin noon ko he ɓeen njeyaa-mi. Mi jaarii kala dillunooɗo he ndee ustaare nde leñol ngol - [Ɓurnooɗo heewde duuɓi e winndere nde sankiima](https://pulaar.org/ɓurnooɗo-heewde-duuɓi-e-winndere-nde-sankiima/) - O sankii ko ñalnde 18 suwee 2009, omo yahra e duuɓi 113. О wiyetee ko Henry Allingham. O haɓaama e wolde adunankoore adannde. Kanko sosi Royal Air Force, woni konu weeyo Angalteer. Hade makko maayde tawi o nattii waawde daraade e koyɗe makko, ko e sariyoo o reegata. O woppi ekkol ko omo yahra e - [Nanngal naange moolanaangal](https://pulaar.org/nanngal-naange-moolanaangal/) - Ngal kewi ko ñalnde 22 sulyee 2009. Caggal mawningol pottital neɗɗo e lewru (jahgol aadee to lewru) hanki (21 sulyee 2009), ko mawningol pottital lewru e naange. Lewru heedii (wirnii) Asi e naange, woni “ nanngal naange ”. Ɗum fuɗɗii ko 00H30 to Inndo, e nder Gujarat. Lefol ngol njaajeendi mum tolnii e 15 000 km naatii - [Njillu Obama to Ganaa](https://pulaar.org/njillu-obama-to-ganaa/) - Caggal nde Obama yahi Ejipt (Ƴeew Fooyre Ɓamtaare 66), o fayi ko Akraa Ganaa). Ko toon o waɗi diskuur makko nayaɓo ngam hollitde politik makko paytuɗo e jotondire winndereyankooje. Caggal nde o waɗi diskuur makko, o yilloyiima nokku ina Cape Coast, hakkunde mum e Akraa ko 140 km. Ko ɗoon “ jiyaaɓe ” dahetenoo, ine paynaa Amerik - [Muritani tafii eɓɓaande “diƴƴere laaɓnde”](https://pulaar.org/muritani-tafii-eɓɓaande-diƴƴere-laaɓnde/) - Muritani yaaɓanii daawal kesal nder njiylawu yakawere laaɓnde. Ndi nanondirii e Fedde hakkunde leyɗe wootere, waɗtude huutoraade Naange e Henndu ngam yeñtinde yiite (kuuraa) e “diƴƴere haakiire” julorteende. Ɗuum woni ko anndiraa « Hydrogène vert » walla mbiyen kadi « Diƴƴere laaɓnde ». Faandaare ndee kadi ko waɗtude Muritani ngootiri e leyɗe Afrik dartoriindi jeñtingol yakawere laaɓnde, rewrude - [Poolgu Muhammed wul Abdel Asiis](https://pulaar.org/poolgu-muhammed-wul-abdel-asiis/) - Ñalnde 16 sulyee 2009, nde Muhammed wul Abdel Asiis wiyata wonde ko “ wooɓre wootere ” waɗata woote ɗe, yimɓe cikkatnoo tan ko e “ geewu” e ɓakkaade tan o wonnoo. Ñalnde 16, nde o yalti biro woote, o refti heen kadi, hay gooto sikkaano eɗum waawi wonde. E nder kampaañ woote ɗe, yimɓe fof mbiyatnoo ko liɓa-liɓtoo - [Duuɓi 40 ko aadee yahi lewru](https://pulaar.org/duuɓi-40-ko-aadee-yahi-lewru/) - 20 sulyee 2009 waɗata duuɓi capanɗe nay (40 hitaande) ko aadee yaɓɓi koyngal mum e nduufdi lewru. Hikka noon aduna oo kala mawninii nguun ñalngu teskinngu daartol winndere men, haa artie Ameriknaaɓe. Ko biyeteeɗo Neil Armstrong (Neel Amstroŋ) woni aadee gadano fawde felo mum e lewru, refti e makko ko Buzz Aldrin (Bus Aldrin). Biyeteeɗo - [Ɗanle nder weeyo](https://pulaar.org/ɗanle-nder-weeyo/) - Ko ñalnde 20 sulyee 1969 koyɗol mawngol laatinoo goonga, Ameriknaaɓe ɗiɗo, hono Neil Amstrong e Edwin Aldrin mbinndi e daartol winndere nde kewu mo yaawataa yejjiteede. Oon ñalawma ko teskinɗo sibu, so en teyii mbiyen wonde ɗum hirjinii aadee, hokkii ɗum softeende jokkude golle ganndal ngam faamde e eeltude sato mum, sato ɓalliingo e woɗɗungo - [Kuudetaa yaawataa waɗtude e Muritani](https://pulaar.org/kuudetaa-yaawataa-waɗtude-e-muritani/) - So en kulaani mbiyen nannondiral Ndakaaru ko baawnangal : tampere ɓesngu Muritani e yiɗde mum leydi ndi diwta luural ko ina ɓura hitaande, yantude e tampere leyɗe e pelle adunankooje, tawti tampere huunde e haɓetenooɓe ɓe. Kono kay ina anndanoo, luulndinooɓe kuudetaa o, mbaawaano heblanaade woote ɗee no haanirta nii. Kono, ɗum fof e wayde - [PULAAGU : Fedde Yiɗɗe Leñol yuɓɓinii hiirde moolanaande ! !](https://pulaar.org/pulaagu-fedde-yiɗɗe-lenol-yuɓɓinii-hiirde-moolanaande/) - Kanel e Usmaan gite e leydi, kunuɗe e kaaƴe, sukaaɓejibinannde Farayse momtii gonɗi haa laaɓi jamma 4 morso 2009 to Bonneuil sur Marne 94 (Val de Marne). Ɗii lebbi kala, wonanoo ko heblude ko jogori wonde goo kawral ɓurngal mawnude e kawre yonta jibinannde Farayse, tawa ko pulaagu ummanaa. Ndeke so sukaaɓe ummaniima heɓɓaade mawɓe - [Wejo finaatawa egga-hoɗaaɓe to Burkinaa](https://pulaar.org/wejo-finaatawa-egga-hoɗaaɓe-to-burkinaa/) - Wejo finaatawa egga-hodaaɓe to Burkinaa yuɓɓinaama tuggi 11 sulyee haa 28 sulyee to Galle pinal Farayse “Georges Méliès ” to Wagadugu. Geɗe pinal Fulɓe Burkinaa keewɗe ina kollitaa heen. Ma en Ngartoy e kollitgol golle ɗee (e nder Fulfulde Burkinaa). Naatirde ngool kollitgol golle ko nii lelorii : Ɗum wonii duuɓi tati kawrital rewɓe e worɓe - [« JASPORA » FULƁE MBAYDIIJI CEERTUƊI UUJOOJI FULƁE](https://pulaar.org/jaspora-fulɓe-mbaydiiji-ceertuɗi-uujooji-fulɓe/) - Kuɗol Aamadu Malal GEY 1. Naatirdi Yeewtude ko fayti e « jasporaa » (caragol nder winndere) Fulɓe nder tan hojomaaji 20 wonaa ko weeɓi. Maa en eto seerndude mbaydiiji uujooji Fulɓe, cifo-ɗen kuccanɗi majji, njaltinen caɗe jowitiiɗe heen . E wattan, maa en eto firde batte to bannge faggudu, to pinal e to bannge renndo, uujooji ɗi - [Japon ina anniyii yeñtinde “Kuuraa” ummoraade e weeyo](https://pulaar.org/japon-ina-anniyii-yentinde-kuuraa-ummoraade-e-weeyo/) - Wonaa jooni jooni; ko ɗoo e duuɓi 20, hedde 2030. Japon mijii ko mahde weeyo waawoowo heɓɓaade cereeli naange waɗta ɗum yiite, nelda ɗum leydi (nelda en) e mbaydi sereendu laseer (rayon laser) walla e mikroo-onde (micro ondes). Ɗum ɗoo wonaa fenaande, ko goonga, sibu laamu Japon toɗɗiima nii pelle njiylawu potɗe tabitinde ko haalaa - [Ko woni “OTAN” (NATO) ?](https://pulaar.org/ko-woni-otan-nato/) - By adminYollaa ko28 settammbar 2009 OTAN (Organisation du Traité de l’Atlantique Nord, e ɗemngal Farayse, NATO e ɗemngal Engele) ina wiyee kadi « Alliance Atlantique » (Haɓɓere Atalantik). Ko nde fedde politik e militeer sosaande ñalnde 4 abriil 1949, renndinnde leyɗe ciifnooɗe nanondiral Briksel (Belsik, Farayse, Lukaambuur, Pays Bas, e Angalteer) yantude e Dental Amerik e Kanadaa - [UNESCO dañii gardiiɗo keso : Irina Bokova](https://pulaar.org/unesco-danii-gardiiɗo-keso-irina-bokova/) - Debbo biyeteeɗo Irina Bokova (duuɓi 57) toɗɗaama, ñalnde 22 septammbar, yo won Ɗowowo kuɓtodinɗo UNESCO. Toɗɗi mo ko terɗe jeyaaɗe e Diiso siynoowo UNSECO. Kono ko ñalnde 15 oktoobar batu kuftodinngu ndenndinngu yonaaɓe 193 leyɗe jeyaaɗe e Fedde he, laawɗinta ngol toɗɗaagol. O tampondirii no feewi e kanndidaa Ejipt, sibu woote ɗe mbaɗtaama laabi 5. - [Ñalɗi pinal Moongel 2009 !](https://pulaar.org/nalɗi-pinal-moongel-2009/) - Moongel yuɓɓinii ñalɗi pinal tuggi ñalnde 12 lewru ut 2009 haa 18 ut 2009. Gure nootitiiɗe e ñalɗi ɗi ko Lugge Saybooɓe e Ganki e Maafoondu e huunde e gure tokoose taariiɗe Moongel. Golle ñalɗi ɗi ko hono nii lelorii : Ñalnde alarba 12/08/09 saanga w 4ɓo kikiiɗe haa w7ɓo kikiiɗe ko jaɓɓungal, jamma ko diisnondiral - [Kanko werlinoo Buush paɗe](https://pulaar.org/kanko-werlinoo-buush-paɗe/) - Jaayndiyanke Iraknaajo ɓerlinooɗo persidaa Buush paɗe o, yiɗi hoɗtoyde ko Suwis Oo ɗoo jaayndiyanke iraknaajo biyeteeɗo Muntaseer Al Saydi, lolluɗo hannde sabu mum suusde werlaade persidaa Amerik, hono George Bush, paɗe hollitii yiɗi hoɗtoyde ko leydi Suwis : “ miɗo yiɗi yahde Suwis sibu ko leydi njaambureeri, tee ko leydi ndi wallitaani njangu e leydi Irak ”. Ó - [CUKALEL E CUKAAGU FUUTANKEEWU](https://pulaar.org/cukalel-e-cukaagu-fuutankeewu/) - Suka e sifaa kuuɓtidinɗo ko tagoore jibinaande e galle, jeytoraande e wuro. Jiygol mayre aduna ko weltaare mawnde wonande jibnaaɓe, jiidaaɓe e hoɗdiiɓe. Innde mayre tabitinta ko jokkere enɗam, kawral e nafondiral hakkunde hoɗdiiɓe. Daawe tagoodi suka ina ciforoo ɗe taƴe: a) Ummaade hitaande haa duuɓi joyE nder ɗiiɗoo duuɓi, suka jibinaaɗo o woni ko - [Fuɗnaange ɓadiiɗo : Israayiil parii yande e Iraan ?](https://pulaar.org/fuɗnaange-ɓadiiɗo-israayiil-parii-yande-e-iraan/) - Konu Israayiilina ɓeydoo ñalnde kala heblanaade yande e mahaaɗe nikleyeer to leydi Iraan. Tee, ɗoo e jonte ɗiɗi Israayiil e Amerik maa mbaɗdu ekko palagol misilaaji Iraan ngo hono mum meeɗaa waɗde. Ko famɗi fof ma ɓe njarribo peeje nay paddorɗe, nder weeyo, misilaaji ɗi Iraan waawi weddaade so tawii abiyonaaji Israayiil njanii e mum. - [Gabon : Biyɗo ronii Baaba](https://pulaar.org/gabon-biyɗo-ronii-baaba/) - Jaagorɗo geɗe nder leydi habrii ñalnde 30 ut ɓennuɗo o wonde Aali Bonngo Ondimba hawii e woote gardagol leydi Gabon. Nii woni ɓiɗɗo ronii baaba mum. Kono tan luulndo ngo jaɓaani. Sibu e miljo maggo, woote ɗee ko gujjaaɗe. Ina feeñi noon, e nder diiwanuuji ɗi kala, ko Aali ari yeeso to woɗɗi. Aali huniima - [Ñalɗi Pinal Silɓe : Yeewtere Njaay Saydu Aamadu](https://pulaar.org/nalɗi-pinal-silɓe-yeewtere-njaay-saydu-aamadu/) - Eɗen puɗɗoo yaltinde ɗo yeewtere musiɗɗo Njaay Saydu Aamadu lollirɗo Gelongal Fuuta yuɓɓinnoo to wuro Silɓe ñalnde 23 morso 2009. Caggal calminali e duwawuuji, e calminaali feewde e ngenndiyankooɓe, o fuɗɗorii ko limtude diiwanuuji Fuuta, o wiyi : “E teddungal subalɓe Silɓenaaɓe, en calminii kala ɓiyi mbiy-mi, jiɗɗo mbiy-mi e nanoowo mbiy-mi fof, ɗo waawi wonde - [Sudaan : Dummbaaɗo sabu ɓoorniima pantaloŋ](https://pulaar.org/sudaan-dummbaaɗo-sabu-ɓoorniima-pantalon/) - Lubna Ahmed ko jaayndiyanke debbo. O jeyaa ko Sudaan. O jaggidaa ko e rewɓe 13 woɗɓe e darorɗe lewru sulyee tawi aɓe ngoni nder ñaamirdu (restoraa) to Kartuum sabu “ ɓoorngal ngal senaaki ”, woni pantalon jaajɗo e marñeet (Blouse) mo o ɓoorninoo. Heen rewɓe sappo ñaawaama pawal (amende), lappaa ɓoggi. Lubnaa kañum salii ɗuum, wiyi ko - [Dental Afrik reentinii Muusaa dadis Kamara](https://pulaar.org/dental-afrik-reentinii-muusaa-dadis-kamara/) - Goomu jam e kisal Dental Afrik rokkii kapiteen Muusaa Dadis Kamara Kam e yahdiiɓe mum lewru, mbele ina kunoo, e binndol, waasde wonde kanndidaaji e woote gardagol leydi potɗe yuɓɓineede e lewru saawiyee to Gine. So tawii ɓe njaɓaani, Dental Afrik maa faw kuuge e militeeruuji baɗɗi kuudetaa ɗi kam e siwil en wallitɓe kanndidatiir - [Koddiwaar : woote jogorɗe dirtineede kadi?](https://pulaar.org/koddiwaar-woote-jogorɗe-dirtineede-kadi/) - Blaise Compaoré, hooreejo leydi Burkinaa ko jillinooɗo Koddiwaar. Kanko woni dogoowo e maslahaa hakkunde koddiwaarnaaɓe. Gila nde wiyaa woote gardagol leydi ndi pellitaama waɗeede ñalnde 29 noowammbar garoowo o, heewɓe ngoongɗinaano, nde tawnoo pokki ɗi keewii no feewi. Nguu ɗoo njillu Blaise waɗi Koddiwaar jaggiraa ko no beldital hakkunde hooreeɓe leyɗe ɗiɗo ɓee. Gooto e maɓɓe - [Eskey, Abdullaay Wad ko kanndidaa e woote gardagol leydi Senegaal 2012.](https://pulaar.org/eskey-abdullaay-wad-ko-kanndidaa-e-woote-gardagol-leydi-senegaal-2012/) - Ko Abdullaay Wad kam e hoore mum saakti oo kabaaru e rajo biyeteeɗo “ Voix ɗee l'Amérique (VOA) ”nde o wiyata “ won ɗaɓɓooɓe demokaraasi, ɓe ngonaa demokaraat en ”. Kono aduna fof ina anndi ɗum kay wonaa hujja, kono tan deftere janngirtee ko banndum. Mammadu Tañnjaa waawii waɗde ko welaa, ɓeydanii hoore mum duuɓi tati е manndaa mum, - [G20 : Mbayliigu FMI ](https://pulaar.org/g20-mbayliigu-fmi/) - Goomu 20 (G20) woni hooreeɓe leyɗe 20 ɓurde alɗude e winndere nde ndentii ñalnde alkamiisa 24 e aljumaa 25 settammbar 2009 to Pennsyivanie (Amerik), e nder wuro wiyeteengo Pittsburgh ngam yiylaade maslahaa paytuɗo e jiilgol kaalis winndere nde. Mbayliigu FMI ina jeyaa e toɓɓe ɗe ɓe njeewti toon. Ɓe pellitii ittude 5% e mbaawka leyɗe - [Kaɓɓondiral Boliwi wonande ɓesnguuji](https://pulaar.org/kaɓɓondiral-boliwi-wonande-ɓesnguuji/) - Nanondiral njulaagu ɓesngu (L'Alliance Bolivarienne pour les peuples d’Amérique) - Traité de commerce de la Population (ALBA - TCP) (Alianza Bolivariana para los Pueblos ɗee Nuestra América). - Tratado de Comercio ɗee los Pueblos e ɗemngal Españool) ko fedde politik, renndoyankeere, fagguduyankoore, ngam ƴellitde gollondiral hakkunde leyɗe sosiyaalist gonɗe to Amerik Latin e Karayb. Albaa - [Hugo Chavez ina yiɗi mahde isin ciggoowo petroŋ e nder Muritani](https://pulaar.org/hugo-chavez-ina-yiɗi-mahde-isin-ciggoowo-petron-e-nder-muritani/) - Hugo Chavez, hooreejo leydi Venuzuela, wiyi ina heɓii mahde nder Muritani isin ciggoowo pеtroŋ ngam huuɓnude soklaaji mum ko fayti e isaas e gasuwaal, e waɗtude yeeyoyde ɗum to Mali e Niiseer. Ɗum ɗoon noon so woodii wonde, ina ɗaminaa maa waɗ ngartam moƴƴam e leydi ndi : to bannge ndimaagu mum, to bannge gollingol - [Booñ Kopporeeje Adunanke (FMI) welditii e Muritani](https://pulaar.org/boon-kopporeeje-adunanke-fmi-welditii-e-muritani/) - Booñ Adunanke Kopporeeje (Fond Monetaire International-FMI) jaɓii tottude Muritani ballal 80 miliyoŋ dolaar (fotde miliyaaruuji 20 ugiyya). Habri ɗum ko Amor Tahari, cukko hooreejo FMI, ñalnde alarba 16 settaambar to RNATI Nuwaasoot. Amor Tahari arii Nuwaasootgila 8 lewru ndu ngam heblude garaangal e leydi he lappol FMi potngol yeewitde e Muritani. O hollitii wonde FMI - [Toɓooli ndunngu hikka : Nuwaasoot yooliima](https://pulaar.org/toɓooli-ndunngu-hikka-nuwaasoot-yooliima/) - E nduu ɗoo lewru settammbar 2009 nokkuuji Muritani keewɗi ilaama sabu toɓooli diwtuɗi aada. Laaɓi mbonii, kuɓeeje njanii, jawdi hayii, hay yimɓe maayii heen. E nder Nuwaasoot galleeji keewɗi njanii, goɗɗi kayii haa joom mum en eggi, mooloyii e nokkuuji caaɗɗi. Lopitaal Sheek Saayed hujjitii haa eggaa. Won e lehde, ko nanndi e Joyaɓal e Jeegoɓal - [Al Hajji Gannda Fadiga sankiima](https://pulaar.org/al-hajji-gannda-fadiga-sankiima/) - Gannda Fadiga, gawlo malinaajo, koɗoowo ŋanaa, nattii ñalnde 19 settaambar 2009 to Pari (Farayse). E hirnaange Afrik he, ina famɗi mo meeɗaa heɗaade hoɗdu makko, sabu kanko fof e wonde sooninke, o hoɗanta ko yimɓe fof, walla mbiyen leƴƴi fof. Gannda Fadiga jibinaa ko e hitaande 1949, to wuro Marena Jommbo ko (Kaay). O janngii - [Baaba Maal e "television"](https://pulaar.org/baaba-maal-e-television/) - Baaba fiili lefol kesol biyeteengol "telewisiyon". Ngol ɗoo lefol noon ina seedtini sibu e ngol loowi gaaci keewɗi : cosaan e kesam hesaagu. Fooyre Ɓamtaare ina yaltina ɗo huunde e jokkondiral o waɗdunoo e RFI Musique e Afrik.com Jokkondiral e RFI Musique RFI Musique : Hol ko wonnoo fayndaare ma adannde e ngol ɗoo lefol kesol ? Baaba - [Wolde ɗiɗmere : “Wonaa bommbo oo tan addani Japon jebbilaade”](https://pulaar.org/wolde-ɗiɗmere-wonaa-bommbo-oo-tan-addani-japon-jebbilaade/) - 9 octobre 2015 E wiyde jaaynoowo biyeteeɗo Ward Hayes Wilson, « kuutoragol bommbo nikleyeer e joofirde wolde ɗiɗmere, ina heewi dukooji. Ɗo idan ɗoo, ina saɗi jedditinooɗo nafoore majje e jebbilagol Japon. Kono gila 1965, daartiyanke biyeteeɗo Gal Alperowitz wiyiino wonde, ko goonga ko bommbooje ɗee njaawni joofgol hare ndee, kono ardiiɓe Japon ko anniyinooɓe jebbilaade, tee - [Armeni e Azerbayijaa : hare ɓooynde](https://pulaar.org/armeni-e-azerbayijaa/) - He ɗum haalee he jaayɗe, kono yimɓe keewaani waɗtude heen hakkillaaji mum en. Ɗuum, ko wolde hakkunde leyɗe ɗiɗi, Armeni e Azerbayijaan, luural ngal faamaaka no feewi, sibu facciraaka no moƴƴi. Hol ko addani ɗee leyɗe ɗiɗi keediiɗe, hono Armeni e Aserbayijan haɓde ? Ko sakkii luural ngal ? Hol wallitooɓe heen leydi kala ? Hol ko - [Siin : leƴƴi, faggudu, karallaagal, jokkondire (jookere)](https://pulaar.org/siin-leƴƴi-faggudu-karallaagal-jokkondire-jookere-2/) - 3 janvier 2016 Siin ina heɓtini 56 leñol nder leydi ndii (leƴƴi keertinɗi to bannge pinal). Ina winndaa e doosɗe leydi ndii wonde « leƴƴi ɗii kala poti baɗɗiiɗe e hakkeeji ». Siin ina heɓtini 56 leñol nder leydi ndii (leƴƴi keertinɗi to bannge pinal). Ina winndaa e doosɗe leydi ndii wonde « leƴƴi ɗii kala poti baɗɗiiɗe e hakkeeji ». - [Mahngo dowla Siin](https://pulaar.org/mahngo-dowla-siin/) - Ɗuum hawri ko e waklitere mbaylaandi (Révolution industrielle) ummoriinde to Laamaandi ndentundi*. Oon sahaa Siin ina uddanii ko heddii e winndere ndee. Ndeen uddaare ina jeyaa, sikke alaa, e ko leefɗini leydi ndii, sibu hawri ko e yonta julyultondiral njulaagu kam e koloñaal. Ɗuum hawri ko e waklitere mbaylaandi (Révolution industrielle) ummoriinde to Laamaandi ndentundi*. - [Ndar dañii duuɓi 350](https://pulaar.org/ndar-danii-duuɓi-350/) - 13 janvier 2010 Ko kewu mawɗo, puɗɗaaɗo ñalnde 12 desammbar 2009 ɗiiɗoo duuɓi 350 mawninirtee. Ndar siiñtaa ko e teeminannde 17ɓiire, inniraa Saint Louis, laamɗo leydi Farayse. Idorii ko wonde uddo (Fort), caggal ɗum koɗorɗe mahaa. Ko kewu mawɗo, puɗɗaaɗo ñalnde 12 desammbar 2009 ɗiiɗoo duuɓi 350 mawninirtee. Ndar siiñtaa ko e teeminannde 17ɓiire, inniraa - [Muritaninaaɓe maantinde e nder leyɗe juulɓe](https://pulaar.org/muritaninaaɓe-maantinde-e-nder-leyɗe-juulɓe/) - Muritaninaaɓe tato ina njeyaa e hoohooɓe teemedde njoyo (500) ɓurɓe maantinde e leyɗeele juulɓe. Ko wiɗto ngo goomu wiɗtooɓe wonɓe to Iniwersitee to Georgetown to Amerik bayyini ko ɓe teskii wonde yimɓe 500 ɓurɓe teskinɗe e nder leyɗeele juulɓe. Ina jeyaa e e ɓeen, Muritaninaaɓe tato, ɓeen ngoni : Doktoor Muhammed El Muttaar wul Bah, kam - [Keɓtugol jawdi buur](https://pulaar.org/keɓtugol-jawdi-buur/) - Siidi El Muttaar wul Naaji, meeɗnooɗo ardaade Banke Santaraal Muritani (BCM) ina yooɓtoraa majjere 24 miliyaar ugiyya saanga nde ardiibanke o hakkunde hitaande 2000 e 2002. Heen miliyaaruuji 10 ko toownaari (intereeji), ɗum firti ko hoorejawdi nde ko 14 miliyaar wonnoo. Ko ɗiin 14 miliyaarnjollanoo ekonte ganndiraade “ konte baleeje > ” (caisse noire) cosanoode gila - [wul Naaji e keɓtugol jawdi buur Muritani moɗtii foofaango](https://pulaar.org/wul-naaji-e-keɓtugol-jawdi-buur-muritani-moɗtii-foofaango/) - "Hafeere Siidi El Muttaar wul Naaji, meeɗnooɗo ardaade Banke Santaraal Muritani (BСМ) ina yooɓtoraa majjere 24 miliyaar ugiyya saanga nde ardi ibanke o hakkunde hitaande 2000 e 2002. Heen miliyaaruuji 10 ko toownaari (intereeji), ɗum firti ko hoore jawdi nde ko 14 miliyaar wonnoo. Ko ɗiin 14 miliyaar njollanoo e konte ganndiraade “ konte ɓaleeje ” (caisse - [Nguumɗam Tomaa Sankara (4)](https://pulaar.org/nguumɗam-tomaa-sankara-4/) - Jokkere Tomaa Sankara ko ngenndiyanke caasɗo, mo hono mum weebaani, jiɗɗo leñol mum kaaɗtudi. Kala ko o anndi alanaa leñol ngol nafoore, alanaa ngol ɓural, so wo naa hawru e hoddiro, wadetaake. Kala ko o anndi ena nawra leñol yeeso, ena ɓamta ngol, hay so fittaandu makko ena yiyya heen, wadete. Nii woni, caggal nde - [Ginenaaɓe poolii ?](https://pulaar.org/ginenaaɓe-poolii/) - Ñalnde aljumaa 15 saawiyee 2010, Belees Kompaawore e Seneraal Seekubaa Konaate e Muusaa Dadis Kamara, ciifii nanondiral wonande ngonka politik to Gine, ngam yaltinde ɗum e iiñcuru wonnoo е mum ndu. Geɗe ɗiɗi ina maantini e ngaal nanondiral : Dadis heddotoo ko Burkinaa, ina jokka safraade, Seekubaa Konaate ardotoo yolnde hakkunde nde, woni lebbi jeegom payɗi, - [2038, Darnga ?](https://pulaar.org/2038-darnga/) - Hoto paayee ! Wiyaa ko ina waawi waɗa, wonaa huunde siirnde : sikkannde majjum ina tolnoo e gootel nder 45 000 walla nii, e wiyde annduɓe NASA, e gootel nder 250 000 ; ɗum ɗoon ko tuugaade e hiisa mo ɓe mbaɗi. Kaaɗoo haala fuɗɗii ko e hitaande 2004. Ko annduɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pise ɓe alaa ko - [Yerannde leydi to Hayiti](https://pulaar.org/yerannde-leydi-to-hayiti/) - Yerbannde leydi doolnunde wadnde to Hayiti ñalnde talaata 12 saawiyee 2010, boomi laamorgo mum hono Portau-Prince, ellee ari ko jokkitde ndii leydi nđi seeraani e musibbaaji weeyo e renndo e politik gila heɓi jeytaare mum e hitaande 1804. Yerbannde nde tolniima e toɓɓe 7,3 e nder daawrugal Richter. Nde bonnii ko ɓuri heewde e laamorgo - [Konngol Kajjata Maalik Jallo e joɗnde Asammbele, yeeso gardiiɗo jaagorɗe](https://pulaar.org/konngol-kajjata-maalik-jallo-e-joɗnde-asammbele-yeeso-gardiiɗo-jaagorɗe/) - Ndeysaan, Muusaa Dadis Kamara, hade mum muumɗude, ko jaabawol gootol joganinoo winndere nde so naamnaama hol ko addani yiɗde wonde kanndidaa : “ Militeer Muritaninaajo mo nganndu-ɗaa jamfii ko hooreejo leydi toɗɗaaɗo e woote demokaraatiyankooje, haɗaaka wonde kanndidaa, miin mo alaa ko waɗi so wonaa liɓde persidaa maaynooɗo, tee kaaɓanaaɗo, mi haɗee wonde kanndidaa ” Kono wonaa kudetaa - [Sariya jowitiiɗo e "jeyegol e leydi" : Hol ko hesɗi ?](https://pulaar.org/sariya-jowitiiɗo-e-jeyegol-e-leydi-hol-ko-hesɗi/) - E nder joɗle ASAMMBELE NGENNDI e lewru deesammburu 2009, laamu ngu yettinii “ suudu leslesru ” ndu eɓɓaande memtagol sariya juɓɓinɗo jeyegol e leydi e nder Muritani (nationalité). So oɗon ciftora won ko mbinnduno-ɗen heen e tonngoode Fooyre Ɓamtaare jawtude ɗee, en etinooma faccirande Muritaninaaɓe sasariya mo ton ɓ1 112, lelnaado ñalnde 12 suwee 19ɓ1, juɓɓinɗo sifaa - [Parlemaa : daawal batuuji gadanal 2009-2010](https://pulaar.org/parlemaa-daawal-batuuji-gadanal-2009-2010/) - Daawal gaadoraangal batuuji parlemaa gadanal hitaande 2009- 2010 udditnongal ñanlde 09 noowammburu 2009, uddii ñanlde 07 saawiyee 2010. Ko ngal daawal maantingal, sabu ngal ari ko caggal wooteeji hoyreleydiyaagal baɗnooɗi e leydi he, ñalnde 18 sulyee 2009. Eɗen ciftora ko adii wooteeji ɗii, leydi ndi wonnoo ko e iiñcuru politik bonndu caggal kuudetaa 09 ut - [Sariya jowitiika e ownugol : Mbar Muritani heboraani wontude Gontanamo ?](https://pulaar.org/sariya-jowitiika-e-ownugol-mbar-muritani-heboraani-wontude-gontanamo/) - Guwermamaa Abdul Ajiiju yettinii Asammbelee Ngenndi eɓɓaande sariya memtotoodo sariya 2005-047 mo 20 suliyee 2005, jowitiiɗo ehare feewde e ownugol. Ko teskini e ngol memtagol ko ƴettude kuule ɗe kormaaki yoga e dame Doosɗe leydi (Constitution) walla nii mbiyen ko kuule jaɓɓooje ɗum, nduttoo njaɓɓa hakkeeji gorwori ɗi aadee. Hol ko waɗi en wiyde noon ? - [ADM yuɓɓiinii ñalɗi safaara to Barakna](https://pulaar.org/adm-yuɓɓiinii-nalɗi-safaara-to-barakna/) - Fedde ƴellitaare Muritani Muritani (Association pour le Développement de Mauritanie) anndiraande Fedde Halayɓe, yuɓɓinii ñalɗi safaara ñalnde 15 e 16 saawiyee 2010 e ballondiral e Fedde Dowlingol Cellal Renndo (Association pour la promotion de la santé communautaire), nde nganndu-ɗaa wonaa hannde fuɗɗii ɗee golle. Ɗee ɗoo gure mbaɗanoo tuddule : Calgu, Bakaw e Sahrendoogu. Doktoreeɓe heewɓe, - [Pelɓondire dewal (diine) to Niiseriyaa](https://pulaar.org/pelɓondire-dewal-diine-to-niiseriyaa/) - Ñalnde talaata 19 saawiyee 2010 wuro Jos to Niseriyaa ko ko waɗaa haɗde caggal kareeji hakkunde juulɓe e kereciyee en. Ina wiyee maayɓe ɓee tolniima e 200 haa 300 neɗɗo. Ko ina wona lebbi jooni, Niiseriyaa woni ko e jiiɓru e kareeli. Ɗum tawtii musibbaaji goɗɗi kewooji toon sahaa e sahaa kala, ko wayi no - [Fulɓe mbaasii ngenndiyanke, Doktoor Abuu Usmaan Bah wirniima](https://pulaar.org/fulɓe-mbaasii-ngenndiyanke-doktoor-abuu-usmaan-bah-wirniima/) - Doktoor Abuu Usmaan Bah, Hooreejo teddungal gadano Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani, nodditaama to Joom men, sub aka law, ñalnde 3 suwee 2010, ɗoo e Safrirde Mawnde Nuwaasoot. O wirnoyaa ko Bahbahɓe Looti. Doktoor Abuu Usmaan, ko tergal Fedde Ɓamtaare Pulaar wonnoo, hade mun roŋkitde e joñ toyaade to Bahbahɓe Looti, wuro makko. E hitaande - [Danngal balɗe 500 feewde hoodere Jaayre](https://pulaar.org/danngal-balɗe-500-feewde-hoodere-jaayre/) - Ɗanngal balɗe 500 feewde hoodere Jaayre, tawi ko ɗo gootel Ɗanngal ɗo gootel, ina wona ? Ko ɗum dey woni ko annduɓe mijii waɗde ngam yahde to hoodere Jaayre (tagofeere wiyeteende “mars”, walla “Mbaañ” ɓurnde tagopeeje ɗe kala nanndude e leydi. Yimɓe njeegomo, maa uddo e nder kees mawɗo saraaji Mosku, ɓee ngona toon lebbi - [Go'o ko raay fuku winndere ia yuɓɓinee e duunde Afrik.](https://pulaar.org/goo-ko-raay-fuku-winndere-ia-yuɓɓinee-e-duunde-afrik/) - Min kolita on ɗoo huunde e limooje maantinde wonande kawgelaaji ɗii, tuggi 1930 faade hannde. Go'o : go'o ko kawgel ngel ina yuɓɓinee e Afrik. 1,60 : So hiisaama e meeteruuji, ko darnde pettoowo bal ɓurɗo famɗude tawtoraaɗo kawgel hikka ngel, hono Afrik worgonaajo biyeteeɗo Siboniso Gaxa. 2,02 : So hiisaama e meeteruuji, ko darnde Ɓurɗo - [Hakkunde Senegaal e njeenaari : “ heptinaa woyi, saawaani jam](https://pulaar.org/hakkunde-senegaal-e-njeenaari-heptinaa-woyi-saawaani-jam/) - “ So konngol sañtii jubbol tiinde, so joom mum hulaani jaaboo! » Walla ko “ heptinaa woyi, saawaani jam »? Ñalnde 29 mee 2010, mi haawaama no feewi nde nanmi Abdullaay Wad ina reentina jooɗaniiɗo ley di Amerik to Senegaal, sabu tan haalii ko fayti e njeenaari. Sibu, ko go’o am nande hooreejo leydi ina furoo kiliifu potɗo nii, - [Ganndal Kuule Asamaan walla “Astoronomii” (3)](https://pulaar.org/ganndal-kuule-asamaan-walla-astoronomii-3-2/) - Eɗen njokka yaltinde deftere nde musiɗɗo men Umar Abdalla Wele wallifii, yowitiinde e ganndal weeyo. Eɗen njaakorii maa ɗum ɓey dan yimɓe ganndal, hokka ɗum en ɓeydaade faamde taariinde mum en, haa arti noon e “luggeendi” walla mbiyen “niɓɓe kammu” e kaawisaaji mum. Teskuyaaji mon noon ina coklaa no feewi.Fooyre Ɓamtaare. NAANGE Naange ko hoodere - [Hol fotde men](https://pulaar.org/hol-fotde-men/) - Ko sukaaɓe ngoni yaakaare ngenn di, ngoni ɓamtaare mum. Cukaagu ko doole kimmuɗe baawɗe timminnde geɗe nafooje e sahaa nde soklaa. Hannde o, sukaaɓe men ina kawri e caɗeele teeŋtuɗe ko wayi no seɓɓi taare, sidaa e dorog. Yontii nde peeje ƴeftaa ngam hakkitde ɓee sukaaɓe . Ko fayti e reɓo si daa, nguu ñawu - [Israayiil : bonannde haa mande?](https://pulaar.org/israayiil-bonannde-haa-mande/) - Laana Turkeneewa njeyaaka e “ beforgel ndimaagu ». iwdi : “ free Gaza Movement » Ko haa mande aduna oo fof hebori huccitde e Israayiil tan ina woppi ɗum ina waɗa ko welaa ? Mate deftere kam janngirtaake banndum ? Ndeen, e hitaande 1990, nde Saddaam Huseyn jartodini, yani e leydi Kuwoyt, law maalde tafaa e gardagol Amerik. - [Ciftoren Mammadu Sammba Joop](https://pulaar.org/ciftoren-mammadu-sammba-joop/) - Fayde e Fooyre Ɓamtaare Caggal calminaali e koofnaali ngenndiyankooji feewde e ardorde Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani e jaaynde mum Fooyге Ɓamtaare sabu darnde hiisnde daraande ngam wuurnude ɗemngal e humpitde leñol, ko yiɗde waɗande banndiraaɓe ɓe ndañaano tawtoroyeede, ciimtol no ñalawma mawningol Mammadu Sammba Joop ganndiraaɗo Murtuɗo, yahrunoo e nder wuro Mbaañ, ñalnde 11 - [Ɗemɗe ngenndiije : jokkondiral e Kajjata Maalik Jallo](https://pulaar.org/ɗemɗe-ngenndiije-jokkondiral-e-kajjata-maalik-jallo/) - Jokkondiral jaaynde "Le Rénovateur Quotidien" waɗdunoo e Kajjata Malik Jallo Le Rénovateur : Sokna Kajjata, ko adii nde ngonataa depitee, a woniino “ urɓооwo” yimɓe to bannge jaŋde ɗemɗe ngenndiije, so tawii kay aɗa jaɓi konngol ngol, sabu maa wonde e oon sahaa, debbo ɓurɗo seedtinde e nder kitaale 80 ko yowitii e ndeen darnde. Mi anndaa - [Raay fuku winndere udditii](https://pulaar.org/raay-fuku-winndere-udditii/) - Oo belaa winndere udditiri ko hiirde naalankagal mawngal to Seweto. Desmond Tutu wiyi ñalnde heen : “ Koli ko hannde weli ! Afrik worgo ina jaɓɓoo winndere ! Ɗoo woni winndere ! Min mbismiima wirndere! ”. To Estaad Orlando to Soweto raay fuku winndere udditir jofnde 11 suwee 2010. 35 000 neɗɗo ina tawtoraa, ko ɓuri heen heewde ina mbeeyna - [Hol ko dartini gartugol mooliiɓe ?](https://pulaar.org/hol-ko-dartini-gartugol-mooliiɓe/) - "Ceerungal mawngal ina woodi hakkunde ko haaletee e ko wuuraa e tudduɗe artiraaɓe ɓe. Ɗum woni ko gardiiiɗo Muritaninaaɓe mooliiɓe to Senegaal (CRMS) haali. E miijo makko “ nanondiral ngal Usmaan Ngom e Sakariyaa Yaal jaagorɗe leydi Senegaal e Muritani e Dijiyee Laay jonaaɗo HCR ciifnoo e hitaande 2007, ina foti doofteede. Ina wiyaa e nder - [Afrik soklaani Farayse](https://pulaar.org/afrik-soklaani-farayse/) - Nano feewde ñaamo :Mawɗo jaagorɗe Ecopi, hooreeɓe Afrik Worgo, Farayse, Malawi, e Kamaruun Batu hakkunde Farayse e Afrik : "Anndude neɗɗo ɓuri heɗaade ko haalata. Batu hakkunde Farayse e Afrik njooɗinoongu to Nice (Farayse), uddii ñalnde 1 suwee 2010. hooreeɓe capanɗe tati e tato (33) dowla Afrik nootiima heen. Ina jeyaa e ɓeen Jacob Zuma - [Kawral sukaaɓe Fulɓe to Ndar](https://pulaar.org/kawral-sukaaɓe-fulɓe-to-ndar/) - Sukaaɓe sanɗaaji fulɓe janngooɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde Gaston Berger, to Ndar, Senegaal, ina njogii fedde renndinnde Fulɓe duɗal ngal : Senegaalnaaɓe, Muritaninaaɓe, Malinaaɓe, Ginenaaɓe ekn. Hikka kadi ardinaa dental ngal ko ɓiɗɗo debbo biyeteeɗo Mintu Muusaa Koreera, sanɗa Muritaninaajo janngoowo ko fayti e ganndal hiisa tabitinaaɗo e Ganndal renndo. Hikka noon ko ñalnde 21 mars - [Daartol : Baydi Kacce Paam](https://pulaar.org/daartol-baydi-kacce-paam/) - Caggal nde Abel Sanndee joofni siynude feere mum (hono feccude Tooro e tayde enɗam) o ummanii ko feere woɗnde : tafde konu ngam falaade kala ngenndiyanke caliiɗo lelnande tuubakooɓe daande hono Abdul Bookara mo Daabiya. E oon sahaa Abel Sanndee seeraani e waɗde jeeyngal mawngal mbele diiwaanuuji hirnaange Fuuta fof ene caloo nootitaade e Abdul Bookara. - [Waaju : So neɗɗo wonii moƴƴo wonaa mbeelu mum wonata jahdiiɗo mum](https://pulaar.org/waaju-so-neɗɗo-wonii-moƴƴo-wonaa-mbeelu-mum-wonata-jahdiiɗo-mum/) - Ɗo njiy-ɗaa galo walla ganndo ina yaha, e kala sahaa kañum tan gooto, tawata ko alaa ko dañotoo e mum. Sikke alaa, so a dañii, a moƴƴiri e ko ndan-ɗaa ko, a heewat batooɓe e sehilaaɓe. So a ummiima e yahde, yimɓe ngummoo, so a jooɗiima yimɓe njooɗoo, ndañaa beeli keewɗi. Nokkoowo koyngal dañataa ɗoon - [Naanagal mawngal e kammu Midwest Amerik](https://pulaar.org/naanagal-mawngal-e-kammu-midwest-amerik/) - Jamma alarba jofi alkamiisa 8 abriil 2010 yimɓe heewɓe hoɗɓe e Midwest paayii no feewi nde ceedii lewlewndu mawndu ina ina seeka asamaan wondude e iidaango mawngo. Ɗum ummorii ko himaange ina tiindii fuɗnaange. Ɗum seedaama ko ina wona hojomaaji 15, hade majjum saayde. Heewɓe mbiyi nanii kalitgol majjum, jerɓinngol leɗɗe e kuɓeeje. Sarwis toppitiiɗo - [Paɗɗinoongel fiɗɗitiiina haala njanana](https://pulaar.org/paɗɗinoongel-fiɗɗitiiina-haala-njanana/) - Ɗum waɗi ko to leydi Korowasi. Ko boombel gootel, jahrowel e duuɓi 13, muuynungel ɗemngal Korowasi, ngel meeɗaa waawde haalde Almaa (Demngal Almaan) hay so tawii noon ngel fuɗdinooma ekkaade haalde ɗum to ekkol. Ngel faɗɗii waktuuji 24 (balɗe ɗiɗi), ngel fiɗɗitii a ngel haala Alamaa degiiɗo, tee ngel yejjiti haa laaɓi ɗemngal maggel. Habri - [Kooli o malaama ! ! !](https://pulaar.org/kooli-o-malaama/) - Jeynoo oo ɗoo oto (sibu nattii wonde oto) Toyata dey ko ceemeedo biyeteeɗo Joan Hall. Ko mbaaw-ɗen wiyde tan, ko o moƴƴo kosam, walla ko o muuynuɗo mbelɗam. Ko njiyaton ɗoo ko kewi ko to leydi mbiyeteendi Laamaandi ndentundi (Royaume Uni). Ko o jahnooɗo poosto o arti, o tawi ngaIdoo kaaƴal ina jooɗii e dow - [2009 hitaande ɓurnde wulde gila 1850 (duuɓi 150 jooni)](https://pulaar.org/2009-hitaande-ɓurnde-wulde-gila-1850-duuɓi-150-jooni/) - Wonande Nuwaasootnaaɓe, hay gooto yeddataa ɗum, sibu ina wayi no ɓe njiyaani dabbunde nii. Kono Oropnaaɓe njaawataa jaɓde ɗum hakke no dabbunde maɓɓe wayi jaangde hikka nii. Ɗum dey ittataa wonde hitaande ɓennunde nde ɓuri kitaale jawtuɗe ɗee kala wulde. Habri ɗum ɗoo ko Fedde Adunankoore toppitiinde ko fayti e ngonka weeyo (Organisation météorologique mondiale). - [Hakkille waawaa waɗɗe ko ɓuri geɗe ɗiɗi laawol gootol](https://pulaar.org/hakkille-waawaa-waɗɗe-ko-ɓuri-geɗe-ɗiɗi-laawol-gootol/) - Hoto tampin hoore ma wiyde aɗa ennda winndude ɓataake e yeeɓde tele laawol gootol. Ɗum noddaani teeyde hakkille, alaa ko sabu ngaanndi men feccaade he pecce ɗiɗi saabi iɗum. Ɗum woni ko wiɗtooji annduɓe cakkitii hollitde. Ɓe teskiima wonde, so tawii gooto e men ummaniima nawdude geɗe ɗiɗi, ngaandi mum kam ne feccitto golle ɗe : - [Rewɓe nder weeyo : Ɓe ɓeydiima heewde](https://pulaar.org/rewɓe-nder-weeyo-ɓe-ɓeydiima-heewde/) - Go'o ko rewɓe nayo ina njolda e Laawa Weeyo Winndere (ISS). Idii jolde heen ko debbo Riisinaajo biyeteeɗo Svetlana Terechkova, wattindii ko Samantha Cristoforetti. Idii yettaade toon, ina joli e laanel Riis en biyeteengel Soyuus, ko debbo Ameriknaajo biyeteeɗo Tracy Caldwell Dyson. Ko kanko jaɓɓii toon, ñalnde alarba 7/4/10 rewɓe tato (Ameriknaaɓe ɗiɗo e Saponnaajo - [Mboorka (Wolkaa) Eyjafjöll filñitiima](https://pulaar.org/mboorka-wolkaa-eyjafjoll-filnitiima/) - Ko meeɗaa yiyeede e winndere nde : cuurki dartinde yah-ngartaa hakkunde leyɗeele : kiin cuurki ummorii ko e Mboorka (wolkaa) puccitiika to leydi ina ina wiyee Islande. Ndiin leydi woní ko cevtam rewo, sara wuddu leydi, rewo Orop. Ko duungel teelngel nder diƴƴe geec, ɗo jaangol heewi, haa ko ɓuri heewde e sahaa o, ko ɗam penndiɗam. - [Ganndal Kuule Asamaan walla Astoronomi](https://pulaar.org/ganndal-kuule-asamaan-walla-astoronomi/) - Eɗen puɗɗoo e ndeeɗoo tonngoode, yaltinde deftere nde musiɗɗo men Umar Abdalla Wele wallifi, yowitiinde e ganndal weeyo. Eɗen njaakonii maa ɗum ɓeydan yimɓe ganndal, hokka ɗum en ɓeydaaɗe faamde taariinde mum en, haa artinoon e "luggeendi" walla mbiyen "niɓɓe kammu"e kaawisaaji mum. Teskuyaaji mon noon ina coklaa no feewi. Fooyre Ɓamtaare. Hol Umar Abdalla - [Yuɓɓo Naange walla Sato Naange](https://pulaar.org/yuɓɓo-naange-walla-sato-naange/) - Ko ɓuri anndeede e nder ganndal koode ko nokku ɗo njeya-ɗen ender aduna o. O nokku ɗo njeya-ɗen ɗo, wiyetee ko Satonaange. Hol ko woni oni Satonaange ? Naange ko hoodere ɓurnde fof ɓadaaɗe en, ɓumde fof ɓadtade leydi. Ko kayre hokkata nguleeki kuule catiiɗe nge ɗe. Satonaange, ko deental tagooje bayɗe no annama leydi nii, - [Burkinaa : Jaaynooɓe ina njannginee binndol ɗemde ngenndiije](https://pulaar.org/burkinaa-jaaynooɓe-ina-njannginee-binndol-ɗemde-ngenndiije/) - Capanɗe tato jaaynoowo keblaama e binndol e jaŋde mawɓe e nder ɗemɗe tati ngenndiije Burkinaa (Moore, Julaa e Fulfulde), tuggi 6 haa 16 saawiyee 2010. Ko jaaynooɓe heeriiɓe e jaaynooɓe dowla kala, keblaa ngoon heblo. Laamu maɓɓe hollitii wonde ƴellitaare ɗemɗe ngenndiije jeyaa ko e geɗe ɗe ɓe ngardini e golle maɓɓe . Jaaynooɓe ɓe kollii - [Ndakaaru : Laayeen en pinnii](https://pulaar.org/ndakaaru-laayeen-en-pinnii/) - Ko ɗum woni ko ɓe kolliti ñalnde 17 abriil, nde ɓe mbaɗi batu mawngu ngam haalde ɗum e hollitde mettere maɓɓe. Hol ko addi haala? Addi haala ko juppugol diƴƴe kuutoraade (diƴƴe wuro Ndakaaru) e tufnde Kammboreen, nokku maɓɓe. Ko almaami Mbay Gey ari yettinde konngol Mawɗo Laayeen en (Kaliif maɓɓe). Owiyi : “ Kaliif jaɓaani, - [Kurmbitgol Maanditorde “Ummital Afrik”](https://pulaar.org/kurmbitgol-maanditorde-ummital-afrik/) - Ñalnde 3 abriil 2010 kewu mawɗo waɗii to Ndakaaru, so kurmbitgol mahaandi “Ummital Afrik ” (Monument de la renaissance africaine). Kewu mawɗo, sibu ko ina tolnoo e hooreeɓe leyɗe 20 e teemedere jaayndiyanke tawtoraama ɗum. Ɗum ɗoon noon, Abdullaay Wad weltiima heen no feewi, nde tawnoo ndii ɗoo mahaandi heewii haala e ñiŋooje. E no o wiyri - ["Dow keeceeje sukaaɓe" : Paabo-ɗee almuɓɓe](https://pulaar.org/dow-keeceeje-sukaaɓe-paabo-ɗee-almuɓɓe/) - Fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Human rights watch, yuurnitiima nguundam almudɓe to leydi Senegaal. Nde mbayyinii, ñalnde 15 abriil 2010, ciimtol ngol 126 hello tiitoriingol "Dow keeceeje sukaaɓe". Ɓe kolliti heen ko fayti e njelaari e kuutoragol sukaaɓe almudɓe e mbaydiiji keewɗi. Ɓe ñiŋi heen laamu Senegaal e seemaaɓe waɗooɓe ɗee ɗoo golle. Eɗen nganndi - [Siyaara Ceerno Saamba Jaadanaa Njaac](https://pulaar.org/siyaara-ceerno-saamba-jaadanaa-njaac/) - Ñalnde alet 04/04/2010 to Juude Jeeri, e gardagol baabakar Njaac, taanum ceerno tedduɗo, iwɗo Ndakaaru ina ardi e seteeji almudɓe e taaniraaɓe e enɗam Ceemo Sammba Jaadanaa. Siyaara oo udditaa ko ñalnde alet waktuuji 10 subaka pawɗo hojomaaji 20. Siyaara oo udditi ko e tawtoreede nelaaɓe laamu Muritani jooɗiiɓe to tundu Baabaaɓe, e nelaaɓe Ceermo - [Njillu Baabaaɓe to hooreejo teddungal.](https://pulaar.org/njillu-baabaaɓe-to-hooreejo-teddungal/) - Ñalnde alet 04/04/2010 waktuuji 5 kikiiɗe sete FƁPM jokkondirii e gooto e hooreeɓe teddungal fedde ndee, hono doktoor Abuu Usmaan Bah. Caggal calminaali e njettoor feewde e makko, sete оо yettinii mo kabaaru peewtudo e keɓtugol galle fedde ndee, weeɗi mo kaayit “ dekere laamu Muritani ciifaaɗo e batu jaagorɗe laamu jooɗinoongu ñalnde alarba 24 feebariyee - [Aamadu Tumaani Tuure : “  ...wonaa laamu tan woni nguurndam !  ”](https://pulaar.org/aamadu-tumaani-tuure-wonaa-laamu-tan-woni-nguurndam/) - Yimɓe fof ina ciftora, Aamadu Tumaani Tuure ina jeyaa e heɓtunooɓе laamu to Mali e hitaande 1991 caggal warngooji e mbeddaaji Bamako. Ko laamɗo kaaɓanooɗo biyeteeɗo Muusaa Taraore ɓe liɓnoo. Nii woni o ardinaa leydi ndii e daawal hakkunde ngal, o yuɓɓini kaaldigal ngenndiwal (29 sulyee haa 12 ut 1991), caggal ɗum o yuɓɓini woote - [Sanɗaaji ndokki en yeru moƴƴo : "Kaaldigal ngam ñawndude luure"](https://pulaar.org/sanɗaaji-ndokki-en-yeru-moƴƴo-kaaldigal-ngam-nawndude-luure/) - "Jam ɓuri Hammadi" ko tiitoonde ndokkuno-ɗen winndannde mbaɗno-ɗen nde hooreejo leydi ɓennuɗo o, hono Siidi wul Sheex Abdallaahi, waɗi diskuur ngam habrude gartugol mooliiɓe. Ko ñalnde aljumaa 29 suwee 2007 wonnoo. Waɗnoo en wiyde noon ko yenaneede wonde ko feere moƴƴere wallitoore tiiɗtinde ngootaagu ngenndi ndi. Ngol ɗoo laawol ne waɗi en wiyde “ jam - [Hoodere moolanaande yiytaama](https://pulaar.org/hoodere-moolanaande-yiytaama/) - Kayre ɓuri koode ganndaaɗe ɗee kala teddude to woɗɗi. Annduɓe ko fayti e kuule kammu (astoronomi) ceediima e lonngorɗe mum en ɓooɗde gaas mawnde, fooynunde (leernde) no feewi, e nder ruulngo wiyeteengo Tarentule. Ina sikkaa hono mayre e teddude meeɗaa yiyeede. ɓe kuutorii ko lonngorɗe teleskop ƴeewirde Orop worgo (ESO), kam e lonngorɗe teleskop biyeteeɗo - [DENTAL UCAD : Pelle etijaaji fulɓe ndentii](https://pulaar.org/dental-ucad-pelle-etijaaji-fulɓe-ndentii/) - Etijaaji janngooji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Seek Anta Joob Ndakaaru ndetinii pelle mumen e dental gootal ngal ɓe inniri Dental UCAD. Ngaal Dental na moofti hannde kala suka pullo e nder jookli Afrik janngoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ndakaaru. AUPLP, MEEF e pelle goɗɗe etijaai fulɓe janngooɓe, pelle etijaaji diiwaan e gure ceertuɗi nanondirii e - [Ɓeto kawgel Fuku winndere : gadanol Afrik, gadanol Espaañ](https://pulaar.org/ɓeto-kawgel-fuku-winndere-gadanol-afrik-gadanol-espaan/) - Koolol 19 kawgel winndere fuku bal joofii e oo alet to Afrik Bannge Worgo. Ko leydi Espaañ nawi kuubeeri ndii (raay o), nde fooli Hollande 1 e 0. E ngel waawi innireede kawgel guleet : Guleet ko Afrik ina yuɓɓina duuɓi 80 nde kawgel ngel fuɗɗii. Guleet ko leydi njogiindi kuubeeri ndii (Itali) e cukko - [Konngol Kajjata Jallo feewde e gardiiɗo hilifaaɓe](https://pulaar.org/konngol-kajjata-jallo-feewde-e-gardiiɗo-hilifaaɓe/) - A jaaraama, hooreejo (Hooreejo Suudu Sariyaaji). Hooreejo hilifaaɓe kadi jaaraama sabu mum jaɓde arde ɗo jaabaade naamnal depitee Muhammed el Mustafaa wul Bederdiin, hay so tawii ko huunde waɗɗiinde mo. Hooreejo hilifaaɓe o hollitii ɗo seedantaagal golle guwarnama mum, en ndokkondirii e makko aadi e saawiyee 2011, so Alla muñanii en, ngam rokkude heen miijo - [Sida : Ko e laawol wonaa](https://pulaar.org/sida-ko-e-laawol-wonaa/) - Batu 18ɓu njowitiingu e Sida jooɗiima to wuro ina wiyee Vienne to leydi Otris, tuggi 18 haa 23 sulyee 2010 . Udiiti ngu ko Kuuɓal Fedde Ngenndiije Dentuɗe e hoore mum, hono Ban Ki Moon. Ko ina wona 20 000 neɗɗo ina tawtoraa : karalleeɓe cellal, wiɗtooɓe, jeyaaɓe e pelle, wonduɓe e rafi o ekn… - [Kuppiraaji kuuraa : Senegaalnaaɓe laawiima](https://pulaar.org/kuppiraaji-kuuraa-senegaalnaaɓe-laawiima/) - Hol ko addi oo fitina ? Jeyi ndee finnere ko caɗeele kuuraa. Ko ina wona dumunna, gila kawgel fuku winndere ɓenni, Ndakaaru e won e nokkuuji Senegaal ndonkii heɓirde kuraa no haanirta nii, ko ina yaha tan, ina arta. Won ɓe keɓataa kuraa hay waktuuji 5 e ñalawma. Seppooji keewɗi njuɓɓinaama. Jeyli kuɓɓaama e mbeddaaji, - [Ɗakkaneede yeeso woɗngo no woorunoo](https://pulaar.org/ɗakkaneede-yeeso-woɗngo-no-woorunoo/) - Tuubaako gooto gondunooɗo e yeeso ñawoowo, ɗakkanaama yeeso neɗɗo goɗɗo. Ɗum woni ko wiyetee geref ko. Ɗum waɗi ko ñalnde 26 e 27 suyee 2010 to Farayse, to opitaal Henri Mondor. Waɗi golle ɗe ko porfeseer Laurent Lantieri. Ɗakkanaa yeeso ngo ko gorko gooto jahroowo e duuɓi 35, gondunooɗo e ñawu ndonaangu, mbaylatnoongu yeeso mum. - [Kaawisaaji : Oto diwoowo Kesum ! ! !](https://pulaar.org/kaawisaaji-oto-diwoowo-kesum/) - So oto waɗtii diwde no wiyetee ? Wonaa ndiwoowa dey ! Ko oto diwoowo tan wiyetee haa hannde. So won hoyɗatnooɓe ɗum, yo ɓe nganndu koyɗol maɓɓe jooni laatoo goonga. So tawii kay ko Amerik koɗɗaa, tawi aɗa jogii yamiroore dognude oto coftal ɓalli. Tawa kadi aɗa jogii kaalis, fotde 150 000 dolaar (fotde 50 - [Nagge pullo haa nder Pari ! (jokkere) Kosam, nagge e debbo](https://pulaar.org/nagge-pullo-haa-nder-pari-jokkere-kosam-nagge-e-debbo/) - E miijo Salamatu Soh, ko debbo pullo woni ɓernde njuɓɓudi renndo fulɓe tuugiingo e calɗi tati : debbo, nagge e kosam. Ko debbo toppitii kosam, waylata ɗum. Miijooji keewɗi ina ngoodi, jwitiiɗi e jotondiral debbo cuɓaaɗo, baawɗo soñtinde sefre nayi : so nayi keewii, kaarii, ɓirii ko heewi, wiyetee ko sabu ɓayre debbo ! Nagge - [Ganndal Kuule Asamaan walla “  Astoronomii ” (3)](https://pulaar.org/ganndal-kuule-asamaan-walla-astoronomii-3/) - Eɗen njokka yaltinde deftere nde musiɗɗo men Umar Abdalla Wele wallifii, yowitiinde e ganndal weeyo. Eɗen njaakorii maa ɗum ɓey dan yimɓe ganndal, hokka ɗum en ɓeydaaɗe faamde taariinde mum en, haa arti noon e “ luggeendi ” walla mbiyen “ niɓɓe kammu ” e kaawisaaji mum. Teskuyaaji mon noon ina coklaa no feewi.Fooyre ɓamtaare Tagoodi naange. - [Muritani Farayse : Holi baɗte piyanɗe jeereende?](https://pulaar.org/muritani-farayse-holi-baɗte-piyanɗe-jeereende/) - Germaneau, ganndiraaɗo laaval reedu... “ Ngoppee haa yawaare laaɓa ” moƴƴaani e baawaaɗo, moƴƴaani kayne e baawɗo. Ngati nde laaɓata nde, tawata baawaaɗo oo maayii, baawɗo oo yooɓiima fiɗtaandu. Holi mo nimsa aranta ? Ellee ko ɗuum ari hakkunde fedde wiyeteende Aqmi e faraysenaajo Miseel Sermanoo ( Michel Germaneau). Caggal nde maslahaa ronkaa, kooninkooɓe Muritani mbaɗdi junngo e - [Aadee en ko majjooɓe ɗoo e duuɓi 100](https://pulaar.org/aadee-en-ko-majjooɓe-ɗoo-e-duuɓi-100/) - Aadee ko ko nattata woodde e winndere he. Alaa ko mbaaw ɗen waɗde hankadi ngam falaaɗe ɗuum. Hankadi ñaawaama ! N o mbaaw-ɗen goongɗinirde kaaɗoo haala ? Jaaynde bayyinnde ɗum nde ko jaaynde ganndal heptinaande. Nde wiyetee ko Australian. Ko kayre bayyini haala ganndo gooto Ostralinaajo biyeteeɗo Frank Fenner, ceedtanaaɗo ganndal ko fayti e “ - [Koorka e nder diine Lislaam](https://pulaar.org/koorka-e-nder-diine-lislaam-2/) - Mbaydiiji koorkaaji Koorka mbaɗɗiika :Ramadaan. Baɗɗagol koorka : ɓuraana e sunna laawɗinii baɗɗagol koorka. Alla wiyi : “ kala e mon jiyɗo lewru, yo o hoor lewru koorka ndu fof. ” SIMOORE 2, AAYE 185. Nelaaɗo (S.A.S.) wiyi : “ jookli lislaam ko joy (5), jookdu tataɓuru ndu ko koorka lewru Ramadaan ”. Koorka lewru Ramadaan ndu ko - [Ciftoren Abuu Usmaan BAH](https://pulaar.org/ciftoren-abuu-usmaan-bah/) - Doktoor Abuu Usumaan Bah, ngenndiyan ke jankiniiɗo Ñalnde alkamiisa 03 suwee 2010, Fulɓe mbaasii Jaalal mawngal hono Abuu Usumaan Bah, jeyaaɗo to Baabaaɓe looti. Ko ɗo e lopitaal mawɗo o sankii caggal nde rafi cellal makko ɓeydii tiisde. Ko ñalnde heen, o nawtaa Baabaaɓe, ko toon o wirnoyaa. Jubbannde e nguurndam Bah Abuu Usumaan. Bah - [Hol ko woni AQMI?](https://pulaar.org/hol-ko-woni-aqmi/) - AQMI jibinaa ko caggal naatgol GSPC e nder Al Kayda mo Ben Laaden. GSPC ko fedde jihaadi Alaserinaare sosaande e hitaande 1996, e sahaa nde GIA (Goomu Lislaam njogitiingu, hono Groupe Islamique armé). Caggal nde ngu naati les wimmbo Al Kayda, ngu sarii e nder diiwaan Saahal oo kala, gila Muritani haa Niiseriyaa, ƴaaŋan maa - ["Naam golluuji” Al Kaydaa mo Magreb](https://pulaar.org/naam-golluuji-al-kaydaa-mo-magreb/) - • Ñalnde 26 mars 2007, konu Alaseri ummini wolde mawnde feewde e fedde nde e nder diiwaan biyeteeɗo Bejaya ngam muumtude terɗe GSPC. Ɓe kuutorii diwooje e saaruuji. Hade ɗum tawi ɓe tampinii leydi ndi. Tuggi abriil haa desammbar ndeen hitaande, fedde nde gunndiima laabi keewɗi joɗnde guwarnama Alaseri e lappol persidaa Butefliika, Diiso Doosɗe, joɗnde - [Yeewtere heewnde faayiida](https://pulaar.org/yeewtere-heewnde-faayiida/) - Ko daartol sagata gorko janngoynooɗo caggal leydi, waɗi toon duuɓi e kitaale. Nde o arti cuuɗi maɓɓe, o noddi jinnaaɓe makko, o wiyi ɗum en omo jogii naamne tati. Omo yiɗi ɓe njiylanoo mo ganndo diine walla ganndo ko o waawi wonde fof. baawɗo jaabtaade naamne makko tati ɗe. Jiknaaɓe mbaɗi laakngal, leydi ndii fof - [Ɓurɓe alduɗe e winnderende](https://pulaar.org/ɓurɓe-alduɗe-e-winnderende/) - Hoore, ko Carlos Slim Helú, Meksiknaajo. Golle makko ko ko fayti e telefonaaji portaabe (cinnde) e nder Amerik worgo. Ngalu makko : 53, 5 miliyaar dolaar (15 246 miliyaar ugiyya). Ɗiɗmo ko BilL Gates, Ameriknaajo. Golle makko ko ko fayti e enformatik. Kanko sosnoo Microsoft, o ƴelliti ɗum. Ko ɓuri heewde e ordinateeruuji winndere nde kuutortoo - [Hooreeɓe leyɗe Ɓurɓe alɗude](https://pulaar.org/hooreeɓe-leyɗe-ɓurɓe-alɗude/) - Bhumibol Adulyadej, laamɗo Taylannde. E nder leydi makko o jaggiraa ko no allayel nii. Kanko woni hooreejo leydi ɓurɗo alɗude. Ngalu makko ina tolnoo e 24 miliyaar Oroo (9 240 miliyaar uguiyya), hay so tawii noon luulndiiɓe mo to bannge politik e leydi ngoongɗinaani ɗum fof ko ngalu makko. Hooreejo leydi ɗiɗmo to bannge alɗude - [Fatumata Daraame (She She Daraame) Sankiima](https://pulaar.org/fatumata-daraame-she-she-daraame-sankiima/) - She she waasii fiɗtaandu mum ñalnde Mawbaare (Talaata 14 Siilto 2010) aksidaa oto hakkunde Jemaa e Muritani (toon o umminoo). Ko kanko wonnoo hoore jirwinooɓe “ la Nuit du Bazin ” ñalnde Aaɓnde (Aljumaa) jamma, kono maayde feriima jontaaɗo joom jamaanu, goram, o haaytii tawtoreede Maanditaare duuɓi capanɗe joy jeytaare. O anndaa tigi rigi ko nde yaltini lefol - [Jokkondiral e Babakar Njac](https://pulaar.org/jokkondiral-e-babakar-njac/) - Bubakara Mammadu Sammba Jaadanaa Njaac ko taani mum Ceerno Sammba Jaadana Njaac mo Gawdal Kooɗli. Ko kanko yuɓɓini Siyaara baɗanooɗo e nder lewru Abiriil yawtundu ndu, ñalɗi 5 et 6. O jooɗii hannde o ko to saare Ndakaaru. Fooyre Ɓamtaare jokkondirii e makko caggal nde o arti Ndakaaru. Ko ɗum min kaaldi e makko. Fooyre - [Ñalɗi heblo informatik](https://pulaar.org/nalɗi-heblo-informatik/) - Huunde e terɗe yiilirde ngenndiire Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani ummaniima janngude huutoraade ordinateer. Ina wayi no ɓe puɗɗiima ngoon heblo ñalnde alkamiisa 2 settaambar 2010. Ngal ɗoo daawal heblo gadanal joofata ko ñalnde aset 4 settaambar 2010. Ko ɓuri teeŋtude e heblo ngo ko e Pulaar waɗetee. Tuugnorgal ngal ko : anndude ordinateer e taariindi - [Jokkondiral e Katante Leñol](https://pulaar.org/jokkondiral-e-katante-lenol/) - Fooyre Ɓamtaare heɓii jokkondirde e gooto e ngenndiyankooɓe leñol, e sahaa nde yillii Likseyba Gorgol, njillu musidal makko е ngenndiyankooɓe terɗe catal F.Ɓ.P.M. to Likseyba e Fedde Tiimtimaare e pelle pine daraniide ɓamtaare. Fooyre Ɓamtaare : hol to njeye-ɗaa e gure men Fuuta ?Katante leñol (KLñ) : mi yettiima aan jooɗaniiɗo Fooyre Ɓamtaare (F.Ɓ.), dokkuɗo mi fartaŋŋe waawde - [Hakkunde ceermo e cooloo](https://pulaar.org/hakkunde-ceermo-e-cooloo/) - Ko kamɓe ɗiɗo koɗdunoo e suudu wooturu, ceerno oo noon ina wondi e almudɓe mum. So ɓe pinii tan, kamɓe fof ɓe ndawat, so ɓe njoftii, ɓe ngarii e lelaade, Ceerno o wiya almudɓe mum : “ So oɗon leloo, gooto e mon fof yo janngu Faatiha e simoore, tuuta ejuuɗe mum, mooma e yeeso mum, leloo, - [Ñalnde mbootu (kaffaar) waɗti safrude](https://pulaar.org/nalnde-mbootu-kaffaar-waɗti-safrude/) - Baawɗe Alla, booti, ko wiyetnoo “hoddiiɓe bonɓe ”, ina mbaawi wontude safaara keewɗo faayiida. Ko ɗum woni ko kippu annduɓe wiɗtooɓe, wonɓe to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Nottingham to Angalteer, kabri ñalnde 6 settaambar 2010. Ɓe njiytii ko ina wona molekilaaji jeenay ceertuɗi e nder ngaanndi e ciirte (ciirtol) ɗaɗi tino booti e teŋke. Geɗe tookaaɗe wonande bakteriiji - [Ganndal Kuule Asamaan walla "Astoronomii" (4)](https://pulaar.org/ganndal-kuule-asamaan-walla-astoronomii-4/) - Eɗen njokka yaltinde deftere nde musiɗɗo men Umar Abdalla Wele wallifii, yowitiinde e ganndal weeyo. Eɗen njaakorii maa ɗum ɓeydan yimɓe ganndal, hokka ɗum en ɓeydaade faamde taariinde mum en, haa artinoon e "luggeendi" walla mbiyen "niɓɓe kammu" e kaawisaaji mum. Teskuyaajimon noon ina coklaa no feewi. Fooyre Ɓamtaare Fiyaaku tagofeere MaarsNgoɗɗeeki hakkunde Maars e - [Ƴiiwoole : majje, digaali, manaango](https://pulaar.org/ƴiiwoole-majje-digaali-manaango/) - Ñalnde 10 settaambar 2010, jamma juulde koorka, manaango yanii saraaji Waad Naaga, wari ɗoon ñaawoowo gardinooɗo Ñaawirde Njeeygu Nuwaasoot (Tribunal commercial de Nouakchott) hono biyeteeɗo Muhammed Abderahmaan wul Ahmed Saalem. Ɓooyaano ko o toɗɗaa e oon poosto, sibu o suwaano hay ƴettude golle. Sinno ko Haalpulaar en, wiyetee ko “ ɗum ardaani mo malu ”. Ko e - [Al-Qaydaa Magreb lislameejo (AQMI) : Holi kamɓe](https://pulaar.org/al-qaydaa-magreb-lislameejo-aqmi-holi-kamɓe/) - Al-Qaida to Magreb lislameejo ko njuɓɓudi lislameeri njogitiindi ummoriindi to Alaseri. Fedde nde wiyetenoo ko Goomu Salafiiwu waaju e hare woni ko anndiranoo “ Groupe salafiste pour la prédication et le combat(GSPC) ” e ɗemngal Farayse walla, e ɗemngal arab : “ al-jamaa atulsalafiyyatu lil-dawatiwal-qitaal ”. Nde wayli innde mayre ko ñalnde 25 saawiyee 2007 ngam wontude AQMI. Ina wiyee - [Huunde e geɗe Tuunus](https://pulaar.org/huunde-e-geɗe-tuunus/) - Leydi Tuunus ɓuri leyɗeele Magreb fof famɗude wertallo. Ndi heedi ko hirnaange Afrik, heedi ndi e Orop tan ko 140 kiloomeeteer, tolnde kanaal Sisil. Heedi ndi bannge hirnaange ko Alaseri (ɗe ndenndi keerol ngol njuuteendi mum tolnii e 965 km), bannge fuɗnaange worgo ko Libi (ɗe ndenndi keerol ngol njuuteendi mum tolnii e 459 km), - ["SEA" Wallitii F.Ɓ.P.M. kabirɗe](https://pulaar.org/sea-wallitii-f-ɓ-p-m-kabirɗe/) - Ñalnde alkamiisa 20 saawiyee 2011, Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani heɓii ballal ummoraade e Fedde wiyeteende “ Solidarité et Education en Afrique ”. Ardii ndeen Fedde ko gooto e ɓiɗɓe yummiraaɓe men taccinanooɗo, gonɗo hannde to leydi Farayse, ine wiyee Ibraahiima Jaawanndo Njiim. Ko kanko kadi jeyi sabaabu ballal ngal. Ballal ngal ko ordinateeruuji ɗiɗi e ko - [Baydi Kacсe Раam е Abel Sander...](https://pulaar.org/baydi-kacсe-раam-е-abel-sander/) - Laam Tooro Sidiki Sal laamiima Diiwaan Tooro duuɓi joy, tuggi hitaande 1662 haa hitaande 1667. Koloñaal en mbari mo ko ñalnde 10 settaamburu 1690, e nder wuro Podoor, caggal nde Baydi Kacce Paam felli kumaandan Serkal Podoor, hono Abel Sanndee. Aguyaaji ndillii ! Aguyaaji ndillii ! Aguyaaji ndillii, sagataaɓe ngummee. Baydi Kacce Paam ne jibinaa ko e - [Hakkille ina waawi "marde" muuseeki](https://pulaar.org/hakkille-ina-waawi-marde-muuseeki/) - Baɗte muuseeki yeewndanooma e dow jaaynoowo gooto. Nde o jangtotoo ɗum e winndannde, o fuɗɗorii ko wiyde “ Ау ! Mi yuwaama meselal hakkunde sengene e nguru feɗeendu am wordu. Kono, ɗo lappinoo-mi ɗo, mi fooɗtaani (artiraani) junngo am, mi dillaani, hono no jarribotooɓe ɓe mbiyrunoo kam nii. Miin fof e tinde muuseeki nde njuwetee-mi nde, - [Nguurndam haa cay](https://pulaar.org/nguurndam-haa-cay/) - Ko goonga wonande juulɓe, walla nii ko ɓuri heewde e diineeji, nguurndam ina woodi, kono huunde fof ina jogii ɗo haaɗi, ko ko maayata. Guurɗo fof ko maayoowo, hay so tawii maa yimɓe ummitoyo. Ko kaalaten ɗoo ko, ko taawilaaji annduɓe е geɗe ɗe miijotoo. Eɓe miijoo, e yeru, mbele ɗoo e yeeso, e fawaade - [Kewu to duɗe Alfalla](https://pulaar.org/kewu-to-duɗe-alfalla/) - Article Ɓesngu Alfalah dariima darnde tiiɗnde sadnde, gila ɓesngu Alhajji Mahmuud Umaar Bah, rewɓe e worɓe, almudɓe duɗal ngal mawɓe e sukaaɓe haa e banndiraaɓe e musidal ɓadtingal, alaa keddiiɗo. Galle mawɗo oo e dingiral duɗal ngal ndonku nawdude jamaanu, hakke e keewal yimɓe (fotde 315). Seernaaɓe fulɓe mawɓe, en teskiima heen Ceerno Haamiidu Baal, - [Ciftoren Alhajji Mahmuud Bah](https://pulaar.org/ciftoren-alhajji-mahmuud-bah/) - Ciftoren, eɗen poti siftorde ko hikka waɗti duuɓi 33 ko lampa diine mawka, annoore ganndal seedtinnde, timmoode waliyaaɓe laaɓtunde hono Alhajji Mahmuudu Bah Jowol (yo yurmeende Alla won e makko) ruttinoo e joom mum, ñalnde 04 lewru siilo hitaande 197ɓ. Ciftoren, eɗen poti siftorde ko kanko wonnoo mo annduɓe mbiyatnoo Liwal-Barooɗe udditnongal duɗe Alfalah e - [Udditirka "Biladi" : Ɓataake Ben Aali feewde e Wul Abdel Asiis](https://pulaar.org/udditirka-biladi-ɓataake-ben-aali-feewde-e-wul-abdel-asiis/) - Musiɗɗo jahdiiɗo njogitaari, kaaldirtu-mi e maa ko no neɗɗo haaldirta e mo woowi nii, nde tawnoo ko miin heccu ma, miin kadi idi ma e garaad seneraal oo, kam e golle hooreyaagal leydi. Laabi ndew-ɗen ɗi ina nanndi no feewi, yanti heen, ko aan woni hooreejo leydi cakkitiiɗo yillaade mi. Balde tati tan, caggal nde - [Ganndal Kuule Asamaan walla "Astoronomii" (5)](https://pulaar.org/ganndal-kuule-asamaan-walla-astoronomii-5/) - Eɗen njokka yaltinde deftere nde musiɗɗo men UmarAbdalla Wele wallifi, yowitinde e ganndal weeyo. Eɗen njaakorii maa ɗum ɓeydan yimɓe ganndal, hokka ɗum en ɓeydaade faamde taariindi mum en, haa arti noon e "luggeendi" walla mbiyen "nibɓe kammu" e kaawisaaji mum. Teskuyaaji mon noon ina coklaa no feewi.Fooyre Ɓamtaare Tagopeeje Mawɗe. Fiyaaku Tagofeere Uraanus. Tagofeere - [Muhammed Buwasiisi naatii daartol](https://pulaar.org/muhammed-buwasiisi-naatii-daartol/) - Taarek Buwasiisi, lollirɗo Muhammed Buwasiisi jibinaa ko ñalnde 29 marse 19ɓ4. O sankii ko ñalnde 4 saawiyee 2011. Kanko woni Tunisinaajo, jeeyoowo jirlotooɗo duppunooɗo hoore mum ñalnde 17 desammbar 2010, ngam wartaade, sabu mette heewtude ɗum. Ko ɗeen golle njibini waklitere Tunisi addannde persidaa Ben Aali woppude laamu, dogi mooloyii to Sawuud. Ko o ɓiy - [Henndu ndimaagu wuttii](https://pulaar.org/henndu-ndimaagu-wuttii/) - Bayyingol jaaynde wiyeteende WikiLeaks telegaramuuji ummoriiɗi e ammbasaad Dental Amerik to Keer, ceedtii tan ko ko yimɓe fof nganndunoo. Kamɓe fof noon e anndunoode ɗuum, haɗaano ardiiɓe leyɗe hirnaange (haa arti e laamu Sarkoosi) mantude “oo musiɗɗo jaɓanɗo hirnaange”, tawi noon alaa fof ko ɓe ndesanta golle bayɗe noon to Iraan. Ndee ɗoo fenaande fuŋŋiniinde - [Miijo Kaddaafi e waklitere Tuunus](https://pulaar.org/miijo-kaddaafi-e-waklitere-tuunus/) - Nde Ben Aali dogi ndee, Kaddaafi wiyiino “ Tuunus waawaa dañde ko ɓuri Ben Aali ”, o ɓeydi heen “ ko Ben Aali woni haa hannde hooreejo dagiiɗo leydi Tuunus". E nder yeewtere nde o waɗdi e tele biyeteeɗo Nesma, Kaddaafi haalii goɗɗum e ɗee ɗoo balɗe, so wiyde “ hay gooto waawaa luulndaaɗe yiɗde ɓesngu Tuunus. ...So tawii - [Laamu Ben Aali : kiiɗal e piggal](https://pulaar.org/laamu-ben-aali-kiiɗal-e-piggal/) - Ben Ali jibinaa ko e hitaande 1936. Jinnaaɓe makko ngonaano alɗuɓe. Nafi mo, ko ko nafnoo ɓeen sukaaɓe Aarabeeɓe waasnooɓe, suɓinooɓe naatde larme, kuutorii petelaaji ngam heɓtude laamu, gila noon e Naseer, Hosni Mubaarak, Bumejeen, Haafed el Asad, Saddaam Huseyn, Kaddaafi, kam e koninkooɓe Muritani. Nde Tuunus heɓi hoore mum o neldaa Saint Cyr janngoyde - [Tuunus haa Misra, henndu ndimaagu wuttii](https://pulaar.org/tuunus-haa-misra-henndu-ndimaagu-wuttii/) - To Keer, leydi Misra, ñalawma aljumaa 2ɓ saawiyee 2011 oo, ko gulɗo no feewi : ko ɗum addani persidaa Hosni Mubaarak yamirde ndeenka konu wonande jammaaji ɗii. Ina wiyee, walla nii yimɓe aduna oo kala mbaawii seedaade ɗum e tele Jasiira, soldateeɓe ɓe e seppooɓe ɓe ina kollita cehilaagal hakkunde mum en. Mbele jogoraani ɓurde ɗoon ? - [Cellal : Njegenaawe, sabbundu ñoŋkoto](https://pulaar.org/cellal-njegenaawe-sabbundu-nonkoto/) - Muumaa njegenaawe, ko konngol cifotoongol huunde yooɗirnde dow, kono tawa so a humpitiima ko woni nder mum koo, a añtat. Waɗi noon, alaa fof ko loowetaake e njegenaawe, gila e tekke, laaɓde e tunwuɗe, haa e cetetine leɗɗe, walla, ko wattindii koo, epoos. Eɗen paama tan, hay so boowal njegenaawe sinkete, suɗee, to nder too, - [Kofi Anan ñiŋii no feewi ngayɓeela leyɗe galduɗe yiɗde heɓtude leyɗeele ndema](https://pulaar.org/kofi-anan-ninii-no-feewi-ngayɓeela-leyɗe-galduɗe-yiɗde-heɓtude-leyɗeele-ndema/) - Ko ñalndė aset 25/06/11 to Room, o haali ɗum. O wiyi wonde leyɗeele mawɗe ɗee njaɓaani gollodaade ngam huuñtude caɗeele nguura. Ɗe ngoni boom ko e teeɗanaade heɓtude leyɗeele ndema leyɗe baasɗe ɗee. E miijo makko “mbayliigu ngonka weeyo, addanii caɗeele nguura wonde geɗal ɓurngal teeŋtude e yonta men hannde oo ”. Kofi Anan, wonande yejjitve, - [Njillu Sifaa to Kayhayɗi](https://pulaar.org/njillu-sifaa-to-kayhayɗi/) - Sifaa hanki pinal hannde, ko fedde nde wonaa laamuyankoore hirjinoore, siftinoore, tintinoore, rewrude e tinndinooje, daraniinde siftinnde leñol e famminnde ngol caɗeele dookɗe renndo, e reentinnde ɗum en, e weytinnde, e yejjitinnde ɗum en mette walla siftinnde ɗum en nguurndam hanki. Ko yimɓe fof ndenndi, njeydi Sifaa. Nde faltaaki hay leñol gootol, haa teeŋti e - [Ngaynaaka : Nde weli ndee, Ngatamaare e morso](https://pulaar.org/ngaynaaka-nde-weli-ndee-ngatamaare-e-morso/) - NGAYNAAKA Jooni naaten e ngaynaaka ; naatiren ñalnde ngatamaare. Ngatamaare, ko ñalawma mawɗo e nder remooɓe e aynaаɓе. Ngatamaare ko ƴiiwoonde mawnde, seerndunde ceeɗu e ndunngu. Nde heewi ardude ko jamma ; hay sinno ende ara ñalawma ne heewaani. Ko nii kay nde sifortoo. So yahii haa ceeɗu daasiima, demminaare ndee ariima, demini ceettel yettiima, aynaaɓe puɗɗiima - [Ganndal Kuule Asamaan walla "Astoronomii" (8)](https://pulaar.org/ganndal-kuule-asamaan-walla-astoronomii-8/) - Deftere nde musiɗɗo men Umar Abdalla Wele wallifii, yowitiinde e ganndal weeyo, joofii ɗoo. Eɗen njaakorii ɗum ɓeydanii yimɓe ganndal, hokkii ɗum en ɓeydaade faamde taariindi mum en, haa artinoon e "luggeendi"walla mbiyen "nibɓe kammu" e kaawisaaji mum. Eɗen mbasiyoo banndiraaɓe men humpitiiɓe fannuuji ganndal goɗɗi nde ñemmbata Umar Abdalla Wele, mo njettaten kaaɗdi njettoor, - [MBasu Ñaŋ waɗii yeeweende](https://pulaar.org/mbasu-nan-waɗii-yeeweende/) - Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani e denndaangal juɓɓule mum, gila e Yiilirde mum ngenndiire, haa e cate mum, e denndaangal terɗe mum, ina nelda denndaangal fulɓe ɗo mbaawi wonde kala, haa arti noon e ɓesngu Senegaal, e ɓesngu makko kanko cankiiɗo oo, duwaawu sabu cankagol Usmaan Ñaŋ lollirɗo Mbasu Naŋ. Mbasu ruttii e joom mum - [Tinndol : 'Ɓuri bonɗe fof ko "fuuyre"](https://pulaar.org/tinndol-ɓuri-bonɗe-fof-ko-fuuyre/) - Aduna ko ñalɗi e ñalaaɗe, saanga e saangaaji e nder Afrik bannge hirnaange, suka gorko jontuɗo waɗde hoɗannde, waɗi sahaa gooto o ari e baaba makko o wiyi : “ debbo mo njiɗ-mi resde no feewi ”. Baaba makko wiyi mo “ ɓiyngel am, reento, so aɗa resa debbo dey yo a taw aɗa anndi jikku mum ” ! Вiɗɗo - [Konngi kanกูe kebaadi e Abdullaay Al Hajji Umar Deh (3)](https://pulaar.org/konngi-kanกูe-kebaadi-e-abdullaay-al-hajji-umar-deh-3/) - Al Hajji Umar Deh, yo yurmeende Alla won e mum, wona e maayɓe juulɓe kala, konngi ɗi o ronti e jinnaaɓe makko. ✓ O wiyi : “ wondiiɓe aduna ko njeenayo : Heen tato, so njiɗii ma, yiɗ ɗum en ; so ngañii ma, yiɗ ɗum en ; Hen tato so njiɗii ma, yiɗ ɗum en, so ngañii ma, añ ɗum - [Ɓataake feewde e Fooyre Ɓamtaare](https://pulaar.org/ɓataake-feewde-e-fooyre-ɓamtaare/) - Ɓataake teddungal e musiɗɗaagu feewde e hooreejo goomu kumpital jaaynde Fooyre Ɓamtaare, hono Bookara Aamadu Bah Miɗo salmina on, miɗo juuroo on. Oo ɗoo ɓataake onon musidɓe daraniiɓe wuurnude e laynude e ɗemngal Pulaar rewrude e binndi jaaynde winndaande, yo Alla yottin payndaale ! Miɗo anndina on min ngartii ɗoo e leydi Muritani, ñalnde alkamiisa - [Jikku yonta : On maayii, maayɓe ngarii e mon !](https://pulaar.org/jikku-yonta-on-maayii-maayɓe-ngarii-e-mon/) - Damien Glez, ko natoowo, natanoowo jaayɗe. Iwdi makko ko Burkinaa, kono o jeyaa ko Farayse. Ko kanko nati natal njiyaton ɗoo ngal. Natal ngal hollata ko junngo maayɗo ina yalti e aññeere, ina waɗa amwolon e kees woote, ɗum woni ina woota. Kono o faccirii winndannde makko. O idii ko hokkude Biraago Joop goonga. Ko - ['Ɓataake jowitiiɗo e binnditagol Feewɗee Jaagorɗo Geɗe nder Leydi e Bellitgol](https://pulaar.org/ɓataake-jowitiiɗo-e-binnditagol-feewɗee-jaagorɗo-geɗe-nder-leydi-e-bellitgol/) - Muujibu : Binnditagol yimɓe Aan JaagorɗoE min pooɗta hakkille maa e sifaa jooɗtoriɗɗo no binnditagol yimɓe e karnal Etaa Siwil waɗirtee e nder Mukaataaji Nuwaasoot, tawi ko e nder leydi ɗo ujunnaaje ujunnaaje yimɓe mbillanoo, taccinaa, koynaa, mbiyaa njeyaaka e leydi, sabu tan ngonaa safalɓe. Gila e fuɗɗoode golle ɗee, min mbinndiino petisiyoŋ, min kuutorii kadi - [Ban Ki-Moon toɗɗitaama](https://pulaar.org/ban-ki-moon-toɗɗitaama/) - Koolaaɗo Kuuɓal Fedde Ngenndiije Dentuɗe, hono Ban Ki-Moon, toɗɗitaama yo ardo Fedde ndee, duuɓi joy garooji ɗii, tuggude 1 saawiyee 2012. Omo yahra hikka e duuɓi 67 ; o meeɗiino wonde jaagorɗo geɗe jaltuɗe leydi Kooree Worgo. Ɗum bettaani nde tawnoo alaa kanndidaa goɗɗo woodnoo. Ko leyɗe 15 jeyaaɗe e Goomu kisal Fedde ndee pelliti ɗuum, - [Winndannde Senngoor hesere](https://pulaar.org/winndannde-senngoor-hesere/) - Ko yiytaa koo, ko huunde maantinnde no feewi. Winndaande ndee ko ceedtagol Leopool Sedaar Senngoor, hooreejo gadano leydi Senegaal. О winndi ɗum ko e Wolde Adunaare ɗiɗmere. Ko kelle jeeɗiɗi, ɗo o sifotoo no konuuji koloñaal ngonirnoo nder tuddule gonɗe Farayse, hakkunde 1940 e 1942. Winndaande ndee ɓooyii jooɗaade nder Duttorɗe Ngenndiije to Pari, kono - [Ceerno Siidi](https://pulaar.org/ceerno-siidi/) - Won jaaynde winndunoo ko ɓooyaani koo, wonde Siidi wul Seek Abdallaahi, caggal nde woppi laamu, hootii Lemden, waɗaa toon Almaami jumaa wuro ngoo. Enen ɗum haawaani en, sibu eɗen njenanaa ko o juulɗo. So en mbiyii juulɗo, wonaa tan biyoowo ina goongɗini Alla, ina juula ina hoora, ina sakkoo, ina muddoo. Alaa, wonaa ɗuum tan. - [Feere Abdullaay Wad : Senegaal jaɓaani](https://pulaar.org/feere-abdullaay-wad-senegaal-jaɓaani/) - Ñalnde alkamiisa 23 suwee 2011, ɓesngu Senegaal hollitii ko kam tami fiyaaku mum. Waɗi ɗum ko Wad haaɗnii lamdam. Ñalnde fof kesum, ñalnde fof feere, maa wood nde joofi. Hankadi eɗen mbaawi wiyde joofii, joofanii Wad. E seppooji baɗɗi ɗii, yiyaama heen “ Wad dégage ! ” Ɗum noon, so Senegaalnaaɓe muñanii mo haa woote, hay dara o - [Asammbele : Naamnal Kajjata Maalik Jallo, jowitiingal e binnditagol feewde e jaagorɗo geɗe nder leydi.](https://pulaar.org/asammbele-naamnal-kajjata-maalik-jallo-jowitiingal-e-binnditagol-feewde-e-jaagorɗo-geɗe-nder-leydi/) - E tonngooɗe yawtunde ndee en mbiyiino heen “ hikka asammbelel yeewta ”. Ɗum laatiima, sabu naamde keewɗe ɗe ardiiɓe laamu nguu naamnaa. Eɗen njaltina ɗoo naamnal Kajjata Maalik Jallo huccinnoo e Jaagorɗo geɗe nder leydi, jowitiingal e binnditagol gonangol ngol. Ko ñalnɗe 11 suwee 2011 wonnoo. Naamnal jangtangal ngal depitee Kajjata Maalik Jallo huccitini e jaagorɗo Geɗe - [Hol ko woni bakteri ?](https://pulaar.org/hol-ko-woni-bakteri/) - Bakeri ɓanel Bakteri ko tagoore nde yiyotaake e yitere. Mawneeki mum ko mikroŋ (tolno tekkeendi leeɓol (milimeeteer) peccangol laabi ujunere). Ɗum noon yiyotaako so wonaa e lonngorɗe (microscope). Innde bakteri ndee, e lasli, firata ko ɓanel (batonnet), mbiyen ɗum waɗde “ ɓanere ”, so heewii “ ɓane ”. Ɓanere ko kullel baɗngel toɓɓere wootere, nde alaa aaludere, - [Ko woni Escharichia Choli ?](https://pulaar.org/ko-woni-escharichia-choli-2/) - E. Choli ko bakteri taweteeɗo e dolirgol jawdi ngaaƴtotoondi. So jawdi ndi jaañtii ngel yaltida e dubuuje mum, ngel saroo e diƴƴe e ñaamndu. So neɗɗo ñaamii ndiin ñamri tawi defaaka walla ɓenndaani, ina waawi ngel naata e mum (teewu, kosam ɗam fasnaaka, legimaaji kecci, ndiyam ɓiɗɓe leɗɗe keccam ekn…). Omo waawi kadi raaɓrude ummaade - [Binnditagol : Enen fof ko en arani en !](https://pulaar.org/binnditagol-enen-fof-ko-en-arani-en/) - E sifaa no binnditagol yimɓe ngam keɓgol kaayitaaji keɓtinirɗi tuugiiɗi e ɓetonguurki ina faayni mi. Ina saɗi e men jogorɗo daɗde e tame sarɗiiji lelnaaɗi ngam seerndude Muritaninaaɓe e lasli e ndoom-ndoomki leƴƴi tumarankooji. Halfinaaɓe etaa siwil, e gardagol Juɓɓinoowo Gardiiɗo Kuftodinɗo hono Mrabih ciftinii ɗum yontere ɓennunde ndee e tele, wondude e pellital ŋeerngal : - [Dartagol naatgol koloñaal e Muritani (3)](https://pulaar.org/dartagol-naatgol-kolonaal-e-muritani-3/) - Jibinannde Afrik, Asii, Amerik latin, nde imperiyaalal feeñi, ine naatani jiimde aduna oo kala, dartiima, haɓaa, haɓtii haa nde poolgu añɓe darni koloñaal e ɗeen leyɗeele. Jibinannde Muritani wonaani sara e ɗiin kareeli. Kono ndeen, nde tawnoo leydi men wonaa leydi ndentundi, ndi laamu ngootu, njiimaandi ngootiri, Muritaninaaɓe kaɓtii ko ina ceerti, moni fof bannge - [Darnde rewɓe e nder rendo men](https://pulaar.org/darnde-rewɓe-e-nder-rendo-men/) - Tuggi ko e galle : Debbo ina foti daraade e nder galle mum, to banngе njuɓɓudi mum : omo foti foti anndude ko woodi e ko wodaani, sibu waawde wallotirde e jom galle ngam nguura yuɓɓa waasa waɗande ɓe caɗeele. To bannge laaɓal nder haa е boowal. Gila ko ñaametee haa e ko yaretee, to jooɗetee, - [Ñalngu pulaagu to leegal El Mina](https://pulaar.org/nalngu-pulaagu-to-leegal-el-mina/) - Aset 09 suliyee 2011, leegal El Mina finiri, ñalɗi , hiirdi ko fuutankaagal, tawi yuɓɓini nguun ñalngu pulaagu ko Catal El Mina, gootal e Cate Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani. Ñalnde heen subaka, tuggi waktu 11h haa hedde waktu 1h 30, ko seppo ngam hollirde finaa-tawaa fulɓe. Idii yettaade e seppooɓe ɓee ko Goomu Ɓamtaare - [Fedde Cifti e Daari dañii duuɓi 7](https://pulaar.org/fedde-cifti-e-daari-danii-duuɓi-7/) - Cifti e daari ko e coñce fulɓe jeyaa ko laawol ngol mawɓe men cuɓii ngam weytinde koye mumen e sahaa nde ngoni e poofte, kadi ko laawol nehirgol sukaaɓe fuutankooɓe ko fartaŋŋe mo mawɓe men mbeytiniratnoo renndo fuIɓe Muritani subaka kala (yo Alla ɓuuɓan mo) oon woni Aamadu Saar mo Rajo Muritani ko e ndeen - [Sudaan Worgo, leydi mbaɗtundi 193](https://pulaar.org/sudaan-worgo-leydi-mbaɗtundi-193/) - Leydi kesiri jibinaama ñalnde 9 sulyee 2011, ndi wiyetee ko Sudaan worgo. Kayri woni leydi 54ɓiri Afrik walla 193ɓiri ndi Fedde Ngenndiije Dentuɗe heɓtini. Ɗum ko caggal nde ɓesngu mayri diisnaa, naamndaa, rewrude e referaandoom, mbele ina yiɗi walla alaa, heɓde hoore mum. Ndeen woote njuɓɓinanoo ko tuggi 9 haa 15 saawiyee 2011. Fotde miliyoŋaaji - [Ɓaleeɓe Amerik ɓuri waawde wuurde ko e nder kasoo](https://pulaar.org/ɓaleeɓe-amerik-ɓuri-waawde-wuurde-ko-e-nder-kasoo/) - Ko teskuya : wonde ɓaleeɓe Amerik wonɓe e kasoo, ɓuri wonɓe boowal ɓee, famɗude ko keɓata won ɗiin ñawbuuli barooji. Wonande raneeɓe ɓее, huunde ndee ko ko weñcitii, sibu raneeɓe wonɓe e kasoo ɓee, ɓuri yaawde rafeede e wonɓe boowal ɓee. Wiɗto ngoo waɗaa ko e 100 000 neɗɗo, worɓe yahrooɓe hakkunde duuɓi 20 e - [Pecce ngaynaaka](https://pulaar.org/pecce-ngaynaaka/) - Jokkere winndannde Aamadu Aan (Deftere "Maanditorde annde e pine Pulpule hirnaange Afrik") En naatii e ndunngu ; en naatirii fecсude ngaynaaka, haa ceernden, mbaɗen ɗum pecce ; ceerndiren feccude aynaaɓe e lelnude jamanuuji ngaynaaka ; ngannden gaynaako e gaylinke, e hol ko woni boowal ngaynaaka, sabi ngaynaaka ne woodi agayaagu, kam e wiidooji. Agayaagu ko ɗanngal ngaynaaka tawa - [Kawase tunwuɗe : Wilde ɓowɗi haawniinde](https://pulaar.org/kawase-tunwuɗe-wilde-ɓowɗi-haawniinde/) - Ina gasa, ɗoo e janngo mo woɗɗaani, kawase tunwuɗe mbaɗta naftoreede. Won Goomu annduɓe to Tansaani, to Duɗal na wiyee Ifakara Health (toppitiingal ko fayti e cellal) yiyti wilde tuufirde ɓowdi haawniinde. Habri ɗum ko jaaynde “Washington Post”. Ndeen wilde, ceŋdi mum, ko henndu luuɓndu koyɗe tunwuɗe ngam fooɗde koowooje, wara ɗum en. E fawaade - [Ñalawma pinal Jowol to Farayse](https://pulaar.org/nalawma-pinal-jowol-to-farayse/) - Ñalnde hoore biir 9 lewru morso hitaande 2011, to wuro Nuwaasi le Sek, Jowol Sahre yuɓɓinii ñalawma pinal, e tawtoreede gure keewɗe. Fuɗɗi ko subaka waktu 10ɓo haa waktu 23ɓо jamma. Jowol noon so en kaalii ɗum alaa e sago kaalen to heedi. Pulaar wiyata hay mo sahre woni ko e leydi yiyaani mbaroodi, nanii - [Haddaade ngam faddaade Sidaa](https://pulaar.org/haddaade-ngam-faddaade-sidaa/) - Hay gooto waawaano miijaade ɗum ko ina wona duuɓi sappo. Kono ɗum waɗtiino miijeede ko ina wona duuɓi joy. Ko ina wona duuɓi tati, yimɓe mbaɗtiino wiyde wonde “Ɗum dey ina haandi e jarribeede kono ina metti siynude”. Kono ñalnde 22 sulyee 2011, sikkeeji nattii woodde heen, sibu ñalnde heen, to Pottital Adunankeewal jowitiingal e - [Nafisatu e Dominik : Seeɗa ina bonna ko heewi](https://pulaar.org/nafisatu-e-dominik-seeɗa-ina-bonna-ko-heewi/) - Ñalnde 14 mee, caggal nde debbo peewnoowo cuuɗi otel wullitii wonde gorko gooto yanii e mum. Ine wiyee wonde, nde o haalata ɗum ndee, hay gooto sikkitaaki mo, hakke no jangtawol makko ngol wayi nanndude e goonga. Kadi, hay so a yiyii mo tan, mbiyataa ko o neɗɗo juulɗo, mo a haandintaa e fenaande. Kadi, - [Duuɓi nay, hakkille juɓɓuɗo](https://pulaar.org/duuɓi-nay-hakkille-juɓɓuɗo/) - Wiɗtooji annduɓe mbaɗi e dumunnaaji ɓennuɗi ɗii, ina kollita wonde sukaaɓe yahrooɓe duuɓi 4 haa joy, miijortoo ko no annduɓe siyaas miijortoo nii. Ɗum feeñi ko e jaaynde siyaas wiyeteende Nature. Ɗuum ɗoon firtaani kamɓе e ɓeya poti ganndal, alaa. Ɗum firti ko mahngo ngaandi maɓɓe e sifaa no ɓe ngollirta so ɓe kawrii e - [Duuɓi 10 ko Demmboo yalti aduna](https://pulaar.org/duuɓi-10-ko-demmboo-yalti-aduna/) - Ngam mawninde nguu ɗoo ñalngu sunu wonande muritaninaaɓe kala, ɓesngu Usmaan Muusaa Jagana (Yo Alla yurmo mo yaafoo mo) yuɓɓinii hiirde ciftorgol oo gorko ganndo, newiiɗo. Hiirde ndee waɗi ko to Galle sukaaɓe keso too ñalnde talaata 9 ut 2011e tawtoreede eddaaji yimɓe fof e leƴƴi e kinde fof. Waɗi ɗum, ko Muusaa Jagana, lollirɗo Demmboo, - [Peeje mbaawaa heewde ngona juumtuɗe](https://pulaar.org/peeje-mbaawaa-heewde-ngona-juumtuɗe/) - Ɗeɓi wayde tan ko no wiyde “ fewjude ina firta laabi keewɗi, heewaani yuumtude e feere moyyere » nii. Annduɓe haalɓe ɗum ɓее kolliti ko mbaawka men ƴettugol peeje won ɗo haaɗi. Ɗum ina teskee e ngurrnɗam ñalnde kala, ɗo mawɗo dowla walla gardiiɗo gollordu walla seneraal konu, walla enen fof no ƴettirten, heen sahaaji, peeje kaangaaɗe, - [Dillude ina ɓeyda balɗe](https://pulaar.org/dillude-ina-ɓeyda-balɗe/) - Dillinde ɓalndu mum hay so ko hojomaaji 15 ñalnde fof ina usta ko famɗi fof baawgol heɓde nguɗu, tee ina wallita e ɓeydude balɗe joom mum. Annduɓe haalɓe ɗum ɓee pawi haala mum en ko e hoolkiso mbaɗi, nde ndewindii cellal 400 000 neɗɗo e daawal duuɓi 12. Ɓe teskii ko yimɓe dillooɓe hay so ko - [Kaangaaɗo e mo sellaani wonaa gootum](https://pulaar.org/kaangaaɗo-e-mo-sellaani-wonaa-gootum/) - Meedi waɗde e sahaa gooto, gorko gooto, laamɗo jom laamanteeri njaajndi. Alla rokki mo juuɗe balɗe e neemaade e laamu makko e yiɗeede, kono Alla rokkaani mbo ɓesngu keewngu, sabu o dañi tan ko ɓiyngel gorel gootel, na wiyee Hammadi ɓiy laamɗo. O dañi ɓiɗɗo ko tawi o naywii no feewi, tawi o ɗamtindiima accude - [Ñabbuuli ngaynateeri e mbaydiiji mum en](https://pulaar.org/nabbuuli-ngaynateeri-e-mbaydiiji-mum-en/) - Caaru woni ndogu reedu ngaynateeri (nayi, e ndammiri, e gelooɗi). Addata ɗum ko huɗo. Huɗo koo noon, welaani doktude e anndude, ngam ngaynateeri ko huɗo heewko durata e ñallal. Ko ɗuum waɗi caaru, lekki mum weɓaani heɓde. Caaru waɗi ko pecce ɗiɗi : Caaru gondungu e cellal. Nguu ɗoo caaru woni caaru garngu caggal morso, - [DSK e Nafisatu : teerii ɗo sikkanoo](https://pulaar.org/dsk-e-nafisatu-teerii-ɗo-sikkanoo/) - Porkireer Manhattan, hono Cyrus Vance ɗaɓɓii, ñalnde talaata 23 ut 2011 nde denndaangal geɗe DSK yooɓtoranoo, njejjite. Nde o daɓɓi ɗum tan, ñaawoowo potnooɗo toppitaade haafeere ndee, abbitii e makko. Ɗum firti ko laamu Amerik haaytii ñaawde mo. O haaytii ñaaweede ñaawoore kuuge. Heedooɓe Nafisatu mbaɗii “appel” (noddita), kono ina yaakoraa ñaawoore toppitiinde ɗum ndee - [Ñaawoore siwil e ñaawoore kuuge](https://pulaar.org/naawoore-siwil-e-naawoore-kuuge/) - Gila heedooɓe Nafisatu paami wonde njogoraani dañde ko njiɗi koo to bannge ñaawoore laamu Amerik, ɓе njoɗɗini wullitaango to bannge siwil. To Dental Amerik ñaawooje ɗiɗi ina ngoodi, no yaga e leyɗe nii, hay so tawii won ɗo ɗe ceerti seeɗa : ñaawoore kuuge e ñaawoore siwil. Naawooje ɗiɗi ɗee, to Amerik, njokkondiraani hay dara. - [Samuel Etoo : 600 miliyorn ugiyya lewru kala](https://pulaar.org/samuel-etoo-600-miliyorn-ugiyya-lewru-kala/) - So fettooɓe bal ina kaalee, Samuel Etoo jeyaa ko limteteeɓe hoore. E ɗii ɗoo duuɓi kala, o fettatnoo bal e kolob biyeteeɗo Inter Milan (to Itaali). Jooni noon, oon kolob luɓii mo kolob Riisinaajo gooto ina wiyee Anzhi Makachkala, fotde duuɓi tati. Njaru luɓal-coodgu ngal ko miliyoŋaaji 27 oroo (miliyaaruuji 10 ugiyya). Heddii ko haa - [Abdul Ajiiju Sal sankiima](https://pulaar.org/abdul-ajiiju-sal-sankiima/) - Abdul Ajiiju Sal, gootal e jagge cosnooɗe dowla Muritani, sankiima ñalnde alkamiisa 11 ut hedde waktu 4ɓо (weetndoogo). Abdul Ajiiju Sal jibinaa ko ñalnde talaata 1 saawiyee 1924 to Mbuun, kono o jeyaa ko Haayre Mbaara. Oon sahaa tawi baaba makko, hono Jakariyaaw Sammba Jaara SAL (Jakariyaaw Sala Daado SAL), ko cafroowo (Aafirmiyee) gollodtonooɗo e - [Libi rimɗii Kaddaafi ulliima e sooynde](https://pulaar.org/libi-rimɗii-kaddaafi-ulliima-e-sooynde/) - Kaddaafi laamɗo lolluɗo oo, laamɗo dikkinooɗo leyɗe Aarabeeɓe kala, dikkii leyɗe hirnaange fof, baɗatnooɗo ina firta laamuuji e nder Afrik, ina urɓa luulndooji e nder leyɗe janane, ina senani woɗɓe gafakkeeji... jaambaaro mo hono mum weeɓaani oo, wattini ko dogde ina suuɗoo e rukkuuji e gasde. Hay so tawii kulol ngol Libinaaɓe njoginoo e Kaddaafi - [Loskito (jiytugol) Sida](https://pulaar.org/loskito-jiytugol-sida/) - Annduɓe peewnii “pis” jahoowo e ɓalndu, woni pis nguurki (eɗen nganndi pis jahoowo e telefoŋ portaabal...), baɗiraaɗo ƴeewndaade ƴiiƴam, tawi njaru mum ina famɗi no feewi, sibu ko dolaar gooto (fotde 280 UM). Oon pis ina waawi yiytude Sida e ñawbuuli goɗɗi, ko nanndi e sifilis. Pis oo foti ko e kartal banke (woddondiraani e - [Jettooɗe ɓurɗe yaajde e winndere ndee](https://pulaar.org/jettooɗe-ɓurɗe-yaajde-e-winndere-ndee/) - Sabu Nafisatu, aduna oo fof anndii yettoode “Jallo” ndee. E hitaande 1999 kadi polis New York felliino biyeteeɗo Aamadu Jallo, jahratnooɗo e duuɓi 23 (e kaayitaaji makko waɗaa heen ko o Muritaninaajo). Sellu Dalin Jallo, Telli Jallo, Ɓee fof ko Jaljalɓe Gine. Yettoode Jallo (e Afrik Saahal) ndee yerondiri ko e 'Smith' to Amerik e - [Sooynamo e Safaara leɗɗe](https://pulaar.org/sooynamo-e-safaara-leɗɗe/) - Sooynamo ko ñawu kulɓiniingu, ɓooyngu no feewi. E ngu raaɓa no feewi, e ngu wara. Ñawu nguu ummotoo ko e buubi walla ɓowɗi. Hol no buubi ngaddirta ngu ? Ñawu nguu ardirta ko hono nii : Maandinoore adannde (Maale gadane) : So tawii neɗɗo gonduɗo e sooynamo yaltoyii e nokku mo hidaaki, mbuubu juuroo e jaalte (goppe) ñawɗo - [Njillu Ceerno Madaani Taal to Farayse](https://pulaar.org/njillu-ceerno-madaani-taal-to-farayse/) - Kabirɗe keewɗe, jeyi laamaandi Al Hajji Umar Taal, njiytaama to Havre. Ceerno Madaani Muntagaa Taal ɓooyii ngol ɗoo laawol to Farayse, sibu o waɗii toon ko ina wona lebbi ɗiɗi jooni. E nder heen o waɗii njilluuji e jokkondire keewɗe sanne. O jokkondirii e almudɓe makko e woɗɓe, haa arti noon e hoohooɓe diine e - [Dartagol naatgol koloñaal e Muritani (5)](https://pulaar.org/dartagol-naatgol-kolonaal-e-muritani-4-2/) - En ngardiino e daartol hee, haa ɗo Federba dañi yamɗinde, hay sinno ko seeɗa, njulaagu Faraysenaaɓe е maayo Senegaal, haa ɗo Farayse faami wonde jogoraani deeƴde so tawii keɓaani Tagaant e Adraar. En njiyiino kadi lomtiiɓe Federba ɓee kawri ko Malinaaɓe ngummaniima haɓde e tuubakiri. Ɓe tawi ɓe ngalaa doole kaɓtaade rewo e worgo kala, - [Debbo e hakkeeji mum](https://pulaar.org/debbo-e-hakkeeji-mum/) - Hol no diine Lislam yiyri rewɓe Ender diine islam teddingol rewɓe ko huunde teentunde no feewi, nde tawnoo ko kamɓe ngoni jaalal e nder nguurndam. So ɗuum ɓennii, eɓe ndokkaa heen denndaangal hakkeeji maɓɓe : to liggeey, to jaŋde, to ɗannaade, to jogogal ekn. Kono e nder renndo fulɓe, rewɓe ina ŋakki nanngireede no fotiri nii, - [Ɓataake janngiyanke](https://pulaar.org/ɓataake-janngiyanke/) - Caggal nde njanngu-mi jaaynde men Fooyre Ɓamtaare tonngooɗe 87 yaltunde e lewru korse hitaande 2011, miɗo adda ballal am e hello 6, tiitoonde Aynooɓe e ngaynaaka e ngaynaandi. Miɗo uddita ɗoo damal kaalowal ñawbuuli nayi e safaruuji mum en. Jargo nayi buunaaji jamma, cayeeji weetndoogo, kamatine aljanna, kampaaji dewle fulɓe. So ɗi ndawa ɗi ɗaccir - [RPM-Konu : gostondiral miijooji jowitiingal e kabrugol e hare luulndiinde ownugol](https://pulaar.org/rpm-konu-gostondiral-miijooji-jowitiingal-e-kabrugol-e-hare-luulndiinde-ownugol/) - Ñalnde altine 19 settaambar, Dental Jaayɗe Muritani hono ko wiyetee e Farayse 'Regroupement ɗe la Presse Mauritanienne (RPM)' yuɓɓinii ñalawma gostondiral miijooji ko fayti e “ kabrugol e hare luulndiinde ownugolol ”. Tawtoranoo ñalngu nguu ko jaaynooɓe Muritaninaaɓe kam e jagge (ofiseeji) konu ngenndi. Ɓe njeewtii e ɗee ɗoo toɓɓе пay (4) : Hol no kabrugol moƴƴol ko - [Balla Gey 2 e Yekini, ina njaggondira Ñalnde 22 abriil 2012](https://pulaar.org/balla-gey-2-e-yekini-ina-njaggondira-nalnde-22-abriil-2012/) - Yimɓe fof ko moɗtunooɓe poofaali mum en, ina padi. Mbele Balla Gay 2 e Yekini ina njogori sippirde. Oɗon mbaawi foofde ! Ñaawaama ! Kommbaa oo maa waɗ so Alla jaɓii, ñalnde 22 abriil hitaande faande ndee, hono 2012. Gayni golle ɗee ko Duubal Lees (wonande Balla Gay 2) e Mustafa Ndooy (wonande Yekini). Jooɗaninoo juɓɓinoowoo kommbaa - [M23 jeertinii Abdullaay Wad](https://pulaar.org/m23-jeertinii-abdullaay-wad/) - M 23 (Dillere 23 suwee), woni dental partiiji e pelle renndo taɗanii Abdullaay Wad lajal, yo wiy wonataa kandidaa e woote gardagol Senegaal jogorɗe yuɓɓineede e hitaande 2012. Ɓe ndokkii mo haa juulde taaske. Ɓe taƴanii mo ngaal lajal ko ñalnde aljumaa 23 settaambar 2011, e kawrital ɓe njuɓɓinnoo to Ndakaaru. Ngoon jeertinaango, sibu ko jeertinaango, - [Sippiro to Senegaal : kaalis laаbɗo?](https://pulaar.org/sippiro-to-senegaal-kaalis-laаbɗo/) - Wonaa fettooɓe bal tan keewi kaalis, hay sippirteeɓe kay. Yeru to Senegaal. Yeru, e kommbaa maɓɓe ɓennuɗo oo, Yekini heɓii 120 miliyoŋ Seefaa, Balla Gey heɓii 150 miliyoŋ. Ɗuum ko e hojomaaji joy sippiro fat ! Kommbaaji keddiiɗi ɗii ne ngoɗɗaani ɗoon. Haa ko yimɓe mbaɗtii sikkitaade iwdi oo ɗoo kaalis. Ɓeydi ɗum ko hay gooto - [Y'en a marre ” e Abdullaay Wad](https://pulaar.org/yen-a-marre-e-abdullaay-wad/) - To Senegaal yimɓe fof inan keblanoo pooɗondiral laamu 2012. Abdullaay Wad wiyi ko gonoowo kanndidaa, ngemmbiima haa tiiɗi. Pelle politik luulndo nana kebloo, heewɓe nii kollitii gila e jooni ko wonooɓe kanndidaaji... Hay renndo siwil nana heblano oo kommbaa mawɗo. Ina jeyaa e ɓeen, fedde rappoor en wiyeteende “ Y'en a marre ” ('min kaastii' walla 'min - [Kaaddi ndaneeri ina haɗa AVC](https://pulaar.org/kaaddi-ndaneeri-ina-haɗa-avc/) - Ina anndanoo gila ko ɓooyi wonde ñaamde ɓiɗɓe leɗɗe e sewo-sewo ina moƴƴi e cellal, walla nii ina anndanoo wonde hay haako walla ɗaɗi yoga e puɗi ina cafra ko heewi. Hol ko hesɗi ɗum noon ? Hesɗi heen, ko wiɗtooɓe wonɓe to Duɗal Jaaɓi Haaɗtirde gootal to leydi ina wiyee Pays-Bas (Orop), ko ina wona - [Tagofeere jamaŋ](https://pulaar.org/tagofeere-jaman/) - Tagofeere ina yiytaa e nder kammu, tawi alaa ko woni e mum so wonaa haayre wiyeteende jamaa ndee. Mawneeki mayre ina sowoo laabi joy leydi men ndii. Huunde haawniinde ! Ndee tagofeere noon ina woɗɗi en no feewi, sibu hakkune men e mayre ko 4 000 hitaande annoore, woni fotde 7 569 miliyaar kiloomeeteer. Ɗum noon summbatnooɓe fof - [Hol ko firti BRICS ? / 3 novembre 2011](https://pulaar.org/hol-ko-firti-brics-3-novembre-2011/) - BRICS, (ko anndiranoo BRIC) ko tonngol joopingol ɗeeɗoo leyɗe : Beresiil (B), Riisi (R), Inndo (I), Siin (China woni C), Afrik Worgo (Soutth Africa woni S). Ina tonngiree kadi heen sahaaji ABRIC (Farayse)… Leyɗe joy ɗee, kiisetee ko e leyɗe mawɗe, ƴellittooɗe (jeenaɓiri, jeegoɓiri, nayaɓiri, ɗiɗmiri, e noogaas e joyaɓiri to bannge faggudu). Joyaɓe ɗiɗi (2/5 e walla 40%) yimɓe winndere ndee ko - [Kewuuji 10 daɗtiiɗi 11 settaambar 2001](https://pulaar.org/kewuuji-10-daɗtiiɗi-11-settaambar-2001/) - 11 settaambar 2011 waɗi duuɓi sappo ko Al Kaydaa yannoo e Amerik, yandini kuɓeeji ɗiɗi ɓurnooɗe toowɗe e wuro New York, ganndiranooɗe Word Trade Center, boomi ujunnaaje ujunnaaje pittaali. Gila ndeen Amerikwoni ko e hare, e haɓaade “ ownooɓе ” : wolde Pakistaan rewii ɗoon ɓennii, wolde Irak rewii ɗoon ɓennii, raddo Ben Laaden rewii ɗoon ɓennii, teemedde - [Gabbel ɓakdi ɓurngel annoore yaawde !](https://pulaar.org/gabbel-ɓakdi-ɓurngel-annoore-yaawde-2/) - By adminYollaa ko12 oktoobar 2011 E wiyde annduɓe ɓee, won gabbel ɓakdi dogi 300 00ɓ kiloomeeteer e leƴƴannde wootere. Ko e jarribo ɓe ceedii ɗuum. So ngoo jarribo laatiima goonga, ɗum wayata ko no waklitere kewi e ganndal nii. Waɗi noon, ko hiisaaji gaddanɗi aadee feewnude bommb atomik, walla yahde lewru, walla werlaaɗe satelitaaji, ɗiin hiisaaji fof tuugii - [Woppude simme, ina semmbina ngoraagu](https://pulaar.org/woppude-simme-ina-semmbina-ngoraagu/) - Wonaa Wiagraa (Viagra) tan safrata caɗeele ngoraagu. Feere woɗnde ina woodi ɓurnde newaade, weeɓnde coodgu. Holi ndeen ? Ko nattude jaawinde (simmaade). Ko wiɗtooɓe (annduɓe) kadi kaali ɗum, caggal nde koolkisii ɗum. Ɓe teskiima wonde worɓe nattooɓe jaawinde, ina teskoo ɗoon ɗoon ɓeydagol ngoraagu mum en. Kono so ɓe yettitii simme tan, ngu ustoto. Annduɓe - [Mobbooru laamɓe, fartaŋŋe berbeer en](https://pulaar.org/mobbooru-laamɓe-fartanne-berbeer-en/) - Mobbooru laamɓe haaɗaani tan e riiwde laamɓe e laamuuji mum en to Tuunus, Misra, Libi e naatnude mbayliigaaji to Maruk, alaa. Won leñol heɓi heen fartaŋŋe mawɗo : berbeer en. Ɓe ƴuŋtii hoore hay to Tuunus, ɗo nganndu-ɗaa ɓe keewraani noon fof, sibu ko ɓe hakkunde 5% e 10%. Nii woni, e darorɗe abriil 2011, - [Binnditgol taƴowol enɗam : Joɗnde cuuɗi sarɗi heñoraande](https://pulaar.org/binnditgol-taƴowol-enɗam-joɗnde-cuuɗi-sarɗi-henoraande/) - Joɗnde heñoraande cuuɗi sarɗi udditii ñalnde alet 25/09/11. E oo ɗoo sahaa, so fof yahriino no fotirnoo, tawatnoo ko yimɓe ina keblanoo woote. Kono, laamu ngu dirtiniiwoote ɗee, hono kesɗitingol depiteeji e meeriiji. Hujja mo ngu rokki, ko wiyde wonde partiiji laamu e luundo ɗaɓɓii ɗuum. Eɗen ciftora ko idii ɗuum, laamu nguu dirtininiino woote - [Ranwude ñiiye : peeje 4](https://pulaar.org/ranwude-niiye-peeje-4/) - Feere 1 : Bikarbonaat Bikarbonaat jeyaa e geɗe ɗe Alla rokki en keewɗe nafoore. Ina jeyaa heen, waawde renwinde ñiiƴe. Aɗa waawi huutoraade ɗum ñalnde kala so aɗa socca ñiiye maa. A yettat bikarbonaat seeɗa, pawaa e dow boros hee, coccoro-ɗaa. Kono hoto nawdu ɗum e dantifiris gooto, so wonaa ɗum ina waawi ɓurtude : ko heen - [Kirikou waɗ tii haalde Pulaar](https://pulaar.org/kirikou-waɗ-tii-haalde-pulaar/) - Musiddo men Aamadu Muusaa Ngayde ina waɗti mo e Pulaar : ɗum noon, tinee Kiriku waɗtii haalde Pulaar ! Aamadu Muusaa heɓii yamiroore sosiyatee joom filmo oo, ngam heɓɓitinde mo e sarde mo he Muritani e Senegaal. Ndokken mo konngol : “ Kiriku e Bileejo Debbo. Oo ɗoo filmo, en etiima waɗtude ɗum e pulaar. Joom filmo en - [Miijooji ko fayti e neɗɗo e sahaa e weeyo : Neɗɗo e winndere](https://pulaar.org/miijooji-ko-fayti-e-neɗɗo-e-sahaa-e-weeyo-neɗɗo-e-winndere/) - Kaalen ko fayti e yowitaare walla jowitagol huunde e huunde. Kaalen heen kaawisaaji. Ma en eto werlaaɗe miijooji men e ngonka men e aduna hee, e ngonka men e winndere ndee. Tageefo, ko ɗum tuubakooɓe mbiyata "kosmos" ; eɗen mbaawi kadi wiyde ɗum "winndere" e sikke am. Sabu kosmos walla tageefo, ko leydi e denndaangal kuule - [Ñabbuuli n'ai : bernal](https://pulaar.org/nabbuuli-nai-bernal/) - Eɗen njaltina winndannde Muusaa Mammadu lollirɗo Coftudo Bah to Jeybaaba wuro Dooro neldunoo en. Jeyi winndannde ndee noon ko Yero Dooro Jallo (Yo Alla yurmo mo yaafoo mo) Ñabbu gooto biyeteeɗo bernal walla kurel walla laañel. Ñawu nguu ina anndiree ɗee ɗoo inɗe tati fof. Bernal ittaa ko e werlaade sabu jaawgol ñawu nguu ; kurel - [Ganndo moolanaaɗo sankiima](https://pulaar.org/ganndo-moolanaaɗo-sankiima/) - Ganndo mo nganndu-ɗaa, so wonaano alla e mum, ina gasa tawa hannde, ordinateeruuji ngoodataano. Oon ganndo moolanaaɗo wiyetee ko Dennis Ritchie. Ko o Ameriknaajo, no Jobs nii, no Einstein nii... O maayii, hay gooto tinaani, hay gooto dillaani. O maayi ko ñalnde 12 oktoobar 2011, tawi omo yahra e duuɓi 70. So tawiino ko nde - [Steve Jobs wayniima, wage mawɗo yahii](https://pulaar.org/steve-jobs-wayniima-wage-mawɗo-yahii/) - Steve Jobs ! Mo heɗii rajo, ƴeewi tele walla internet daande ko wootere : Steve Jobs, coso Apple, maayii ! Ndaw ko haani, sibu hannde, ina famɗi mo naforaaki kuutorgal ngal oo ɗoo gorko miijii, waɗti goonga : gila e ordinateeruuji ganndiraaɗi Macintosh, haa teeŋti noon e kuutoragol doombru (souris) ngol ordinateeruuji winndere kala mbattini ñemtinde, haa yettii kuutorɗe - [Biyleydaagu : sariya kaɗɗo njiyaagu](https://pulaar.org/biyleydaagu-sariya-kaɗɗo-njiyaagu/) - DAMAL GADANAL : KUULE KUUFTIDINƊE Kuulal gadanal : Woni faandaare oo ɗoo sariya ko firde hol ko sifortee njiyaagu, hasbude bonannde nde ɗo tolnii e haɓaade baɗe jowitiiɗe e mum. Kuulal 2 : Macungaagu ko ngonka aadee, mo fannuuji jeyi parlinaa e dow mum, maa wonii ko e fannu keeriiɗo tan, walla e ko huuftodini. Kuulal 3 : Ina - [Hare leydi to Fanay rewo : maayɓe e gaañiibe](https://pulaar.org/hare-leydi-to-fanay-rewo-maayɓe-e-gaaniibe/) - Ñalnde alkamiisa 27 oktoobar, hare leydi waɗii to Fanay Jeeri (departemaa Podoor, Senegaal). Nde waɗii maayɓe ɗiɗo e gaañiiɓe heewɓe. Addi ɗum ko laamu Sengegaal ƴettude 20 000 hektaar, totti ɗum Italinaaɓe yo ndem heen pataas peewnirɗo isaas. Dokkal ngal yahdaani e kaaldigal e yimɓe nokku oo. Ɓeen nii ko saliiɓe ɗuum, sibu e wiyde, nokku - [Battane laamɓe bonɓe moyyataa](https://pulaar.org/battane-laamɓe-bonɓe-moyyataa/) - Maayde Kaddaafi ko yeru wonande kala laamɓe bonɓe e ɓesnguuji mum en. Mo laamorii fitini, battane mum pinnira ɗum. Mbayliigaaji Tuunus e Misra won ko ɗacci : ɗaccii ardinooɓe leyɗe ɗee, hay so tawii noon mbattini ko e lelnde rafi cellal. Ɗi ɗaccii leyɗe majji e faggudu mum en mbonaani. Kono, sabu tiiɗ koyaagu, Kaddaafi e ɓesngu - [Hakkunde Al Kaydaa, e Ahmedinejaad, e Amerik](https://pulaar.org/hakkunde-al-kaydaa-e-ahmedinejaad-e-amerik/) - Luural mawngal, jowitiingal e njangu 11 settaambar 2001, ine hakkunde Al Kaydaa, e Iraan, e Amerik. Wonande Amerik, jeddi ngalaa, ko Al Kaydaa waɗi bone ɗee. Ko ɗum nii jeyi sabaabu njangu maɓɓe e Irak, e yahdu maɓɓe Afganistaan, e raddo maɓɓе Ben Laaden, duuɓi sappo haa njahdi e naange. Al Kaydaa, kam ne, meeɗaa - [Mooliiɓe : "golle ceedtinde ɓurani min haala mbelka"](https://pulaar.org/mooliiɓe-golle-ceedtinde-ɓurani-min-haala-mbelka/) - Paccirgol naamnal jangtangal jowitiingal e doosiyee loranoobɓе е kewkewe 1989-1991 (mooliiɓe е foksineeruuji), ngal depitee Kajjata Maalik Jallo kuccini e jaagorɗo geɗe nder leydi e bellitgol. Laamu Muritani tacciniino ujunnaaje ujunnaaje muritaninaaɓe ɓaleeɓe feewde Senegaal e kewkewe 1989 muusɗe ɗee. Won heen kadi, ngam daɗndude pittaali mum en, e jawdi mum en, ndogi, mooloyii Senegaal - [Dartagol naatgol koloñaal e Muritani (6)](https://pulaar.org/dartagol-naatgol-kolonaal-e-muritani-6/) - E tonngoode ɓennunde ndee, en ngardiino e daartol men haa ɗo mbiy-ɗen : “ Ɓalli koloñaal en ngulii, maayɓe keewii. Ɓe njuurnii, ɓe njuurnitii, ɓe tawi no ɓe kaɓirtee nii, wonaa noon : ngenndiyankooɓe ndartorii ɓe ko “ hare bettel ” (geriyaa), kamɓe ɓe keblanii ko hare kuccondiral, maa hare jawre, ɓe nguddii ko e postooji mаɓɓе, аɓе padi - [Hikka ko hitaande !](https://pulaar.org/hikka-ko-hitaande/) - Kala hitaande nde nguura ŋakki, keew-ɗen wiyde ko “ Fulɓe kadi mbiyi “Sihsihɓe e Njaayɓe ko maayɓe kulol, Jaakɓe e Jeŋjenɓe e Sohsohɓe ngonata ko e ubbude lamɗam, mo njiy-ɗaa fof ina mooloo Alla e bone toɓo e ilam. Ɗo ngar-ɗaa e jonɗe fof ko ɗum haaletee. Wonaa ko arnoo rawane koo, yilli ellee dogdu - [Ndey Kummba Jah e Fooyre Ndenndi e nder Fuuta](https://pulaar.org/ndey-kummba-jah-e-fooyre-ndenndi-e-nder-fuuta/) - Haayre Golleere Ndey Kummba Jah, cuɗaari naalankooɓe, fanniyanke timmuɗo, mo ñaamtaani yeraa naalankaagal, joololel wela daande, wela yiyde e dingiral, yillodinooma e diɗɗal mum Fooyre Ngenndi to wuro Haayre Golleere wuro nayi, gural Ceerno e Bajjel, gural Badara kaaloowo goonga, ñalnde juulde taaske e ñalnde sammba-miñi mum-juulde. Ɗuum hawri ko ñalnde 6 e ñalnde 7 - [Teddungal maayɓe e loraaɓe kewkewe 1989-1991](https://pulaar.org/teddungal-maayɓe-e-loraaɓe-kewkewe-1989-1991/) - Ñalnde 28 noowammbar 2011, Muritani mawninii hitaande waɗtunde duuɓi 51 ko heɓi hoore muum. Nguu waɗti duuɓi 21 ko 28 soldaat ɓaleejo mbaɗanoo yargo to Inaal, mbardaa “ amdu e fenaande ”, tawi wari ɗum en ko koninkoobе ɓе ngondunoo e konu ngootu... Nii woni, ñalngu nguu, wontanii en ñalngu sunu. Waɗi en mawninde ngu hitaande kala, - [Miijooji ko fayti e neɗɗo e sahaa e weeyo :Juutde balɗe...](https://pulaar.org/miijooji-ko-fayti-e-neɗɗo-e-sahaa-e-weeyo-juutde-balɗe/) - Kala ko woodi ma nattu haa heddoo joomiraaɗo. Ko woodi fof noon, ɓetirtee ko sahaa e njuuteeki mum. E ɗum waawi ɓetireede leƴƴande, walla hojomaaji, waktuuji, ñalawmaaji, jonte, lebbi, kitaale e ko ɓuri ɗum. Geɗe nannduɗe e koode, walla e naange, ene mbaawi wuurde (woodde)duuɓi miliyaaruuji. Juutgol nguurndam neɗɗo, heewaani ɓurɗe 150 hitaande. Kono paamen - [Humpito Muritani e jangde ɗemɗe ngenndiije e jangde mawɓe](https://pulaar.org/humpito-muritani-e-jangde-ɗemɗe-ngenndiije-e-jangde-mawɓe/) - Duɗal ɗemɗe ngenndiije : Tonngoode yamiroore cosgol duɗal ngal, ko 79.348/PG/MEFS ñalnde 12/10/1979. Duɗal ngal ina foti yuɓɓinde e renndinde e ƴellitde denndaangal wiɗtooji ciyneteeɗi feewde e ɗemɗe ngenndiije fof. E ndii mbaydi, golle duɗal ngal ko heblude naatgol ɗemɗe Pulaar, Sooninke et Wolof e nder jangde leslesre e heblude jannginooɓе e wallifaade defte. Ƴeewde jangde - [Hujjinaango pelle pinal : Tippudi nehdi e jaŋde tuugiindi e ɗemɗe ngenndiije](https://pulaar.org/hujjinaango-pelle-pinal-tippudi-nehdi-e-jande-tuugiindi-e-ɗemɗe-ngenndiije/) - Mo jiilo 25 décembre 2011 Naatirde : Tuggi 1959 feewde hannde, Muritani ummaniima mbayliigaaji e memtanɗe keewɗe tippudi nehdi e jaŋde mum : 1959, 1967, 1973, 1979, 1984, 1999. Keewgol mbayliigaaji ɗii ina addana en waɗde teskuyaaji garooji ɗii :E ko ɓuri teeŋtude ko ɗi mbayliigaaji politik e/walla miijanteendi. Ɗi keewi ummaneede ko caggal jiiɓru : - [Ñamri kaɓoori e 'keneeli' ɓalndu](https://pulaar.org/namri-kaɓoori-e-keneeli-ɓalndu/) - Henndu ndu welaani ina tampin maa ? Tee a huutoriima peeje kala, gila e leɗɗe haa e peeje goɗɗe, a ronkii seertude heen. Ɗum noon min mbiy maa yo a rutto to defirdu maa, sibu ñamri ina haɗa heen ko heewi. Ñaamdu e keneeli ɓalndu ko huunde anndanoonde wonde henndu ɓalndu neɗɗo ina fawii e ñamri - [Kawisaaji Google : Otooji nawo koye mum en](https://pulaar.org/kawisaaji-google-otooji-nawo-koye-mum-en/) - Duuɓi ɗiɗi jooni, Google woni ko jarribaade otooji kattanɗi nawde koye mum en hakkunde otooji goɗɗi, ɗi coklaani konndireede. Miijo-ɗaa tan, ɗo njagguno-ɗaa e walaŋ oto maa, ina doga doole, tan ngoppaa, leƴƴitaa joɗnde (siis) njoɗi-ɗaa oo, pooƴto-ɗaa, mbiyaa oto yo jokku dogdu, aan aɗa ɗaanii, ina reega hakkunde otooji, ina doga fotde 160 km/w. So - [Kosam bambammbi (bamwaawi) ko alkol](https://pulaar.org/kosam-bambammbi-bamwaawi-ko-alkol/) - Nafoore leɗɗe ender nguurndam renndo men limotaako, gila e ñaameteeɗe, daborteeɗe haa e cafrorteeɗe. Hay so olo e nguli ustii ko heewi e leɗɗe pudatnooɗe haa won heen nih nattii yiiteede ko heewi ko wayi no puuleemi e keeleele. Hannde won keddiiɗe keewɗe ɗe nafoore mum en anndaa hay so kesam-kesamaagu e karallaagal kesal doktoreeɓe - [Huutoraade portaabal tawa en memaani ɗum](https://pulaar.org/huutoraade-portaabal-tawa-en-memaani-ɗum/) - Nodirde portaabal mum, ɓeydude daande mum, walla gollinde ɗum, tawa memaani ɗum, walla a huutoraaki hay telekumaande, ko huunde haawniinde. Walla aɗa konndira oto maa, noddiraa telefoŋ maa tawa a yettaani ɗum e juuɗe maa, maa heewɓe nattu jaggireede noddude ina konndira. Ɗum kadi ma a taw ɓuri haawnaade. Sosiyatee Israayiilnaajo gooto, ko ɗum yiɗi - [KIRIKU waɗtii haalde Pulaar](https://pulaar.org/kiriku-waɗtii-haalde-pulaar/) - “Kirikou et la sorcière” ko filma mo tuubaako biyeteeɗo Michel OCELOT waɗnoo, tawi ko e ɗemngal farayseere, yimɓe ɓe kaalataa. Oon filma noon ko dowluɗo, ko filma keptinaaɗo, mo nganndu-ɗaa dañiino manoore mawnde e koolol “Annecy 1999”. Haala Filma oo noon waylaama waɗtaama he Pulaar. Ko ɓiɗɗo leydi Muritani biyeeɗo Aamadu Muusaa NGAYDE, waɗti ɗum - [Miijooji ko fayti e neɗɗo e sahaa e weeyo : So artii e hakkille](https://pulaar.org/miijooji-ko-fayti-e-neɗɗo-e-sahaa-e-weeyo-so-artii-e-hakkille/) - Ene jaggaa e dow leydi ndi nguur-ɗen ndii, ko neɗɗo tan waɗi Hakkille, ko kañum tan woni kaggilɗo, ko heddi ko fof, wuur tan kono hakkille alaa. Ɗum kam ko goonga, walla ko wañeede neɗɗo woni ɗoon ? Ko goonga, neɗɗo feewnii laaɗe diwooje, masiŋaaji e kaɓirɗe keewɗe baawɗe wallude ɗum he nguurndam mum. O feewnii - [Annduɓe Faraysenaɓe njiytii sirlu cukaagu haa cay](https://pulaar.org/annduɓe-faraysenaɓe-njiytii-sirlu-cukaagu-haa-cay/) - Talaata 01 noowammbar 2011 Aadee meeɗaa seerde e kulol nayeewu. Nde tawnoo e miijo men, neɗɗo mawnat tan ina ɓeydoo ɓallaade maayde, hay so tawii noon, ina anndaa alaa nde maayde arataa. Konngol biyngol " joofnude konngol mum ko e rokkeede jeyaa ” ko goonga tigi. Ɗum fof haɗaani, e won ɗeen pine walla leƴƴi, neɗɗo fof - [Beresiil : laɓɓitinde warhooreeji laamu koninkoоɓе](https://pulaar.org/beresiil-laɓɓitinde-warhooreeji-laamu-koninkoоɓе/) - Beresiil kam ne ina yiɗi labbitinde warhooreeji baɗanoodi e les laamu hoorameewu koninkooɓe. Beresiil sosii goomu “ Nuunɗal”. Ngu ƴettii golle ñalnde aljumaa 18 jolal (noowammbar) 2011. Joɗɗini ngu ko hooreejo leydi oo, hono debbo biyeteeɗo Dilma Rusef. Darnugol nguu ɗoo goomu waɗii haala no feewi, nde tawnoo ngu halfinaa ko wiɗtude jabɓugol jojjanɗe aadee ɓurtungol baɗangol - [Nasa jaalɗinii goodaangal tagofeere tataɓere hoɗotoonde](https://pulaar.org/nasa-jaalɗinii-goodaangal-tagofeere-tataɓere-hoɗotoonde/) - Kono ndeen tagofeere jeyaaka e yubɓo naange. Ɗum firti ko wonaa naange men ngee nde taarotoo, nde taarotoo ko hoodere woɗnde. Ko laanel wiɗto biyeteengel Kepler, yiyti nde e hitaande 2009. Tagopeeje bayɗe noon ngonii tati waɗde, nde annduɓe ngoongɗini. So a nanii tagofeere hoɗotoonde, firti ko won ɗeen geɗe ina tawee e mayre, kono - [No lefol laamu ɓoorortee : ko inta aanniinde](https://pulaar.org/no-lefol-laamu-ɓoorortee-ko-inta-aanniinde/) - Gooto e hooreeɓe leyɗe Afirik, caggal nde yiyi lepte ɗe Kaddaafi leptaa ɗee e warngo mum, faɓɓi denndangal pottitte hebornoo waɗdude e won e yimɓe ñalnde heen. Ina yaakoraa noon saabii ɗum ko yiɗde mo teeldude e hoore makko mbele amo miijtoo caɗtugol wune laamɗo ummoraade e ɓesnguuji. Ko noon kam kanko o yiyiri ɗee - [Kawgel rooɓааɓе](https://pulaar.org/kawgel-rooɓааɓе/) - Debbo ɓurɗo famɗude e winndere ndee ko Iñnjee. Kanko nawi raay ngeel kawgel hikka, kawgel biyeteengel GUINNESS. Ngeel kawgel waɗiraa tan ko geɗe ɓurtuɗe : ko mawni haa ɓurti, ko famɗi haa ɓurti, ko teddi walla ko hoyi haa ɓurti ekn. Pamaro haa ɓurti, mbiyaten ɗum ko dooɓaaɗo. Debbo ɓurɗo rooɓeede e winndere ndęe wiyetee ko - [Holi Ceerno Abdallaahi JAH ?](https://pulaar.org/holi-ceerno-abdallaahi-jah/) - Mbeɗe moolii Alla e Seyɗaane diddaaɗo, mbeɗe mooliimo ɗo golle ɗoo, ɗo sifaa ɗoo e ɗo menndendo. Mbeɗe moolii e welamma Alla, ummorde e tikkere makko. Mbeɗe moolorii Alla e moƴƴere makko nde, gah lepte makko. Mbeɗe moolii gan Álla e Alla. E innde Allah ; joom yurmeende huuɓtidinnde ; joom yurmeende heeriinde. Denndaangal jettooɗe ngoodanii ko - [Ziyaara Ceerno Abdallaahi JAH 2011](https://pulaar.org/ziyaara-ceerno-abdallaahi-jah-2011/) - Tuggi jamma alkamiisa оо haa subaka aset, ko almudɓe ina njaara, ina njima Nulaaɗo Alla (juulde Alla e kisal mum yo ngon e makko), ina nginna Allah. Ko ɗoon njiyataa, nanaa daaɗe e leƴƴii ceertuɗi, gila e safalfe muritaninaaɓe, wolofaaɓe senegaalnaaɓe, ginenaaɓe, malinaaɓe e ko wonaa ɓeen, ina njillondiri, ina njiirondora ina mbiya : alaa goodɗo - [Kewuuji 2011 ɓurɗi maantinde e nder winndere](https://pulaar.org/kewuuji-2011-ɓurɗi-maantinde-e-nder-winndere/) - Kewuuji ɓurɗi maantinde e nder winndere puɗɗii to boowal Tahriir. Nanngondire muusɗe mbaɗi hakkunde doole kisal e seppooɓe ɓee e nder yoga e gure leydi ndii, ngam ɗaɓɓude yo Mubaarak woppu laamu. Yemen, 27/01/11, ujunnaaje keewɗe seppooɓe nootii e noddaango luulndo ngam ɗaɓɓude yo Aali Abdullah Saleh, laamiiɗo ko ina ɓura 32 hitaande, yo woppu - [2011 : Kewuuji 10 ɓurɗi maantinde nder Afrik](https://pulaar.org/2011-kewuuji-10-ɓurɗi-maantinde-nder-afrik/) - ✓1. Jiibru Tuunus e janngu Ben Aali Ñalnde 17 desammbar 2010, Muhammed Buwasiisi, jeeyatnooɗo ɓiɗɓe leɗɗe e sewo sewo, jahratnooɗo e duuɓi 26 duppi hoore mum to wuro Siidi Busiid, sabu mettere mawnde naatnde ɗum caggal nde polis heɓti njeeygu mum. Maayde makko jibini finnere mawnde e nder Tuunus. Fotde 300 fittaandu mbaasaama heen. Ñalnde - [Jeewte suudu sarɗi : Kiris juɓɓule dowla e ko addani woote dirtineede](https://pulaar.org/jeewte-suudu-sarɗi-kiris-juɓɓule-dowla-e-ko-addani-woote-dirtineede/) - Juɓɓule parlemaa kam e diisooji minisipaal ina potnoo hesɗitineede ko idii maayiirde hitaande 2011. Guwarnama mon, dirtinii laabi ɗiɗi kesɗitingol tataɓal senaa, kam e woote sardiyeeje (depiteeji) e minisipaal potnooɗe waɗde ko idii noowammbar 2011. Ɗum ɗoo naatnii leydi ndii e kiris juɓɓule dowla. Ko ɗum addani won ɗiin depiteeji naamnaade Jaagorɗo geɗe nder leydi - [... Ko faati e baylagol sahaa](https://pulaar.org/ko-faati-e-baylagol-sahaa/) - En kaalataa ko faati e baylogol sahaa, ngol ganndo mawɗo biyeteneeɗo Einstein haalnoo ngol. Ngool baylogol fawinoo ko e njaaweeki huunde, dille huunde, fof noon e njaaweendi annoore. Wonaa toon paarnu-ɗen yeewtere men ndee. Sahaa mo kaalaten ɗoo oo, ko sahaa jokkondirɗo e ngonka neɗɗo, sahaa jokkondirɗo e neɗɗo, e no woniri e hoyre mum. - [Bagboo e Laay Wad](https://pulaar.org/bagboo-e-laay-wad/) - Bagboo, to woni e kasoo mum to wuro La Haye too, ina jaabondira e Abdullaay Wad, takkunooɗo mo, ñalnde 5 saawiyee, rokkude rebel Kaasamaas en kaɓirɗe. Wad haalnoo ɗum ko e RFI, kono Bagboo, kam fof e wonde e kasoo ina fadi ñaawoore, heɗiima haala Wad kaa. Gooto e hatulaaɓe Bagboo, hono Toussaint Alain, idii - [Kanndidatiir Wad, kanndidatiir doondiiɗo fitina](https://pulaar.org/kanndidatiir-wad-kanndidatiir-doondiiɗo-fitina/) - Yo Alla daɗndu Senegaal.Waɗi noon, ko gila Abdullaay Wad wiyi ina birga laamu tataɓol, Senegaalnaaɓe heewɓe ko saliiɓe, mbiyi ina potndi heen huunde fof, sibu e miijo maɓɓe, Doosde leydi Senegaal ndokkaani hay gooto waɗde manndaaji tati. Abdullaay Wad noon wiyi wonde oon sariya hiisaaki manndaa mum gadano oo, sibu о ƴettaa ko caggal nde - [Nguurndam njulliiɓe](https://pulaar.org/nguurndam-njulliiɓe/) - Darnde njulliyaagal e nder renndo Fulɓe hanki Hol ko woni njulli? Gollal ngal ina heewi inɗe : duhaade, voornaade, haddaade, ɓamde tuuba, bijwgal, jarle, yahde fuɗnaange wuro, yahde mbaara, naatde sukkere, heɓtude worɓe, juulneede, sunnineede. Ko adii fof, ina haani ciftinen wonde naatde sukkere ko e tawaangal hirnaange Afrik gila e yonta niɓɓi. E nder - [Holi Ceerno Abdallaahi JAH ? (2)](https://pulaar.org/holi-ceerno-abdallaahi-jah-2/) - Eɗen njokka hollitde ɗoo winndannde puɗɗino-ɗen e tonngooɗe yawtunde ndee, jangtotoonde nguurndam Ceerno Abdallaahi Jah to Ɓoggee. --- En ngardiino heen haa ɗoo " Nde o ummii Kayhayɗi, o arti ko ɗoo he Ɓoggee. O woni e ƴeewde, holi duɗal e duɗe diwaan оo, ɗo o fotata yahde. Hakkille makko nanngi faade Tulde Dubaango, o yantoyi - [Naamnal jangtangal Kajjata Maalik Jallo feewde e jaagorɗo geɗe nder leydi](https://pulaar.org/naamnal-jangtangal-kajjata-maalik-jallo-feewde-e-jaagorɗo-geɗe-nder-leydi/) - Jaagorɗo, Doosɗe leydi ina keptini hakke waɗde seppo. Kono tan teskaama laamu nguu ina neegi e seppooji jamyami keewɗi baɗnooɗi ɗoo e Nuwaasoot walla e nder leydi ndii. Hol ko saabii doole kisal ina neegra nii e seppooji jamyami, hol ko nokku maa anniyii waɗde ngam dartinde ndee ɓurteende ? Ñalnde 15 noowammbar 2011. Depitee Kajjata - [Maamuudu Sammba Booli, gootal e jaale cosnooɗe Muritani wirniima](https://pulaar.org/maamuudu-sammba-booli-gootal-e-jaale-cosnooɗe-muritani-wirniima/) - Maamuudu Sammba Booli jibinaa ko ñalnde 8 saawiyee 1920. O waɗi jangde makko leslesre ko Kayhayɗi, caggal ɗum o jokkoyi to Ekkol dowrowo Blancho to Ndar e to Ekkol normaal jannginooɓe to Sebikotaan. Nde o joofni ndeen jangde, o naati he konu koloñaal. O woni heen haa e hitaande 1946. Nde wolde adunaare ñifi, o - [“ Min njaɓaani ”](https://pulaar.org/min-njaɓaani/) - Ko dillere jabbaaji wiyetee noon. Dillere jabbaaji wiyeteende “ Min njabаani ” (On refuse) innaama ñalnde alaraba 25 saawiye 2012 to leegal jeegoɓal, to boowal Jam min Tekki. Nde renndini ko 51 diɗɗal jabbaaji. Sukaaɓe heewɓe nootitiima heen, haa boowal ngal heewi. Ina jeyaa e tawtoraaɓe ɓee, mawɗo dillere “ Touche pas à ma nationalité ” e biyeteeɗo Bakkari - [Muritaninaaɓe taccinanooɓе : Alaa ko laatii e podooje](https://pulaar.org/muritaninaaɓe-taccinanooɓе-alaa-ko-laatii-e-podooje/) - Muritaninaaɓe artiraaɓe, ɓooyii wullude mette mum en e hollitde anniya mum en yiɗde hollitde ɗeen mette. Ko ɗuum woni ko ɓe mbaɗi ñalnde 9 saawiyee 2012, sibu ɓe ceppii e mbeddaaji Nuwaasoot ngam ɗaɓɓude jooltugol hakkeeji mаɓɓе. Ɓe njoofoyi ko to Asaambele Ngenndi, ngam ɗaɓɓude e laamu Muritani nde ɗooftotoo podooje mum e ko huninoo - [Kawgel fuku Afrik : mo yeɗaa karaŋ tataɓo ?](https://pulaar.org/kawgel-fuku-afrik-mo-yeɗaa-karan-tataɓo/) - Kawgel Afrik Ngenndiije, walla ko anndiraa e ɗemngal Farayse Coupe d'Afrique des nations walla CAN e tonngol, ko kewu fuku bal ɓurɗo mawnude e nder Afrik. Kewu oo yuɓɓintee ko duuɓi ɗiɗi kala. O fuɗɗii yuɓɓineede ko e hitaande 1957 to Sudaan. Jogii raay kawngel e oo ɗoo sahaa (gila 2002 hade kawgel gonangel ngel joofde) - [Koolol keewal pine](https://pulaar.org/koolol-keewal-pine/) - Koolol pinal pattamlamol waɗaama e sahre Nuwaasot, laamorgo leydi Ndenndaandi Lislaamiyankeri Muritani, tuggude e ñalnde 27 haa ñalnde 29 bowte 2011, caggal kooli Asaaba e Adraar. Ngol noddi ko geɗe pinal hanki, ñeeñal gannde, njulaagu e banngagol. Denndaangal kooli baɗaaɗi e Muritani ɗii, tammbii ɗi ko terɗe nay : terɗe ɗiɗi ngaluyankooje e terɗe ɗiɗi fannuyankooje - [Woote gardagol leydi Senegaal : Holi ɗii kanndidaaji ?](https://pulaar.org/woote-gardagol-leydi-senegaal-holi-ɗii-kanndidaaji/) - Yo Alla daɗndu Senegaal. Waɗi noon, ko gila Abdullaay Wad wiyi ina birga laamu tataɓol, Senegaalnaaɓe heewɓe ko saliiɓe, mbiyi ina potndi heen huunde fof, sibu e miijo maɓɓe, Doosɗe leydi Senegaal ndokkaani hay gooto waɗde manndaaji tati. Abdullaay Wad noon wiyi wonde oon sariya hiisaaki manndaa makko gadano oo, sibu о ƴettaa ko caggal - [Maawiya winndii deftere Tiitoonde deftere ndee ko “ Le Salut des Arabes ” (ko danndata Aarabeeɓe).](https://pulaar.org/maawiya-winndii-deftere-tiitoonde-deftere-ndee-ko-le-salut-des-arabes-ko-danndata-aarabeeɓe/) - Ko jeewte ɗe o waɗdunoo e jaaynooɓe kam e caɗeele dookɗe leyɗe aarabeeɓe ɗe o yiyi, e waasde ɗum en hattande yahdude e ƴellitaare winndere ndee. Yanti e ɗuum, caɗeele compugol demokaraasi e ɗee leyɗe. Omo haala e mayre kadi ɗamaawu makko wonande leyɗe Aarabeeɓe. Ko waawi wonde heen fof, ina waawi tawa ɗum bettataa - [Ko Einstein jogii goonga : alaa ko ɓuri annoore yaawde](https://pulaar.org/ko-einstein-jogii-goonga-alaa-ko-ɓuri-annoore-yaawde/) - E lewru settaambar, habranooma wonde won abbere ɓakdi ɓurnde annoore yaawde yiytaa. Won ko kaalno-ɗen heen e tonngooɗe 90 Fooyre Ɓamtaare, nde mbinndaten “ɓetooji haralleeɓе e ɓe ganndal siyaas mbaɗi e ngabbon ɓakdi tuugorkon (ɓurkon famɗude, mbiyeteekon 'Netirino') kollitii huunde haawniinde : kon ndaɗii annoore e dogdu, woni kon ɓurii ɗum yaawde. Njaaweendi makkon yettiima 300 006 km, - [Puɗgol e mutgol naange](https://pulaar.org/puɗgol-e-mutgol-naange/) - Kaalen ko fayti e putgol naange е mutgol mum. So mbuuɗu naange feeñii subaka law fuɗnaange, mbiyen naange fuɗii. So mbuuɗu ngu nattii yiyeede hedde futuro, mbiyen naange mutii. Mbiyaten naange fuɗii, ko nde njiy-ɗen mbuuɗu naange nge fuɗnaange ; nge mutii, nde nattu-ɗen yiyde mbuuɗu ngu. Jooni noon, en mbiyiino naange nge to woni to, - [Aamadu Tumaani Tuure : “ miɗo heblii  woppude laamu ”](https://pulaar.org/aamadu-tumaani-tuure-miɗo-heblii-woppude-laamu/) - Mali ina foti yuɓɓinde woote toɗɗaagol hooreejo leydi e lewru suwee arooru nduu, rewo leydi ndii fof wonde e wolde. Gila 17 saawiyee ɓennuɗo oo, Dillere Ndimaagu Asawad (MNLA) yantude e rebelaaji Tuwaareg goɗɗi ko ƴettuɓe fetel ngam heɓde ndimaagu oon diiwaan. So won wiyatnooɓe haɗi Aamadu Tumaani Tuure dartinde hare murto Tuwaareg en ndee, - [Ahmeddu wul Abdallaahi :"Yoga e ardiiɓe leyɗe hirnaange Afrik ina njokkondiri e njeeygu dorog"](https://pulaar.org/ahmeddu-wul-abdallaahi-yoga-e-ardiiɓe-leyɗe-hirnaange-afrik-ina-njokkondiri-e-njeeygu-dorog/) - Ahmed wul Abdallaahi woniino Jooɗaniiɗo keeriiɗo Koolaaɗo Kuubal Fedde Ngenndiije Dentuɗe to Afrik hirnaange, to Somaali, e to Burunndi ; hannde ko kanko ardii nokku biyeteeɗo Centre-4S (Centre des stratégies pour la sécurité Sahel Sahara) jooɗiido e Nuwaasoot. E miijo Ahmedu wul Abdallaahi, hare ownugol (AQMI...) ina yejjitina yimɓe musiiba ɓurɗo bonɗe, so njulaagu dorog. Hay - [Haalotaako, deƴƴotaako !](https://pulaar.org/haalotaako-deƴƴotaako/) - nder njimri Baabooy Gellaay, E gorko Aram Sahre ɓuri Goorumma (yo Alla yurmo mo kadi yaafoo mo), won ɗo o yimata heen jimol Balla Jeerel : “ceɗɗo waawaa ndiyam”. O yimii no Ceɗɗo ummorinoo gila Jolof, no ardi e wuro subalɓe, jippii e galle Jaaltaaɓe, Sammba-ngaari maayo, daddo mo ñaamaa saayna haa e neemaaji ɗi tawnoo - [Dental senndikaaji Sanɗaaji : Bayyinaango](https://pulaar.org/dental-senndikaaji-sanɗaaji-bayyinaango/) - Ñalnde 30 saawiyee 2012, dental sendikaaji 5 sanɗaaji yahii gerew ngam ɗaɓbude ɓeydugol e kuɓtodingol bursiiji sanɗaaji duɗal jaaɓi haaɗtirde Nuwaasoot, kam e kaɓirɗe janngirɗe ɓurɗe moƴƴude wonande njiylawu. Gardiiɗo duɗal Nuwaasoot yamiri polis naatde e nder duɗal hee, e fiyde sanɗaaji ɗi mbaɗaani hay dara, so wonaa waɗde seppo yamyamo e nder nokku mum - [Koolol Jeereende Tummbuktu](https://pulaar.org/koolol-jeereende-tummbuktu/) - Caggal koolol pinal pattamlamol baɗnongol e nder sahre Nuwaasot, hakkillaaji kuccani ko dowla Mali e wuro wiyeteende Tummbuktu. Waɗnoo toon ko koolol pinal leñol Taamaashek-en walla mbiyen Tuwaareg-en, tuggude 12 haa 14 saawiyee 2012. Kabaaru Koolol Tummbuktu Rokki en kabaaru koolol ngol ko banndiraaɗo debbo gooto ameriknaajo ena wiyee Mirannda Dod. O woniino e diiwaan - [Muritani : Jiiɓuru huɓtodinndu](https://pulaar.org/muritani-jiiɓuru-huɓtodinndu/) - Lebbi 42 (capanɗe nay e ɗiɗi) walla mbiyen duuɓi tati e feccere ko Abdel Asiis heɓti laamu e juuɗe persidaa Siidi Wul Seek Abdallaahi. E seppo adano huunde e woownooɓе foɓɓande laamɓe arɓe kala njuɓɓinnoo ñalnde 7 ut 2008, Asiis wiyiino : " maa mi ñawndu caɗeele mon kala !". E kampaañ mo o umminnoo tuggi ndeen haa - [Beeli kawsara](https://pulaar.org/beeli-kawsara/) - Ko duuɗe. Tee ko e dow leydi men hee ɗe ngoni. So a nanii inɗe majje tan, ɓalndu maa mooƴat mbelemma ... Holi ɗee duuɗe : ko Seyseel, Moris e Sansibaar. Seyseel ko dental 115 duunɗe caakiiɗe nder Geec Inndo, hakkunde fonngo fuɗnaange Afrik e Duunde Moris. Ko seeɗa e majje koɗaa, kono kala jiɗɗo ina - [Teewu mboɗeewu kala moƴƴaani e cellal, no ngu foti fof, e ko ngu waawi wonde fof](https://pulaar.org/teewu-mboɗeewu-kala-moƴƴaani-e-cellal-no-ngu-foti-fof-e-ko-ngu-waawi-wonde-fof/) - Maa wood wiyɓe “ ɗum ko maayka, min njaɓaani, wonaa goonga ”. Ɓe pelnaaki, ko ɓuri heewde e nguura yimɓe ko teewu. Teewu mboɗeewu woni teewu ndariindi ko wayi no nayi e baali e ɓeyi e gelooɗi ekn. Teewu ndiwri (gertogal ekn) walla liɗɗi wonaa teewu mboɗeewu. Caggal wiɗto juutngo, duɗal toowngal to Amerik, biyeteengal “ Harvard School - [Sankaare Umar Bah Mboyna](https://pulaar.org/sankaare-umar-bah-mboyna/) - Duwaawu Bookara Aamadu Bah, e innde Fooyre Ɓamtaare ina nduwanoo ɓesngu Muritani e leñol fulɓe e denndaangal terɗe Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani e ɓesngu Umar Mboyna Bah, sabu cankagol makko ñalnde 8 marse 2012. Ko goonga enen fof ko en maayooɓe, kono en tijjanooki Umar ina ɗala en baayeeɓe jooni jooni tan. Ko Alla - [Hol to dow heedti e aduna hee, to les woni?](https://pulaar.org/hol-to-dow-heedti-e-aduna-hee-to-les-woni/) - Kooyniido fof wiya "dow", ndaarɗo hedde kosɗe mum (koyɗe mum) fof wiya les. Ɗee geɗe fof pawii tan ko e ngonka e nokku. Alaa fof ko woni heen goonga tigi rigi, (tigi tigi), alaa fof ko woni heen goonga mo yeddotaako, timmuɗo mo alaa to fawii. Huunde ena waawi wonde les, wona dow tawa woni - [Aspiriin ina moƴƴi e nguɗu](https://pulaar.org/aspiriin-ina-moƴƴi-e-nguɗu/) - Duumaade e ƴettugol aspiriin ñalnde kala, ina usta ñawgol nguɗu walla ina haɗa ɗum ɓeydaaɗe layde. Habri ɗum ko jaaynde mawnde wiyeteende Lancet (Angalteer). Haali ɗum ko wiɗtooɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford : so neɗɗo reggondirii duuɓi tati ina ƴetta ñalnde kala aspiriin, ɗuum ina faddanoo ɗum nguɗu fotde nayaɓal so yeewdaama e mo yettataa ɗum - [Rewɓe e hakkeeji mum e fanuuji kala](https://pulaar.org/rewɓe-e-hakkeeji-mum-e-fanuuji-kala/) - To diine : Hol no diine lislam yiyri rewɓe ? E nder diine ina teskaa rewɓe teddineede heen no feewi. Nde tawnoo ko rewɓe ngoni jaalal nguurndam. So ɗuum ɓennii eɓe ndokkaa hakkeeji maɓɓe kala haa timmi e banngeeji kala, ko wayi no : ligaade, ɗannaade, reseede, seereede, janngude, jogaade ngalu. ekn. Kono e nder renndo men ina - [Umar Mboyna Bah : Ko nii tan njahru-ɗaa?](https://pulaar.org/umar-mboyna-bah-ko-nii-tan-njahru-ɗaa/) - Umaar Mboyna Bah ! Aali Mayram, ko nii tan njahru-daa ? A yahii, a haaltidaa ka, etee kadi ko a bayniiɗo mo artataa ! Eskey, aduna dey ndeke wonaa giɗo, wonaa kadi jahdiiɗo duumotooɗo ! Kono hol to ngoppu-ɗaa jinnaaɓe e ɓesngu ? Hol ko kaaldu-ɗaa e Takko Abuu Takko, gooto teelɗo e nder yeeweende sunaare. Abuu Takko njaɓeeri ndi - [Konuuji leyɗe Afrik ngontanii en “ tuuba horde ” !](https://pulaar.org/konuuji-leyɗe-afrik-ngontanii-en-tuuba-horde/) - E hitaande 2008, njuɓɓudi laamu ngarwaniiri e nder taariik Muritani tuugiindi e demakaraasi, follaama e gardagol Seneraal Muhammed wul Abdel Ajiiju, e dow woytoraandu wonde “ kisal alaa e leydi hee sabu Al Kaydaa, sabu caldi ɓurɗi tiiɗɗe e leydi hee ndokkaama arani en (ɓaleeɓe) e wujjooɓe jawdi laamu ekn.... ”. Ko ɓuri maantinde tan, e - [Hiirde Belaa Fedde Pellital](https://pulaar.org/hiirde-belaa-fedde-pellital/) - Hitaande hikka ndee waɗti belaa mayre nayaɓo ko nde sosanoo. Nalawma cuɓaaɗo oo hawri ko ñalnde mawnde (aljumaa), 16 lewru mbooy hitaande 2012. Hitaande fof, ende bismoo pelle pine, diɗɗe naalankooje e haaliyankooɓe teelduɓe. Hitaande fof, hay so nde suwaa tawo wonde tergal Fedde Ɓamtaare Pulaar, hay so nde suwaa tawo taƴde karte walla jannginde - [Tinndol : Fowru e njamala to wuro fulɓe](https://pulaar.org/tinndol-fowru-e-njamala-to-wuro-fulɓe/) - Won ko wonnoo ɗoo. Ina wona, wonataa ko tinndol. Fowru e njamala meeɗii fewjude yahde cuddungu to gurel fulɓe ina woni oo too bannge maayo. Ɓe ngari haa e tufnde, ɓe tawi laana ina woni oo too bannge maayo. Ɓe njooɗii ha ɓe tampi, alaa fof telliiɗo saka ɓe mbiya ɗum yo addan ɓe laana. Tee ɓе - [Heblo ko feewti e golle kilinik sariya](https://pulaar.org/heblo-ko-feewti-e-golle-kilinik-sariya/) - FONADH (Dental pelle ngenndiije toppitiiɗe jojjanɗe aadee e Muritani-yuɓɓinii ñalɗi heblo tuggi 12 haa 17 marse 2012 to Bahbahɓe, wonande jeyaaɓe Bahbahɓe e ummiiɓe Kayhayɗi, e to Rooso (15 haa 17/03/2012), wonande Roosonaaɓe e Ɓoggeenaaɓe. Fandaare heblo ngoo ko wallitde terɗe pelle FONĂDH ɓeydude humpito mum en ko e fannu kilinik sariya. Ɗum toɗɗii ko - [Makki Sal Hooreejo 4ɓo Senegaal](https://pulaar.org/makki-sal-hooreejo-4ɓo-senegaal/) - Senegaalnaaɓe ngootii ñalnde 25 marse 2012, e ɗeeyre. Makki hawii, walla mıbiyen Abdullaay Wad foolaama. No wiyratee nii, ko waraango tan. Haa teeŋti noon caggal leydi toо, sibu alaa fof ɗo Wad ardii. E nder Senegaal e hoore mum, еɓе ngoɗɗondiri. Makki arditiima hay e nokkuuji ɗo Abdullaay ardinoo e daawal gadanal ngal, ko wayi - [Tumarankooɓe e leydi mum en](https://pulaar.org/tumarankooɓe-e-leydi-mum-en/) - Mawɓe fof ngumii alla e nguleeki baasuuji, jangde sukaaɓe bonii, tee ɓe ndonkii winnditaade, ko wuurdaa woodaani sibu leyɗeele e jawdi tottitaaka, heewbe nimsii ko artirnoo ɗum en... Muritaninaaɓe moolinooɓe to Senegaal e artiranooɓe e Muritani e doge cakkitiiɗe e nder sebbet 2011 haa 2012. Ɓee ɗoo yimɓe ina nguuri e caɗeele teeŋtuɗe hannde. Kamɓe - [Eeraango Salli Sih](https://pulaar.org/eeraango-salli-sih/) - Ko ardii fof mi salminii ma aan musiɗɗo teduuɗo, tiɗɗo e winndannde Fooyre Ɓamtaare. Do mbaaw-ɗaa wonde fof mi salminii ma, calminaali bele e teddungal. Miɗo ñaagono maa balɗe juuɗe e battane moƴƴe. Winndannde men hannde noon joopii ko Fedde Tabita Pulaagu. Haalde nafoore TP noon weeɓaani, sabu nafoore TP ko huftondinnde. TP wayi ko - [Wumɓe binndol : lefol kesol Jalluɗi Jam](https://pulaar.org/wumɓe-binndol-lefol-kesol-jalluɗi-jam/) - So neɗɗo nimsaniino jamma Jalludi Jam e leegal Jamaa annoore (Misidin Nuur), ñalnde alkamisa 10 lewru duujal (mee) 2012 ndee, jamma aljumaa jofnde aset oo yoɓii ñamaande haa ɓernde ɓuuɓi ɗo Galle Sukaaɓe keso ɗoo. Jalluɗi Jam yubɓinirnoo ɗii ɗoon jammaaji ɗiɗi ko ngam weltoraade jaltugol lefol mum kesol : Wumɓe Binndol Jamma gadano oo ko - [Yurmeende Alla won e Almaami Abdul Ajiiju Sih](https://pulaar.org/yurmeende-alla-won-e-almaami-abdul-ajiiju-sih/) - Ganndo mawɗo, mo yimɓe kala njogori hattaade waajuyaaji mum, hono Ceerno Ábdul Ajiiju Sih, sankiima ñalnde alarba 2 mee 2012, to Ndakaaru. Omo yahratnoo e duuɓi 69. Kanko wonnoo, duuɓi keewɗi jooni, almaami Jumaa Maruk, to Nuwaasoot. Almaami Abdul Ajiiju Sih ɓuri anndireede ko jeewte mum diine to rajo e tele Muritani e waajuyaaji mum - [Batu Kubtodinngu Pulaar Speaking Association](https://pulaar.org/batu-kubtodinngu-pulaar-speaking-association/) - Pulaar Speaking Association (PSA) ina jooɗoo e batu kuɓtodinngu ñalnde 26 e 27 mee to Memphis, to Dowlaaji Amerik Dentuɗi. Batu nguu yuɓɓintee ko e otel mawɗo, otel Memephis Airport. Wonande Al Hajji Mammadu Saar gardiiɗo catal ngal ɗum ɗoo ko faayiida mawɗo wonande Fuutankooɓe hoɗɓe e wuro ngoo, sibu " amin mbasoroo idaade mahde ɗoo - [Dijiyee Dorogbaa heɓii wuneeji fof](https://pulaar.org/dijiyee-dorogbaa-heɓii-wuneeji-fof/) - Ñalnde aset 19 mee 2012, kippu bal biyeteeɗo “ Chelse” (Kippu Angalteernaajo) nawii raay kawgel bal champion's league (Ligue des Champions e ɗemngal Farayse). Kо Dijiyee Dorogba, pettobal Koddiwaarnaajo jeyi wune oo, sibu ko kanko naatni bit gaddando kippu makko heɓtaade Bayern (kippu Almaañnaajo), o naatni kadi bit caabiiɗo poolgu oo. E ñalawma hannde oo, Dijiyee - [inɗe fulɓe](https://pulaar.org/inɗe-fulɓe/) - Banndiraaɓe tedduɓe, eɗen momta inɗe men, ɗe ndonɗen maamiraaɓe men he innde diine, tee annduɓe diine piiw (fofof) ina nganndi ko innde hecci diine, seede mum boobo innetee ko ñalnde heɓi yontere he nguurndam makko, kono nulaaɗo walla geewnaaɗo neldetee ko nde heɓi duuɓi capanɗe nayi he ko ɓuri jaalaade, tee kadi eɗen nganndi alaa - [Heɓtinaa woyi, saawaani jam](https://pulaar.org/heɓtinaa-woyi-saawaani-jam/) - Ñalnde 25 mee 2012, Abdullaay Wad noddii jaayɗe to galle mum, ɗo Ndakaaru ɗoo, ngam hujjikinaade e riiwtude sikkeeji ɗi fawetee kam e yimɓe mum, ina mbiyee porlii jawdi ndenndaandi, haa arti noon e haala otooji 600 jaltinaadi persidaas, majji (ngujjaa) ndonkaa yiyteede ɗii. O dallinii iwdi jawdi ndi ɓe mbiyetee aɓe njogii kanko e - [Bone piccat laaci !](https://pulaar.org/bone-piccat-laaci/) - Hare hakkune Fulɓe e Dogon en waɗii, sara keerol hakkunde Mali e Burkinaa, fotde 30 pullo mbaraama heen. Ko famɗi fof 1 000 neɗɗo ndogii mooloyiima Burkinaa. Ko Guwerneer diiwaan rewo Burkinaa jangtii ɗum. E wiyde makko, hare ndee waɗi ko e wuro Sari, e nder leydi Mali. E ko rajooji kaali, “ Hare ndee ina jotondiri - [Tinndol : Fowru e Bojel e Rawaandu](https://pulaar.org/tinndol-fowru-e-bojel-e-rawaandu-2/) - Wonnoo ɗoo ko fowru e bojel e rawaandu.Ina wona, wonataa ko tinndol Fowru e bojel ina nder ladde, rawaandu tawi ɓe toon. Rawaandu woni e yeewtande ɓe ñaameele wuro belɗe. Fowru e bojel mbiyi : “Hol ko weli toon?” Rawaandu wiyi : “ Naamde ina toon, ina wiyee kodde. ” Fowru wiyi : “Hol no kodde mbayi ? ” Rawaandu - ["Wumɓe binndol"](https://pulaar.org/wumɓe-binndol/) - Pooɗee-nduuree waɗi haa gooto fof tuuɗi wutte mum ena hebori sippireede. Ɗo ɓe ɓoorii ɗoo, gooto fof yiyi cakkal ngal sakki ngal, ko hono ngaal heddiiɓe ɓee ne njogii, ɓe paami ko ɓe jibinannde leydi ngootiri, ɓe potaani haɓde, ɓe kaayti haɓde. Gooto fof kadi, ndeke ena mooftunoo annde e natal leydi Muritani, ɗo hoɗi - [Haaruuna Njaay sankiima](https://pulaar.org/haaruuna-njaay-sankiima/) - F.B.P.M. suniima Haaruuna Njaay ganndiraaɗo Boyli, gonnooɗo hooreejo catal Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani to Kiifa ruttiima e joomum e lewru mee 2012 caggal lelnde juutnde. Sabu ngal ɗoo baasal mawngal wonande leñol no diidorinoo kam e Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani, eɗen nduwanoo ɓesngu Muritani e ɓesngu Fulɓe e ɓesngu cankiiɗo oo. Yo Alla - [JIbril Muusaa Joop : Juulɓe heewɓe nattii janngude ɗee defte](https://pulaar.org/jibril-muusaa-joop-juulɓe-heewɓe-nattii-janngude-ɗee-defte/) - Jibriil Muusaa Joop : "Hay e nder leyɗe tuugniiɗe e Limaam Maalik ko 40% tan njanngata ɗee ɗoo defte, heen 60% nattii janngude ɗe ko ɓooyi". Fooyre Ɓamtaare jokkondirii e musiɗɗo men Jibriil Muusaa Joop, aasiñoor to jaagordu njeeygu e mbaylaandi, tergal Yiilirde Ngenndiire Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani, ngam heɓde miijo mum e duppugol defte - [Daartol njiyaagu nder defte laawol Maalik (Tayre II)](https://pulaar.org/daartol-njiyaagu-nder-defte-laawol-maalik-tayre-ii/) - Eɗen njokka haala ganndo gooto, lolluɗo, ko faati e diine, biyeteeɗo Muhammed el Muttaar Eshingiti, puɗɗino-ɗen e tonngooɗe Fooyre Ɓamtaare t 99. En tonngiino huunde e haala oo ɗoo ganndo, fuɗɗinoo haalde ko faati e “ daartol njiyaagu ” e nder defte annduɓe laawol Maalik. Eɗen njokka e taƴre ɗiɗmere winndannde makko ndee. Hay so tawii yimɓe - [Daartol njiyaagu e nder defte laawol Maalik (I)](https://pulaar.org/daartol-njiyaagu-e-nder-defte-laawol-maalik/) - Ganndo gooto, lolluɗo, ko faati e diine, biyeteeɗo Muhammed el Muttaar Esingiti, caggal nde haala heewi, rokkii miijo mum e ko Biraam waɗi koo. E wiyde makko, “ duko ngoo mawnii no feewi caggal nde Biraam duppi defte laawol Maalik ngam yiɗde haala. Kono baɗtugol haala kaa pooɗondiral politik haɗii yimɓe heewɓe miijtaade e ko o - [E wiyde Seek Ahmed El Haadi, ganndo Muritaninaajo ko faati e diine](https://pulaar.org/e-wiyde-seek-ahmed-el-haadi-ganndo-muritaninaajo-ko-faati-e-diine/) - ... yoga e ɗee defte ngontiino heɗɗaawo hakkunde juulɓe e Ɓuraana " Ko hono ɗuum kadi, ganndo goɗɗo muritaninaajo biyeteeɗo Seek Ahmed El Haadi, haali. E wiyde makko, defte ɗe Biraam duppi ɗee ko defte baɗananooɗe yontaaji ɓooyɗi, tee hay yimɓe ɓe ɗe mbinndananoo ɓee ngoppii ɗe ko ɓooyi, nattii huutoraade ɗe. Yanti heen, annduɓe - [Annduɓe laawol Maalik : Hol ko addani Biraam duppude defte maɓɓе](https://pulaar.org/annduɓe-laawol-maalik-hol-ko-addani-biraam-duppude-defte-maɓɓе/) - Ko ñalnde 27 abriil biyeteeɗo Biraam wul Daа wul Abeyd duppunoo huunde e defte tuugorɗe laawol Maalik, ngol yoga e juulɓe Muritani e leyɗe hirnaange Afrik e Magreb tuugii ngol. Daliilu ngool duppugol defte, e wiyde makko, ko ɗeen defte ina cemmbini njiyaagu. O wiyi, e nder yeewtere nde yuɓbini caggal ɗuum wonde “ Defte Kaliil - [Fooyre Ɓamtaare t°100 : seedtotooɓe](https://pulaar.org/fooyre-ɓamtaare-t100-seedtotooɓe/) - Oumar El Moctar L'Authentique : "100 semaines en notre compagnie Ayant appris tardivement la publication du numéro 100 ɗe Foyré Bamtaaré, je me suis empressé ɗe vous écrire ces quelques mots. Ne l'aurais-je pas fait que j'aurai failli à mon devoir ɗe citoyen. En effet, ne pas témoigner ɗe la qualité, du rôle et surtout - [Fooyre ndee ñifaani](https://pulaar.org/fooyre-ndee-nifaani/) - Ko e maayirɗe hitaande 1980 “ Fooyre Ɓamtaare” fuɗɗii winnɗeede caggal batu moobondiral ngadanu FBPM. Ko ngaal ɗoon mooɓondiral jibini waylo waylo keewɗo e nder fedde hee, ɓeydi luggiɗingol karallaagal jangde ndee, jaaytingol mayre e cosgol fannuuji kesi, ina jeyaa heen jaaynde binndol hono Fooyre Ɓamtaare. Jibineede Yiilirde jibinanoonde e batu mooɓondiral ngadanu e gardagol Mammadu - [Teemedere !](https://pulaar.org/teemedere/) - Teemedere ! Alla yettaama en mbaawii feeñninde ndee ɗoo tonngoode, e nduu lewru sulyee 2012, duuɓi capanɗe tati caggal ko jaaynde ndee sosaa, kono caggal duuɓi 15 nguurndam. Fooyre sosaa, yaltini tonngooɗe mum adannde, ko e lewru noowammbar 1980. Oon sahaa, yaltinde ɗerewol binndangol wonaano huunde newiinde. E oon sahaa jaayɗe keeriiɗe ngoodaani e leydi hee, - [Wilwilnde, ko hoɗorde mborosaaji](https://pulaar.org/wilwilnde-ko-hoɗorde-mborosaaji/) - Won annduɓe kolliti ko ɓooyaani koo, wonde bilwile ina njeyaa e geɗe baawɗe boomde winndere ndee. Waɗi noon, ko ñabbuuli keewɗi ina cabbini e kon kullon, ñabbuuli yimɓe e jawdi fof noon. Ina jeyaa heen came, kulikenke, ñabbuulipoofirgol, e goɗɗi, bayɗi no Ebolaa walla sayo ... Ko bilwile ndaabi denndaangal kullon keddikon kon. Wiɗtooɓe ɓee - [Ɓataake ummoraade e Catal Kayhayɗi](https://pulaar.org/ɓataake-ummoraade-e-catal-kayhayɗi/) - Alkamiisa ñalnde 14 Suwee 2012 Ciimtol Jokkondiral Catal Kayhayɗi e Jalluɗi Jam e gardagol Alasan Saar. Batu ngu waɗi ko galle hooreejo catal jontu noogaas e hojomaaji noogaas e joyi kikiiide. Ina tawtoraa batu ngu ɓee ɗoo yimɓe. 1.Sammba Gata Bah : Hooreejo catal. 2.Mammadu Aadama Bah Tergal catal. 3.Abdullaay Aadama Bah Tergal catal. 4.Usmaan Ñaan - [Puɗi ina kaalda](https://pulaar.org/puɗi-ina-kaalda/) - Wiɗtooɓe Biritaannaaɓe e Ostoralinaaɓe njaltinii njeñtudi wiɗto mbaɗatnoo, hollitoowo wonde puɗi ina kaalda ; wonaa tan rewrude e cebam simi (diƴƴe simiije), kono kadi tawa ko rewrude e coññugol walla pettagol. Won annduɓe kollunoo wonde suppome ina tintondira so gilɗi njilliima ɗum en, tawa kuutorii ko jaltingol henndu (gaas) uurooru ɗum en. Jooni, annduɓe woɗɓe kollitii - [Feerorde Firefox e Pulaar](https://pulaar.org/feerorde-firefox-e-pulaar/) - Goomu Pulaagu habrii wonde yamre Firefox ɓenndude yaltii gila 5 lewru suwee 2012. Firefox noon, ko feerorde (navigateur), woni kuutorgal gaddanoowal en waawde feeraade e internet. Peerorɗe ɓurɗe waawde huutoreede e oo ɗoo sahaa he leydi Muritani he Internet Explorer (Microsoft), Firefox (Mozilla), Chrome (Google), Safari (Apple), Opera (Opera Software) wonande ko mbiyaten ordinateeruuji koo. - [Duwaawu](https://pulaar.org/duwaawu/) - Abdullaay Moodi Bah ruttiima e joom mum ñalnde altine 28/5/12 to Arafaat, caggal rafi juutɗo. Abdullaay Moodi Bah ko tergal Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani. Ko o koohoowo e terɗe Catal Arafaat, sabu, ñalnde alkamiisa 1 sulyee 2004, o toɗɗaa yo o ardo goomu (peŋgal) leegal Misiidi Nuuru, haa ɗo o ruttii e joomiiko ɗoo. - [Birom Njaay sankiima](https://pulaar.org/birom-njaay-sankiima/) - Pentunooɗo Yoo Leelee oo hawrii e lajal. Naalankaagal pulaagu waasii gootal e jagge mum. Semmben Njaay lollirnooɗo Biron Njaay hawrii e lajal e lewru suweŋ nduu. Naalanke joom hoodere e duuɓi ɓennuɗi ɗii. Birom Njaay sakket nguurnɗam mum saɗtiino no feewi. O naatii e naalankaagal law, gila omo woni suka tokooso omo ñemtina yontaaɓe diiwaan - [Maawiya : Aawre Aarabeeɓe](https://pulaar.org/maawiya-aawre-aarabeeɓe/) - En kabriino, e tonngooɗe men ɓennuɗe ɗee, jaltugol deftere Maawiya e lewru feebariyeе 2012. Tiitoonde ndeen deftere ko “ Hol ko danndata aarabeeɓe ”. Lowe internet ndee ɗoo, hono kassataya.com e taqadoumy.com et for-mauritania.org puɗɗinooma yaltinde heen taƴre, kono muulɓe deftere ndee ngullitiima yo ɓe ndartin ko ɓe njaltinta deftere ndee koo. E nder taƴre nde ɓe njaltini - [Nguurndam Aamadu Koli Sal](https://pulaar.org/nguurndam-aamadu-koli-sal/) - Jibinannde Aamadu Koli Mammadu Jaaltaaɓе jibinaa ko hedde hitaande 1926, tuugnaade e yeewtere sakkitere nde mbaɗduno-ɗen e makko. Ɗuum wonnoo ko е hitaande 1996. Caggal naamndal ngal mbeddino-ɗen mo, o wiyi en wonde o yahratnoo e oon sahaa ko e duuɓi 70. Ko ɗuum addani en rokkude hitaande 1926 ndee. O jibinaa ko e wuro - [Eli e “Tukuloor” UPR en : Hol ko urmbiti haala ?](https://pulaar.org/eli-e-tukuloor-upr-en-hol-ko-urmbiti-haala/) - Urmbiti haala ko Eli wul Muhammed Faal e rajo keso biyeteeɗo Muritanid ñalnde aset 2 suwee 2012. Ɗoon e ɗoon, woodi heɓɓiiɓe haala makko, mbiyi o yeddii wonde Muritaninaaɓe taccinaama e hitaande 1989. Ɓe mbiyi o wiyii “ hay ɓaleejo gooto taccinaaka... ”. Ko ɗum ɗoo woni ko urmbiti haala. Wiyde “ jiɗɗo fof yo artu ”, ina foti - [Ɗemɗe ngenndiije nder cuuɗi sarɗi : Sih Sammba ferii laawol](https://pulaar.org/ɗemɗe-ngenndiije-nder-cuuɗi-sarɗi-sih-sammba-ferii-laawol/) - Haa e ñalawma hannde oo, haalde ɗemngal ngenndiwal e nder kewuuji juɓɓule laamu ko huunde heewnde addude duko. Seede mum, ko ngol ɗoo laawol kadi, nde carɗoowo (depitee) biyeteeɗo Sammba Sih, toɗɗaaɗo e departemaa Ɓoggee, jeyaaɗo e parti UFP, felliti haalde e ɗemngal mum ngal muuyni, so Pulaar. Ko ñalnde altine 4 suwee 2012 wonnoo. - [Muritani : Dartagol naatgol koloñaal (2)](https://pulaar.org/muritani-dartagol-naatgol-kolonaal-2/) - Eɗen puɗɗoo ɗoo huunde e daartol leydi Muritani (walla eɗen njokka) haa arti noon ko anndiraa e mudda naatgol jiimooɓe e leydi ndii. Jibinannde Afrik, Asii, Amerik latin, nde imperiyaal feeñi, naatani jiimde aduna oo kala, dartiima, haɓaa, haɓtii haa nde poolgu añɓe darni koloñaal e ɗeen leyɗeele. Jibinannde Muritani wonaani sara e ɗiin kareeli. - [2012, mbayliigaaji mawɗe ina tijjaa](https://pulaar.org/2012-mbayliigaaji-mawɗe-ina-tijjaa/) - E hitaande 2012 mbayliigaaji mawɗi ina tijjaa sibu, woote gardagol leydi maa njuɓɓine e nder leyɗe noogaas (20), tawi kadi won heen ko leyɗe mawɗe, ko wayi no Dental Amerik, Riisi, Inndo, Farayse, Meksik walla kadi Espaan. Yanti heen leydi Siin maa toɗɗo hooreejo leydi keso. Siin wonaa woote yuɓɓinta, kono ko ardiiɓe parti laamiiɗo - [Ganndal Kuule Asamaan walla "Astoronomii" (7)](https://pulaar.org/ganndal-kuule-asamaan-walla-astoronomii-7/) - Eɗen njokka yaltinde deftere nde musiɗɗo men Umar Abdalla Wele wallifi, yowitiinde e ganndal weeyo. Eɗen njaakorii maa ɗum ɓeydan yimɓe ganndal, hokka ɗum en ɓeydaaɗe faamde taariindi mum en, haa arti noon e "luggeendi" walla mbiyen " niɓɓe kammu " e kaawisaaji mum. Teskuyaaji mon noon ina coklaa no feewi. Fooyre Ɓamtaare Njokken naamnde. Naanmnde ɗee, - [Abriil 1989, abriil 2011, wonii duuɓi noogaas !](https://pulaar.org/abriil-1989-abriil-2011-wonii-duuɓi-noogaas/) - Bayyinaango Fonadh Abriil 1989, abriil 2011 : wonii duuɓi noogaas e ɗiɗi ! Duuɓi noogaas e ɗiɗi muuso e mette. Gila abriil 1989, huunde e Muritaninaaɓe ina nguuri e mette baɗte iiñcuru jolnoondu hakkunde Muritani e Senegaal. Jojjanɗe aadee njaɓɓаnooma no feewi e oon sahaa (warngooji ɗi ndewaani laawol, taccingol, diiwgol ɓurtungol e golle, ɓoryitgol jawɗeele, - [Moori Fulɓe](https://pulaar.org/moori-fulɓe/) - Moorol toɗɗii ko rewɓe ko ɓuri heewde. Goobu kam e moorol pawaaki e lasliyankaagu, walla jeyi leñol ; ko kala baawɗo. Sifaa moori meen ko : bafi, e ceewakana, e honnana, e jurbanel, e lislaamu, e muufi, e tippi. Bafi ko ñaantungal. Neɗdo fof na waawi waforaade moorol ngol welaa, Kono mawɓe ndeen mbafortonoo ko berti ; ina - [Duuɓi 50 aadee nder weeyo](https://pulaar.org/duuɓi-50-aadee-nder-weeyo/) - Ñalnde 12 abriil 1961 Yuuri Gagariin ɗannanii weeyo, woni aadee gadano baɗɗo ngaal ɗanngal. E oon sahaa, pooɗondiral e daɗndu ina tiisi hakkunde Dental Leyɗe Sowiyet e Amerik, tee ko yahde nder weeyo wonnoo himme maɓɓe ɓurɗo teeŋtude. Hannde, nde tawnoo ngonka kaa wayliima, eɗen ngoɗɗi nduun daɗndu, haa teeŋti noon sabu caɗeele ngalu. Ko - [Jooni natten winndirde juuɗe !](https://pulaar.org/jooni-natten-winndirde-juuɗe/) - Haa hannde ɗum toɗɗii ko ɗemɗe e masinaaji. Haa e ñalawma hannde oo, so neɗɗo yiɗii winndude huunde maa winndira junngo mum walla tappa e masin, nde winndannde mum feeña. Ngol ɗoo laawol kadi taaɓal badangal ngal, ko Google waɗi ɗum. Taaɓal badangal ngal ko masiŋaaji na “mbaɗta faamde haala, mbinnda ko paami koo ». Ɗum - [Bagboo Dogdu dow huɓeere juutataa !](https://pulaar.org/bagboo-dogdu-dow-huɓeere-juutataa/) - Nduu ɗoo dogdu noon ɗeɓii juutde seeɗa sabu ko maa won lebbi nay e feccere jooni ko woote hooreleydaagal joofi to Kodduwaar, woote ɗe Alasan Daramaan Watara ñaawanaa wonde ko kañum fooli e kawgel he (ONU, Union Africaine, CEDEAO ekn...) ɗum fof noon ko e fawaade e kuufgol ONUCI (goomu ONU kalfinanoodо рdewinda gol woote - [Hu', diwooje battamboniije](https://pulaar.org/hu-diwooje-battamboniije/) - Persidaa Obama fellitii neldude diwooje ɗiɗi fat, biyeteeɗe Predators to Libi, caggal nde diwooje OTAN natti waawde seerndude hakkunde soldateeɓe Kaddaafi e rebel en haɓооɓе е mum ɓee. Predator (conngojum e Pulaar) noon, ko ndiwoowa ba alaa konndiroowo, nganndiraaka “Drone” (doron). Omo wiyee kadi Reaper (moññojum). O weeyata ko dow, ɗo hay huunde waawaa heɓde - [Miijo : hol ko woni pinal?](https://pulaar.org/miijo-hol-ko-woni-pinal/) - Yeewtere Muusaa Ndonngo (Woolum Neerenaajo) e rajo Gorgol yowitiinde e pinal E yowitaade e ko nan-mi, e fawaade kadi e addude heen miijooji mum, mbeɗe rokka anndinoore nde wonaa fibnde, ko nde udditiinde e kala miijiyanke pullo, ngam mbaawen yaajnaade e luggiɗinaade e wiɗto helmere ndee no haanirta nii. Anndinoore : ko denndaangal won ɗiin - [Nalɗi kuccam FƁPМ](https://pulaar.org/nalɗi-kuccam-fɓpм/) - Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani yuɓɓinii ñalɗi miijagol e kuccam Fedde ndee, tuggi alkamiisa 6, haa aset 8 settaambar 2012. Ngool miijagol foti yuumtude ko e lelnugol kuccam kesam e laabi kesi wonannde fedde ndee. Ɗi njokki ko golle fedde ndee ummanii gila abriil 2011, golle keblugol Batu mooɓondiral e fawaade e kuccam kesam. Ko - [Beldital ngenndi](https://pulaar.org/beldital-ngenndi/) - Mbiya-ɗen ko ñalnde 25 marse woni ñalngu beldital ngenndi. Nguu ñalngu, hawriti ko e ñalawma njuulu Kayhayɗi ganndaaɗo oo, oon ñalawma hitaande 2009, mo Muhammed wul Abdel Asiis, tawi ina woni seneraal, yiylotonoo dagnude hoore mum to bannge politik, ina ndaara mbele wondiiɓe mum e haɓdiiɓe mum ina kooloo ɗum. O ɓurnoo yiylaade e oon - [Demɗe fof ko Afrik ngummii](https://pulaar.org/demɗe-fof-ko-afrik-ngummii/) - So tawii wiɗtooji tuugiidi e ganndal siyaas (ɓarakke yiye hoore kam e ADN) kollitiino ko ɓooyi wonde ko Afrik woni mbootu winndere, ko ɗoon aadee e mbaydi mum hannde ndii idii hoɗde, hade mum uujde feewde duuɗe keddiiɗe ɗee, hannde, wiɗtooji to bannge ɗemɗe ko hono ɗuum ngoongɗini : mbootu denndaangal ɗemɗe kaaleteede ina yaakoraa woni - [Miliyaaruuji tagopeeje nannduɗe e Leydi](https://pulaar.org/miliyaaruuji-tagopeeje-nannduɗe-e-leydi/) - Tagopeeje keewɗe nannduɗe e Leydi njiytaama e nder jiiryiirngal (galaksi) biyeteengal Fedannde malaaɗo (Voie lactée), ɗum woni jiiryiirngal ngal Naange e Leydi ngoni ngal. Mawneeki won e majje ina cowoo mawneeki Leydi fotde laabi sappo. Ɗe ngoni ko e nokku kenaniiɗo goodaangal ndiyam ndeelam. Ndaa, nguurndam waawaa wonde ɗo ndiyam alaa, no ɗam waawi siforaade - [Hol no ngoɗɗeeki mawki ɓetirtee ?](https://pulaar.org/hol-no-ngoɗɗeeki-mawki-ɓetirtee/) - Ngarten e ɗo jeya-ɗen ɗoo. Njeya-ɗen ko e nokku njiimaandi naange, sabu tagopeeje gonɗe e diiwaan naange ngee fof, taarotoo ko naange, njowitii ko e magge, no cofon ndewirta e gertogal nii, (tawa noon palpalnataa), ena mbaɗa yiloo banngoo ene taaroo kadi yumma mum en. • So eɗen njiɗi hiisaade ngoɗɗeeki hakkunde tagopeeje e naange - [Pottital gure njuɓɓudi Tostan](https://pulaar.org/pottital-gure-njuɓɓudi-tostan/) - Tostan, fedde nde wonaa laamuyankoore sosaande e hitaande 1991 to Senegaal e gardagol Molly Melching, arnde e Muritani e hitaande 2007 e nanondiral golladagol e Unicef, kam e Leydi Muritani, nde nganndu-ɗaa jooɗorde mum woni ko Eeleega diiwaan Barakna, yuɓɓinii pottital mum tataɓal ñalnde 29 marse 2012 to Haayre golleere wuro nayi e nder falnde - [Otooji ɗi wumɓe kondirta](https://pulaar.org/otooji-ɗi-wumɓe-kondirta/) - E nder Fooyre Ɓamtaare tŋ 93 (desammbar 2011) en kaaliino ko faati e otooji Google nawooji koye mum en, ɗi ɓe ngoni e hoolkisaade ko ina wona duuɓi ɗiɗi jooni. Sikke alaa, ɗiin otooji ko keewoyooji nafoore, gila e konndirde tawa ina waɗa goɗɗum haa e ustugol uddooji e aksidaaji kam e ñaamgol isaas… Google - [Ahmed Ben Bellaa wirniima](https://pulaar.org/ahmed-ben-bellaa-wirniima/) - Wonande ɓe nganndaano, ngam siftinde kadi anndunooɓe, Ahmed Ben Bellaa jeyaa ko e ƴettunooɓe fetel ngam haɓde e njiimaandi koloñaal Farayse. Nde Alaseri heɓi hoore mum e hitaande 1962, kanko waɗaa hooreejo leydi, ko ɗum tagi innde makko yahdineede e cosgol dowla oo. Huunde haawniinde, so en mbiyaama wonde ko Farayse holli ownooɓe hannde feere - [Makki he RFI : Ko seerndi mi e Wad](https://pulaar.org/makki-he-rfi-ko-seerndi-mi-e-wad/) - Yimɓe Fal 2012 ko haalooɓe tan, sibu ko e kampaañ wonaa, ko noon foti wayde. Kono kaan haala kay ɓaggaaki e goonga. Seerndi mi e Wad, ko amin ceerti no feewi no min njiyrata laamu e hol no laamortee. Sibu ko ceerungal wonno hakkunde mbaawkaaji ɗii, en ndañataano caɗeele. Luural amen ko sabu tan Asaambele ngenndi - [Daarol : Aduna alaa ɗo darii](https://pulaar.org/daarol-aduna-alaa-ɗo-darii/) - Wonnoo ɗoo ko laamɗo. O laamii laamu moƴƴu, Leydi ndii fof ina yiɗi mo. Laamu ngoɗngu yani e laamu makko. O waraa, ɓiyiiko dahaa. Oon sahaa ɓiɗɗo oo ina yahra e duuɓi sappo. Ngel nawaa leydi ngoɗndi, angel yeeyee. Joom jawdi yiyi ngel, soodi ngel, waɗi ngel gaynaako pucci, yiɗi ngel, horsini ngel. Oon naamnii - [Daartol dillere tuwaareg en](https://pulaar.org/daartol-dillere-tuwaareg-en/) - Tuwaareg puɗɗii murtude ko hakkunde 1962 e 1964, murto anndiraango “ murto Fellaga” ummoriingo diiwaan Kidal. Ɓe piyaa ha ɓe ɓakkii e ƴiiƴam. Konu laamu nguu rewi e tuwaareg en ina fiya, ina wara jawdi mum en, ina posna boyli ndiyam. Ko heewi e tuwaareg uuji, payi Alaseri e leyɗe catiiɗe goɗɗe. Gardiingu rewo ndii ɓeydii - [A jaaraama ATT](https://pulaar.org/a-jaaraama-att/) - ATT a jaaraama. Haa abada ɓesngu Maali ina yettu maa. Haa bada afriknaaɓe ina njettu maa. Waɗi noon, ko aan waɗi Mali leydi kormaandi, ndi heewɓe njeeɓatnoo. Duuɓi 20 humpito demokaraasi jamyamo e lomlomtondiral e laamu rewrude e woote, weeɓaani e nder hirnaange Afrik, haa arti noon e leyɗe gonnooɗe e njiimaandi Farayse. Yo Alla - [Ko woni Mali ?](https://pulaar.org/ko-woni-mali/) - Goomuuji keɓtudi rewo leydi Mali dii kala ko jogitiiɗi haa teddi, ina njogii otooji 4X4 jooɗɗi, e telefonaaji ɓurɗi fof moƴƴude, aɗi njogii bakane bakane kaalis ooroo e dolaar. Ɗee geee kala ngaddani won heen wiyde « ɓee ɗoo yimɓe mbeeɓaani faddaade ». Eɗen njenanaa kam wonaa konu Mali nguu, konu 'ɓoortungu tuuba mum', waawi faddaade ɓe. Wonaa - [Ko laawi laamu Muritani](https://pulaar.org/ko-laawi-laamu-muritani/) - Jaaynde habriino, ñalnde 4 abriil 2012, wonde laamu Muritani haɗtii yimɓe taccirde maayo mawngo ɗo mbeliraa. So oɗon ciftora winndannde men yollanoonde ɗoo ñalnde 10 marse 2010, tiitoriinde “Muritani, holi nduu henndu wuttooru ? ” en kaaliino wonde laamu Muritani dottii tufɗe ɗo yimɓe poti taccirde feewde Senegaal walla leyɗe goɗɗe. Kaabaaru jooni oo hollitii wonde heewɓe - [Ruulde hakkunde Muritani e Maruk](https://pulaar.org/ruulde-hakkunde-muritani-e-maruk/) - Ko jaayɗe kadi kaali ɗum. Ɗe mbiyi wonde hakkunde Muritani e Maruk ina waɗi caɗeele seeɗa... Iih ndaw ko haawnii ! Nde Abdel Asiis waɗi kuudetaa mum ndee, Alaseri jeyanoo ko e ɓe jaɓaano heɓtinde e jaɓde ɗuum. Maruk noon, ko toon woni iwdi makko, ko toon kadi o waɗi heblo makko koninkaagu. Kono ellee ko - [Sokna Faatimata Mbay heɓii njeenaari “Trafficking in Persons Report"](https://pulaar.org/sokna-faatimata-mbay-heɓii-njeenaari-trafficking-in-persons-report/) - "Trafficking in Persons Report" (Njulaagu yimɓe) takkanii Sokna Faatimata Mbay, woni rokkii ɗum njeenaari laamu Amerik (Biro Ndeenka e Hare Njulaagu Yimɓe : Bureau de surveillance et de lutte contre la traite des personnes) rokkata yimɓe ɓe suɓii sabu darnde mum en ngam haɓaade njulaagu yimɓe. О jeyaa ko suɓtaaɓe wonande hitaande 2011 ndee, sabu maantingol - [Oogirɗe Aksuus : daartol](https://pulaar.org/oogirɗe-aksuus-daartol/) - Oogirɗe Aksuus, lollirɗe “ Gelbe Mogreen ” keedi ko kilooji 5 hirnaange worgo wuro ngoo. Eɗe mbaɗi kaaƴe keewɗe, ina heen kaŋŋe e kiri. Ɗe njiytaa ko hedde 1940. E hitaande 1945 koloñaal Farayse sosi fedde wiyeteende MICUMA ngam fuɗɗaade aggito kiri. Caggal ɗuum, e hitaande 1968, SOMIMA (fedde tuubakooɓe kadi) lomi yolnde. Ko kayre mahi isin - [29 mee 1968 e 15 sulyee 2012 : gollotooɓe cuniima](https://pulaar.org/29-mee-1968-e-15-sulyee-2012-gollotooɓe-cuniima/) - E hitaande 1968, ubriyeeji Suwoyraat luurdunoo ko e sosiyatee Mifermaa, dahatnooɗo jamɗe leydi men, sosiyatee laatinooɗo " laamu e nder laamu ", ina waɗa ko welaa ; hannde ne, ubriyeeji Aksuus luurdi ko е sosiyatee biyeteeɗo MCM, dusoowo kiri men e kaŋŋe men, ina posna sato men, tawi alaa fof ko ɓesngu men naftorii e njeeygu ɗeen oogirɗe. - [Diiwanuuji e leppi Fuuta hanki](https://pulaar.org/diiwanuuji-e-leppi-fuuta-hanki/) - En puɗɗoriima innde Geno, gooto mo senaare woodani, kisɗo, kisnuɗo, kisnoowo, mo kisal alaa gaa gaa mum, toowɗo, toownuɗo kala ko toowi, tedduɗo, teddinɗo kala ko teddi, mo fittaandu e arsuko tagoore ngoni e tamannde mum, jiɗoowo waɗa, baɗoowo laatoo. En puɗɗoriima innde Geno, caabiiɗo nguurndam, lori heen enɗam, njonngu e giɗgol e kala ko ena - [Boros ñiiye, sabbundu mborosaaji](https://pulaar.org/boros-niiye-sabbundu-mborosaaji/) - Ko ina tolnoo e miliyoŋaaji sappo mboros ina cabbini e boros ñiiye. Ina heen mborosaaji caabotooɗi maɓɓo girip e goɗɗi gaddooji ñawbuuli ɗakkudi, njula ñiiye. Ко ɓuri heewde e ɗii mborosaaji tookaaɗi keewi ummoraade ko taarorɗe e suturaaji. Ɗum ɗoon ɓuri heewde heɓtaade ko borosaaji goppeteeɗi nder ɓuftorɗe teeru (heewɓe ko noon keewi waɗde). Waɗi - [FƁPM suniima e sankaare Mettu Soh](https://pulaar.org/fɓpm-suniima-e-sankaare-mettu-soh/) - Ñalnde 31 lewru suwee 2012, wulaango yettiima en caggal juulal subaka wonde Fatimata Mammadel Soh ɓurɗo lollirde Mettu Soh ruttiima e joomum caggal rafi juutɗo. Banndiiko en e musidɓe makko fof cuniima kono kadi FBPM suniima sabu darnde Mettu e nder fedde nde humpaani hay gooto so tawii ko ɗoo e Nuwaasoot to pengal Sammba - [Tumbuktu : Naangel dimel](https://pulaar.org/tumbuktu-naangel-dimel/) - Tumbuktu ko wuro heewngo innireede “ wuro kaawisaaji ”. Ina jeyaa e ko saabii ɗuum, waasde newaade faamde sifaa wuro ngoo : mbele ko ngo wuro safalɓe, walla ko ngo wuro fulɓe e sonraay en? Alaa ! Ma a taw ko ngo wuro tuwareg en walla aarabeeɓe ɓe iwdi Maruk ? So en njiɗii fooftinde koye men, mbiyen, alaa - [Hol ko heɓtii Rajo Muritani ?](https://pulaar.org/hol-ko-heɓtii-rajo-muritani/) - Caggal jeewte Ahmed wul Ehel Daawuud to Rajo Quraana, cifotonoode no njeeygu yimɓe waɗirtee e duko jibinnoo, jooní kadi ina wiyee wonde Rajo Muritani haɗii Pulaar e Sooninke e Wolof haaleede e yeewtere yuɓɓinnoo, (kaawis !) yowitiinde e ngootaagu ngenndi. E oon emisiyon, wiyaama wonde Rajo Muritani yamiri haalee heen tan ko ɗemngal Farayse e - [Njangu laanel : hol ko nawi konu e ruso kaŋŋe ?](https://pulaar.org/njangu-laanel-hol-ko-nawi-konu-e-ruso-kanne/) - Fooyre Ɓamtaare ina duwanoo galleeji e ɓesnguuji maayraaɓe ɓee. Yo Alla yurmo ɓe, yaafoo ɓe. Yo Alla haarnu ɓe Aljanna. Aamiin. Ina wiyee ko laana konu njanka kaa, yahnoo ko dusde kaŋŋe. So oo musiiba kewaano, maa famdu gannduɗo wonde konu weeyo Muritani, walla ɓe mbiyi " kolonel Hreytaani, denɗum Muhammed Abel Asiis, koolaaɗo mum, ko - [Njiyaagu : Rajo Muritani laɓɓinii Biraam](https://pulaar.org/njiyaagu-rajo-muritani-laɓɓinii-biraam/) - "So Alla jolaama bonɗe e baañoowo, wuurtata e mum ko teko !" Baawɗe Alla ! Yimɓe ina ngoni e duko sabu tan Biraam duppii huunde e defte Maalikeeje ɗe o yooɓtorii dagnude njiyaagu, laamu Muritani ina nanngi mо ina yiɗi fawde e makko kuugal, annduɓe Lislaam ɗiɗo ina mbinndi ngam hollitde ko Biraam yooɓtorii ɗee defte koo - [Coñce : Ngatamaare](https://pulaar.org/conce-ngatamaare/) - Ñalnde ñalli aljumaa jofi aset, hoore biir, ɗo wiyeteе gite mbiljinii cuwaa, majje lugge, cewɗe, carfuɗe, ɗelñi e tiinde buulel. Ina hawraa nduun lobbudu so majii, kala demoowo, hakkille mum ina arta e ruumaano mum rawane. Jom teskuyaaji en ine cifoo, mbiya “ ko nii dey wayatnoo nde jam waɗa ”. Leelaani golal ruƴƴi fuɗnaange rewo, haa - [Teskuya faade e tonngooɗe 100](https://pulaar.org/teskuya-faade-e-tonngooɗe-100/) - Tuggude 11/12/2009 ko ngartu-mi e leydi ndii hay tonngooɗe wootere daɗaani mi, fof mi heɓii, mi janngii, mi faamii. Ko weltaare timmunde e coftal e welemma keɓ-mi heen. Go'o to katantaagal goomu jaaynde njiy-mi heen. Ɗidi, jogaade ɓe njoorto moƴƴo sooynannde woɗɗunde. Teskuya to ŋakkeende : Go'o : famɗude dille njanngu ɗemngal ngal e leydi hee - [Nguurndam Aamadu Koli Sal (2) : Mbaydi e loowdi njimri Aamadu Koli](https://pulaar.org/nguurndam-aamadu-koli-sal-2-mbaydi-e-loowdi-njimri-aamadu-koli/) - Aamadu Koli ko ganndo jaraale tigi rigi, nde wonnoo ko o jiiliiɗo ngam yiɗde anndude. O yennataa hay gooto, hay bonɗo e makko. O yimataa kadi hay gooto, hay moƴƴuɗo e makko. Kala mo o eerii tawata ko tiitoonde e nder nokku walla jontaaɗo jamaanu, fotii omo anndi ɗum walla o heɓaani anndude ɗum. Njimri - [Njiyaagu e Muritani : Inta aanniinde](https://pulaar.org/njiyaagu-e-muritani-inta-aanniinde/) - “ Defte Figh ina ngaanni yimɓe hannde : so a janngii ko winndaa e majje koo, itte-ɗaa e palaas maa, so a duppii ɗe, coke-ɗaa ”. Ngol ɗoo konngol ina tonngi caɗeele gonɗe e gagga njiyaagu e nder leydi men. Ɗum naworii hafeere hooreejo fedde IRA, hono Biraam wul Dah wul Abeydi, duppunooɗo defte laawol Maalik sabu - [Kaalden goonga : suutooɓe tiba, moƴƴi ko ɓamda](https://pulaar.org/kaalden-goonga/) - Pulaar ene wiya « ko nayi keewi fof, ngañaani hoɗe ». Kono yoo taw dee ko baawɗi wondude e wuurdude. Mi teskiima, hannde, baawɗo udditde laylaytol renndo fof, so WhatsApp, so Facebook, so ko waawi wonde fof, ɗoofoyat tonngooɗe janane jiiwa toon, wiya ene sosa fedde. Yanti heen, ɗeen pelle fof, anniya mumen ko ngoota: « ɓamtude Pulaagu ». - [Ñamaande aduna : Ndaamordi urmbitndi njiylawu goonga](https://pulaar.org/namaande-aduna-ndaamordi-urmbitndi-njiylawu-goonga/) - He lewru kawle ( oktoobar) 2025 haala warngooji laatiiɗi “Ñamaande Aduna” urmbitiima. Urmbiti ka ko kaabaaru biyoowo laamu ine heɓii yaltinde 27 miliyaar ugiyya ndaamordi wonande joljole ƴiiƴiije kewnooɗe hakkunde 1989 e 1992. Ɗum jibini ɗamaawu, kono urmbiti ñiŋooje pelle daraniiɗe jojjanɗe aadee jokkuɗe kañum en ɗaɓɓude dewrugol e ñaawoore. Ndee “ Ñamaande Aduna” toɗɗii ko - [Kaalden Goonga : so jawe ceŋlii ceŋlitii](https://pulaar.org/kaalden-goonga-so-jawe-cenlii-cenlitii/) - Pulaar ene wiya « so jawe ceŋlii ceŋlitii, kaaltata tan ko ko kaalnoo ». Kono kadi « so haala yontii haalaaka, ko haani waɗaaka ». Mi sikkaani so won jejjiɗɗo ko kewnoo e nduu lewru Noofaamburu, e kitaale ujunere e teemedde jeenay e cappanɗe jeenaye (1989) haa ujunere e teemedde jeenaye e cappanɗe jeenaye e goo (1991). Kono - [Nuwaasoot, laamorgo hulanaango, fotngo sakkaneede feere ?](https://pulaar.org/nuwaasoot-laamorgo-hulanaango-fotngo-sakkaneede-feere/) - Nuwaasoot ine waawi yoolaade ? E duuɓi ɓennuɗi ɗii, ngalɗoo naamnal ine waawnoo kulɓinde, kono hannde wiɗtooji fof ko heen njowitii, gila e asiñooreeɓe, pelle hakkunde leyɗe, e laamu nguu e hoore mum. Kañji eɗi kawri : laamorgo Muritani jeyaa ko e gure ɓurɗe farwude, sabu tanaaji keewɗi : pusgu geec, doostagol powle, ile teeru - [ilam nder Nuwaasoot jommbaani](https://pulaar.org/ilam-nder-nuwaasoot-jommbaani/) - Ndee winndannde yaltunoo ko he Fooyre Ɓamtaare tonngoode 38 (saawiyee 2007 : duuɓi 18 hikka). Caggal ɗuum, won ko njiy-ɗen heen, haa teeŋti e kitaale 2009 fayi 2014, nde Nuwaasoot ɓuri toɓeede ndee. Won ko gollaa e wuro hee, hay so ñawndaani caɗeele ɗee. Kono eɗen nganndi caggal ɗuum annduɓe ceeraani e jeertinde. Winndannde hesere - [Njuulu jarnugol](https://pulaar.org/njuulu-jarnugol-2/) - Njuulu jarnugol ko njuulu so tawii hokkere mawnde waɗii haa ko fuɗnoo fof yoorii, yimɓe e jawdi wuro e lakde fof tampii, ngaan saanga yimɓe e amaami wuro fof ngummoo njalta wuro walla ɗo ɓuri lakkitaade, hay sinno ko ɗum Jamaa, ɓe mbaɗa gori e gardogol almaami. Ɗum juulantee ko darɗe ɗiɗi, kala heen darnde - [Teddungal BAH SAMMBA AAMEL](https://pulaar.org/teddungal-bah-sammba-aamel/) - Seedantaagal e nguurndam Bah Sammba Aamel Leƴƴannde e nguurndam Bah Sammba Aamel, Sammba gorko mo Teekaan wuro Njaay Kan feewde e jaaynde Fooyre Ɓamtaare. Bisimillaahi, arahmaani, araahiimi, en puɗɗoriima innde Allah, tagɗo denndaangal binndi e kala ko wuuri woodi, Jom leydi e asamaan, baɗoowo ko welaa ɗo welaa nde welaa eno weliraa… Catal fedde Ɓamtaare - [James Watson sankiima](https://pulaar.org/james-watson-sankiima/) - Ganndo ameriknaajo biyeteeɗo James Dewey Watson, sankiima ñalnde 6 silto 2025 ine yahra e duuɓi 97. James Watson ko ganndo Guurɗiwal mawɗo, meeɗɗo rokkeede njeenaari Nobel sabu wiɗtooji mum e jiyte mum paatuɗe e cañu ADN. E waasde juutnude haala, ko o yiyti koo, kala ɗo naat-ɗaa e janngirdu guurɗiwal e aduna hee, ma a - [Ko firti diƴƴere laaɓnde (Hydrogène vert) ?](https://pulaar.org/ko-firti-diƴƴere-laaɓnde-hydrogene-vert/) - Ko firti diƴƴere laaɓnde ? “ Diƴƴere laaɓnde”, walla « diƴƴere haakiire » woni ko farayseere wiyata “ Hydrogène vert”. Ko diƴƴere (Hydrogène) feewnirteende yiite (électricité) ɗe tunwintaa weeyo, so tawii alaa ko huutorii e peewnugol mum so wonaa NAANGE e HENNDU. Jokki heen wowlaandu “haakiire” (vert), ko sabu peewnugol mum wukkittaa “Gaas ƴulɓo” (gaz carbonique - [Pijirlooji olempiiji](https://pulaar.org/pijirlooji-olempiiji/) - So ɓennii kawgel fuku winndere, ina gasa tawa kewu ɓurɗo lollude dewɗo heen ko pijirlooji Olempiiji juɓɓinteeɗi duuɓi ɗiɗi kala, e kitaale teeltuɗe. Ina waɗi heen juɓɓineeɗi dabbunde (dow galaas) e ceeɗu (hono ɗi hikka ɗii), ɗum woni, heen fannu fijirde fof ina yuɓɓinee laawol gootol duuɓi nay kala. Hikka ɗi njuɓɓinaa ko wuro London, - [Alasan Ndonngo wayniima](https://pulaar.org/alasan-ndonngo-wayniima/) - Alasan Ndonngo, gootal e terɗe Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani, jaale catal Nuwaasoot e kitaale 1980, sankiima ñalnde 31 sulyee 2012, ɗoo e wuro Nuwaasoot. Ko baasal mawngal wonande Fedde ndee е leñol ngol. En mbaasii ɗoo musiɗɗo, giɗo Pulaar, neɗɗo juulɗo, newiiɗo. Wonande yejjitɓe walla ɓe nganndaano, Alasan Ndonngo wonnoo ko e pengal Sammba - [Yeendu, wageejo mawɗo](https://pulaar.org/yeendu-wageejo-mawɗo/) - Yeendu, wageejo mawɗo, mo ñoolaaɓe nganndi ɗuhaade e golle cegeneeji mum, ina e maɓɓe gooto e arɗooji ɓaleeɓe diiwanooɗi, nde wuldaa, sorkii ko e ngaska yeendu, hono no Soomaa Jah habriri, heɓɓitii yeewtere nde wiyi : " Ceerno Sangalde a jaraama no feewi, sabu a udditii laawol feewde e galɗingol yeewtere ndee. A joofiima ɗoo geɗe, - [Ceerno Sammba sanngalde](https://pulaar.org/ceerno-sammba-sanngalde/) - Yeewtere nde, ko ganndo mawɗo, hono Sangalde, yeewtata nde, е wondude e jaayndiyanke ŋanaa, ina wiyee Bojel, ko oon waɗi ngardiindi mayre. Tiitoonde yeewtere nde noon ko "Nafoore wonde e puɗi e kuuɓal, e tanaaji dookdi puɗi ɗi, e ko wuuri e majji (sato ngo fof). Bojel bami konngol wiyi : “ Banndiraaɓe tedduɓe, hannde eɗen - [Ɗamaawu ina waawi wuumude](https://pulaar.org/ɗamaawu-ina-waawi-wuumude/) - Hooreejo leydi Misra, hono Muhammed Mursi, yaafiima senerooji joginooɗi laamu leydi ndii gila Hosni Mubaarak riiwaa heen. Nii woni o nawi Huseynu Tantaawi, gonnooɗo jaagorɗo Ndeenka leydi, kam e Sami Annaan, gardinooɗo konu leydi ndii, alteret. Ɓee ɗoo noon ina keewnoo toon doole no feewi, tee, gila 1952, ko koninkooɓe ngoni toon e laamu. Ina - [Fuuta Tooro, tuggi Koli Tengella haa Almaami Abdul.](https://pulaar.org/fuuta-tooro-tuggi-koli-tengella-haa-almaami-abdul/) - Fuuta : Helmere Fuuta ndee joopii ko leydi Fulɓe, walla mbiyen ɗo ɓe ngonnoo leñol ɓurngol doolnude to bannge politik e pinal. E wiyde Aamadu Hampaate Bah, Fuutaaji ko tati : Kiiɗndi, Keyri e Jula. Hol ko woni heen goonga ? Fuuta Kiiɗndi oo nawori ko Fuuta Tooro e Fuuta Saahal. Oo Fuuta cakkitiiɗo ina heertinaa no feewi - [Nguurndam e maayde ɗemɗe : fii layugol ɗemngal sooso to Fuuta](https://pulaar.org/nguurndam-e-maayde-ɗemɗe-fii-layugol-ɗemngal-sooso-to-fuuta/) - Umar Bah, alkamiisa 08/16/2012 : Pulaar.org jaaraama e ɗee binndanɗe e battane nguurndam e maayde ɗemɗe. Ko feewti e layugol soosoore Fuuta, miɗo jogii limooje goɗɗe, ittaaɗe e deftere Abdurahmaan Jallo, Grammaire descriptive du pular du Fuuta Jaloo (hitaande 2000). E hino ko winndii e hello 27-28 : "le pularest parlé au FJ à 100% par - [Ɗanle persidaa Abdel Asiis : Seeɗa heedi ɗum e miliyaar ugiyya](https://pulaar.org/ɗanle-persidaa-abdel-asiis-seeɗa-heedi-ɗum-e-miliyaar-ugiyya/) - O ɗanniima laabi 38, o taccii yolnde tolniinde e 307 139 km, so renndinaama, o waɗii balɗe 17 e waktu e hojomaaji 12 e nder weeyo (diwooje), o waalii ladde balɗe 91. Waɗi ngoo wiɗto ko lowre internet wiyeteende “ Alakhbar ”. Wiɗto ngoo bayyinaa ko ñalnde 11 ut 2012, waktu 1ɓo ina fawi hojom gooto. Ɗum noon, Abdel - [Seppooji e maayɓe e gaañiiɓe e ɗii ɗoo duubі 3](https://pulaar.org/seppooji-e-maayɓe-e-gaaniiɓe-e-ɗii-ɗoo-duubі-3/) - E nder duuɓi tati cakkitiiɗi ɗii, seppooji mbaɗii to Mederdra, Maktaa Lasaar, Geeru, Kiifa, Tintaan, Jigenni, Fasaala e nokkuuji goɗɗi leydi ndii ngam ɗaɓɓude heɓde kuuraa walla ndiyam walla ustugol coodguuli geɗe nguura ekn... Geɗe nguura ekn... Seppooji ɓesngu Yeru, ñalnde 5 abriil 2012 wuro Muktaa Lasaarnaaɓe mbaɗii diiño ngam ɗaɓɓude ndiyam. Polis yani e - [Abdallaahi Senusi](https://pulaar.org/abdallaahi-senusi/) - Abdallaahi Senusi ko Libinaajo, keynum Kaddaafi, gooto e ɓurnooɓe ɓallaade mo. E kitaale 1980, kanko wonnoo kalfinaaɗo kisal ndernderal leydi Libi. Oon sahaa luulndiiɓe heewɓe mbaraama e kasooji leydi ndii. E hitaande 2002 Kaddaafi halfini mo gardagol sarwisaaji sirlu konu. E hitaande 1999 Farayse ñaawii mo (tawi o tawaaka) sabu makko yooɓtoreede jeyeede e yandinnooɓe - [Leñol](https://pulaar.org/lenol/) - Hol ko woni leñol? Hol ko rentata haa wiyee leñol? Hol ko woodnata, wuurnata, reenata leñol? Hol nde leñol nattata wonde leñol? Firo Leñol Helmere leñol ndee ena heewi firooji : Won wiyɓe : Leñol ko denndaangal yimɓe jiiduɓe asli e asko, pinal, daartol, diine, dawrugol e edda nguru ɓanndu. Eɓe mbaawi wonde e leydi ngootiri walla - [Mahngo galle Pulaar Ndado-ɗee !](https://pulaar.org/mahngo-galle-pulaar-ndado-ɗee/) - Ñalnde aset 25 ut 2012, Yiilirde FBPM yuɓɓinii ñalawma ngam miijaade e peeje denndinirɗe kaalis ngam mahngo galle Pulaar e Nuwaasoot. Ɗum ɗoo ko caggal nde haralleeɓe toppitinooɓe millugol ko mahngo galle oo daɓɓi e ngalu njoofni golle mum en. Yo Alla yoɓ ɓe moƴƴere, sibu ko golle kittuɗe, potnooɗe ɗaɓbude ngalu keewngu ɓe njoofni - [Neil Armstrong, aadee gidiiɗo yaɓɓude e nduufdi lewru, sankiima](https://pulaar.org/neil-armstrong-aadee-gidiiɗo-yaɓɓude-e-nduufdi-lewru-sankiima/) - NeilArmstrong, aadee gidiiɗo yaɓɓude e nduufdi lewru, sankiima ñalnde aset 25/08/2012, ina yahra e duuɓi 82. Ko o oppiranooɗo ɓernde e darorɗe lewru ut nduu. Amstrong e Aldrin e Collins njahnoo lewru ko 20 sulyee 1969 ; kono ko ɗiɗo adanɓe ɓee tan ndañi yahde e dow lewru hee, tataɓo oo, hono Collins, heddinoo ko e - [Attaar : "Pottital" e ɓesngu](https://pulaar.org/attaar-pottital-e-ɓesngu/) - Hono no o heewnoo waɗde hitaande kala, hooreejo leydi ndii, Muhammed Abdel Asiis, waɗii yeewtere mawnde, yaltinaande e tele e rajo, ngam mawninde ñalnde fiilanoo hooreejo leydi, so 6 ut 2009. Eɗen ciftina tan o heɓtunoo laamu kadi ko ñalnde 6 ut 2008. E nder ndeen yeewtere, o heɓii hollitde ko o gollii gila ndeen, - [Laamu Muritani e paasuuji Makka](https://pulaar.org/laamu-muritani-e-paasuuji-makka/) - Hitaande kala, laamu Muritani ina rokka huunde e gollotooɓe mum paasuuji Hajju. Ministeer kala heewi toɗɗaade yimɓe mum fotɓe rokkeede ɗiin biyeeji. Wonaa ɗoon woni caɗeele ɗee. Caɗeele walla kaawis oo ko ɓurondiral mawngal hakkunde nokkuuji ɗii. Yeru, galle laamorɗo oo (persidaas) ina jogii fotde capanɗe jeegom (60) biyee tawi gollotooɓe mum fof ɓuraani teemedde - [Ahmeduu wul Abdalla : Muritani e tonndu mbaangu](https://pulaar.org/ahmeduu-wul-abdalla-muritani-e-tonndu-mbaangu/) - "Weleede e metteede kala, Muritani woni ko e tonndu mbaangu. Ko kewi Jabali koo, ko e ndiin njoɓdi jeyaa." E nder yeewtere nde o waɗdi e lowre internet wiyeteende Kassataya.com, Ahmedu wul Abdallaahi, gonnooɗo nulaaɗo keeriido Koolaaɗo Kuuɓal Fedde Ngenndiije Dentuɗe to leydi Somaali, gardiiɗo hannde 'Centre 4S, wiyi wonde, Muritani hannde, “ weleede e - [Njoɓaari sukaaɓe : Cehilaagal waandu e rawaandu](https://pulaar.org/njoɓaari-sukaaɓe-cehilaagal-waandu-e-rawaandu/) - Bojel ina yaha tan haa yiyi rawaandu e waandu ina ngondi e nder galle. Rawaandu ina lelii, waandu ina tenna ɗum. Bojel ndaari haa juuti, jali haa yoori kos, haa gite mum ngaddi gonɗi, foɓɓondiri juuɗe haa juuti, fawi junngo mum e hunuko, wiyi : “ Ndaw ko haawnii ! Cehilaagal waandu e rawaandu yaha haa yettoyoo tennondiral - [Abuubakri Muusaa Lam “ Fulɓe, gila Heli-e-Yooyo haa Fuuta Tooro ”](https://pulaar.org/abuubakri-muusaa-lam-fulɓe-gila-heli-e-yooyo-haa-fuuta-tooro/) - Abuubakri Muusaa Lam ko porfeseer ganndo daartol, biɗtoowo, ganndo ko faati e Misra ɓooyɗo, kono kadi fanniyanke ko faati e Fulɓe e iwdi mum en. O winndii e fulɓe defte keewɗe, heen e Farayse, heen e Pulaar, ngam wallude ɗum en anndude koye mum en e yomnanaade ɗum en laabi poti rewde ngam hisnude pinal - ["Ko miin tigi wari ɓiɗɓe am, miɗo jogii heen hake !"](https://pulaar.org/ko-miin-tigi-wari-ɓiɗɓe-am-miɗo-jogii-heen-hake/) - Ko barnooɗo sukaaɓe mum nayo to Arafaat oo, wiyi noon, tawi omo addaa to ñaawoore. Hay yummum sukaaɓe ɓee, biyanooɗo maayii oo, ina wuuri, sibu omo tawaa ñalnde heen. Hade Hasan addeede toon, tawi o nawaama to doktoreeɓe hakkillaaji to " opitaal Jah ", njuurnii mo, kono ɓeen mbiyi ko omo wonndi e hakkille makko. Kono yimɓe - [Nehdi neɗɗo](https://pulaar.org/nehdi-neɗɗo/) - Banndiraaɓe tedduɓe, nehdi ko huunde nde famɗaani he neɗɗo, ko ɗuum waɗi enen ɓaleeɓe jaaɓneteeɓe nehdi e ɗemɗe janane, eɗen poti reentaade, ɓayri kala leñol ko nehdi ndi nehirta ɓiɗɓe mum ndii, wiyata nehdi moƴƴiri. Tee eɗen nganndi nehdi ina soomi tawangal, tawangal noon ina waɗi moƴƴal jahdungal e yonta e nokku, kono ina waɗi - [Haa dañee ! Jeewte Farayse e Tele Muritani !](https://pulaar.org/haa-danee-jeewte-farayse-e-tele-muritani/) - Ñalnde aljumaa 7 settaambar 2012 wonnoo, tele Muritani waɗi ko meeɗaa walla ko wayri waɗde, so yeewtere e nder ɗemngal Farayse hakkunde jagge politik ɗiɗi, Muhammed Yahyaa wul Horma, cukko hooreejo UPR (parti laamu) e Gurmo Abdul Loh, jaggal UFP. Yuɓɓbini yeewtere ndee no haanirta nii ko jaaynoowo biyeteeɗo Yeddaali Faal. Yeewtooɓe ɓee kadi, njeewtii - [Koɗki Muritani : Hol ko woni heen goonga ? (2)](https://pulaar.org/koɗki-muritani-hol-ko-woni-heen-goonga-2/) - Ɗii ɗoo Laamuuji cuuɗi njiimnooɗi Fuuta fof, laаmorgo mum en ko Jiinge, ɓurngo anndireede Tummbere Jiinge, dow Fori e nder leslesol Gorgol, hedde 15 km hade maa yettaade Kayhayɗi, haa heddii Laam-Taaga e LaamTermes. Ko e nder wuro Jiinge ngoo worɓe lolluɓе wayɓe no Ceerno Sileymaani Baal e Sammba Gelaajo Jeegi lelii. Wuro waango nii - [Hay gommbal ɓe palaani heen !](https://pulaar.org/hay-gommbal-ɓe-palaani-heen/) - Ɓeen, ko holi ɓeen? Ko jom ngaluuji waɗnooɓe jawɗeele mum en e darnugol telewisiyoŋ biyetenooɗo SAHEL TV. Oo ɗoo telewisiyoŋ jeyaa ko e telewisiyonaaji jaambureeji ɗi HAPA (Njuɓɓudi toowndi taƴndi sañ, toppitiindi jaayɗe e nan-njiyaa) rokki yamiroore yo o njaaynu e nder leydi Muritani. Caggal lebbi tati ko oon telewisiyon fuɗɗii jaaynude e nder leydi hee, - [Ko firti LED ?](https://pulaar.org/ko-firti-led/) - LED ko tonngol konngol “Light-Emitting Diode”, woni “Jod jaltinoowo leer”. So aɗa yiɗi faamde ko woni Jod, ƴeew telekomaade tele maa, ɗo hoore ɗoo, ina waɗi ko wayi no lampayel boɗewel nii. So a ñoƴƴii telekomaande ɗee, ko kanngel yaltina leer (nde en njiyataa) feewde e tele hee, loownde yamiroore … Wooɗɗaani ɗoon. Ampul gadani, - [Ko woni GPS](https://pulaar.org/ko-woni-gps/) - GPS ko tonngol konngol “Global Positioning System”, woni “Njuɓɓudi Kuɓtodinndi Ngonka”. Helmere “ngonka” ndee firata ɗoo ko nokku ɗo huunde woni e leydi men ndii walla faru men oo. Ɗum noon ko karallaagal jammingol. Ko njuɓɓudi adunaari joopagol nokku, woni anndude kumi nokku. Ndi tuugii ko e satelitaaji. Ko famɗi fof 24 satelit taarotooɗi leydi - [Paɗe jiyooje bolol](https://pulaar.org/paɗe-jiyooje-bolol/) - Pade jiyooje laawol ! Ɗe ɗow maa haa cuuɗi mon ! A juumaani ko ɗuum winndaa e natal hee tigi ! So a weemii seeɗa, walla a majjii, so tawii ko ɗeen paɗe paɗɗi-ɗaa, ma ɗe kolle bolol. Ɗeen paɗe ina ngoodi hannde. Miijiiɗo ɗe oo, ko nii siforii ɗe : “Mi fellitii feewnude paɗe baawde nawtude neɗɗo haa - [Maayo woɗeewo](https://pulaar.org/maayo-woɗeewo/) - Maayo woɗeejo (Bahr el-Ahmar) ko geec hakkunde duuɗe, gonɗo hakkunde Afrik rewo e Fuɗnaange cadiiɗo. Wertallo makko ko hedde 450 000 km². Ko e makko wefotooɓe ummoriiɓe worgo e fuɗnaange Asii kam e Oseyaani ndewata so ina njaha Orop. So wonaano kanko ma ɓe taartoo Afrik. To bannge worgo, Geec oo ina yulyultondiri ko e Geec - [Teddinee yarde ndiyam](https://pulaar.org/teddinee-yarde-ndiyam/) - Yimɓe wonɓe e “ régime” kaas ndiyam (weer) ina ittana teemedere e nder teemedere mum en heege nder jamma. Holliri ɗum ko gootal e duɗe-jaaɓi-haaɗtirde Washington to Amerik. Ŋakkeende ndiyam e nder ɓalndu neɗɗo ina jeyaa e sababuuji garwani tampere e nder ñalawma. Won wiɗtooji kolliri wonde yarde ko ina tolnoo e weeruuji jeetati haa sappo - [Koowooje, ñamri ngalɗundi](https://pulaar.org/koowooje-namri-ngalɗundi/) - Mooƴu, gilɗi ɓutti, buubi ɓutti (burɓutti) e koowooje goɗɗe ɓuri liɗɗi e teewu heewde geɗe nguura. Koowooje ine ñaamee nder won ɗiin nokkuuji Afrik hakkundeejo walla hirnaange, tawa ina kecciɗi, walla caggal nde cahaa, walla ina njoori. Won faggotooɓe kadi koowooje, njeeya. Koowooje ngalaa ƴiye, fof na ƴakkoo. Tee ina ngalɗi to bannge nguura, gila - [Duuɓi 40 hannde, Riisi ina suuɗi miliyaaruuji keewɗi menkelle jamaŋ](https://pulaar.org/duuɓi-40-hannde-riisi-ina-suuɗi-miliyaaruuji-keewɗi-menkelle-jaman/) - Ko jooni Riisi saakti sirlu oo. E nder kitaale 1970, Sowiyet en mbaɗii wiɗto e nder wiiduru mawndu haayre asamaan woppunoo e leydi, ko ina wona 35 miliyoŋ hitaande hannde. Njaajeendi wiiduru nduu ko 100 kiloomeeteer. Ndu woni ko to Siberi fuɗnaange. Ɓe tawi heen oogirɗe jamaŋ moolanaande, waɗnde ko ina wona miliyaaruuji keewɗi menkelde. - [E miijo Muhammed Morsi ...](https://pulaar.org/e-miijo-muhammed-morsi/) - E miijo Muhammed Morsi, hooreejo leydi Misra, ɗee geɗe inan njejjitina en caɗeele Fuɗnaange ɓadiiɗo ɓurɗe teeŋtude. Oo filmo luulndiiɗo Islaam ko huunde bonnde, kono ko "yejjitinoore caɗeele tigi rigi gonɗe fuɗnaange badiido ɗee". O ñiŋi kadi bonanndeeji baɗɗi ngam jaabtaade ɗum ɗii. "En mbaawaa jaɓde ndee ɗoo tooñannge e ɗee gollejiibooje yimɓe. Ɗee golle - [Kaayit ɓooyɗo urmbitii haala](https://pulaar.org/kaayit-ɓooyɗo-urmbitii-haala/) - Kaayit ɓooyɗo no feewi ina yiytaa ina winndaa e ɗemngal kopte ɓooyngal urmbitɗo haala ko faati e dewgal annabi Iisaa. Mbele o woniino e dewgal walla alaa ? Winndaa e kaayit hee ko “ Iisaa wiyi ɓe : Jom suudu am (...) ”. Yiyti kaayit oo ko Karen King, porfesoor to Harvard Divinity School to Cambridge nder Massachusetts. Kaayit - [Ndartinee oo bone. Hol ko addi oo fitina fof ?](https://pulaar.org/ndartinee-oo-bone-hol-ko-addi-oo-fitina-fof/) - Hannde, nguu ɗoo laawgu, oo fitina, ɗee pelɓondire bonɗe e barondire nana nguɗa leyɗeele juulɓe. Hol ko saabii ɗum ? Sabii ɗum dey ko to Kaliforni (Amerik), neɗɗel jaasngel, ganndiraangel nguyka, woodii ɓe yoɓi 75 dolaar (ujunnaaje noogaas mbuuɗu) ñalawma fof, yo ngar galle mum ngam waɗde sinemaa mo jotondiraani hay baɗte e Lislaam. Caggal ɗuum, - [Filmo bonnitoowo Lislaam : Faalkisaade naskaaɓe?](https://pulaar.org/filmo-bonnitoowo-lislaam-faalkisaade-naskaaɓe/) - E oo ɗoo yonta internet, ɗo neɗɗo waawi winndude, bayyina ko welaa, yimɓe ina poti anndude hol ko jari jaabaade e hol ko jaraani jaabaade. Haa teeŋti noon kadi so tawii ummorii ko e yimɓe ɓe ngañgu mum en e juulɓe seedtini. Ɗum noon, ina gasa, ñalnde fof neɗɗo yiya ko yiɗaa yiyde, walla nana - [Diiño jannginooɓe yowaaɓe](https://pulaar.org/diino-jannginooɓe-yowaaɓe/) - E hitaande maaynde ndee, jannginooɓe duɗe hakkundeeje ɗee mbaɗiino geddooji keewɗi ngam ɗaɓɓude ñawndugol hujjaaji mum en. Ina jeyanoo e ɗiin hujjaaji, bayyingol doosɗe kese jubbinooje golle jannginooɓe jangde hakkundeere, ɓeydugol njoɓɗeele e moƴƴitingol ngonka jangde ndee e sifaa kuubtodinɗo. Gila ndeen, jaagorɗo nehdi e jangde jaɓaani haaldude e maɓɓe, kono suɓii ko yowde njoɓɗeele - [Njillu lummbol Sammba Abdul](https://pulaar.org/njillu-lummbol-sammba-abdul/) - Duuɓi jeegom caggal sankaare jinnaaɗo men, mawɗo men, ceerno men Yero Dooro Mammadu Paate Jaari, ngenndiyanke mo ɓernde mum waɗaani sereendu, harbiyanke kuɓɓudo, diiniyanke ceniiɗo, aadiyanke dowrowo. En njilloyiima Lummbol Sammba Abdul to diiwaan Ferlo Senegaal e cakkital Fedde Ɓamtaare Pulaar Muritani. Fayndaare men ko waɗde fotde hakkunde guurɗo coftuɗo mo nehaande gonɗi mum ronki - [Ɓataake ummoraade e porofoseer jowaaɗo...](https://pulaar.org/ɓataake-ummoraade-e-porofoseer-jowaaɗo/) - E hitaande maaynde ndee, jannginooɓe duɗe hakkundeeje ɗee mbaɗiino geddooji keewɗi ngam ɗaɓɓude ñawndugol hujjaaji mum en. Ina jeyanoo e ɗiin hujjaaji, bayyingol doosɗe kese juɓɓinooje golle jannginooɓe jangde hakkundeere, ɓeydugol njoɓɗeele e moƴƴitingol ngonka jangde ndee e sifaa kuuɓtodinɗo. Gila ndeen, jaagorɗo nehdi e jangde jaɓaani haaldude e maɓɓe, kono suɓii ko yowde njoɓɗeele - [Mansa Musaa woni neɗɗo ɓurɗo alɗude e ko anndaa e Daartol](https://pulaar.org/mansa-musaa-woni-neɗɗo-ɓurɗo-alɗude-e-ko-anndaa-e-daartol/) - Mansa Musaa, laaminooɗo joomaandu Mali e teemadannde sappo e nayaɓere (1400) woni neɗɗo ɓurɗo alɗude e ko anndaa e daartol. Ɗuum wonaa deftere ɓalliftooɗo Afrocantrist hesere jangtii ɗum, alaa, ko jaaynde Ameriknaare wiyeteende Celebrity Networth e kuɗol Brian Warner yaltini ɗum ñalnde 13/10/20012. Ngalu Mansa Musaa, e ko jaaynde ndee feeñnini, ene millee e 400 - [Agaaɓe Ɓowde iirtii bayraaɗi](https://pulaar.org/agaaɓe-ɓowde-iirtii-bayraaɗi/) - Ɓowde ko wuro fulɓe aynaaɓe dariingo hirnaange Ɓoggee e dow laawol godoron tiindingol Rooso. Ɓowde darii ko e jeerí, Ŋoral Gidaala heedi ɗum e maayo, ɓe ndenndi gese, caaɗli, cehe e durnirɗi nde wonde kamɓe fof ko ɓe iwdi ngootiri : soowanaaɓе. Ñalnde alet 17 lewru settammburu, agaaɓе baali wuro Ɓowde ndawri ko yuɓɓinde ƴaro e - [Tinndol  : Nelal ko donngal teddungal](https://pulaar.org/tinndol-nelal-ko-donngal-teddungal/) - Ko Pulaar wi'yi : “ Nelal ko donngal teddungal, ɗoon ɗo a joɗtinaani ngal a rootaaki ngal. Ɗuum firti ko a seertaani e ndiin teddeendi ”. Tiitoonde tinndol ngol ko : Miin noon ko Pulaar neli mi he koyɗol, faade he leñol mum dimɗungol teddungol Fulɓe. " Pulaar wiyi eehey mon leñol am ! Ngaree ndiidee kam he kaaƴe e ɗereeji - [Yeewtere diine lislaam : :qabdu wal irsaal](https://pulaar.org/yeewtere-diine-lislaam-qabdu-wal-irsaal/) - Ndee ɗoo tiitooonde firti ko fawondirde juuɗe mum ɗiɗi so ina juula, walla weeltinde ɗe. Laaɓtitinde gedel heen fof no ardi. Ko qabdu idii irsaal. Waɗi noon ko nelaaɗo (mo jam woni e mum oo -MJM), gila nelaa, yamiraa juulde, o meeɗaani juulde kanko е musidɓe makko, ɓe mbeeltini juuɗe mаɓɓе. Won wiyɓe kanki Nelaaɗo, so - [Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani ustoraama](https://pulaar.org/fedde-ɓamtaare-pulaar-e-muritani-ustoraama/) - Gootal e terɗe guurnooɗe FBPM hono Abuu Saydu Ac lollirɗo Abuuyel mo Likseyba Gorgol, hootii e joom mum ñalnde alarba 3/10/12 to Nuwaasd Nuwaaoot : O wirnaa ko Liseyba. O woniino hooreejo Catal FBPM to Liseyba tuggi nde catal ngal sosaa e 1980 haa 1994. Abuu Ac ko gorko guurɗo guurnunooɗo catal Likseyba e dumunna mo - [Hol ko woni “ Françafrique ”](https://pulaar.org/hol-ko-woni-francafrique/) - Konngol ngol ko kettangol ngam etaade sifaade jotondiral hakkunde leydi Farayse e leyɗe Afrik. Kono ngal jotondiral wonaa laawɗinaangal, ɗum firti ko wonaa jotondiral juɓɓinangal hakkunde juɓɓule laamu (yeru Ministeeruuji) : ko jotondiral ngal laaɓtaani tawa ko daraniingal tabitinde kala ko rewaani laawol, kala ko noddi huutoraade mbuuñaari e waawnude politigi mum leydi ngoɗndi tawa ko - [“François Hollande” e Afiriknaaɓe](https://pulaar.org/francois-hollande-e-afiriknaaɓe/) - François Hollande ko laamɗo mo ɓesngu Farayse labii e wooteeji mum hooreleydaagu e lewru mee ndee ɗoo hitaande 2012. O lomtii ko Nikolaa Sarkosii keewɗo dille e pergitte sabu ko kanko saabii kuudetaa e hitaande 2008 lamminɗo Abdul Ajiiju, amo jeyaa e newnuɗo pollugol laamu to Mali e peƴtugo leydi mum, sabu ƴaañgol makko Tuwareg - [Jaayɗe cuɓtanooɗe puɗɗiima heɓde 40 miliyoŋ](https://pulaar.org/jaayɗe-cuɓtanooɗe-puɗɗiima-heɓde-40-miliyon/) - Goomu kalfinaangu peccitagol e jiilgol ballal feewde e jaayɗe keeriiɗe Muritani, habrii, ñalnde 24/10/12, wonde wersanii jaayɗe ɗee taƴre adannde ballal laamu rokki 62 jaaynde e lowre internet, cuɓtanooɗe sabu mum en huuɓnude sardiiji ɗi goomu nguu lelnunoo caggal diisnondiral hakkunde ɓe ɗum toɗɗii ɓee. Ndee ɗoo taƴre adannde ko 40 miliyoŋ ugiyya, bersaaɗi e konte - [Pottital gaaci daande maayo Hikka ko Ɓoggee e Demet](https://pulaar.org/pottital-gaaci-daande-maayo-hikka-ko-ɓoggee-e-demet/) - Pottital gaaci daande maayo juɓɓinteengal kala hitaande waɗata hikka ko tuggi 06 haa 09 deesamburu to Boggee e to Demet. Ngam heblanaade pottital ngal seteeji gure ɗiɗi ɗee kawritii e ardiiɓe Daande Leñol to Ndakaaru ngam lelnude tippudi ndii e ƴeewde no njuɓɓudi ndii yahrata. Ngaal pottital waɗi ko tuggi 05 haa 07 oktoobar. FESTIVAL - [Jiɗɗo warde rawaandu mum kala, ina waawi tuumde ɗum sayo](https://pulaar.org/jiɗɗo-warde-rawaandu-mum-kala-ina-waawi-tuumde-ɗum-sayo/) - Nganndee koy Jaagorɗo Ngenndi yiɗaa dille Sinndikaaji jannginooɓe e nder leydi ndi ! Teemedere e njeetato (108) jannginooɓe duɗe hakkundeeje, porofoseruuji, ko riddaaɓe, pektaa to nokkuuji ɓurɗi joñaade e nder leydi Muritani, caggal bayyinaango tonngoode 174, Ñalnde 18 septammburu 2012. Pektugol ngol memaani diiwanuuji Barakna, Tagante, Asaaba, Gorgol e Nuwaasoot. Holi ko addi ɗum ? Holi ko - [Ñalɗi pinal Seyyen Gababe](https://pulaar.org/nalɗi-pinal-seyyen-gababe/) - Ho to Seyyeen Gabade heedi ? Seyyen Gababe woni ko e diiwaan Gorgol, 17 kiloomeeteer fuɗnaange Kayhayɗi. Fuɗnaange maggo ko Seyyeen wuro Moolo, to hirnaange ko jeejegol, to hirnaange worgo ko wajjo Boosoya e wajjo Ɓokke, to rewo cooyno-ɗaa haayre Seyyeen, to worgo kadi ko jeejegol, peccitaa kolongal, tiindo-ɗaa Awoynaat, Lobbudu Barogal, faade Jiinge Jeeri Tummbere Njaay - [Ɓataake : Weltaare ronii caɗeele, jaleeɗe ndonii kulol](https://pulaar.org/ɓataake-weltaare-ronii-caɗeele-jaleeɗe-ndonii-kulol/) - Caggal weytaare e weltaare, Geno Joom am yeɗii coftal e pellital winndude faade e Fooyre Ɓamtaare, jaaynde pinal e kumpital ngeɗu wiyooɓe mbiyi-mi. Ina laabi, sinno wonaano geno e ndee jaaynde, mi woondii heewɓe e wiyooɓe mbiyi-mi en, haame waratno ɗum en ! Ɓeen ɓe njanngataa, njanngataa Farayse. Mi jaarii Geno, mi jaarii on no feewi - [Hol no neɗɗo wayata so kural seekii ɓalndu mum ?](https://pulaar.org/hol-no-neɗɗo-wayata-so-kural-seekii-ɓalndu-mum/) - Luural alaa, hay gooto yiɗaa humpitaade ɗum. Ɗuum ina goongɗi wonande Lamin Manngaan (baraaɗo to Magaama), ina goongɗi wonande Raja mintu Weys wul Esyadi (piɗanoodo kural), e wonande Muhammed wul Abdel Asiis. Gidiiɗo limteede oo alaa ko waawi haalande en heen, sibu o yahdii e oon sirlu nder yanaande makko. Ɗido heddiiɓe ɓee, won ko - [Gaañannde hooreejo leydi](https://pulaar.org/gaanannde-hooreejo-leydi/) - " En keɓii kabaaru wonde hooreejo leydi, hono Muhammed wul Abdel Asiis, nawaama opitaal koninkooɓe Nuwaasoot. Nokkuuji keewɗi kabrii ɗum. Laabi paaɗi oon opitaal kala nguddaama. Won sirranɓe en wonde won felluɓe hooreejo leydi oo e reenooɓe mum tawi ina ummitii 'ngesa' mum. E oo ɗoo sahaa en nganndaa ɗo gaañanɗe ɗee tolnii. Won kabaruuji ummorii - [Kaawis : hoɗorde feggunde hakkunde laawol beƴ](https://pulaar.org/kaawis-hoɗorde-feggunde-hakkunde-laawol-beƴ/) - Maa wood wiyɓe “ kaawis baaɗo nii, ko to Sinuwaa en tan yiyetee !” Kо waawnoo heen wonde fof, jom en galle ɓee, nayeeɓe ɗiɗo, debbo e jom galle mum, ko saliiɓe woppande gudron laawol, hay so tawii noon laamu fuɗdinooma helde galle оо. Ɗum haɗaani laawol maheede, taartii galle oo banngeeji kala, o dartii beƴ hakkunde - [Dowla Palestiin to Fedde Ngenndiije Dentuɗe](https://pulaar.org/dowla-palestiin-to-fedde-ngenndiije-dentuɗe/) - Ñalnde alkamiisa 27/11/2012, Palestiin jaɓaama yo won Dowla tawtorteeɗo e joɗle Fedde Ngenndiije Dentuɗe, woni ko wiyetee e Farayse “ Observateur ”, ɗum firti ko o wonaa tawo tergal, o waawaa, e yeru wootde, kono omo tawtoreede joɗle Fedde ndee. Ɗum ɗoo noon ko poolgu mawngu, haa teeŋti noon kadi, no woote ɗee njahri nii, ina hollita - [Jabet, rafi ɓooyɗo walla rafi keso ?](https://pulaar.org/jabet-rafi-ɓooyɗo-walla-rafi-keso/) - Jabet ko ñawu ngaannungu hannde sabu ngu heɓindiima yimɓe heewɓe e nder aduna oo, ko ina qiimee e 360 miliyoŋ aadee. Hakkunde yimɓe tato (3) haa njeegomo (6) e nder teemedere neɗɗo fof. Ñawu nguu ɓuri lollude ko e leyɗeele Orop, kono noon, e oo sahaa, won e leyɗe Afirik, ko wayi no Muritani e - [Ko firti "seer"?](https://pulaar.org/ko-firti-seer/) - Ko ɓuri heewde e cereeli naange taccat weeyo, njana e leydi, ngulna ɗum. Leydi ne, “ rokkita ” (wukkita) huunde e kiin nguleeki feewde e weeyo. Mbiimtam ndiyam e gaas karbonik e gaasuuji goɗɗi (woni gaasuuji gaddooji seer) moda kiin nguleeki, kada ɗum ŋabbude, nii woni ɓeyda nguleeki weeyo. Ko ɗum woni ko wiyetee “ seer ” Bookara - [Darnga 2060?](https://pulaar.org/darnga-2060/) - 2036 darnga ? 1 février 2010 Hoto paayee ! Wiyaa ko ina waawi waɗa, wonaa huunde siirnde : sikkannde majjum ina tolnoo e gootel nder 45 000 walla nii, e wiyde annduɓe NASA, e gootel nder 250 000 ; ɗum ɗoon ko tuugaade e hiisa mo ɓe mbaɗi. Kaaɗoo haala fuɗɗii ko e hitaande 2004. Ko annduɓe - [FESTIVAL DU FLEUVE / FESTIVAL BLUES DU FLEUVE, 7 – 9 DECEMBRE 2012 ](https://pulaar.org/festival-du-fleuve-festival-blues-du-fleuve-7-9-decembre-2012/) - INTRODUCTION : Du 7 au 9 décembre 2012, le festival qui se déroulera à Boghé (Mauritanie) et Démet (Sénégal) est la conjonction de deux festivals : La deuxième édition du « festival du Fleuve » organisé pour la première fois par la Commune de Boghé en 2011, en partenariat avec le Ministère mauritanien de la Culture, de la - [Contribution à la connaissance ɗe la Commune de Boghé](https://pulaar.org/contribution-a-la-connaissance-ɗe-la-commune-de-boghe/) - Les 7-8-9 décembre 2012, la ville de Boghé (Mauritanie) co-organisera avec celle de Démet (Sénégal) le festival “ Blues du Fleuve ” qui était précédemment organisé à Podor (Sénégal) par Baaba Maal. Le présent document a pour objectif de présenter cette ville mauritanienne aux festivaliers qui ne la connaissent pas. Boghé et son histoire La ville de - [Ballal e anndinde yimɓe wuro ɓoggee](https://pulaar.org/ballal-e-anndinde-yimɓe-wuro-ɓoggee/) - Tuggu 7 haa 9 deesaambar 2012, Ɓoggee (Muritani) e Demet (Senegaal) ina njuɓɓidina koolol « Blues du Fleuve » gaadorinoongol yuɓɓineede to wuro Podoor (Senegaal). Faandaare ndeeɗoo winndannde ko hollitde wuro Ɓoggee jogorɓe arde tawtoreede koolol ngol tawi nganndaano wuro ngoo. Ɓoggee e daartol mum Ɓoggee ko innde wuro, laamorgo falnde (departema) kam e komin/meeri); - [KOOLOL MAAYO / KOOLOL BLUES MAAYO  ](https://pulaar.org/koolol-maayo-e-blues-du-fleuve/) - 7 – 9 DEESAAMBAR 2012 NAATIRDE : Tuggi ñande 7 haa ñande 9 deesaambar 2012, koolol (festiwaal) jogorɗo yuɓɓineede to Ɓoggee (Muritani) e to Demet (Senegaal) renndinta ko kooli ɗiɗi : Hitaande ɗiɗaɓere (2 ɓere) « Koolol Maayo » : ko e hitaande 2011 Meeri Ɓoggee yuɓɓini ngol koolol e ballondiral e Kalifu leydi Muritani toppitiiɗo geɗe Pinal, - [25 Noowamburu, ñalngu kaɓgol e leptugol rewɓe](https://pulaar.org/25-noowamburu-nalngu-kaɓgol-e-leptugol-rewɓe/) - Adunaa oo fof mawninii ñalnde 25 noowamburu 2012, ñalngu adunankeewu ngam nattinde leptugol debbo. Hol ko addi ñalgu nguu ? Teskaama e nder aduna oo, wonde kala ñalawma mo Alla addi, teemedde, teemedde sukaaɓe rewɓe, kam e rewɓe mawɓe ina piyee haa ngaañoo, ñawa heen, maaya, maa kaangee. Won heen ƴeeɓee, ɓee heen mbaree. Ngam haɓde - [Mars-Curiosity : “Ko jogori winndeede e defte daartol"](https://pulaar.org/mars-curiosity-ko-jogori-winndeede-e-defte-daartol/) - Moɗtee poofaali, won ko NASA jogori habrude ko mawni. Kono maa mbaason heñaade, sibu ina waawi wonde ɗoo e jonte keewɗe. Ko njena-ɗen tan, ko huunde mawnde roboo mo ɓe neldunoo tagofeere marse yiyti toon. Ndeen huunde, ɓe mbiyi “ ko huunde winndoyteende e defte daartol ”. Ко winndaa e deftere daartol noon, firti ko huunde nde - [Persidaa burɗo waasde](https://pulaar.org/persidaa-burɗo-waasde/) - Oɗon nganndi kam, oon persidaa wonaa e Afrik woni. Afrik ɗo hooreeɓe leyɗe konata ngaluuji leyɗe mum en, ɗalda ɓiɗɓe leydi heege. E nder yoga e leyɗe winndere ndee boom, ngalu hooreeɓe leyɗe ina ɓurti no feewi, haa ko ɗum na addani ɓe taƴondirde e nguundam ɓesnguuji maɓɓe... Ɗuum dey toɗɗaaki leydi mbiyeteendi Uruguway (Uruguay). - [Softinde ngaanndi mum](https://pulaar.org/softinde-ngaanndi-mum/) - Alaa fof ko ɓuri ɓoro hakkille (jejji keewɗi) haabnaade. Yeru, pottaa e mo nganndu-ɗaa no feewi, tan njejjitaa innde mum walla yettoode mum. Peeje newiiɗe ina mbaawi wallitde ma ustude jejji. Ngaanndi ina waɗi fotde 100 miliyaar ɗaɗol, ɗaɗi jokkondirɗi. Neɗɗo ina mawna tan, ɗaɗi ɗii ina ɓeydoo heewde, eɗi ɓeydoo jokkondirde, eɗi caña geese - [Ngaanndi Einstein ?](https://pulaar.org/ngaanndi-einstein/) - So en ceerndii ngaanndi Einstein e ngaandiiji aadee en heddiiɓe ɓee, waɗi noon ko haa e ñalawma hannde oo, alaa ganndo ƴelliti ganndal haa yettii mo. Haa e ñalngu hannde nguu, ko ɓuri neyɓude e gannde kuutorteeɗe, gaddanɗe aadee yahde lewru walla wanngaade e nder niɓɓe kammu, ko ganndal Einstein huutortee. Ко ɗuum addani annduɓe - [28 noowammbar, ñalawma yargo Inaal](https://pulaar.org/28-noowammbar-nalawma-yargo-inaal/) - So tawii won mawninɓe ñalngu Muritani heɓi jeytaare mum, won suniiɓe ñalnde heen : oon ñalawma 28 noowammbar potnooɗo wonde ñalngu ngootaagu, sibu ko ñalnde heen Muritani woodi tigi, wontii ñalawma ciftinoowo taƴ-enɗamaagu e yoorɓerndaagu. Sibu ko jofnde oon 28 nowammbar 1990, 28 kooninke ɓaleejo konu Muritani, sagataaɓe wonnooɓe e naange hoore cagataagu mum en, mbaɗaa - [Tagofeere "baayeere"](https://pulaar.org/tagofeere-baayeere/) - Ko anndanoo e tagofeere; ko yowitaade e hoodere. Yeru, leydi men ndii yowitii ko he naange (naange ko hoodere). Jooni noon, wiɗtooɓe kanadanaaɓe e Faraysenaaɓe njiytii tagofeere nde yowitaaki e hay hoodere wootere, ɗum noon teelnde, waayeere. Go'o ko hono ɗum ɗoo ina yiytee. Ɓe innirii nde CFBDSIR2149. Duuɓi sappo hannde ko e njiylawu hono - [ОВАМА diɗmitii](https://pulaar.org/овама-diɗmitii/) - E hitaande 2008, nde OBAMA toɗɗaa hooreejo leydi Amerik ndee, ko kewu mawɗo wonnoo. Sibu, ko ngool wonnoo go'o ko Ameriknaajo mo iwdi Afirik ina yettoo ɗoo. Weltaare ndee ina mawnunoo haa ɗoon waawi haaɗde sibu ɗum waɗi ko e leydi ɗo paltoor hakkunde leƴƴi woodnoo haa e kitaale 1960. Ɗum kewnoo kadi ko caggal - [Yeewtere diine Lislaam](https://pulaar.org/yeewtere-diine-lislaam/) - Kisal e nder jeɓɓilaare Lislaam, ɗum woni jeɓɓilaare ina yiɗi nguurndam moƴƴam, hormii ɗum kadi, ruttii kadi yiɗni ɗum yimɓe, ko ɗum tagi ɗum ari ko rimɗinde yimɓe ngam ummaade e kulhuli, ruttii kadi feri laawol tawa yeru mum ko wuurtinde neɗɗankaagal fayde e paandaale mum to bannge toowal e ƴellitaare, ko ɗum waawata waɗde - [Juuragol Sorimalee](https://pulaar.org/juuragol-sorimalee/) - Duuɓi 23 caggal kewkewe 1989, huunde e pelle daraniiɗe jojjanɗe aadee e leydi men njahii Sorimalee juuroyaade gaññeeje ubbidanooɓe e biidi. Njillu nguu waɗi ko ñalnde aljumaa 23 noowammbar 2012. Wiiduru Sorimalee yiytaa ko ñalnde 18 desaambar 1990. Ubbidaa e mayru ko Aamadu Umar Lih jibinaaɗo 1918 e Sammba Juulde Jah jibinaaɗo 1918 e Ceerno - [Gartal hooreejo leydi : jooni noon ?](https://pulaar.org/gartal-hooreejo-leydi-jooni-noon/) - Do yahanoo artaa fof, hooreejo leydi ndii artii ñalnde aset 24 noowammbar 2012 kikiiɗe, e leydi mum. О јаɓɓааmа kadi jaɓɓungal mawngal ; ɓee heen ko yimɓe lannda makko, ummoriiɓe gila Ɓoggee, won heen ko yiɗɓe laaɓeede no o wayi e yiyde mo ɗo ɓadii, ɓee heen ko addaaɓe ngam heɓɓinde keeweendi. Eɗen mbaawi wiyde, gila - [Patiris Lumummbaa : "Ɓayri junngo ine e daande, ɗeɗɗere yawtaani".](https://pulaar.org/patiris-lumummbaa-ɓayri-junngo-ine-e-daande-ɗeɗɗere-yawtaani/) - Warnooɓe Patiris Lumummbaa ina ñaawee ? Hay mo yiyaani mo, nanii mo. Maa wonii e rajooji, maa wonii e teleeji. Kono, eɗen cikki tan, darjini mo e nder renndo Fulɓe, ko jimol Mammadu Sammba Joop (Murtudo) biyeteengol "jaambareeɓe men". Ko e ngool jimol ngol Aamadu Saar yaltintunoo e Rajo Muritani heewɓe nani ko nanndi e - [Ko ɓe mbinndi e pulaar.org](https://pulaar.org/ko-ɓe-mbinndi-e-pulaar-org/) - Fulfulde-pulaar no lo'inaa Mali sanne Umaar Bah Gongore (hoolkisaaka), aljumaa, 09/21/2012-21 :54. Ajaaraama Bookar e ndee winndannde ɓeyditoore ganndal men e bannge rendemdiyankaagal leyɗe men Afirik Hiirnaange. Miɗo waawi ɓeyditude heen piiji ɗiɗi : e reesiyoŋ Kaay takkiiɗo Senegaal, ko fuuta-toorankoore haaletee, e reesiyon Mopti ko fulfulde maasinankoore. Huunde ɗimmere ndee, ko ko teskii-mi nde ndaaru-mi - [Diine : laaɓal](https://pulaar.org/diine-laaɓal/) - Laaɓal ko huunde mawnde sanne e nder diine Lislaam, ngam denndaangal annduɓe diine kawrii wonde neɗɗo waawaa wonde juulɗo tawi aldaa e laaɓal. Laaɓal noon ina heewi pecce, ɗum noon ma en nganndu ɗume geɗe garooje ɗee : Laaɓal ɓerndeLaaɓal ɓalnduLaaɓal comciLaaɓal nokku juuleteeɗoLaaɓal diƴƴeLaaɓal to bannge ñameeleLaaɓal to bannge jawdi e faagudu Laaɓal golle Ɗee - [Kaalis njeeygu Senusi](https://pulaar.org/kaalis-njeeygu-senusi/) - ɗum ko naamnal ngal depitee biyeteeɗo Yakuub wul Moyne nanaamndii e nder joɗnde Asammbele ngenndi. Yakuub wul Moyne wiyi : " baɗtugol Senusi e juuɗe laamu Libi ina luulndii piɓle e baɗe moƴƴe, sibu alaa ko laamu Muritani waɗi so wonaa yeeyde Senusi laamu Libi. Kono eɗen naamndii : hol to kaalis keɓaaɗo e nguu njeeygu woni?" O jaabtii : - [Leyɗe ɓurɗe...](https://pulaar.org/leyɗe-ɓurɗe/) - Kanadaa : leydi ɓurndi heewde beeli : miliyoŋaaji tati weendu limaama e leydi hee. Wertallo majji ko 9% leydi ndii. Amerik Obama : leydi ɓurndi heewde kasooji. Miliyonaaji ɗiɗi pawɗi neɗɗo ina ndummbaa e majji. Woni nayaɓal sokaaɓe e nder winndere ndee. Rewi heen ko Siin : (miliyoŋ e feccere dummbaaɗo), refti heen ko Riisi (870 000 - [Nafisatu Jallo heɓii ngoyrudi](https://pulaar.org/nafisatu-jallo-heɓii-ngoyrudi/) - Ko goonga noon, ɗum ko kaalis keewɗo, kono waawaa mumtude gacce Nafisatu ɗee, Nafisatu biyɗo wonde DSK yanii e mum ñalnde 14 mee 2011 to Otel Sifitel to New York. Ko goonga nii, Kanhano oo boniraama no feewi, kono Jaljallo oo ne weejii. So wonaano ndee ajaande bonnde, tawatnoo hannde ko DSK ina ardii leydi - [Feccere fowru](https://pulaar.org/feccere-fowru/) - Nokkuuji kisal e ndeenka leydi ndii ɓeydanaama kaalis : konu nguu ɓeydanaama fotde miliyaar, reenooɓe tufnde geec ɓeydanaama kam enne miliyaar ugiyya, sanndarmori hedde 600 miliyoŋ, polis 400 miliyoŋ, reenooɓe kisal laabi ("yimɓe Miskaaru") fotde 73 miliyoŋ. Ɓuri famɗude ko ɓeydanaa ko gardeeɓe, sibu ko 12 miliyoŋ fat. Ko noon kadi wonande jaaynirɗe dowla ɗee, hono - [Ɓeto kaalis 2013](https://pulaar.org/ɓeto-kaalis-2013/) - Joɗnde cuuɗi sarɗi ɓennunde ndee yeewtii kadi ko faati e ɓeto kaalis hitaande 2013 (woni eɓɓaande no kaalis hebirtee e no huutorirtee). Ina jeyaa e geɗe maantinde ngoon ɓeto kaalis, ko ebbaa ina jogori huutoreede e mahngo (laabi e kuɓeeje ekn...), fotde 26 miliyaar ugiyya. Heen miliyaar jogori huutoreede ko e mahngo boowal laaɗe diwooje - [Annduɓe njiytii tagofeere hoɗotoonde](https://pulaar.org/annduɓe-njiytii-tagofeere-hoɗotoonde/) - Ɓooyii ko annduɓe ngoni e yiylaade mbele e faru Alla hee, alaa nokku goɗɗo woni heen tawa ko kodotooɗo walla kodaaɗo. Ina jeyaa e ɗiin njiylawuuji ɓarakke nguurɗam dow lewru e mars (Mbaañ) e tagopeeje goɗɗe. Jooni noon ɓe njiytii yuɓɓo nanndungo Naange, yuɓɓo woɗngo ɗo nguurndam aaɓnotoo. Ɗum ɗoon noon wonaa tinndol, ko huunde - [Binnditagol :"ko faayaa e jamma fof ko heen woni"](https://pulaar.org/binnditagol-ko-faayaa-e-jamma-fof-ko-heen-woni/) - Kabaruuji keniiɗi kabrii Alakbar wonde jamirooje ummoriima e laamu ngam winnditaade saharaanaaɓe, naatna ɗum en e etaasiwil ɓet-guuro* Muritani (ɗum woni ɓeen mbaɗta hiiseede ko Muritaninaaɓe.) Ko ɗuum faamninta en ɓeydagol keeweendi yimɓе jaawngol teskangol e nder rewo leydi ndii. Joodaniiɗo Alakhbar habrii kadi wonde tillisaaji keewɗi ndarnaama toon e suuɗaare ngam jaɓɓaade Saharaanaaɓe arooɓe - [Ɓataake Ismaayiila Jallo fayde e Dental Jamaa ñalnde aljumaa, 4 saawiyee 2013](https://pulaar.org/ɓataake-ismaayiila-jallo-fayde-e-dental-jamaa-nalnde-aljumaa-4-saawiyee-2013/) - Musidɓe teddufe rewɓe e worɓe. Eɗen kaandi e hello kala ngo piya-ɗen walla kaakte kutuya kala kaaktaaɗe e men sabu ɗoo e nder Burkina Faso, nanngir-ɗen koye men ko no hoɗɓe e leydi ndii walla ɓiɓɓe leydi ɓe tolno dimmo, doweteeɓe tan. So a ƴeewii, e nder otooji, e nder jehe, e nder duɗe janngeteeɗe - [Alhajji Mahmuud Bah](https://pulaar.org/alhajji-mahmuud-bah/) - Ciftoren, eɗen poti siftorde ko hikka waɗti duuɓi 36 ko lampa diine mawka, annoore ganndal seedtinnde, timmoode waliyaaɓе laaɓtunde hono Álhajji Mahmuudu Bah Jowol (yo yurmeende Alla won e makko) ruttinoo e joom mum, ñalnde alarba 04 lewru siilo hitaande 1978. Ciftoren, eɗen poti siftorde ko kanko wonnoo mo annduɓe mbiyatnoo Liwal-Barooɗe udditnongal duɗe Alfalah - [Waɗiino e hitaande 2012](https://pulaar.org/waɗiino-e-hitaande-2012/) - To bannge renndo e faggudu laamu nguu ɓeydii njoɓɗeele kono coodguuli geɗe nguura cowiima laabi ɗiɗi ɗo njahratnoo, ronkere golle kadi yettiima tolno mo meeɗaa yettaade e leydi hee. Hitaande yawtunde ndee ina maantiniri kadi geddooji safrooɓe e janngiпooɓe ɗaɓɓооɓе moƴƴingol nokkuuji mum en golle. To bannge renndo e politik noon, ina jeyaa e kewuuji - [Muritani, leydi jillondiral](https://pulaar.org/muritani-leydi-jillondiral/) - Ndeke ina waɗɗii Muritaninaaɓe yeewtidde e teeyre ɗee ɗoo geɗe. Jillondiral ɓesngu Muritani haaɗaani tan e nder tirbiiji e leƴƴi, ngal diwtii ɗoon sibu ngal taccii keeri. Geɗe keewɗe daartol ina ceedtoo ɗum: ine heen dewgal hakkunde Jommbot Mbooc laamɗo Waalo e Emiir Tararsa. Paul Marty hollitii e deftere winndi, tiitoriinde " les Tribus Maures et - [Coftal pelle politik e renndo](https://pulaar.org/coftal-pelle-politik-e-renndo/) - Coftal pelle politik : 2012 joofrii mooɓondire. Ina jeyaa e geɗe teskinɗe baɗɗe e maayirɗe hitaande 2012 ndee, batuuji pelle politik, sibu, caggal batu diisnondiral AJD/MR e Pottital RFD e Mooɓondiral Tawaasul, UFP (Dental Doole Ɓamtaare) kam ne yuɓɓinii batu mum mооɓоndiral tataɓu tuggi 27 haa 31 desaambar 2012. Mooɓondiral Tawaasul Heerto Tawaasul udditii batu - [Kooli Gaaci Maayo : Demet diirii, Ɓoggee giƴƴiima](https://pulaar.org/kooli-gaaci-maayo-demet-diirii-ɓoggee-giƴƴiima/) - Tuggi 7 haa 9 desammbar 2012, keerol gonnongol hakkunde Ɓoggee e Demet momtiima haa laabi. Waatii no waynoo ndeen nde maayo wonnoo duhol hakkunde rewo e worgo, oon sahaa nde worgo wonnoo seeɗaano, rewo woni ruumaano. Nde fuutankooɓe ndematnoo waalo bannge worgo, ndemoya jeeri bannge rewo. Oon sahaa nde fuutankooɓe kuufi maayo rewo e worgo - [Joɗnde juutnde ɓuri simme bonɗe](https://pulaar.org/joɗnde-juutnde-ɓuri-simme-bonɗe/) - Hol baawɗo miijaade wonde jooɗorde ina wara. Joodorde walla mbiyen joɗnde. Joɗnde juutnde moƴƴaani. Ƴeewaa noon, yimɓe ina njeertina yimɓe yo ngoppu simme, tawi noon joɗnde ɓuri simme bonɗe e cellal. Ko ɗum woni ko wiɗtooji keewɗi kolliti. Yimɓe hannde ko jooɗiiɓe ; nder biro, yeeso ordinateer, yeeso tele, ekn... Tawi noon, ndeen, ko ɓooyaani koo - [Diine : laaɓal (2)](https://pulaar.org/diine-laaɓal-2/) - Feccere ɗiɗmere ndee Ko ndiyam kuutortee-ɗam : ɗum fawii ko e ndiyam kuutortee-dame salligi, walla ɓuftagol, ñaawoore mum ko ndiyam laaɓɗam ŋeelitiiɗam, no ɗam wayi fof ɗam nanngirtee ko no ɗam ardunoo e mbaydi majjam. Haadi alaa daliilu kollirɗo ɗam wayliima, e dow hadiis Rabiyyi biy Moawaji e nder cifagol mum salligi nelaaɗo Alla (mo - [Ɓuuɓol cafrowol !](https://pulaar.org/ɓuuɓol-cafrowol/) - Ko goonga, won nde buuɓol ɓurtungol waawi warde, kono, ko ɓuri heewde, e ngol heewi nafoore. Jaangol heewi gaañde ko nde neɗɗo woni heen ko juuti tawi suuraaki no feewi. Jaangol ina heewi nii nafoore to bannge safaara. Ɓuuɓol ina itta muuseeki. Ina gasa tawa on meeɗii hoolkisaade ɗuum. Ɓuuɓol ina “ wara ” teewu, usta cumu - [Biraan noddii hardaneeɓe yo ndarto njiimaandi, mbinnditoo.](https://pulaar.org/biraan-noddii-hardaneeɓe-yo-ndarto-njiimaandi-mbinnditoo/) - Biraam wul Dah wul Abeidi waɗi ngoon noddaango ko ñalnde alkamiisa 24 saawiyee 2013 to Neema. O woytii “ Seppо haɓaade njiyaagu ngam ndimaagu ” fotngo ummaade Neema jaaƴoo Nuwaasoot, woni 1 000 km. Nii woni nde ɓe pusi diiño ngoo, ɓe ndewi e mbeddaaji mawɗi wuro ngoo e koyɗe. Caggal ɗuum ɓe kirndani Timmbedara e Ayyuun. - [Tiggu ekkotoo haalde ko gila jibinaaka](https://pulaar.org/tiggu-ekkotoo-haalde-ko-gila-jibinaaka/) - Ina anndanoo wonde tiggu, so heɓii lebbi ɗiɗi haa tati, ina tina. Won heen boom ina mbaɗta muuynude gila ɗoon feɗeendu mum en wordu. So yahii haa lebbi nay, kine makko ina mbaɗta tinde keneeli, ɗemngal makko ina seernda ko weli e ko metti ... Kono, wiyeede tiggu ina ekkoo haalde gila e nder reedu ! - [Bah Mbaare, wirniima, yo Alla moƴƴu e makko](https://pulaar.org/bah-mbaare-wirniima-yo-alla-moƴƴu-e-makko/) - Ñalnde aljumaa 11 Saawiyee 2013 subaka law, kabaaru ko gooto e nder Rajooji e teleeji Muritani ɗii kala, wonde Bah Mammadu lollirɗo MBaare, mawɗo Senaa Muritani sankiima to Farayse, caggal rafi cellal. Hol gonɗo Bah MBaare? Bah Mammadu lollirɗo MBaare jeyaa ko Waali Jantaŋ e nder tunndu Magaama. Ko e galleeji fulɓe yalyalɓe o yalti. - [Wolde Mali](https://pulaar.org/wolde-mali/) - Wolde heblantenoonde ko ina wona lebbi jooni ndee, ummiima ! Nde fanndanooka jooni, kono, sabu golle ownooɓe jogiiɓe rewo leydi Mali gila ñalnde 22 marse 2012, Hooreejo leydi Mali e mudda, hono Jookunndaa Tarawore, noddii Farayse yo faabo ɗum en. Farayse ɓuuɓtinaani, sibu ko ñalnde 11 saawiyee 2013, balɗe ɗiɗi caggal naatgol ownooɓe ɓee e wuro - [Catal Baabaaɓe hesɗitinaama](https://pulaar.org/catal-baabaaɓe-hesɗitinaama/) - Terɗe Catal Baabaaɓe ndenndii e batu kuɓtidinngu ñalnde 3 saawiyee 2013 e gardagol Musiɗɗo Mammadu Maamuudu Baal, tergal yiilirde Ngenndi kam e Umar Mammadu Baal ganndiraaɗo Eliman, kalfinaaɗo eɓɓooji faggudu catal ngal. Yimɓe heewɓe tawtoraama joɗnde ndee. Ginol golle wonnoo ko : Anndinnde catal ngal Toɗɗaa go yiilirde hesere Geɗe cariiɗe. Musiɗɗo Mammadu Maamuudu Baal udditii - [Ñawu jofe ina gasna jawdi](https://pulaar.org/nawu-jofe-ina-gasna-jawdi/) - E maayirɗe hitaande 2011 wonnoo ngoƴa fulɓe aynooɓe ko toɓaani ilaani, durngo jawdi alaa, nguura yimɓe weebaani ; ɗo dogee waɗii, ɗo fayaa ina woɗɗi, sibu ko maa keeri leyɗe taccee, hono Mali maa Senegaal. E maayirɗe hitaande 2012, ko ngoƴa ñawbuuli jawdi, na'i e ndammiri soklini fulɓe e hoddiiɓe mum en fof. Tuggude nde ndunngu - [Wellitaare jaayɗe nder Muritani : Wellitaare heertinnde !](https://pulaar.org/wellitaare-jaayɗe-nder-muritani-wellitaare-heertinnde/) - To bannge wellitaare jaayɗe, Muritani woni hoore leyɗe Aarabeeɓe fof. Nder winndere ndee, Muritani ko leydi 67ɓiirі/179 to bannge wellitaare jaayɗe, yeeso Kowoyt 77, e Libaan 101, yeeso Kattaar e Tuunus 138ɓiiri, Ko ɗoon ndi wonnoo rawane. E nder leyɗe Aarab ko Muritani tan jogii sariyaaji juɓɓinooji jaayɗe elektoronik, woni jaayɗe internet, ɗum jiidaa e - [Hare mon nafii !](https://pulaar.org/hare-mon-nafii/) - Nanondiral hakkunde jaagordu jangde e porofosuruuji wonnooɓe e diiño. Caggal kaltapilaaji keewɗi huunde e jannginooɓe duɗe hakkundeeje wonnooɓe e diiño e nder jaagordu hee, ciifondiraama nonondiral hakkunde maɓɓe e hilifaaɓe nduun jaagordu. Cifti-nen, caɗeele ɗee ngari ko caqgal nde jaagorɗo ngenndi kalfinaaɗo jangde fekti 108 porofosoor sabaabu njahiino e geddooji baɗnooɗi nder hitaande yawtunde ndee. - [Goomu Fedde Ngenndiije Dentuɗe kalfinaangu hakkeeji faggudu e renndo e pinal :](https://pulaar.org/goomu-fedde-ngenndiije-dentuɗe-kalfinaangu-hakkeeji-faggudu-e-renndo-e-pinal/) - Mbuuñaari sabbinii e Muritani Goomu Fedde Ngenndiije kalfinaangu hakkeeji faggudu e renndo e pinal, joopiima Muritani e nder ciimtol mum battanol, caaktangol ñalnde 10 desaambar 2012, nde hollitta faayre mum e kuuɓtodingol mbuuñaaricabbinndie e denndaangal juɓɓule leydi ndii, go'o e njuɓɓudi ñaawoore. Geɗe ɗe peеwaani, njooɗaani wonande no laamu Muritani gollortoo jawdi leydi ndii. Ndeen - [No tallooje ndewrata portingol](https://pulaar.org/no-tallooje-ndewrata-portingol/) - By adminYollaa ko30 abriil 2013 Hah, ko tallooje koo. Alla ina fawi ɗe tampere, so yeerude tallude dubuuje, ngam naatnude ɗum en e gasɗe ngam reentoraade heege. Kono ko ɓuri haawnaade koo, ko hol no ɗee koowooje ndewrata laawol portingol e nder niɓɓere jamma. Tee, ɓeydi kaawis oo, ɗe tallata ko aɗe nɗumtii laawol, aɗe - [21 feebariyee, ñalngu Ɗemngal nehniwal](https://pulaar.org/21-feebariyee-nalngu-ɗemngal-nehniwal/) - Eɗen ciftina tan, gila 1999, UNESCO felliti, nde 21 feebariyee arti fof, siftorde ɗemɗe nehniije e semmbinnde ɗum en. So en mbiyii ɗemɗe nehniije noon, en kaalii ɗemɗe winndere ndee kala, sibu ɗemngal kala won ɓe woni ɗemngal mum en nehniwal. Kono, foti ɓurɗe teskeede e feere UNESCO ndee, ko yiɗde hollitde yimɓe, wonde ɓural - [Kaaƴe weeyo](https://pulaar.org/kaaƴe-weeyo/) - By adminYollaa ko0ɓ abriil 2013 Haayre ndee no waydi e leydi Haayre mawnde, nde peccol mum tolnii e 45 meeteer, wootiima e leydi men ndii ñalnde aljumaa 15 feebariyee 2013, kono, alhamdu lillaahi, alaa ko bonni. Oon sahaa, 27 ɓ00 kiloomeeteer ina ɓilii hakkunde men e mayre, ɗum woni, nde rewi ko les jowitiiɗi (satelitaaji) jirlotooɗi - [Cukalel laaɓa juuɗe ñaamdata ko e mawɓe (2)](https://pulaar.org/cukalel-laaɓa-juuɗe-naamdata-ko-e-mawɓe-2/) - 28 mars 2013 ” cukalel laaɓa juuɗe ñaamdata ko e mawɓe ”. Suka gadano oo, hono Neil Ibata, en kaaliino haala mum ɗoo. Suka ɗiɗmo oo, ko Ameriknaajo, jahroowo e duuɓi 15 (sapp e joy !), peewnungel ƴeendorgal jaawngal (test) nguɗu (nguɗu) baggol. Ngelɗoo , maa ñawɓe heewɓe nduwano ɗum, sibu ko ngel feewni koo, ina ɓeyda ɗamaawu nguurndam yimɓe heewɓe. Ko goonga - [“ Cukalel laaɓa juuɗe ñaamdata ko e mawɓe ” (1)](https://pulaar.org/cukalel-laaɓa-juuɗe-naamdata-ko-e-mawɓe-1/) - 14 mars 2013 “ laaɓa juuɗe ñaamdata ko e mawɓe ”. Heewnoo wiyeede noon, ko cukalon nehikon no feewi, njuumtukon. Ndeke, eɗen mbaawi innirde noon sukaaɓe ɗiɗo, ɓe mbiyaaka ” so mawnii maa nattu ”, waɗɓe geɗe teskinɗe no feewi e hitaande 2012 ndee, sibu ko yiytuɓe huunde heddotoonde e defte, daartoyteende e defte ganndal, ɓeen sukaaɓe wiyeteeɓe wageeɓe. - [Hiirde pinal catal F.B.P.M. to Nuwaadibu](https://pulaar.org/hiirde-pinal-catal-f-b-p-m-to-nuwaadibu/) - Catal Nuwaadibu Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani e Goomu mum Ngatamaare, yuɓɓinii hiirde pinal mawnde nde hono mum wayri waɗde e wuro Nuwaadibu, ñalnde Aset 16/02/2013, to galle KASKAD. Faandaare catal ngal e juɓɓingol ndeen hiirde ko yuɓɓinde ndee hiirde ko ɗee ɗoo geɗe : 1. Waɗde hirjino yaajngo e nder wuro Nuwaadibu, ko fayti golle - [Koolol ɗiɗmol keewal pine e nder Nuwaasot](https://pulaar.org/koolol-ɗiɗmol-keewal-pine-e-nder-nuwaasot/) - Koolol keewal pine ɗiɗmol, jubbinaama ɗoo e Nuwaasoot tuggi 7 haa 10 feebariyee 2013. Pelle pine ngenndiije mbaɗii heen kadi golle maantinde, ɗum woni Fedde Ɓamtaare ɗemngal Wolof e Fedde Ɓamtaare ɗemngal sooninke e Fedde Ɓamtaare Pulaar. Hikka noon, heen fedde kala suɓii ko kewuuji tati ɗi yuɓɓinta e heen jamma e jammaaji tati ɗii. - [Siyaara Barooɓe Jakel](https://pulaar.org/siyaara-barooɓe-jakel/) - Oo ɗoo ñalawma tedduɗo, ñalluɗo hannde aljumaa, 25 lewru samwiyee, hitaande 2013, ko ñalawma mo wuro Barooɓe Jakel resani siyaara. Siyaara oo waɗi ko ñalawma ɗiɗaɓo, caggal ñalnde mowluuda ndee walla haa ɓura laaɓde, mbiyen mowluuda oo waɗnoo ko ñalnde alarba 23 lewru siilo. Ñalnde alkamisa 24 siilo (samwiyee) ko fooftere, nde tawnoo dowɓe mowluuda - [Teddungal Mbaare Bah](https://pulaar.org/teddungal-mbaare-bah/) - Taan Kajjata Siree Sammba Joom e Bakkaar Siidi Konko Siree Sawa Laamu, taan Ceerno Hamediin e Ummu Jeliyaa, Bah Mbaare Sammba Bakkar jibinaa ko e hitaande 1946 e nder galle lawakooɓe deeniyankooɓe Waali Jantaŋ, Waali gural Sule Buubu Gaysiri Dewal Sawa Laamu Yero Jam Koli Tengella. Yumma makko yalti ko e galle jeŋjeŋɓe, seernaaɓe wuro - [AL Hajji Ceerno Muttaar Taal](https://pulaar.org/al-hajji-ceerno-muttaar-taal/) - Allah dey ina teddini ɓiy Aadama, ina yiɗi ɗum ; O wiyi : o heƴaani e leydi, o heƴaani e asamaan, kono omo heƴi e ɓernde maccuɗo makko. So Allah wallii ma haa a waawii yaltinde e ɓernde maa hee kala ko wonaa Allah, tawa ko sabu Allah, maa yiy Allah heewa nde. Allah noon so yiɗii - [Caɗeele Mbuusuuji : aɗi poto haɓeede](https://pulaar.org/caɗeele-mbuusuuji-aɗi-poto-haɓeede/) - Miijo ngo laamu Leydi Muritani ƴefti ngam haɓde e mbuusuuji ko huunde heewnde faayiida, ngam teskaade caɗeele ɗe mbuusuuji ngaddi to bannge sato e taariindi. Eɗen mbaawi teskaade ɗee ɗoo geɗe : Mbuus ina addi caɗeele no feewi e jawdi haa teeŋti noon e nduroori. Ko heewi hannde, so njawdi walla ngaari walla mbeewa hirsaama, kuuse - [Feso safroowo SIDA](https://pulaar.org/feso-safroowo-sida/) - Ñalnde 29 saawiyee ɓennunɗo oo, jaaynde “ La Provence” to Farayse, habrii wonde laboratuwaar opitaal Timone to Marseille woni ko e hebaade hoolkisaade feso safroowo SIDA e 48 jarlitiiɓe wonduɓe e SIDA. Ko adii ɗuum, tawi ngo jarribaama e jawdi (kullon), tee tawaama e ngo moƴƴi. Heddii ko hoolkisaade ɗum e yimɓe. Ɗum ɗoo noon ɗaɓɓii - [Ndillee, ndillee !, ine moƴƴi e cellal](https://pulaar.org/ndillee-ndillee-ine-moƴƴi-e-cellal/) - Ndillee, ndillee ! Ɓoyii haaleede, winndaama haa tampaama : fooftere heewnde moƴƴaani e cellal, joɗnde juutnde moƴƴaani e cellal. Heewnoo wiyeede ko yo neɗɗo duumo e coftal ɓalli, walla duumoo e yahndaade ñalnde fof hay so hojomaji seeɗa, so dañaama hojom 30 ñalawma kala. Jooni kadi, won wiɗtooɓe newni golle kadi : “ won ɗeen golle nder - [Wasiyaaji cellal : nafooje limoŋ](https://pulaar.org/wasiyaaji-cellal-nafooje-limon/) - Limoŋ e ŋari : Ina anndanoo wonde limon (sitron) ina sewna, walla ina moƴƴi e tammpere walla mаɓɓо... Копo, wonaa ɗum tan, limon ina heewi ko nafata goɗɗum. Limon ina moƴƴi e sukundu, sibu ina ɓeyda semmbe mum, ɗelkina ɗum. Ɗum ɗoon noon ko caggal nde lawyu-ɗaa sukunu maa haa ndu laabi, moomaa heen dihal - [Joɗnde 20siire Dental Afrik : Diskuur Jookunndaa Tarawore](https://pulaar.org/joɗnde-20siire-dental-afrik-diskuur-jookunndaa-tarawore/) - Caggal bismaango e calminaali, o idii ko ƴettude leydi Ecopi sabu jabɓungal mawngal јаɓɓіі ɓе ngal, o duwanni ɓe sabu sankaare Meles Senawi cankiiɗo ñalnde 21 ut 2012, "mo golle mum njangtoytee janngo". O ƴetti ɓe o inniri “heedanooɓe Mali ”, hono Doktoor Yayi Boni gardiiɗo batu hooreeɓe leyɗe, Alasan Watara gardiiɗo CEDEAO, Belees Kompaawore e - [Uddugol doosiyee bonanndeeji : Goonga tawo](https://pulaar.org/uddugol-doosiyee-bonanndeeji-goonga-tawo/) - Ko ɓooyaani koo, kalifaaɓe laamu nguu ina keewi wiyde wonde "doosiyee ndonaandi aadeeri uddaama !". Ɗuum ko caggal nde horeejo leydi oo e hoore mum haali hono ɗuum e “ jokkondiral mum e ɓesngu to Attaar". Caggal ɗuum e nder jaayɗe goɗɗe. Kono tan haalaluuji ardiiɓe hare jojjanɗe aadee, ko wayi no Mammadu Šaar mo Fonadh, walla - [Dental Dowlaaji Amerik](https://pulaar.org/dental-dowlaaji-amerik/) - Dental Dowlaaji Amerik (Etaa Sunii) walla e raɓɓiɗinaade Amerik ko dental (federaasiyoŋ) capanɗe joy (50) dowla. Heen 48 takkondiri. Ndi ɓilii ko hakkunde Geec Atlantik e Geec Pasifik ; heedi ndi bannge worgo ko Meksik, bannge rewo ko Kanadaa, bannge worgo ko Meksik. Dowlaaji ɗiɗi keddiiɗi ɗi ko Alaska (bannge hirnaange Kanadaa) e Haway (hakkunde Geec - [Ndenndaandi ɓesgu Siin](https://pulaar.org/ndenndaandi-ɓesgu-siin/) - (中华人民共和国) walla Siin e raɓɓiɗinaade heedi ko to Asii fuɗnaange. Fotde miliyaar e temedde tati miliyoŋ aadee ina nguuri e mayri, woni joyaɓal winndere nde : leydi ɓurndi heewde yimɓe e winndere nde. Wertallo mayri ko 9 641 144 km2, ɗum woni to bannge njaajeendi, kayri woni tataɓiri e winndere nde, caggal Riisi e Kanadaa. Ndenndaandi Ɓesngu Siin - [Binndanɗe daɓɓe : Patiris Lumummbaa](https://pulaar.org/binndanɗe-daɓɓe-patiris-lumummbaa/) - Patiris Lumummbaa “Ɓayri junngo ine e daande, ɗeɗɗere yawtaani”. Warnooɓe Patiris Lumummbaa ina ñaawee ?Hay mo yiyaani mo, nanii mo. Maa wonii e rajooji, maa wonii e teleeji. Kono, eɗen cikki tan, darjini mo e nder renndo Fulɓe, ko jimol Mammadu Sammba Joop (Murtuɗo) biyeteengol “jaambareeɓe men”. Ko e ngool jimol ngol Aamadu Saar yaltintunoo - [Almaami Abdul Kadeer Kan, laamɗo gadduɗo annoore](https://pulaar.org/almaami-abdul-kadeer-kan-laamɗo-gadduɗo-annoore/) - Almaami Abdul Kadeer Kan haɗii njeeygu ɓaleeɓe e leydi mum, duuɓi 13 ko idii waklito Farayseejo 1789. Almaami Abdul Kadeer Kan ardiima Fuuta tuggi 1776 haa 1806 walla 1807, caggal nde liɓi laamu deeniyankooɓe, heli muudo horma … Ko ina ɓura duuɓi 250 caggal sankaare makko, nguurndam Abdul Kadeer Kan, mo jannguɓe tooroɓɓe innirnoo Almaami - [Nguurndam e golle ceerno Aamadu Muttaar Saako](https://pulaar.org/nguurndam-e-golle-ceerno-aamadu-muttaar-saako/) - Cukaagu makko : Aamadu Muttaar Saako jibinaa ko e hitaande 1867 to Segu. O jibinaa ko e nder galle seernaaɓe mawɓe. Baaba makko, hono Muttaar Abdullaay, jeyaaɗo to Siñtu Halayɓe, kam wonnoo Ceerno Besmoor. Yumma makko, hono Aysata Siisee Daraame ko sooninke jeyaaɗo to Taysibi to Gidimaka. Sankaare baaba makko (1885 to Sansanndiŋ) e heewɓe - [Nguurndam e maayde ɗemɗe (1)](https://pulaar.org/nguurndam-e-maayde-ɗemɗe-1/) - Aadi men e Umar Mboyna Bah Mammadu Demmba Sih bisminooma en to rajo Muritani ngam timminde aadi mbaɗduno-ɗen e Umar Mboyna Bah (Yo Alla yurmo mo, yaafoo mo) ñalnde altine 19 marse 2012. Yarham mum Umar Bah, noddiino mi ñalnde alet 4 mars, ngam bismaade mi e yeewtere maɓɓe wiyeteende tufnde ganndal, fotnoonde yuɓɓineede ñalnde - [Al Ɓuraana ko hujja kuutorteeɗo ngam waawnude (forsude) yimɓe fof ɗemngal Arab](https://pulaar.org/al-ɓuraana-ko-hujja-kuutorteeɗo-ngam-waawnude-forsude-yimɓe-fof-ɗemngal-arab/) - E wiyde jaaynoowo muritaninaajo gooto ina wiyee Ahmed wul Wejaa, « muritaninaaɓe ina mbaawi suɓaade leydi ɗo ɗemɗe 4 ɗee fof (Arab, Pulaar, Sooninke e Wolof) ngoni laawɗinaaɗe, walla leydi ɗo Arab laawɗinaa tawi Farayse woni ɗemngal janngirteengal, ɗemngal njuɓɓudi laamu e gollorgal. » E wiyde makko, maa ɗum addan Muritani yande e juuɗe « duppooɓe »huutortooɓe Arab « no - [Nguurndam ɗemɗe e karallaagal kesal](https://pulaar.org/nguurndam-ɗemɗe-e-karallaagal-kesal-2/) - E ooɗoo sahaa mo ngon-ɗen, ɗemɗe keewɗe ko “paayaaɗe”. Ina hiisaa wonde balɗe 15 fof ɗemngal ina maaya; yanti heen, keewɗe e keddiiɗe ɗee ina kulanaa ɗuum e teeminannde ndeeɗoo. Won biɗtoowo gooto boom wiyi ko kaal-ɗen dow koo, ko moƴƴinde njoorto, sibu ɗum teskaaki wonde hannde, ɗemɗe naatɗe e internet keewaani. Hol nde wiyetee - [Ngonka ɗemɗe to leydi Kamaruun](https://pulaar.org/ngonka-ɗemɗe-to-leydi-kamaruun/) - Kamaruun ko leydi ndi bannge e mum jeyaa e Afrik hakkundeejo, bannge goɗɗo oo e Afrik hirnaange. Heedi ndi bannge hirnaange ko Niiseriyaa e geec Atalantik, bannge worgo ko Gine ekaatoriyaal e Gabon e Konngo, bannge fuɗnaange ko Santarafrik e Caad e bannge rewo ko weendu Caad. Wertallo mayri ko 475 442 km2, keeweendi yimɓe mayri ko - [Ngonka ɗemɗe e leydi Burkina](https://pulaar.org/ngonka-ɗemɗe-e-leydi-burkina/) - Burkina Faso ko leydi hirnaange Afrik, ɓilliinde hakkunde Mali (bannge rewo) e Niiseer (bannge fuɗnaange) e Beneŋ, Togo, Ganaa, e Koddiwaar (bannge worgo). Wertallo mayri ko 274 200 km². Burkina Faso firti ko « leydi nuunɗuɓe ». Jeyaaɓe Burkina mbiyetee ko burkinaabe.Hade 4 ut 1984, Burkina wiyetenoo ko “Haute-Volta”. Burkina Faso ko leydi hirnaange Afrik, ɓilliinde hakkunde - [Ngonka ɗemɗe nder leydi Mali](https://pulaar.org/ngonka-ɗemɗe-nder-leydi-mali/) - Mali woni ko e Afrik hirnaange. Heedi ndi rewo ko Alaseri, bannge fuɗnaange ko Niiseer e Burkinaa, bannge worgo ko Koddiwaar e Gine, bannge hirnaange ko Senegaal e Muritani. Mali ko leydi njaajndi sibu wertallo mayri ko 1,2 miliyoŋ km2 (Almaañ e Farayse e Angalteer e Belsik e Pays-Bas so ndenndinaama). Yolnde hakkunde rewo oo - [Ngonka ɗemɗe e leydi Gine](https://pulaar.org/ngonka-ɗemɗe-e-leydi-gine/) - Min podaniino on artude e ngonka Pulaar/fulfule e leyɗe ɗo ngal haaletee ɗoo. En mbiyiino eɗen puɗɗoroo Gine Konaakiri.Ko ardii fof, Gine ko leydi hirnaange Afrik. Heedi ndi bannge hirnaange ko geec Atlantik, bannge hirnaange-rewo ko Gine Bisaaw, bannge rewo ko Senegaal, fuɗnaange ko Mali, fuɗnaange-worgo ko Koddiwaar, bannge worgo ko Liberiyaa e Siraaleyoon. Min - [Ngonka ɗemngal Tamasig to Maruk](https://pulaar.org/ngonka-ɗemngal-tamasig-to-maruk/) - E lewru ut 2011, Maruk waɗtii ɗemngal Tamasig e ɗemɗe laawɗinaaɗe e leydi hee, ɗum woni ɗemɗe gollorɗe e njuɓɓudi laamu, ɗemɗe janngeteeɗe, janngirteeɗe. Maruk woni leydi Magreb ngadiindi ƴettude ngal kuulal. Tamasig, woni ɗemngal Berbeer en (FƁ tŋ 91, oktoobar 2011). Jannguɓe maɓɓe ɓooyii haɓanaade keɓtingol pinal mum en to Alaseri, Maruk ekn … - [Nguurndam e maayde ɗemɗe (3)](https://pulaar.org/nguurndam-e-maayde-ɗemɗe-3/) - E binndanɗe men ɗiɗi men ɓennuɗe ɗee, ina njiyii wonde ɗemngal e politik ina njokkondiri no feewi. No geɗe keddiiɗe ɗee nii, laamu (mbaawka politik) jeyaa ko e geɗe ɓurɗe teeŋtude nder nguurndam ɗemngal. Ɗum firti ko so ɗemngal yiɗii wuurde e ƴellitaade, yo a taw ina laamii, ina jiimi, tee ina jogii nokku mo - [Nguurndam e maayde ɗemɗe (2)](https://pulaar.org/nguurndam-e-maayde-ɗemɗe-2/) - Won biɗtoowo gooto wiyi : “Ina waawi, ɗoo e duuɓi teemedere, Pulaar majja menndeŋ”. Hol miijo men e ɗuum ? Ko rewi heen koo, alaa e sago ndutto-ɗen e won ɗeen geɗe cifotooɗe nguurndam ɗemɗe e maayde mum en, hade men haalde ngonka Pulaar hannde. Ɗum noon eɗen njokka. Caggal nde njumpu-ɗen e geɗe leefnooje ɗemngal - [Aadi men e Umar Mboyna Bah](https://pulaar.org/aadi-men-e-umar-mboyna-bah/) - Mammadu Demmba Sih bisminooma en to rajo Muritani ngam timminde aadi mbaɗduno-ɗen e Umar Mboyna Bah (Yo Alla yurmo mo, yaafoo mo) ñalnde altine 19 marse 2012. Yarham mum Umar Bah, noddiino mi ñalnde alet 4 mars, ngam bismaade mi e yeewtere maɓɓe wiyeteende tufnde ganndal, fotnoonde yuɓɓineede ñalnde altine, (janngo mum tan). Mbiymoo-mi « ɗum - [Jokkugol terɗe :  Goddol kaawningol](https://pulaar.org/jokkugol-terɗe-goddol-kaawningol/) - Ɗuum heɓtii ko Faraysenaajo mo goddol mum ñawnoo haa waɗti foofirde ɓoggi. Doktoreeɓe tafani mo goddol ummingol e ɗaɗol nanowol ƴiiƴam, ɗaɗol ngol waylii wonti goddol. Hannde o waɗtii yahde e haajuuji makko, haa o yejjitii nii o meeɗii ñawde... Jokku hello 6 Jokkugol terɗe : Goddol kaawningol Ɗuum heɓtii ko Faraysenaajo biyeteeɗo Éric Volery : ko - [Aamadu Maalik Gay : Ɓataake feewde e Muttar wul Daddaa](https://pulaar.org/aamadu-maalik-gay-ɓataake-feewde-e-muttar-wul-daddaa/) - Aamadu Maalik Gay jeyaa e daraninooɓe ndimaagu Afrik. Ko ɗuum addani ɓe semmbinde jaŋde ɗemɗe men. Jiknaaɓe makko Muritani njeyaa, sibu ko Duungel rewo, e nder diiwaan Ɓoggee. Alaa fof feere nde o waɗaano ngam gollaade e Muritani, kono o roŋki. Ko ɗum addannoo mo winndude Muttaar wul Daddaa ngam haalde ko addani mo fellitde - [Gabbel ɓakdi ɓurngel annoore yaawde !](https://pulaar.org/gabbel-ɓakdi-ɓurngel-annoore-yaawde/) - By adminYollaa ko12 oktoobar 2011 E wiyde annduɓe ɓee, won gabbel ɓakdi dogi 300 006 kiloomeeteer e leƴƴannde wootere. Ko e jarribo ɓe ceedii ɗuum. So ngoo jarribo laatiima goonga, ɗum wayata ko no waklitere kewi e ganndal nii. Waɗi noon, ko hiisaaji gaddanɗi aadee feewnude bommb atomik, walla yahde lewru, walla werlaade satelitaaji, ɗiin hiisaaji fof tuugii - [Geɗal rewɓe ...](https://pulaar.org/geɗal-rewɓe/) - Hannde o, ina hawraa, etee Fedde Ngenndiiji Dentuɗi ina semmbini ɗum, wonde waawi nawrude yiɗde ƴellitaare rewɓe nde yeeso tan ko farlinde e kala nokkuuji yo rewɓe toɗɗe e gardorɗe, ɗo laabi peretee, ɗo kuule ƴettetee, e ɗo sariyaaji taƴetee, tawa eɓe ndottanee limoore nde ɓe poti heɓde. Ko ɗuum tan sikkaa yettinta fayndaare nde. - [Ɓiyleydiyaagal : Dabi woote](https://pulaar.org/ɓiyleydiyaagal-dabi-woote/) - Jamirooje kuftodinɗe jaawinde nder biro woote ina haɗaa. Ko hooreejo biro woote kam e jooɗaniiɗo CENI tan njamiraa huutoraade telefon portaable, hay ɓeen ne tawa ko e geɗe golle kalfinaa ɗe. Koppiiji walla fotokoppiiji doggi woote (listes électorales) njamiraaka e nder birooji woote so wonaa doggi ɗi laamu rokki biro woote walla jooɗaniiɓe CENI ɗi. - [Njalniika : Hakkunde Ceerno e Cooloo](https://pulaar.org/njalniika-hakkunde-ceerno-e-cooloo/) - Ko kamɓe ɗiɗo koɗdunoo e suudu wooturu. Ceerno oo noon ina wondi e almudɓe mum. So ɓe pinii kamɓe fof ɓe ndawat, so ɓe njoftii ɓe ngarii e lelaade, Ceerno o wiya almudɓe mum : “So oɗon leloo gooto e mon fof yo janngu Faatiha e simoore, tuuta.e juuɗe mum, mooma e yeeso num, leloo, - [Ñalngu Adunankeewu Jabet](https://pulaar.org/nalngu-adunankeewu-jabet/) - 14 Noowammburu 2006, ko ñalawma mo fedde Adunayankeere Cellal (OMS) toɗɗii yo o won ñalngu jabet. Mo ngu mawnine e nder winndere nde kala. Faanditoraa heen ko sarde miijo wonnde kala neɗɗo gonnduɗo e jabet maa walla neɗɗo kulanaaɗo ɗum ina haandi e ndeenka ceniika e safaruuji ɓurɗi moƴƴude kam heblo moƴYo. Hitaande hikka, OMS - [Ganndal koode](https://pulaar.org/ganndal-koode/) - Duuɓi capanɗe jeeɗiɗi e jeegom hannde annduɓe koode njanngini yimɓe wonde satonaange (le système solaire) jogii ko tagopeeje (planètes) jeenay : Tuggi ɓurnde Wallaade Naange haa ɓurnde woɗ- ɗude Naange ko Merkiir, ɓeenis, Leydi, Marse, Jipiteer, Satirne, Iranis, Neptin, Piliton. Paamen wonde Naange ko hoodere, Taagopeeje ɗe taarotoo ko Naange, keɓa e mum nguleeki e - [Baɓatti](https://pulaar.org/baɓatti/) - Ardorde ndema leydi Muritani ina wondi e haaju mawɗo e ɗiiɗoo lebbi : peeñgol baaɓatti e diiwaan Barakna, Tararsa e Gorgol. Ko ɗum tagi kippuuji tati hare baaɓatti e kippu hare colli Roñotooɗi neldaama Tararsa. Kippuuji ɗiɗi neldaama Gorgol, kippu gooto yahii Barakna. Ɗiiɗoo kippuuji kala njogori gollaade ko e nder nokkuuji ndema ilneteeka. Ardorde - [Fedde Adunankoore Ndema e Nguura](https://pulaar.org/fedde-adunankoore-ndema-e-nguura/) - FAO (hono Fedde Adunankoore NDema e NGuura) sosaa ko e hitaande 1945 to 2uebec, leydi kanadaa». E oon sahaa ina jeyanoo e mayre 42 leydi. Ko kayre woni njuɓɓudi ngadanndi, ɓurndi mawnude e Tippudi Fedde NGenndiije Dentuɗe. Fayndaare mayre ina tonngoo e ɗee toɓɓe tati: Ƴellitde Nguura e ngonka nguurndam yimɓe mayre ; ƴeñtinde e - [Ñalngu nguura](https://pulaar.org/nalngu-nguura/) - Fedde Adunankoore Nguura (FAO) mawninii ñalnde 16 oktoobar, «ñalngu adunankeewu nguura». Hikka ñalawma o mawninaa ko e yeeso noddude yimɓe ɓe nde «ngollotoo e nder ndema ngam kisal nguura». E miijo FAO, golle ndema poti ardineede e denndaangal geɗe winndere nde so tawii kay eɗen njiɗi foolde heege. Ooɗoo ñalawma ina mawninee hitaande kala ngam - [Huunde e daartol FƁPM](https://pulaar.org/huunde-e-daartol-fɓpm/) - E nder ciinugol golle Mawningol Hitaande 30ɓere FƁPM (3 e4/06/2006), Catal Suwoyraat heɓiino yuɓɓinde heen hiirde pinal e naalankaagal (ƴeew nate), e jeewte ɗiɗi pattamlami : 1. Huunde e daartol FƁPM (Haamiidu Bah). 2. Coñce e ñeeñal Haal Pulaar en/ Fulɓe (Umar Hammaat Daat). Fooyre Ɓamtaare maa fenñin ɗo jeewte ɗiɗi ɗe. Huunde e daartol - [Jokkondiral e kalifu kam e KK kumpital](https://pulaar.org/jokkondiral-e-kalifu-kam-e-kk-kumpital/) - Goomu kumpital waɗii jokkondire maantinɗe e daawal ɓennungal ngal. Gadanal ngal ko ɓataake feewde e Kuuɓal Dowla Toppitiingal Haɓde e Sida, ngam ɗaɓɓirde ɗum gollondiral ko fayti e jeeyngal ngam haɓde e Sida. ;iɗmal ngal ko feewde e Kalifu Kumpital leydi ndi, caggal nde ɓe mbinndaa ɓataake, ɓe neldaa denndaangal tonngooɗe Fooyre jaltunooɗe e ko - [Petrol : Ngolɗoo laawol ko e njoorndi !](https://pulaar.org/petrol-ngolɗoo-laawol-ko-e-njoorndi/) - Ñalnde 13 oktoobar 2006, golle gasgol woyndu ngam njiylawu petrol e njoorndi (onshore) puɗɗaama to nokku inniraaɗo Heron 1, e nder diiwaan Tararsa, worgo komin Mbalal, nder departemaa Keer Maseen. Halfinaa ɗee golle ko sosiyetee sinuwaa biyeteeɗo CNPCIM. So petrol woodii taweede ɗo (ina hasii o tawee ɗo) ina yaakoraa ma ɗum waɗ ngartam keewɗam, - [Baril petrol kala, booñuuji tati](https://pulaar.org/baril-petrol-kala-boonuuji-tati/) - Sikke alaa, e kampaañ woote garoowo o, petrol jeyaa ko e toɓɓe jogorɗe ɓurɗe fooɗtude hakkilaaji yimɓe. Goomu koninkooɓe nuunɗal e demokaraasi ƴettii, e nder keñe, sariyaaji keewɗi paytuɗi e petrol. Ko huunde moƴƴere. So tawiino yimɓe njewtidiino heen haa nanondiri e kuutoragol nguu ngalu, kadi ɓuratnoo moƴƴude. Ko goonga Goomu Ngenndi kalfinaangu rewindo e - [Maayde Bootaa](https://pulaar.org/maayde-bootaa/) - Hol mo nanaani ndeeɗoo innde : Pieter Wilhem Botha (Piiteer Vilhelme Bootaa) ? Ooɗoo ardinoo leydi Afrik ɓorgo hakkunde 1978 e 1989. O sankiima omo yahra e duuɓi 90. E nguurndam makko o meeɗaa jaɓde potal e deewre ngona e Afrik ɓorgo, finnde mum, ko nde o ardii ndiiɗoo leydi alaa fof bonannde nde waɗaaka - [Pottital Siin – Afirk](https://pulaar.org/pottital-siin-afirk/) - Ñalnde aset 4 noowammbar 2006, batu mawngu hakkunde Siin e Afrik udditii to Pekin. Ina tawtoraa batu ngu fotde 35 ardiiɓe leyɗe Afrik kam e 13 nulaaɗo leyɗe ɓe Afrik goɗɗe. Tiitoonde batu ngu wonnoo ko " jam, gollondiral e ɓamtaare ". Ngalɗoo kawrital diplomaasi ngal hono mum meeɗaa waɗde to leydi Siin ina hollita - [Ganndal jookdu Lislaam](https://pulaar.org/ganndal-jookdu-lislaam/) - Lislaam ko ɗoftaare terɗe, to konngol, e to golle. Maanaa ko joom mum yo jaɓan Allaa kala ko o yamiri, e ko o haɗi, foti ina hawran ma walla… Goongɗingol (Liimaan) : Goongɗingol ngol ko gooRɗinde Alla, e malaykaaji mum, e defte mum, e nelaaɓe mum, e ñalawma cakkitiiɗo, e gooRɗinde hoddiro ko moƴƴi heen - [Kumpital peewtungal e njuɓɓudi woote](https://pulaar.org/kumpital-peewtungal-e-njuɓɓudi-woote/) - Ñande talaata 31/10/2006, saanga waktuuji 5 kikiiɗe, to Jooɗorde Dente (Palais des Congrès), Goomu Hakkunde Halifaaɓe laamu toppitiingu Rewindo Daawe Demokaraasi yuɓɓinii jonnde e ko feewti e njuɓɓudi woote garoowo ñande 19/11/2006. Tawtoraama jonnde : to bannge laamu ko Kalifu Koolaaɗo Kuuɓal Ardorde CMJD (Goomu Soofaaji/Militeer ngam Nuunɗal e Demokaraasi), Habiib ɓuldu Hemet, Kalifu geɗe - [Yeewtere ɗiɗmere Catal Suwoyraat Anndinoore coñce e ñeeñal](https://pulaar.org/yeewtere-ɗiɗmere-catal-suwoyraat-anndinoore-conce-e-neenal/) - Coñce e ñeeñal leñol ngoni denndaangal gannditirɗe leñol, ko ɗe maande e maantorɗe, paarnorɗe , e beltorɗe leñol maa renndo jiidungo aadaaji e goowaaɗi e tawaaɗi. Conce e ñeeñal leñol coomi ko denndaangal kebtinirɗe keeriiɗi kala dental maa renndo jiidungo ɗemngal, dimɗanngal hoore mum, guurdungal e nokku gooto maa falnde wootere.. Kala mo haali coñce - [Muritani waasii neɗɗo mawɗo](https://pulaar.org/muritani-waasii-neɗɗo-mawɗo/) - Saydu Kan wirniima Ñalnde alarba 27 settamburu 2006, to ndakaaru, Saydu Kan ruttiima e joomiraaɗo.Leñol fulɓe , haa teeŋti noon e ngol Moritani waasii ɗo gooto e daartiyankooɓe mum, e haaliyankooɓe mum, e yeewtooɓe mum... E nder Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani, haa teeŋti e catal nuwaasoot, Saydu Kañuɓɓinii heen jeewte keewɗe, e dingire, e - [Hol ko petoroŋ jogori naftude Afrik ?](https://pulaar.org/hol-ko-petoron-jogori-naftude-afrik/) - E lewru feebariyee 2003, Muritani fuɗɗiima yaltinde petoroŋ dowrowo, koyɗo e boyli nder geec biyeteeɗi Singiti (Chinguetti). E duuɓi jeenay, ñalawma kala maa ɗii boyli njaltin fotde 75 000 barirgal. Nehaande ɗiɗmere nde, wonnde 25 kiloomeeteer rewo Singiti, wiyeteende Coof, maa yaltinoy kañum 100 miliyoŋ barirgal ñalawma kala. Ɗum fof tawi en kaalaani Gaas keewɗo - [Uujo fayde Orop : halkaare bonnde](https://pulaar.org/uujo-fayde-orop-halkaare-bonnde/) - Daayo, ɗangal, uujo, fergo, moolaade … ɗii konngi fof njoofii ko baylugol nokku koɗki. Ina hoddiraa hannde wonnde ɓeeɗoo yimɓe ina tolnoo e 185 haa 192 miliyoŋ aadee : ɓee ko yimɓe yaltuɓe leydi mum ko ina wona hitaande ngartaani, yo won e teyaaɗe walla e waawnere. Ndeeɗoo limoore ina ɓeydoo fotde 2% hitaande kala, - [Uujo caggal leyɗe : Yo ɗum nattu !](https://pulaar.org/uujo-caggal-leyɗe-yo-ɗum-nattu/) - En kaalataa ko haalanooka, kono kadi, en mbawaa waasde ɗum haalde. Sabu, Fulɓe mbiyi : Ko yahdu weli fof, ko jaaƴaade ɓuri !" So ɗannungal wontii : ƴettoto, alaa yetttotaako,waasde yahde ɓuri ɗum : Mbaasaa jawdi ma, mbaasaa kadi wonki ma, nduuñahdu ittaanituuya. Sahaa heedii, nde ƴeewtoto ɗen oo musiiba, ngam ndartinen ndee ustaare. Hannde, - [ASAKAL MUDDO HOORE](https://pulaar.org/asakal-muddo-hoore/) - Ñaawoore mum Asakal muddo hoore ko farilla baɗɗiiɗo e kalaa juulɗo, debbo e gorko, suka e mawɗo, dimo e diimaajo, jogiiɗo ko ɓurti nguura mum, hono “deppas” mum, ñande juulde koorka. Faayiida mum (“hikma” mum) : Faayiida gonɗo e yaltinde muddo hoore, hono nafoore mum, ko ɗumɗoo : laɓɓinde koorɗo o e pergitte, heɓɓaana ɗum - [Koorka e nder diine Lislaam](https://pulaar.org/koorka-e-nder-diine-lislaam/) - Nde tawnoo tonn- goode 35 jaaynirgol men F.Ɓ. hawri ko e lewru Koorka maa Ramadaan, eɗen njogii weltaare duwanaade juulɓe kala koorka moƴYo e fenñinde ɗo kon ɗo ndefton ɗiɗon : “Deftel 1, Koorka e nder diine Lislaam” e “Deftel 2, Asakal muddo hoore”. Fuli defte ɗe ko Goomu Pinal “Fedde Lislaamiyankoore ngam Daawaa e - [Pom Rooso : jooni !](https://pulaar.org/pom-rooso-jooni/) - Pom Rooso ina jogori feewneede ɗo e hitaande 2011. Njuuteendi makko ko hakkunde 800 e 900 meeteer. Njaru makko ko fotde noogaas e ɗiɗi (22) miliyaar kaalis seefaa (CFA), ummoraade e Banke Afirik toppitii- ɗo ƴellitaare (BAD) e leydi Sapoŋ. Laamu Muritani e laamu Senegaal njoɓata wittooji paytuɗi e topo e lare leydi ɗo pom - [Gudoroŋ Kayhayɗi Mbuut-Sehilbaabi-Guray : fotii !](https://pulaar.org/gudoron-kayhayɗi-mbuut-sehilbaabi-guray-fotii/) - Muritani siifondirii e Goomu Orop (Commission Européenne en Mauritanie) nanondiral ngam heɓde kaalis ko mahiri gudoroŋhakkunde Kayhayɗi, Mbuut, Sehilbaabi e Guray. Ngool laawol maa waɗ celol fayde Fum Geleyta. Njaru golle ɗe tolniima e capanɗe jeegom miliyoŋ e teemedde jeegom ujunere ooro (66 600 000 ooroo) walla mbiyen noogaas e tati miliyaar e capanɗe jeetati - [Ɓiyleydiyaagal : Leydi men ina huccani ko ɓooyaani woote meeruuji e depteeji.](https://pulaar.org/ɓiyleydiyaagal-leydi-men-ina-huccani-ko-ɓooyaani-woote-meeruuji-e-depteeji/) - Fooyre Ɓamtaare ina yiɗi addude heen ballal mum e rewrude e ngooɗo hello. Hol ko firti parlemaa (parlement). E nder Murtani Parlemaa waɗi ko cuuɗi ɗiɗi : ɗiin ngoni Asambele ngenndi kam e Senaa. Ko yimɓe fof toɗɗotoo Asambele (suffrage universel direct) kono ko konseyeeji kominaaji toɗɗotoo senaateeruuji. Parlemaa ko tergal njuɓɓudi jooɗaniingal ɓesngu. Golle - [Duɗal Gelongal : Golle ceedtinɗe](https://pulaar.org/duɗal-gelongal-golle-ceedtinɗe/) - Goomu kumpital jokkondii e peRgal Kuufa, e nder catal Sebkha sosaangal ñalnde 1/08/06. Jokkondiral ngal waɗi ko to duɗal «Gelongal». Min tawi ko aɓe njannga. Peŋgal ngal ina waɗi 25 tergal tawi heen 19 ko rewɓe. Ina tawatoraa jokkondiral ngal, Ɗahiiru Sih, hooreejo catal Sebka, Mammadu Ngom cukko hooreejo catal ngal, Maalik Saar kalfinaaɗo faggudu - [Nguurndam Catal Likseyba](https://pulaar.org/nguurndam-catal-likseyba/) - Catal likseyba 1 (Gorgol) hesɗitini yiilirde mum ko ñande 18/06/2004, e dowtawtoreede 172 hesɗitinɓe e rewɓe. Tuggi suwee 2004 feewde suwee 2006 catal ngal ɓuri daranaade ko jeeyngal e jaŋde e ballondiral e fedde Tiimtimaare Likseyba. Catal ngal fiyii ko fawanoo e mum (yiilirde, e heblo Mawningol hitaande 30 ɓere FƁPM). Ngal tawtoraama golle mawningol - [Yo wuur pelle pine coftal ɓalli e jokkere enɗam](https://pulaar.org/yo-wuur-pelle-pine-coftal-ɓalli-e-jokkere-enɗam/) - No woownoo waɗeede ndeen, jamanuuju ɓennuɗi, so yahii haa ekkolaaji nguddii, ndunngu ruumii, maaje keewii ngutiima, tawa sukaaɓe ngarii poofte mawɗe, gure pittee, jine nduppee, ubbee, sukaaɓe tokoosɓe njannginee (Pulaar, Farayse e arab). Ko e ɗam nguurndam Goomu Hakkunde Pelle wuurnunoo ɓesngu mum. Goomu Hakkunde Pelle noon, ko Fedde Pinal e Coftal Ɓalli, renndinnoonde gure - [Ñalɗi pinal to Likseyba](https://pulaar.org/nalɗi-pinal-to-likseyba/) - Tuggi Aset 2 haa Alkamiisa 7/09/06 ko ñalɗi pinal njuɓɓinaa to Likseba Gorgol. E nder ɗiiɗoo ñalɗi bismaama heen sukaaɓe ummoriiɓe komin Ganki e kuuɓal, sukaaɓe Moonngel, sukaaɓe Maafoondu, sukaaɓe gure Fulɓe Komin Asgeylum. Oon ñalawma ko Gargol hoɗɓe bismaaɓe ɓe. Alet 3/9/06 waktu 9ɓo udditiraa ko seppo sukaaɓe Likseyba worɓe e rewɓe e tawtoreede - [Ceertugol pine e ɗemɗe ko ngalu](https://pulaar.org/ceertugol-pine-e-ɗemɗe-ko-ngalu/) - Ndeen yahii haa laamu Muritani fellitii naatnude ɗemɗe ngenndiije ɗee kala e nder tippudi e nehdi e jaŋde (TNJ) leydi ndi, e lewru oktoobar 1979, caggal darnde teeŋtunde ɓiyɓe leydi ndi, heddii hankati kala ɓe njiɗaano ɗuum ummini jeeyngal ngam naatnude sikkeeji e hakkillaaji yimɓe. Ɓee heen mbiyi, ɗemɗe ɗe ko daɗaaɗe, mbaawaa wonde ɗemɗe - [Huunde e hakkeeji aadee](https://pulaar.org/huunde-e-hakkeeji-aadee/) - Kuulal 8 : Neɗɗo kala ina jogii hakke wullitaade to ñaawirɗe leydi mum so tawii hakkeeji mum njoolaama. Kuulal 9 : Hay gooto fotaani nanngeede e dow fenaande, sokeede e dow fenaande, walla yaltinireede leydi sabu ɗuum. Kuulal 10 : Kala tuumaaɗo, ina jogii hakke heɗteede to ñaawirde jaambureere, goonganteere. Ko ndeen ñaawirde tan taƴata - [So doole ndonkii yo doole keɓɓo](https://pulaar.org/so-doole-ndonkii-yo-doole-keɓɓo/) - Ñalnde Alet 27 ut 2006, 33 suka nattii FƁPM. Ɗum waɗi ko to catal Dar Nayiim, e nder Nuwaasoot. Ngam rokkude kewu o faayiida e teeŋtinde wonde addiɓe ko golle, ɓe ndawri ko fittude leeggal maɓɓe Ko goomu pinal catal ngal, e gardagol hooreejo teddungal Mammadu Bookara Lih, hooreejo catal Abdul Sih e koolaaɗo kuuɓal - [Fedde Ɓamta Leñol (F.Ɓ.L.) dañii duuɓi 7](https://pulaar.org/fedde-ɓamta-lenol-f-ɓ-l-danii-duuɓi-7/) - Jibinannde wuro Gural (Eeleega) mawninii hitaande mum 7ɓere, ɗo e Nuwaasoot, ñande 5/8/2006, e nder hiirde mawnde, to Sebka (Hôtel Oasis, Leegal Cité). Hiirde nde udditiraa ko siftinde seeɗa e nguurndam debbo darinoo- ɗo darnde maantiniinde e nder fedde he : oon woni Maymuuna Kaalidu Bah ganndiraaɗo May Ummul Bah. O jibinaa ko 6/6/1983 to - [Konngol Jibi Njaay, kalfinaaɗo jokkondiral, Fedde Ɓamtoore Pulaar / T. Pulaagu Senegaal](https://pulaar.org/konngol-jibi-njaay-kalfinaaɗo-jokkondiral-fedde-ɓamtoore-pulaar-t-pulaagu-senegaal/) - Banndiraaɓe mi salminii on… Ko taaɓal kimmungal, kono yonaani! Hannde oo, alaa e sago ƴeewen no ndañir- ɗen, kala ko njiɗ- ɗen ballade mba- ɗen. Sibu so wontii, so a yiɗii waɗde huunde ma a ñaagoyo-ɗaa, so a yiɗii waɗde huunde ma a njelo-ɗaa, so a yiɗii waɗde huunde ma a njurmikino- ɗaa. A waɗirtaa - [Ko addi tuugnorɗe jaŋde mawɓe ?](https://pulaar.org/ko-addi-tuugnorɗe-jande-mawɓe/) - Fannu jaŋde ina anniyii feeñninde e kelle Fooyre Ɓamtaare binndan- ɗe deggondirɗe : lowe cifotooɗe nafoore jaŋde mawɓe e mbaydiije mayre e ɗereeji ɗowgol binndanɗe ko wayi no fannuuji taro e binndol e hiisa e daartol ekn … Kono puɗɗorto-ɗen jubbannde feew- tunde e geɗe kawraaɗe to jonnde «Persepolis» to Iraan e hitaande 1975. Ko - [Ñawu suukara walla Jabet](https://pulaar.org/nawu-suukara-walla-jabet/) - Jabet ko ñawu. Saabotoo ɗum ko keewgol suukara e nder ɓanndu neɗɗo. Sukaraa o haa- ɗaani tan e mo conndi, walla muulaaɗo no bekke maa peñuuji nii. Ine woodi e ñameele keewɗe, kam e njarameeje ɗe kuutorto-ɗen e nguurndam men. Rafi jabet ina wara, so tawii neɗɗo welsindiima ɗum, waɗii ɗum bolle puuy- ɗe. Kono - [Kajjata Maalik Jallo : “Gooto e men fof yo liggano tan moƴƴinde ko heedi ko”](https://pulaar.org/kajjata-maalik-jallo-gooto-e-men-fof-yo-liggano-tan-moƴƴinde-ko-heedi-ko/) - Miin ngadatoo-mi haalde tawo, ko miin, hol ko Fedde Ɓamtaare Pulaar nafi mi. Sabu ɗuum, miin nde naat-mi e FƁPM, mbiɗo jannga liisee. Mbiɗo heddoraa hitaande wootere mi waɗa bak. Njannginaa-mi heen ko e jonte tati ! No pulaar winndirtee, no janngirtee! Nde mbaɗat-mi duɗal keblorgal jannginooɓe nde, tawi mbiɗo waɗa “terminale”. Mi waawataano janngidde - [Konngol Muusaa Mammadu Jallo](https://pulaar.org/konngol-muusaa-mammadu-jallo/) - Fedde wiyeteende Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani nde, ko tiitoonde, ko nde maantorde wonnannde Muritaninaaɓe kala. Mi salminii banndiraaɓe ɓe mo woni e mooɗon fof innde muuɗum e yettoode muuɗum. Mi salminii hoɓɓe meeɗen tedduɓe ɓe, hono senegaalnaaɓe arɓe tawtoreede hitaande 30ɓere jibineede Fedde Ɓamtaare pulaar e Moritani. Banndiraaɓe musiɗɓe, ina moƴƴi mbaɗten hakkillaaji no - [Jibi Hammee Lih : “miɗo seedtoo”](https://pulaar.org/jibi-hammee-lih-miɗo-seedtoo/) - Miɗo seedtoo geɗe tati : miɗo seedtoo ɓiyngu yummiraagu hakkunde Senegaal e Muritani. Ut 86, hade goɗ- ɗum joltude, Sammba Hawoli o e Yero Dooro Jallo (yo Alla ɓuuɓan mo), nde Senegaal huccani " yonterre jaŋde mawɓe " ɗo ɓe ngari, nde wonoo ɓe mbaɗi ko ɓiyɓe yummiraaɓe maɓɓe ngoni ɗo, ɓe ngari wallinaade, ɓe - [Konngol Ummu Salaam Jallo](https://pulaar.org/konngol-ummu-salaam-jallo/) - Banndiraaɓe mi salminii on. Calminaali ɓurɗi teddude fayde e mon. Ñaagaade on yaafuya, sibu wonaa waawde haalde haalini mi ɗo. So yontii haaleede tan alaa e sago haalee. Mi jeyaaka e Fedde ɓamtaare Pulaar kono ko ɓe ngollotoo ko ko enen fof ɓe ngollantoo. Miinne miɗo adda heen ballal am. Hono no muusee Gaako wiyri - [Konngol Mbay Mammadu "ko ɓuuti hollinii"](https://pulaar.org/konngol-mbay-mammadu-ko-ɓuuti-hollinii/) - Eyyoo miin kam, yande hawrii e tellaade, sibu gadii- ɗo haalde o, hono Isaaga, ina wayi no taƴii mbabba e hakkunde. Ko ɓeydat-mi heen tan, ko miin won seedantaagal seeɗa njiɗ-mi addude : Ko adii fof, nafoore jaŋde nde, ɗum so neɗɗo yiɗii anndude ɗuum yo ƴeew e hoore mum tan nuunɗa, so ƴeewii e - [Konngol Koreera Isaaga](https://pulaar.org/konngol-koreera-isaaga/) - Oo ñalawma ko huunde mawnde to am. Teskuya : Fedde Pulaar idii soseede ɗo e hitaande ujunere e teemedde jeegom e capanɗe jeegom e nay. Sosnoo nde ko Kumaandaŋ Gay, ɗum ina foti siftoreede. Ɗum ko geɗel gadanel. Geɗel ɗiɗmel ngel on nganndii caɗeele goodaaɗe : heblude teemedde joy jannginoowo e waasde jogaade jannginooɓe, ko - [Hol to iw-ɗen ? Hol to pay-ɗen ?](https://pulaar.org/hol-to-iw-ɗen-hol-to-pay-ɗen/) - ƊEMƊE NGENNDIIJE : Ellee e oo aduna hannde, ummital teskonoongal e nder Afirik e leyɗeele goɗɗe to bannge pinal e jande ɗemɗe ngenndiije woni ko e yoolaade e nder waawnere e ndoolndoolaagu “mondialisation” Adunaakagu. “Mondialisation” (Adunaakagu) ngonngu e ñiɓde pinal gootal e nder winndere ndee, pinal yoogowal tan e pine leyɗeele hirnaange e dow wirnude, - [Yontere pinal e ñeeñal e coftal ɓalli sukaaɓe Barakna](https://pulaar.org/yontere-pinal-e-neenal-e-coftal-ɓalli-sukaaɓe-barakna/) - Kalifu Pinal e Cukaagu e Coftal Ɓalli e ballondiral fedde Dental Meeruuji Barakna kam e UNICEF e FNUAP yuɓɓinii yontere pinal e ñeeñal e naalankaagal kam e coftal ɓalli wonande diiwaan Barakna tuggi 21 haa 27 ut 2006 to Baabaaɓe. 250 suka, ummoriiɓe e tunɗi joy (5) Diiwaan Barakna, hono Makta Lajaar, Eeleega, Ɓoggee, Mbaañ, - [Jokkere Njillu Yiilirde Ngenndi to Baabaaɓe](https://pulaar.org/jokkere-njillu-yiilirde-ngenndi-to-baabaaɓe/) - Hol kamɓe ? Seedtii ɗo njillu Yiilirde Ngenndi to Baabaaɓe ko jaayndeyankooɓe Rajo Muritani, e Rajo Pete (Senegaal), hono yahdunooɓe e yiilirde nde juuroyaade hooreejo teddungal 2ɓo ñande 2/7/2006. Sammba Haaruuna Bah (Rajo Muritani ) : "Abuu Caam, ko a jaayndeyanke Rajo Pete. No njiyru ɗaa ngolɗoo lappol, e no njiyru ɗaa kadi ɗiiɗo miijooji ?" - [Kawgel fuku bal 2006](https://pulaar.org/kawgel-fuku-bal-2006/) - Kawgel Adunanke Fuku, ɓuri kewuuji winndere ɗii fof lollude e horsineede : wonaa kewu dawrugol, wonaa kewu pinal, alaa fof mo o fotndetee. So o yontii jaayɗe ɗee fof, gila e rajooji haa e teleeji haa e jaayɗe binndaaɗe kam en fof alaa dille ndillinta so wonaa dille “Mondiale“, njimata ko jimɗi mondiale, miliyoŋaaji limtilimtinɗi - [Cellal : jontinooje](https://pulaar.org/cellal-jontinooje-2/) - Ñawu ɓurngu bonde, e waawde bonnude, ngu nganndu-ɗaa ko warata e yimɓe ina tolnoo e 50 miliyoŋ aadee hitaande kala. Nguun ñawu woni ko mbiyaten paawngal jontinooje, ɓurngu anndireede palidisma walla palidiis. 1-Hol ko woni paawngal jontinooje, walla jontinooje, maa palidiis ? e hol no heɓortoo ? Ñawu paawngal jontinooje walla palidiis maa palidismo ko - [Ceedtagol Jah Suleymani](https://pulaar.org/ceedtagol-jah-suleymani/) - Mi rafanooma ngaddaa-mi Ndakaaru ɗo opitaal Faan.Yero e ɓesngu mum ina ngara ñalde kala ina toppitoo kafeeje am. Ko sabaabu nde makko, Doktoor gooto anndini mi laaɓi dewatee[i haa kafeeje am peewnaa neldaa Nuwaasoot,mbele mi nawee Farayse safroyaade... Alla waɗi, nde kafeeje safaara am fof gasi e ballal e ganndondiral Yero e Opitaalnaaɓe ɓe, peewtinaa-mi - [Ceedtagol Mammadu Bah Hooreejo ARP/TPI Senegaal, lomto Yero Dooro](https://pulaar.org/ceedtagol-mammadu-bah-hooreejo-arp-tpi-senegaal-lomto-yero-dooro/) - "Yero Dooro Jallo, gorko toowɗo mo toownaaka" Yero dawloyiima. O accidii en yeeweende e donngal. O [accidii kam yeeweende e donngal. Kono nde nduttantoomi ndee yeeweende e ngal donngal, kaalatmi ko mette pasooje e nder ɓernde am! Ko goonga Yero wirni, maayaani : sabu golle makko maa keddu poomaa innde makko e nder ɓerɗe annduɓe - [Konngol Abdul Sih hoyreejo Catal Daar Nayiim](https://pulaar.org/konngol-abdul-sih-hoyreejo-catal-daar-nayiim/) - Mi salminii ndeeɗoo yiilirde gollunde ɗeeɗoo golle ba[de faayiida. Ummaade 1994 nde naat-mi fedde nde fayde jooni, ko mi seede golle Fedde nde. Mbiɗo jeyanoo e yimɓe wiyatnooɓe alaa ko janngi pulaar. Hannde e ooɗoo sahaa, mbiɗo sikki mi ɗaanotaako, jamma e ñalawma, subaka e kikiiɗe, ko mi dariiɗo e fedde ɓamtaare pulaar, ko mi - [Tabara Bah, Koolaado Kuubal Tabital Pulaagu Muritani](https://pulaar.org/tabara-bah-koolaado-kuubal-tabital-pulaagu-muritani/) - “... ko FƁPM woni baaba, kayre woni yumma” Ko hollitde tan weltaare am e ñalawma hannde o. Ko huun- de nde nganndu-ɗaa ko leñol ngol fof foti daraade mawnina ɗum. Ko wonaa ɗum ko, en keɗiima ciimtol yiilirde F.Ɓ.P.M. eɗen nganndi golle keewɗe mbaɗaama. Gila sosaa, haa fayde e hannde, ko e darnde wonaa. ... - [Konngol Defaa Wan kalfinaaɗo rewɓe e ARP/tabital Senegaal](https://pulaar.org/konngol-defaa-wan-kalfinaaɗo-rewɓe-e-arp-tabital-senegaal/) - Alla jaaraama on njaaraama banndiraaɓe. Mi salminii on gooto e mon fof innde mum e yettoode mum. Mi salminii on kadi e dow innde rewɓe ARP/TP Senegaal denngaangal kaliifa diine e kaliifa aada gonɗo ɗo e Moritani. Mi salminii salminaango heeriingo rewɓe FƁPM, mi yiyii darnde maɓɓe. Darnde maɓɓe ina yooɗi, ina yuɓɓi. Alaa fof - [Hiirde Arafaat e Daar Nayiim](https://pulaar.org/hiirde-arafaat-e-daar-nayiim/) - Caggal seppo subaka ñalnde 3 suwee 2006, yimɓe kawriti jamma mum ko Arafaat, ngam tawtoreede hiirde nde cate Arafaat e Daarnayiim njuɓɓidini toon. hoohooɓe nokku o e bismaaɓe e kewu o e yimɓe heewɓe tawtoraama hiirde nde. Jirwini nde ko di[ɗe cate ɗiɗi ɗe kam e jabbaaji. Hooreejo catal Daarnayiim, hono Abdul Sih e hooreejo - [Yeewtere 4 sulyee : Konngol Suraakhe Jaara, nelaaɗo Fedde Sooninkooɓe](https://pulaar.org/yeewtere-4-sulyee-konngol-suraakhe-jaara-nelaaɗo-fedde-sooninkooɓe/) - Assalaamu aleykum banndiraaɓe, nanooɓe Pulaar, halooɓe Pulaar, miin dey on mbaɗii kam ngaanoore. Nta fulemmu. Ɗum fof e wayde noon, e innde Fedde sooninkooɓe, miɗo yetta mon sabu bismaade min tawtoreede ñalawma hannde o. KO wonaa ɗum haalaama ɗo ko fayti e ɗemɗe amen ɗe. No wiyretee e tuubankoore " l'homme ne ɓit pas seulement - [Yeewterer 4 sulyee : Lih Mammadu Bookara, koroowo ngalu](https://pulaar.org/yeewterer-4-sulyee-lih-mammadu-bookara-koroowo-ngalu/) - "Seeɗa alaa, ko barke woodi" Mbiɗo yiɗi ɗo weddaade tan no annama konngiɗi tati : konngol gadanol, "ko seeɗa alaa, ko barke woodi! ", konngol [i[aɓol, "so doole ndonkii, yo doole keɓɓo! ", konngol tataɓol, "ndenten ɓuri ceerten". Sikke alaa ɗii- ɗoo Konnguɗi fof, won ko coomi haa heewi, gasataa ɗooyene, ɗum tagi konngol heen - [Yeewtere 4 sulyee : Faatimata Ɓaas, karallo jaŋde](https://pulaar.org/yeewtere-4-sulyee-faatimata-ɓaas-karallo-jande/) - Nafoore jaŋde neeniwal ko huunde jarribaande Mbiɗo salmina banndiraaɓe fof. Ko ardii fof, mbiɗo weltii hannde e oo ɗoo ñalawma, mbiɗo yetta Fedde Ɓamtaare Pulaar e darnde mum e tiiɗnaare mum e muñal mum yaa yottii ɗo hannde. Sikke alaa caɗeele ina keewi, kono darnde maɓɓe e tiiɗnaare maɓɓe yettinii ɓe hannde ɗo ɓe njettii - [Yeewtere 4 sulyee : Bari Aamadu, tergal fedde :](https://pulaar.org/yeewtere-4-sulyee-bari-aamadu-tergal-fedde/) - “Jeyi pulaagu tan ko kala tan nafɗo pulaar, janngi, nafi yimɓe ɓe ...” Caggal ko pinal mbiy-ɗen pinal ina yaaji. Onon fof oɗon nganndi ɗum, miin kam mi wonaa fanniyanke to oon bannge, kono mbiɗo jogii heen miijo... Eɗen teskii pinal pulaar to bannge renndooji baɗooji ɗo e nuwaasoot e banngeeji goɗɗi, ina moƴƴi mbaɗen - [Yeewtere 4 sulyee : Aamadu Jibeeri Sih, cukko kalfinaaɗo pinal](https://pulaar.org/yeewtere-4-sulyee-aamadu-jibeeri-sih-cukko-kalfinaaɗo-pinal/) - “... Leñol waawaa ɓamtaade tawi ɓamtorii ko pine go[ɗe.Ɗum waɗi pinal men ngal ko ngaal potno-ɗen faarnoraade. Yo en nganndu pine go[ɗe ɗe, ko ɗeen ndenndinten e pine men hanki, cuɓo-ɗen heen enenne ko njiɗ-ɗen bakkoraade janngo. Jibi Hamme Lih wiyi, e deftere makko wiyateende “Dingiral” “leñol to daro tan soYtaade ñiiYe mum haa laaɓa - [Yeewtere 4 sulyee : Daawuuda Abdullaay Dem, cukko hooreejo fedde](https://pulaar.org/yeewtere-4-sulyee-daawuuda-abdullaay-dem-cukko-hooreejo-fedde/) - 27 (noogaas e jeeɗiɗi) bannda, (woni, yeru no paamraten, tisubaar hannde haa takkussan janngo) [i ooɗoo yimiyanke ŋanaa fiili. Noogaas e jeeɗiɗi waktu aɗa heɗoo omo yima o reftotaako hay gootol ɗo o rewnoo. Kiiso-ɗee jammaaji [i o ɗaanaaki e defte ɗe o hebbini, tawi kadi fof ko e Pulaar. Daawuuda Abdullaay Dem ko jaggal - [Yeewtere 4 sulyee : Maalik Saar, kalfinaaɗo faggudu](https://pulaar.org/yeewtere-4-sulyee-maalik-saar-kalfinaaɗo-faggudu/) - “... Hakke rokketaake, heɓtete” Mawninten ko FƁPM, duuɓi mum 30. Fedde nde so tawiino ko neɗɗo wiyetee ko sagata. Hersintonoo ko hanki nde njoo[i-ɗen ɗoo nde tawen fedde nde ina lada, kono en nganndii nde ladaani, ko sagata timmuɗo njogi-ɗen ɗo. Banndiraaɓe, geɗe keewɗe kaalaama ɗo, haa arti ko wayi no Duɗal ;emɗe Ngendiije, kono - [Yeewtere 4 sulyee : Abdullaay Muusaa Sal, Kalfinaado jaŋde](https://pulaar.org/yeewtere-4-sulyee-abdullaay-muusaa-sal-kalfinaado-jande/) - “ ... duuɓi 80 haa 84 duɗe keewɗe ngudditaama e nder cate he, jaŋde nde jaajii heen no feewi.” “... Fedde nde golliima fotde duuɓi capan- ɗe tati, e nder ko gollaa e nder duuɓi capanɗe tati e fannuuji daranaa[i eɗen mbaawi wiyde fannu jaŋde ɓuri heen yaajde, ɓuri heen fof kadi duumaade. Sabu so - [Yeewtere 4 sulyee : Baal Mammadu Maamuudu, cukko kalfinaaɗo kumpital](https://pulaar.org/yeewtere-4-sulyee-baal-mammadu-maamuudu-cukko-kalfinaaɗo-kumpital/) - “Huutoraade jaanirɗe kese ina wa[ɗii” Ina wayi no yimɓe heewɓe kaalii FƁPM ina foti Yeewde kesam hesaagu ngu hol no foti huccirande ɗum. Ko goonga ina jeyaa e tuugnorgal golle FƁPM e goomu kumpital ina jogii fannu kesam hesaagu tawi ina jeyaa e eɓɓaaɗe mum hisnude ko dañaa ko : to bannge defte walla kasetaaji. - [Yeewtere 4 sulyee : Abdullaay Haaruuna Sih, koolaaɗo kuuɓal](https://pulaar.org/yeewtere-4-sulyee-abdullaay-haaruuna-sih-koolaaɗo-kuuɓal/) - Abdullaay Haaruuna Sih, Koolaaɗo kuuɓal “... Jogaade ganndal e peeral e pinal e waawde foo[tude yimɓe mbele ina ɓeyda en sibu garɗo fof addata ko pinal kesal.” “... Ina moƴƴi, tawde en mba[tii mawninde jibinegol Fedde nde, daartol mayre waɗee. Ma ɗum ɓeydo laaɓɓinande yimɓe laabi mum en, paama kadi ko foti wonde kuccanɗe mum - [Ciimtol siyaara Ceerno Aamadu Muntagaa Taal](https://pulaar.org/ciimtol-siyaara-ceerno-aamadu-muntagaa-taal/) - Ñande 15/07/06, ñalawma gadano o, woni jaɓɓagol hobbe teddube ummiiɓe to wo[[i e to ɓadii. Ho[ɓe ɓe njaɓɓii hoɓɓe tedduɓe. Ñande 16/07/06, ñalawma [i[aɓo o, woni ñalawma Siyaara moYYo, malaaɗo oo. Ndeen hiirii, waɗaa hiirde mawluudu, ngam mawninde Nulaaɗo Muhammadu mo jam e kise ngoni emum. Ko yurmeende Alla, nde yimɓe e muumanteeji Alla tuuyanoo, - [Daliilaaji gonaangal huunde e ɓesngu Sayko Umaar Taal to Ɓoggee](https://pulaar.org/daliilaaji-gonaangal-huunde-e-ɓesngu-sayko-umaar-taal-to-ɓoggee/) - Eɗen ciftina wonde alaa fof wuro e Fuuta Tooro mo yimɓe mum njahdaano e Sayko Umar Taal, walla nootitanooki e noddaandu ɓiyiiko, hono Aamadu Sayko ɓurɗo anndireede Laamiiɗo Juulɓe. Eɗen ciftina kadi wonde liɓi laamateeri Sayko Umaar Taal e ɓiyum Aamadu Sayko ko tuubakooɓe Farayse, haa teeŋti e Liyetenaa Kolonel Arshinaar keɓtuɗo wuro Segu e - [Festiwaal cukaagu tataɓo](https://pulaar.org/festiwaal-cukaagu-tataɓo/) - Mawɗo leydi ndi, hono kolonel Eli ɓul Muhammed 7aal, udiitii, ñande alkamiisa 3 ut to Estaad Olimpik Festiwaal cukaagu tataɓo tiitoriiɗo " Cukaagu e Demokaraasi ". E nder konngol makko, o bismiima sukaaɓe ummoriiɓe e diiwanuuji leydi ndi kala. O heɓii hollitde yaakaare makko nde leydi ndi taYondirta e aadaaji bon[i duuɓi ɓennu[i [i, jogornoo[i - [Defterdu Ngenndi Luumo "Deftere Muritani"](https://pulaar.org/defterdu-ngenndi-luumo-deftere-muritani/) - Luumo "Deftere Muritani" Luumo 11aɓo wiyeteengo "Deftere Muritani "udditii ɗo e Nuwaasoot, ñande 3 lewru ut 2006, to Defterdu Ngenndiyankeewu, to joo- ɗorde Kaliifu Pinal e Cukaagu, e Coftal Ɓalli leydi ndi. ɓeejo ngo ene udditanaa yimɓe fof, tuggi ñande 3/8/2006 haa 10/8/2006, subaka e kikii- ɗe, etee yoɓetaake. Kala galle pinal, du[al, saawiya, muulirde, - [Jonnde Tabital Pulaaagu Hakkunde Leyɗeele (TPHL)](https://pulaar.org/jonnde-tabital-pulaaagu-hakkunde-leyɗeele-tphl/) - Eɗen ciftina wonde T.P.H.L. sosaa ko ñande 07/1/2002 to Bamako ( Mali ). Ñande 8 e 9 sulyee 2006, TPHL yuɓɓinii jonnde mum heñoraande, e nder Hotel Nord-Sud , to Bamako. ɗee Leyɗeele garooje tawtoraama jonnde nde : Burkina Faso, Cad, Fulɓe uujɓe to Orop (hono ummiiɓe e ɗee Leyɗeele tati : Beljik, e Espaañ, - [Njillu Yiilirde Ngenndi FƁPM to Baabaaɓe Looti](https://pulaar.org/njillu-yiilirde-ngenndi-fɓpm-to-baabaaɓe-looti-2/) - Hay sinno en mbaawa limtude ɓure ɗee fof, ma en eto heen limtude ko hakkillaaji men ngaddani en. Ɓeen ngoni : jokkere en[am e welamma dañaaɗo e jiindirgol banndiraaɓe to kosam, to pinal e to lislaam; Moƴƴere e barke joortaaɗo e juuraade waliyyu Allah hono Ceerno Njaay kam e annduɓe Allah ko wayino: Tafsiiru Aamadu - [Njillu Yiilirde Ngenndi FƁPM to Baabaaɓe Looti](https://pulaar.org/njillu-yiilirde-ngenndi-fɓpm-to-baabaaɓe-looti/) - Fooyre Ɓamtaare (FƁ) fodaniino on artude e njillu Yiilirde Ngenndiire fedde nde waɗnoo to wuro Baabaaɓe, ñalnde ɗiɗi lewru suliyee 2006. Yiilirde ngenndiire Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani yilliima to Baabaaɓe Looti. Sete yiilirde ngenndi FBPM ko nih siforii : Aamadu Umar Jah , Hooreejo Fedde; Abdullaay Haaruuna Sih , Koolaaɗo Kuuɓal; Abdullaay Sal , - [Ɓe mballaani](https://pulaar.org/ɓe-mballaani/) - En njettii Geno, en njuulii e ɓurɗo winndere. Njettoor men teeŋtuɗo feewde e yuɓɓinooɓe ndeeɗoo jaaynde Fooyre Ɓamtaare. En toriima jogorɓe taroyde ndeeɗoo winndannde nde njajnata lowre nde haa mo woni fof waawa rokkude heen miijo mum, wooda ɗo kawru ɗen e keewal. E oon tuma paamen hol no pot ɗen siforaade e ndiiɗoon mbaydi. - [Barak Oboma : yaakaare Amerik](https://pulaar.org/barak-oboma-yaakaare-amerik/) - Hannde oo ñalawma, Barack Obama naatii (Kooperatifuuji) nduttoo, pece daartol. Nguu poolgu, ko poolgu miijooji ɓamtaare, miijooji caliiɗi ceerundal leñƴi, caliiɗi sikkeeji ɗi pawaaki e goonga e potal. Hoto weltaare ɓam en noon haa cikken ko kewi Amerik koo, ko kewkewe tan, huunde yumtunde e sahaa e faru daɓɓo, huunde nde sinndaaki e cate lekki - [RAP PULAAR:Diɗɗal "IWDI PULAAGU" ngal Fuuta-Tooro](https://pulaar.org/rap-pulaardiɗɗal-iwdi-pulaagu-ngal-fuuta-tooro/) - Rappooɓe e ɗemngal pulaar fulfulde ngoni hannde ngenndiyaŋkooɓe to baŋnge yontannde ndee! So jaŋngooɓe keɓaaka, batuuji njeebaama sukaaɓe, ko yimooɓe rap tan mbaawi hitjinde cekki hannde e darnde pulaar. Hannde, Pulaagu.com ena holla-en sukaaɓe diɗɗal Iwdi Pulaagu, yaltinɓe CD mo alaa faayoore etee jimaaɗo e ɗemngal men. Woni Iwdi Pulaagu ko Saydu Feƴoor (Soyako) jibinaaɗo - [Ñokkaam Jibi Selli wirniima](https://pulaar.org/nokkaam-jibi-selli-wirniima/) - Ñokkaan Jibi Amar lollirɗo Ñokkaan Jibi Selli mo Siñtu Bummaka ɗaldii. en yeeleende e yeeweende. Ñokkaan Jibi Selli jibinaa ko hirnaange Kayhayaɗi, to Gorgol. Nde o yonti naatde jaŋde ko jinnaaɗo makko Amar Demmba winndani mo ‘ba’. Caggal ɗuum o fayti e junngo Ceerno Saydu Tafsiiru to wuro Goŋŋan. O ummii ɗoon o fayi wuro - [Aamadu Bah ɓurɗo lollirde Bastel Bah gooto e naalankooɓe Nuwaadibu !](https://pulaar.org/aamadu-bah-ɓurɗo-lollirde-bastel-bah-gooto-e-naalankooɓe-nuwaadibu/) - E gooto e tonngooɗe men ɓennuɗe en mbiyii no maa en njokkondire e Aamadu Bah ngam waɗde winndannde faytunde e makko: F.Ɓ: Aamadu Bah,holi wuro ngo njeya-ɗaa?A.B: Feeralla F.Ɓ: Holi hitaande pellit-ɗaa wonde naalanke?A.B: Hitaande 1998. F.Ɓ: Holi yiɗde maa e naalankaagal?A.B: Ko idii fof wallitde lenyol ngol no ɓamtorii caggal ɗum ko ƴeewde no - [Colin Powell Amerik yettii laamu Siidi](https://pulaar.org/colin-powell-amerik-yettii-laamu-siidi/) - Ñalnde 9/11/08 ammbasaad Amerik ɗoo e Nuwaasoot yaltinii bayyinaango ngo ɓe neldi jaayɗe wuro ngo, hollitoowo ɓeto golle lebbi 15 laamu Siidi wul Sheek Abdallaahi. Ameriknaaɓe ɓe, e tuugaade e ɗuum, mbiyi wonde leydi Muritani yahrii yeeso e laamu Siidi, haa arti noon to bannge nuunɗal e gardagol moƴƴol. Ɗum ɗoon noon ina seerti e - [Alaa mo yettaani Oboma](https://pulaar.org/alaa-mo-yettaani-oboma/) - Gaa gaa Riisi e Iraan, winndere ndee kala yettii Barak Oboma. Gooto fof noon e fawaade e ngoƴa mum. Nikolaa Sarkoosi, hooreejo leydi Farayse jeyaa ko e idiiɓe « E e sahaa mo potɗen enen kala huccitande caɗeele mawɗe, toɗɗegol ma jibinii yaakaare mawnde e nder leydi Farayse e nder Orop e nder winndere ndee - [Ɓataake Faama Aan](https://pulaar.org/ɓataake-faama-aan/) - Seydi’en, onon goomu “Fooyre Ɓamtaare” Mbeɗe weltii e ndee jaaynde nde njaltinton ko ina tolnoo hannde e duuɓi ɗiɗi, gila e loowdi mayre haa e ŋari mayre. Mbeɗe anndi doole e softeende sete mon pawii tan ko e yarlitaare mon. Mbeɗe muuyaa ɗoo yettude on sabu horma ndokku-ɗon yarlitaare mon e darnde mon feewde ƴellitaare - [Yo Alla reen Amerik](https://pulaar.org/yo-alla-reen-amerik/) - Kuɗol : Mammadu Wan Ɗowoowo Jaaynde L’Obserɓateur (l’Obs) , toŋ 1538 Alkamiisa 06 Noɓambar 2008 Firo : Aamadu Malal Gey Ñalnde 3 lewru Abiril, to saare Memphis, Martin Luther King wiyii : « Mbeɗe ni ŋabbi e dow haayre, njonngii-mi oya bannge mayre, cooynii-mi leydi podaandi. Kono mbeɗe sikki mi waawataa yahdude e mon toon… - [Hakkunde folluɓe laamu e luulndiiɓe](https://pulaar.org/hakkunde-folluɓe-laamu-e-luulndiiɓe/) - Ngaawii e sooynde Muhammed Mahmuud wul Muhameddu, kalifu laamu militeer en yahdiino e Kumba Bah to Yayi Boni, hooreejo leydi Benee (Benin) ngam faccirande ɗum sababuuji pollugol laamu Siidi wul Sheek Abdallaahi. Caggal nde heɗii ɓe, o wasiyii ɓe nde ɓe keddotoo e les jamirooje Diiso Jam e KIsal Dental Afrik (Conseil de Paix et - [Makki Sal, layya afo hooreejo dillere Sopi](https://pulaar.org/makki-sal-layya-afo-hooreejo-dillere-sopi/) - Ñalnde 9 Oktoobar 2008, Jakkaa Ngenndiijo Senegaal jooɗiima nder batu keñoraangu ngam ƴeewtaade “kuugal Saada Njaay”. Saada Njaay ko jaggal Jakka Ngenndiijo, o jeyaa ko wuro Ngijilon. To bannge jiidigal, Maki Sal ko baaɗiiko. Eɗen ciftora ko Maki Sal wonnoo Kalifu Halifaaɓe haa e lewru suwee rawane nde o samminaa, Haajibu Sumaare lomtii mo, kaŋko - [Kerse ngoodanii Saada Njaay e wondiiɓe mum](https://pulaar.org/kerse-ngoodanii-saada-njaay-e-wondiiɓe-mum/) - « Kuugal Saada Njaay » anndinii en holi ko mo woni fof woni e ndii leydi. Ngal kuugal jamfiima Ndenndaani Senegal, ŋolii haa laaɓi ƴiyal Doosɗe leydi Senegaal. Yimɓe tunwuɓe peeñninii koye mum en, yimɓe ɓe ngalaa kiram, ngalaa teddungal, yimɓe nattuɓe reende ndimaagu mum en sabu dañal e dokke ɗe Abdullaay Wad rokkata ɗum - [Senegaal :Makki Sal geddii PDS kala](https://pulaar.org/senegaal-makki-sal-geddii-pds-kala/) - Ko fodanoo yettiima. Maki Sal ɗekkii kala ko o joganinoo heerto PDS, haŋki 10 Nowambar 2008. Kewe ɗiɗi mawɗe ndillinii hoohooɓe dawrugol leydi Senegaal no ngoorunoo. Nulaaɓe Jakkaa Ngenndiijo ndenti haŋki 10 nowambar gila subaka haa takkosaan (laasara). Ginol golle maɓɓe ko ƴeewde no Maki Sal ittiraa Hooreejo Jakkaa Ngenndiijo Ndenndaandi Senegal. Nde ɓe « - [Jeeyngal kolonel en](https://pulaar.org/jeeyngal-kolonel-en/) - Lebbi tati caggal kuudetaa 6 ut, koleneluuji nulaama e nder leydi he ngam faamninde yimɓe ɓe sababuuji gadanɗi ɓe heɓtude laamu. E nder diiwanuuji he kala ɓe njuɓɓinii batuuji ngam denndinɗi hilifaaɓe nokkuuji ɗi ko wayi no ardiiɓe tirbiiji kam e foksineeruuji keedanɗi ɓe. Ko ɓuri maantinde e haala maɓɓe ko hollitde wonde caɗeele leydi - [Saaleh wul Hananna : Ngonka njuɓɓudi luulndo ngo rewaani laawol](https://pulaar.org/saaleh-wul-hananna-ngonka-njuɓɓudi-luulndo-ngo-rewaani-laawol/) - S aaleh wul Hanenna, mawɗo Parti biyeteeɗo Haatem, etinooɗo waɗde kuudetaa ñalnde 28 suwee 2003, kuudetaa jooɓiiɗo pittaali keewɗi (Kolonel Njaayaan, Kumaandaŋ Sal Aamadu mo Ŋoral Gidaala e woɗɓe ɓe …) wagginii laamu koninkooɓe nde hollitaa mbaawka mum, ɓiɗta yimɓe haɗa ɗum en seppude e haalde miijo mum en. Saaleh Hananna jeyaa ko e ɓurɓe - [Laawol sanɗa feewde Maison Blanche “](https://pulaar.org/laawol-sanɗa-feewde-maison-blanche/) - Ɗo gorko mawni fof, debbo inan sera ɗoon” E hittaande 1983 galle gooto biyeteeɗo “Business Intarnationa Corporation” toɗɗii Barack Obama yo wona ɗum “Diisneteeɗo to bannge ngalu”. Ɓooytaani tan o ɗekki ɗeen golle, o fayti e haɓanaade caɗeele renndo. Hooreejo fedde wiyeteende Clumet Community Religious Conference to saare Chicago, noddi mo o top- pitoo kala - [DAARTOL CEERNO WOCCI SAYDU JELIYAA TUURE](https://pulaar.org/daartol-ceerno-wocci-saydu-jeliyaa-tuure/) - Caggal nde njoofnu ɗen daartol Sayku Umaar Taal, eɗen puɗɗoo ɗo huunde e daartol e woon e seernaaɓe e almuuɓe makko, ɓe yimɓe keewaani haalde haala mum en, tawi noon ko yimɓe darinooɓe e maantiniiɓe e nder fellannde diine Sayko Umaar, haa teeŋti e Saydu Jeliyaa. Hol Saydu Jeliyaa ? Saydu Jeliyaa Tuure (Ceerno Wocci) - [Nafoore denɗiraagal](https://pulaar.org/nafoore-denɗiraagal/) - Wallifii ndeeɗoo deftere ko Yaayaa Mammadu Bah Nde winndaa ko e Nuwaasoot, ñalnde 18 mars 1979 Nafoore denɗiraagal ina heewi limotaako. Ina jeyaa e ko nafata : Jokkere enɗam : - hakkunde ɓesngu galle e ɓesnguujii; - hakkunde kinɗe, hakkunde leƴƴi, hakkunde leyɗeele, hakkunde laamɓe, hakkunde laamiiɓe e laamaaɓe, hakkunde rokkooɓe e rokkateeɓe ekn … - [JEYI-LEYDI E DAANDE MAAYO](https://pulaar.org/jeyi-leydi-e-daande-maayo/) - Batte sariya t°83127 mo hitaande 1987 Leydi, teeŋti noon e ndi swaalo ndi, ko e ngaluuji tago ɓurɗi himmude ɗi yimɓe hoɗɓe daande maayo njeɗaa, ɗum wonani ɗumen sewnde wuurnoore, ñawndana ɓe saqqaaji maɓɓe kala kamɓe e ɓesnguuli maɓɓe. Ko ɗum waɗi faggudu daande maayo, gila e waalo ngo haa e jejogol ngol, ko ndema - [Kaɓirɗe weeyo : Leyɗe Amerik e Riisi ɓooyii ƴeewndaade kaɓirɗe wolde kese.](https://pulaar.org/kaɓirɗe-weeyo-leyɗe-amerik-e-riisi-ɓooyii-ƴeewndaade-kaɓirɗe-wolde-kese/) - Holi ɗeen ? Waylude ngonka weeyo. ɗum woni, e yeru, duppitde keneeli bonɗi, nguleeki, ɓuuɓol, toɓooli ɓurtuɗi, walla boom yerɓinde leydi. ɗum ɗoon noon ko ngam huutoraade ɗum no kaɓirɗe golwole nii. Konu Amerik ɓamii huutoraade ɗee kaɓirɗe ko ina wona jooni duuɓi capanɗe joy. E nder wolde ɓietnaam (Vietnam) ɓe kuutoriima peŋgol duule mbele - [Jamfa laamu Rewam kuuge pawaaɗe e Muritani](https://pulaar.org/jamfa-laamu-rewam-kuuge-pawaaɗe-e-muritani/) - Yimɓe heewɓe ina luurdi hannde e batte ɗe kuuge leeyɗeele aduna oo nganniyi ƴettude feewde e Moritani caggal nde goomuyel militeer en folli laamu ngu ardinoo Siidi ɓul Sheex Abdallaahi ngardonoongu e waame demokarasi wooteeji marsa 2007. Darnde pelle adunayankooje ɗee noon foti faamreede ko kuuge ɗe ɗe ƴetti feewde e Moritani ko geɗe kawranooɗe - [Ko haaletee ...](https://pulaar.org/ko-haaletee/) - Sarkosii e Muritani E uumoraade e nokkuuji keniiɗi, mawɗo leydi Farayse haaldii ɗiiɗoo konnguɗi e gardiiɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe hono Ban Ki Moon ñalnde 22 settammbar, to New York, ɗo ɓe ngarnoo tawtoreede Batu kuftodinngu 63 wu : « Dental Orop e Farayse njaɓataa bada kuudetaa kewɗo Muritani o ». « E min ɗaɓɓira Fedde - [Luulndo kuudetaa seppii to Normanndi](https://pulaar.org/luulndo-kuudetaa-seppii-to-normanndi/) - Seppooji ngasataa hannde e leydi Farayse ngam hollitde ko joli ñalnde 6 ut 2008 to Nuwaasoot wonaa goonga, ɗooftaaki laawol demokaraasi. Hannde 6 settaambar 2008 (lewru fat caggal nde Seneraal Abdel Asiis happorii laamu demokaraasii doole, liɓi toɗɗaaɗo ngenndi hono Siidi Muhammed ɓul Seek Abdallaahi. E noddaango Seŋngo ngenndiijo daraniiɗo kisal demokaraasii e Muritani (FNDD), - [Sinuwaa en nder weeyo](https://pulaar.org/sinuwaa-en-nder-weeyo/) - Ñalnde 25 settaambar 2008, leydi Siin naatii « fedde mawɓe », fedde leyɗe kattanɗe yahde kam en tan nder weeyo. Ko leyɗe tati tan ngoni e ndee fedde : Riisi, Amerik e Siin. ɗumɗoo noon ƴellitii faayiida ndii leydi caggal faayiida mawɗo ndi heɓi e juɓɓingol « pijirlooji Olempik » e nder karallaagal e ñeeñal - [Cellal : safroraade ɓiɓɓe leɗɗe (firwiiji)](https://pulaar.org/cellal-safroraade-ɓiɓɓe-leɗɗe-firwiiji/) - Banndiraaɓe, ndeke firwiiji nafoore ndee wonaa tan ñaamde ɗum, ina sofroree kadi. Mi hokka o seeɗa yeru e eddaaji firwiiji ƴeewndoɗen safroraade ɗum, etee alaa rewam hay batte. 1-Anaanaas: ina safra caɗeele unu tekteki, ina safra ɓuttiɗgol, ina safra ŋakko ƴiiƴam. Ina wallita e pooƴgol kam e mawnugol neɗɗo. Ina itta posone e ɓalndu. So - [NDIYAM CENIƊAM INA SAFRA](https://pulaar.org/ndiyam-ceniɗam-ina-safra/) - Ndiyam njarateeɗam ɗam, tawi ko ceniɗam ina heewi nafoore e nguurndam aadee, e jawdi kam e puɗi kala. Naafoore mum haaɗaani tan e yarde, e ɓuuftoraade kam e wuppirde. Ndiyam ceniɗam ina huutoree to baɗte safaara. Maa won jooni duuɓi keewɗi Saponee gooto wiɗtiyanke ƴeewndiima e ɓe cellaani heewɓe, etee ɓeen ndañii heen jam. Hol - [Njalniika : Ɗanngal feewde Laakara](https://pulaar.org/njalniika-ɗanngal-feewde-laakara/) - Laana ndiwoowa yannoo nder dunndu Amaasoon. ɓorɓe nayo maayi heen, kamɓe nayo fof ɓe naatnaa jaynge Jahannama. Heen gooto jeyaa ko Amerik, oya jeyaa ko Orop, tataɓo o jeyaa ko Asi, keddiiɗo o jeyaa ko Afiriki. Nde ɓooynoo, kamɓe nayo fof ɓe tiindii e Ibilis ina darii e damal Jahanama. Mo woni fo ina yiɗi - [Duuɓi 50 jeytaare Gine Konaakiri](https://pulaar.org/duuɓi-50-jeytaare-gine-konaakiri/) - Gine woni leydi ngadanndi e nder Afrik worgo Saharaa heɓde jeytaare mum. Caggal hare adunankoore ɗiɗmere, laaɓanii yimɓe wonde sifaa njiimaandi gaadanteejo o nattii aamnaade. Alaa e sago leyɗe kalfanooɗe ɗe ndokkee wellitaare yaajnde walla ndimɗinee. Ko ɗum nii woni ko Fedde ngenndiije dentuɗe wasiyinoo nde heptinta «hakke ɓesnguuji yiilde fiyakuuji mum en», hawri kadi - [Afrik Worgo : Tabo Mbeki woppii laamu](https://pulaar.org/afrik-worgo-tabo-mbeki-woppii-laamu/) - Nekkugol makko laamu Gila e nder hitaande 2005, caɗeele puɗɗinooma feeñde hakkunde Thabo Mbeki e Jacob Zuma. Zuma ittaama cukko-hooreejo dowla caggal nde o tuumaa geɗe canndonlinɗe ɗe njahdaani e gardiiɗo leydi. Sabu makko fotde ñaaweede, o ittaa cukko-hooreejo e nder ndee hitaande. ƴahngartaa naati hakkunde makko e ñaawirɗe… Mbeki tuumaa heen sanne waawnude ñaawooɓe - [Ciimtol koolol 2ɓol Tabital Pulaaku to Briksel](https://pulaar.org/ciimtol-koolol-2ɓol-tabital-pulaaku-to-briksel/) - Koolol ngol waɗi ko to leydi Belsik, ñalnde 15 e 16 lewru settammbar 2008. ɓaɗani en ciimtol ngol ko musiɗɗo Saajo Bah, e nder fulfulde (e ngaddiin caltuka (dialect)) fuuta jaloo. Kanko Saajo bah o wiyi : “Miɗo joortii nde musidɓe meeɗen tarooɓe jaaynde Fooyre Ɓamtaare heɓata yi’annde hesere ko yowitii e caltuɗe ɗemngal fulfulde, - [Muritani e Dental Afrik](https://pulaar.org/muritani-e-dental-afrik/) - Caggal nde yoga e leyɗe e pelle kolliti luulndaare mum en kuudetaa kewɗo e Muritani ñalnde 6 ut 2008, caggal nde nulaaɓe Dental Afrik e Dental leyɗe Aarabeeɓe e woɗɓe, ngari ɗo, njokkondiri e denndaangal lanndaaji ɗi, waɗii balɗe seeɗa, hakkillaaji fof njowitii ko e ko jogori kewde caggal ɗuum. Nii woni, ko maa ñalnde - [Weeyo :Hol wiynooɓe yuɓɓo naange ko ko murliɗi ?](https://pulaar.org/weeyo-hol-wiynooɓe-yuɓɓo-naange-ko-ko-murliɗi/) - ɓiɗtooɓe Nokku Amerik toppitiiɗo ko fayti e weeyo (NASA) mbiyi wonde keɓii kabaruuji kollitooji wonde yuɓɓo naange murliɗaani, hono no sikkiranoo haa e oo sahaa nii. ɗum ɗoon noon ɓe pawi ɗum ko e kabaruuji ɗi laakon mbiɗtowon biyeteekn Voyager 1 e 2 neldi ɓe. Ko e hitaande 1977, NASA werlinoo koon laakon ɗiɗon, ngam - [Naalankaagal : jokkondiral e Usmaan Gannge](https://pulaar.org/naalankaagal-jokkondiral-e-usmaan-gannge/) - Gila e lewru suwee 2006, e joofnirde golle mawningol hitaande 30 ɓere heɓtineede FƁPM, en keɓiino wiyde denndaangal naalankooɓe leydi ndi haa teeŋti e yimooɓe e haalooɓe pulaar wonde Fooyre Ɓamtaare (F. Ɓ.) ko jaaynirgol maɓɓe, eɓe mbaawi hollitde heen golle maɓɓe, ko nganndina koye maɓɓe leñol ngol. Haa jooni eɗen keddii e ɗuum. Sago - [Hiirde Dental Fodoore Tooro !](https://pulaar.org/hiirde-dental-fodoore-tooro/) - Fedde Dental Fodoore Tooro yuɓɓinii jammaaji ɗiɗi pinal e naalankaagal ɗo e Nouadhibou ñalnde 12 e 13 lewru suwee to sinemaa Jamjam (cinéma ɗemɗem) tawi yuɓɓinani ɓe jammaaji ɗi ko goomu pinal Lewru alaa faayoore e naalanke biyeteeɗo Siidi Bayel Caam e goomu mum. Jammaaji ɗii njahrii no fotiri sabu yuɓɓinaama heen ko heewi gila - [Nuwaadibu Hitaande 32ɓiire Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani](https://pulaar.org/nuwaadibu-hitaande-32ɓiire-fedde-ɓamtaare-pulaar-e-muritani/) - Catal FƁP Nuwaadibu yuɓɓinii hiirde pinal mawnde ɗo e Nuwaadibu ñalnde 5 lewru suwee saanga waktu 5ɓo kikiiɗe haa waktu 11ɓo jamma to sinema Jamjam (cinéma Zemzem) ngam mawninde hitaande 32ɓiire FƁPM. Adii fof ko konngol udditirgol hiirde nde ngol hooreejo fedde nde waɗi hono Kan Aamadu Saydu ngam bismaade banndiraaɓe arɓe tawtoreede hiirde nde - [Ɓeydagol coodgu oogirɗe e nder winndere](https://pulaar.org/ɓeydagol-coodgu-oogirɗe-e-nder-winndere/) - E ɗeeɗoo balɗe ɓennuɗe, coodgu oogirɗe ɓeydiima no feewi e nder winndere nde. ɗum ɗoon noon ina heewi nafoore e leyɗe jogiiɗe ɗeen oogirɗe nde tawnoo gila ko ɓooyi ɗeen oogirɗe ko booynetenooɗe tan. Ɓurnoo waawde soodde ɗe ko leyɗe Orop walla Leyɗe Amerik dentuɗe (EU). Yoga e ɗeen leyɗe mawɗe nattii jogaade nguu ngalu, - [Cellal: nafoore ñebbe daay](https://pulaar.org/cellal-nafoore-nebbe-daay/) - Hol ko woni Ñebbe daay? : Ñebbe daay ko puɗol ngol baramlefi pamari, jibinoowol potte. Ko leɗki ki nganndu-ɗaa nafoore mum ina yaaji, etee yimɓe heewɓe wiɗtooɓe ko fayti leɗɗe safaara keso, hono ko wiyateeko safaara tuubakooɓe, maa yimɓe tan mehɓe, walla safrirooɓe leɗɗe, hono wileeɓe men walla seernaaɓe men, kamɓe fof, eɓe korsini kii - [Dental Mediteraanee jibinaama](https://pulaar.org/dental-mediteraanee-jibinaama/) - Dental biyeteengal Dental Mediteraane (Union pour la Méditerranée) sosaama ñalnde 13 sulyee to Pari (Farayse). Fotde capanɗe nayo e tato hooreeɓe leyɗe ina tawtoraa ngooɗoo sosngo. Fayndaare Dental ngal ko ƴellitde jotondire hakkunde leyɗe ɗoon diiwaan, woni leyɗe Dental Orop, leyɗe gonɗe worgo geec Mediteraanee, yantude e Muritani e Jordaani. Haa arti noon ko fayti - [Daartol : Sayko Umar Taal e Alfaa Umaar Ceerno Baylaa haɗee waɗa e wolde Madiina](https://pulaar.org/daartol-sayko-umar-taal-e-alfaa-umaar-ceerno-baylaa-haɗee-waɗa-e-wolde-madiina/) - E maayirɗe lewru ndu (abriil 1857), nguura saɗti e nder Madiina, heege fuɗɗii tampinde hoɗɓe heen ɓe. Pool Hool (gardiiɗo Foor o) renndini ɗo gootel kala ko heddiinoo e nguura e nder Foor he, o dottani mo woni kala ko foti ñaamde ekala ñalawma. Puudaar petelaaji fuɗɗii ŋakkude. Yoga e soldateeɓe ɓe alaa ko keddorii - [Ñaawooje laaɓal (4) Ñaawooje sallige](https://pulaar.org/naawooje-laaɓal-4-naawooje-sallige/) - Sallige ko e geɗe laaɓal teeŋtinaaɗe jeyaa, Nelaaɗo Alla (JKɓ) wiyi: "njuulu gooto e mon jaɓetaake so taƴraama, so wonaa o salligoo". Sallige ko laaɓal ɓalndu, ko laaɓal ɓernde, ko laaɓal golle. Nelaaɗo Alla (JKɓ) wiyi: "laaɓal (sallige) ko feccere liimanaagal..." o wiyi kadi : "kala calligiiɗo moƴƴini sallige mum, maa bakkatuuji makko njaltu e - [Duuɓi 90 Manndelaa](https://pulaar.org/duuɓi-90-manndelaa/) - «Yiɗde am ɓurnde tiiɗde ko renndo rumɗungo, demokaraatiyankeew o ɗo yimɓe nguurdi e beldal tawa ina poti arsukaaji. Miɗo heɓii maayande ndeeɗoo yiɗde» Ko ñalnde aljumaa 18 sulyee 2008, Manndelaa (Madiba) dañi duuɓi 90. Kanko fof e naywude, aduna oo kala ina yeeɓa mo. Wonaa mbaydi makko, ko golle makko. Hannde, haa e janngo, eɗen - [Piilungal Jaaltaaɓe Wenndiŋ](https://pulaar.org/piilungal-jaaltaaɓe-wenndin/) - (aljumaa), 10 lewru men Morso, ndu ngonɗen ndu, musiɗɗo Mammadu Demmba Ñas lollirɗo Bangali Ñas fiilaama Jaaltaaɓe Wenndiŋ. Golle ɗe puɗɗii ko waktu sappaɓo to galle Elimaan jamaa wuro ngo. Sakkiti duwaaw o ko Ceerno Aamadu ƴero Sal. Capanɗe tati e gure joy taawtoraama piilungal ngal. Jirwinooɓe to Caloka Pete Senegaal Abuu Caam e Mawɗo - [Ordinateeruuji ‘kaalooji’ wolof](https://pulaar.org/ordinateeruuji-kaalooji-wolof/) - paamooji Wolof. No njiɗir-ɗon fof. ɗum nattii wonde haala, wontii goonga. Ɗeen golle pirgol porogaramuuji ɗiɗi, hono ɓindows Vista e Office 2007, puɗɗaa ko ñalnde aljumaa 27 suwee 2008. Ngalɗoo tuugnorgal jeyaa ko e eɓɓaande (porjet) wiyeteende, e ɗemngal Farayse « programme de localisation de langue ». Fayndaare ndeen eɓɓaande ko firde huunde e porogaramuuji - [Jokkondiral e Ibraahiima Saar (Muusaa Saar) mo pulaaagu.com](https://pulaar.org/jokkondiral-e-ibraahiima-saar-muusaa-saar-mo-pulaaagu-com/) - Jokkondiral e “Katante” leñol biyeteeɗo Ibraahiima Saar (Muusaa Saar) : Min njiyi ko jaŋde ma ƴellito, jokkondiral ma weeɓtu, humpito maa saro e geese haa mo woni kala heɓa-hen tawa tampaani. Ko ɗum waɗi ɗee toŋngooɗe nay toɗɗiiɗe alkule men Ɓ, Ƴ, Ŋ, Ɗ (yanti e ɓ, ƴ, ŋ, ɗ) ɓurani min muudo kaŋŋe ! Kono, - [Denɗiraagal](https://pulaar.org/denɗiraagal-2/) - Deftere nde winndaa ko e Nuwaasoot, ñalnde 18 mars 1979 NGARDIINDI : Ndeeɗoo yeewtere nde njogor-mi ɗo yeewtude, ko yeewtere pinal. Moƴƴi e yeewtere pinal noon ko finndinoore. Moƴƴi kadi e yeewtere waynde hono nii ko yeewtere, caggal nde nde yeewtaa, nde jibina duko pinal mawngo, wonndungo e hakilantaagal e nehdi. Miin e hoyre am - [Hooreejo leydi yeewtidii e CAMME](https://pulaar.org/hooreejo-leydi-yeewtidii-e-camme/) - Ñalnde 13 sulyee 2008, hooreejo leydi Muritani hono Siidi wul Seek abdallaahi yeewtidii e yonaaɗe Fedde wiyeteende CAMME (Fedde renndinnde militeeruuji mooliiɗi). ɗum ko tawi omo yahi toon tawtoreede Batu leyɗe kuufɗe Mediteraanee. ƴeewtere maɓɓe yowitinoo ko e haala ñawndugol warhooreeji e tuugaade e wasiyaaji ñalɗi diisnondiral jooɗinooɗi ɗooyene e Muritani ñalnde 20-21-22 noowammbar 2007.Ardiiɓe - [Konnguɗi mawɗo leydi ñalnde 2 sulyee 2008](https://pulaar.org/konnguɗi-mawɗo-leydi-nalnde-2-sulyee-2008/) - Ñalnde 2 sulyee mawɗo leydi ndi huccitinii konngol e ɓesngu Muritani. Ko arata ko, ko taƴe min cuɓanii on e ngool konngol: “Miɗo huccita e mon hannde ngam hollitde on kaɓɓagol e piɓle demokaraasi gaddanɗe on rokkude mi hoolaare mon e tuma nde kunotoo-mi gollanaade leydi ndi e nder nuunɗal e kellifuya e yarlitaare. Mi - [Kuule Doosɗe leydi Muritani kaalooje ko fayti e “ɗaɓɓaande goppugol golle”](https://pulaar.org/kuule-doosɗe-leydi-muritani-kaalooje-ko-fayti-e-ɗaɓɓaande-goppugol-golle/) - Kuulal 72 : Ina waɗɗii guwarnama rokkude parlemaa, so ɗaɓɓii, e nder mbaydiiji cifaaɗi e sariya, denndaangal laɓɓitinooje jowitiiɗe e gardagol mum e golle mum. Kuulal 74 : Horeejo hilifaaɓe kam e hilifaaɓe ko naamnitteeɓe yeeso Asammbele. Oon kellifuya politik fawii ko e ciynugol ko wiyetee ɗaɓɓaande hoolaare (ŋuestion de confiance) e ɗaɓɓaande goppugol golle - [Muritani : jiiɓru laamu](https://pulaar.org/muritani-jiiɓru-laamu/) - So eɗen ciftora, jeeyngal mawngal waɗanooma e guwarnama Seyn wul Seydaan. Woppaani ha o saami. Caggal nde oon ittaa, biyeteeɗo wul Waagef lomtinaa. Oon holliti yiɗde mum udditande laamu mum huunde e partiiji politik gonnooɗi e luulndo. Jeeyngal mawngal waɗaama e ɗoon guwarnama, haa liɓaa. Guwarnama tataɓo toɗɗaa. Eɗen ngarta e “duko” guwarnama camɗo jooni - [Artirde ɗemɗe ngenndiije e nder Tippudi Nehdi e Jaŋde](https://pulaar.org/artirde-ɗemɗe-ngenndiije-e-nder-tippudi-nehdi-e-jande/) - Naatirde E fawaade e ngonka hannde ɓurka tuugaade e demokarasi, yanti heen podooje birgatnooɓe lefol gardagol leydi; pelle pine Pulaar, Sooninke e ɓolof ina peññina ballal mumen feewde e wiɗtooji jogorɗi waɗde jowitiiɗi e nehdi e jaŋde e dawrugol kesol wonande ɗemɗe ngenndiije tawa eɗe kuutoree e dow kormagol leƴƴi men, ɗemɗe men e pine - [Ɗemɗe ngenndiije e tippudi nehdi e jaŋde](https://pulaar.org/ɗemɗe-ngenndiije-e-tippudi-nehdi-e-jande/) - NAATIRDE E nder woote cuɓagol hooreejo leydi jawtuɗo o, Sidi wul Sheek Abdallaahi huninooma, so ɓennii, maa yuɓɓin diisnondiral ngenndiyankeewal peewtungal e Jaŋde e nehdi e heblo leydi ndi. En keɓiino hollitde, e nder Fooyre Ɓamtaare t° 47, wonde pelle men ngenndiyankooje tati toppitiiɗe pinal (Ɓamtaare Pulaar, e Sooninke, e ɓolof e nder Muritani), caggal - [Dental Jabbaaji “Minen Teyi”](https://pulaar.org/dental-jabbaaji-minen-teyi/) - Minen Teyi ko Dental rapooruuji (jabbaaji) ɗiɗo hono Omso (Omɗo). Ngal sosaa ko ñalnde 17 saawiyee 2004. Ɓee ɗiɗo daaɗe mum en, jime mum en, e ngamri mum en, ndillinii ujunnaaje e ujunnaaje sukaaɓe rewɓe e worɓe e nder dingire tokoose gure dowri kam e dingire tokoose e mawɗe teeruuji Moritani. Iwdi maɓɓe ko Fuuta; - [SAYKO UMAR TAAL, E ALFAA UMAAR CEERNO BAYLAA HAƊEE WAƊA E WOLDE MADIINA](https://pulaar.org/sayko-umar-taal-e-alfaa-umaar-ceerno-baylaa-haɗee-waɗa-e-wolde-madiina/) - Ñalnde 19 lewru abiril 1857, hoɗɓe e foor he (hono Foor Madiina Kaasoo) cooynii junngo baafal konu Sayko Umaar Taal ene ara, ene tiindii e maɓɓe… Janngo e mum, fotde ujunnaaji noogaas juulɗo ngari ene tiindii e Foor he kam tata Sammballa o. Ɓe keewaani dille hono no Afriknaaɓe ngaadorinoo. Ɓe ngardi ko cente cente, - [Yeewtere :Darnde naalanke e nder renndo Fulɓe](https://pulaar.org/yeewtere-darnde-naalanke-e-nder-renndo-fulɓe/) - Ndee ɗo yeewtere heblaa ko ɗo e Nuwaasoot, laamɗorgo leydi Muritani, e ɗa ɓ ɓabde Fedde ƴellitaare Usmaan Gannge e yi ɗ ɓe mum, saanga nde Di ɗ ɗal ngal (Koode Pinal) da ñi duubi sappo. ɗum wonnoo ko e lewru noowammburu 2001. Naatirde : Faandaare men ɗo ko da ɗ ɗude miijooji, ngam wallude - [16 suwee ñalngu Suka Afriknaajo](https://pulaar.org/16-suwee-nalngu-suka-afriknaajo/) - Gila e hitaande 1991, Fedde Ngootaagu Afrik suɓiima ñalngu 16 suwee ngam teddinirde ɗum suka Afriknaajo.Hol ko saabii suka ina teddiniree ñalngu, haa teeŋti e afrik? Waasataa naamndiiɓe ngal naamnadal ! So en nduttiima e daartol, alaa fof mo nanaani maa yiyaani bonanndeeli laamuyel Peter Botha,warngooji mum , kam e leñamleñamaagu leydi Afrik ɓorgo. Ko toon, - [Duwaawu : E innde Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani, ƴ.NG. ene nelda duwaawu :](https://pulaar.org/duwaawu-e-innde-fedde-ɓamtaare-pulaar-e-muritani-ƴ-ng-ene-nelda-duwaawu/) - - feewde e ɓesngu Bookara Aamadu Bah, sabu sankaare mawniiko Bonko Siley ɓurɗo lollirde Raki Keccel, ñalnde aljumaa 23 mee 2008 to Ndakaaru. - feewde e ɓesngu Aamadu Seydi Jiggo, sabu sankaare baaba makko Seydi Tijjaan Baydi Jiggo, ñalnde 03/06/2008, to Ndakaaru, o wirnaa ko Ɓoggee ; o jibinaa ko Loopel e hitaande 1926. Yo - [Fonadh : «waasde yejjitde»](https://pulaar.org/fonadh-waasde-yejjitde/) - Dental pelle ngenndiije jojjanɗe aadee (FONADH) yuɓɓinii ñalnde aset 31 mee yeewtere tawi ko tiitoonde wootere wonnoo e ginol golle mum. Sibu e miijo maɓɓe ndeeɗoo haala ndeeɗoo toɓɓere nattii haaleede no toɓɓe keddiiɗe ɗee nii, ellee nattii jeyeede e ngoƴaaji dowrowi laamu ngu. E nder ɗuum Fonadh ina ɗaɓɓi ñawndugol ndeeɗoo toɓɓere nde waawaa - [Barak Oboma kanndidaa ɓaleejo e gardagol Amerik](https://pulaar.org/barak-oboma-kanndidaa-ɓaleejo-e-gardagol-amerik/) - Barak Oboma wonii kanndidaa gadano ɓaleejo e gardagol leydi Amerik. Ko ñalnde 4 suwee o heɓi keeweendi nulaaɓe coklaandi ngam wonde kanndidaa. Mo o waɗdatnoo kawgel o, hono Hillary Clinton jaɓii foolaama, fellitii wallitde mo, mbele omo foola kanndidaa Repibilikee en (républicain) biyeteeɗo John McCain e woote gardagol leydi Amerik ñalnde 4 noowammbar 2008. Ko - [Ñaaki nana majja](https://pulaar.org/naaki-nana-majja/) - Miliyaaruuji keewɗi ñaaki ina ngoppa cuuɗi mum en hitaande kala. Ɗi maaya. Amerik fuɗɗinooma jeertinde ɗum gila 2006. ɗum teskaama e winndere hee kala : no ñaaki ɗi maayrata nii ina hulɓinii, ina yaawi, ina ɓurti. Yimɓe pinat tawa ɗi ngoppii suudu majji, tawi alaa heen fof maayngu. Ina sikkaa tan puudareeje ndema kam e - [Cellal : Muuyningol](https://pulaar.org/cellal-muuyningol/) - Sokla ɓurɗo mawnude muyninoowo keso, ko hol nde tigguyel mum foti muynude? no foti laabi ngel foti muuynude? Ngam wallitde e jaaɓtaade ɗee naamnde, winndannde men hannde feewti ko e e muyningol Tiggu. Hol nde pot-ɗaa muyninde tiggu? Tiggu ina foti muynineede laabi 8 maa 12 e nder waktuuji 24. Ina haani nde yumma o - [Ardiiɓe Ardorde toownde jaayɗe (HAPA) Yimɓe hoolaaɓe](https://pulaar.org/ardiiɓe-ardorde-toownde-jaayɗe-hapa-yimɓe-hoolaaɓe/) - Ardinooɓe HAPA toɗɗitaama yo njokku ɗowde golle oo nokku ñalnde 9 suwee 2008. ɗum ko sabu moƴƴinde ɓe golle maɓɓe e daawal ɓennungal ngal. ɗum noon, enen ne eɗen njanta e Muritaninaaɓe kala ngam yettude ɓe e golle maɓɓe e nuunɗal maɓɓe, sibu enen kala eɗen nganndi wonde ko ɓe kalfinaa ko gollal caɗtungal : - [Miijo am e renndo Fulɓe](https://pulaar.org/miijo-am-e-renndo-fulɓe/) - Ina teskaa hannde pelle keewɗe ina innitoroo pelle daraniiɗe pinal. Ɗeen dille ko ɗooyɗe, kono ko e oo jamaanu ɗe ɗuri yuɗɗude. Ina moƴƴi siftinde ko caggal hare adunankoore ɗiɗmere (1939-1945) Fedde Leyɗeele Dentuɗe sosaa (ONU). Caggal ɗum Fedde adunayankoore toppitiinde pinal sosaa (UNESCO). E oo sahaa hannde pinal e ɗemɗe keptinaama wonde jojjanɗe aadee - [Saahel Muritani, hol to fayaa ?](https://pulaar.org/saahel-muritani-hol-to-fayaa/) - Sahel ko lefol wertaango leydi ceerndungol jereende heedtunde rewo duunde Afrik e lefol leydi keedtungol worgo walla mbiyen ɗum nii « jeejegol ». Heedi ɗum bannge hirnaange ko fiiltiingo « Atalantik », bannge fuɗnaange ko maayo « woɗeewo». Hiisetee hannde jeyaa e leyɗeele Saahel ko Muritani, Senegaal, Mali, Niiseer, Burkinaa Faso, Niiseriyaa, Caad, ekn… Teskaa ko ɗum nokku gulɗo, joorɗo, - [Njuulu jarnugol](https://pulaar.org/njuulu-jarnugol/) - Njuulu jarnugol ko njuulu so tawii hokkere mawnde waɗii haa ko fuɗnoo fof yoorii, yimɓe e jawdi wuro e lakde fof tampii. Ngaan sahnga, yimɓe e Almaami wuro fof ngummoo njalta wuro walla ɗo ɓuri lakkitaade, hay sinno ko ɗum Jamaa, ɓe mbaɗa gori e gardogol Almaami. Ɗum juulantee ko darɗe ɗiɗi kala, heen darnde - [Njeenaari Nobel Cafriwal Nehsuwal](https://pulaar.org/njeenaari-nobel-cafriwal-nehsuwal/) - Njeenaari Nobel Cafriwal Nehsuwal 2025 rokkaa ko Mari E. Brunkow, Fred J. Ramsedel e Simon Sakaguchi ngam jiytugol maɓɓe ko fayti e daɗndo tulndaramo sawndeewo, ko adii fof noon hol ko woni nii njeenaari nobel ? Njeenaari Nobel: Ko njeenaari winndereyankoori, ndi adii fof tottireede ko hitaande 1901, hitaande fof endi tottiree neɗɗo/goomu ɓurɗo naftude aadee - [Kelmeendi nigalewal (informatique) ndaɗɗudi](https://pulaar.org/kelmeendi-nigalewal-informatique-ndaɗɗudi/) - 1 000 helmere engeleere, farayseere e Pulaar Engeleere Farayseere Pulaar remote à distance woɗɗi abort abandonner dartinde subscription abonnement gabonagol absolute absolu huuɓi abstract abstrait miijaa accelerator accélérateur jaawno accent accent teeŋtino accept accepter jaɓ(u) agree accepter jaɓde access accès naatirde accessibility accessibilité heɓaare accessory accessoire sinndere agreement accord jaɓal acquire acquérir faggaade acroñm - [Kaalden Goonga](https://pulaar.org/kaalden-goonga-44/) - Jibinaaɗo e Fuuta, mawni e Fuuta, ene anndi, e nder wuro, so dawaaɗi leegal funnaange kawrii e ɗi leegal hirnaange tan ngonata ko e ŋuurondirde, so juutii, ɗi ngofondira, heen sahaaji nii, ɗi kaɓa, ɗi ŋatotodira haa, ɓurndu waaweede heen fof gaañee. Kono, sikke alaa, so sukaaaɓe ndawriino raddo, cikkataa ko gooto heen fof ko - [Ƴoƴre tafaande e kuccam limrewal ɗemɗe Afrik](https://pulaar.org/ƴoƴre-tafaande-e-kuccam-limrewal-ɗemɗe-afrik/) - Golle teeŋtuɗe nana mbaɗee ngam sukkude yolnde mawnde e ŋakke to bannge limrewal : naatnugol ɗemɗe Afrik nder karalle firo e ƴoƴre tafaande (IA). Pulaar ine jeyaa he ɗeen ɗemɗe. Tammborɗe mawɗe ɗee kam e huunde e Goomuuji mawɗi wiɗto kuniima hankadi ƴellitde kuutorɗe, haa teeŋti e kuutorɗe jahduɗe e ngonka ɗemɗe nder nokkuuji ɗii. - [Baɓatti : Saahal ine jeertanii oo musiiba](https://pulaar.org/baɓatti-saahal-ine-jeertanii-oo-musiiba/) - Musiiba caɗeele ndema nana weeya he Saahal e Muritani. Lilluɗe keewɗe baɓatti ine kulanaa bonnude coñal e duraano jawdi. FAO teeŋtinii he lewru oktoobar nduu wonde ngonka kaa ine faayni no feewi. FAO teeŋtinii, he lewru kawle nduu, wonde ngonka Muritani kaa ine faayni, sibu lilluɗe baɓatti kecci e mawɗi njiyaama e diiwe keewɗe. Baɓatti - [Ñaawooje laaɓal (3) : Geɗe laaɓɗe e geɗe coɓɗe](https://pulaar.org/naawooje-laaɓal-3-geɗe-laaɓɗe-e-geɗe-coɓɗe/) - E nder ñaawooje laaɓal ene hatojini laaɓtinde, hol e geɗe ɗe lislaam teskii ko laaɓɗe, e ɗe teskii ko soɓe, sabu kala ko woni heen soɓe juuldetaake, naatnetaake jamaa, ñaametaake. Geɗe laaɓɗe: Ko maayi tawi alaa ƴiiƴam ko wayi no teŋke korndolli, jahe ekn... ɗeeɗoo geɗe ko laaɓɗe e nder koye mumen, ɗum waɗi so - [Mawningol hitaande 4ɓere Fedde ƴellitaare Nuwaadibu](https://pulaar.org/mawningol-hitaande-4ɓere-fedde-ƴellitaare-nuwaadibu/) - Hikka waɗi duuɓi 4 ko Fedde ƴellitaare ina mawnina innde mum ɗo e Nuwaadibu. ɗum tagi ñalnde aset 24 lewru mee 2008, saanga waktu 5ɓo kikiiɗe haa waktu 10ɓo jamma, fedde nde yuɓɓinii hiirde pinal to leegal tufnde 5ɓere Nuwaadbu. Ko gollaa e hiirde nde, ko hono nii lelorii : Ko adii nde hiirde nde - [Dingiral : Suwoyneer](https://pulaar.org/dingiral-suwoyneer/) - Helmere suwoyneer nde ko helmere farayse. Ko geɗal ngal surga ina totta mboomri walla ngal omo heɓa e mum, ngal omo ƴeewira ɗum e sahaa mbo ɓe mbirnondiri, ko geɗal teddungal to bannge tottaaɗo oo hay so tawii faayiida maggal heewaani no feewi. Suwoyneer ina heɓee ummiraade e surga fayde e mboomri walla ummaade e - [Hiirde pinal awluɓe Fuuta : Fedde Ƴellitaare Muritani (Fedde Halayɓe :ADM)](https://pulaar.org/hiirde-pinal-awluɓe-fuuta-fedde-ƴellitaare-muritani-fedde-halayɓe-adm/) - Fedde Ƴellitaare Muritani (Association pour le Développement de Mauritanie – ADM) anndiraande Fedde Halayɓe (Ɓoggee e Diiwaan) yuɓɓinii kiirɗe ɗiɗi pinal e naalankaagal to Galle Sukaaɓe Ɓooyɗo ɗo e Nuwaasoot, ñalnde alkamiisa 5 e aljumaa 6 suwee 2008. Jirwini kiirɗe ɗe ko awluɓe Fuuta, haa arti noon e awluɓe Halayɓe. Jamma gadano o, hiirde nde - [Haɓɓere gilli ñebbe (sappo e ɗiɗo yiɗɓe ñebbe)](https://pulaar.org/haɓɓere-gilli-nebbe-sappo-e-ɗiɗo-yiɗɓe-nebbe/) - 1-Taaltaalɓe e barinaaɓe saarsaarɓe e kamaraaɓe, Mboocmboocɓe e sohsohɓe, ɓanwanɓe e Jahjahɓe, Jawjawɓe e lihlihɓe, Aan-aanɓe e ndonngooɓe. 2-Ɓee sappo e ɗiɗo njiɗi ñebbe, ɓe njiɗi ñebbe tan haa ɓurti, ko ɓe potndi ɗum woodaani, Ñebbe ɓurani ɓe hay afo galle! 3-Ñebbe kay so ɓe ceediima, ko ɓe njaggi fof ɓe ngoppii, A waawaa ɓe - [Siidi wul Siidinaa ulliima e sooynde](https://pulaar.org/siidi-wul-siidinaa-ulliima-e-sooynde/) - ɗum waɗi ko ñalnde 2 abriil 2008. E tuma nde jaagorɗe leydi ndi, e nder otooji mum en jooɗɗi, mbirtii tirbinaal ina tiindii boowal laaɗe diwooje ina njaɓɓoyoo Amiiri Kattaar, Siidi wul Siidinaa kam ne ummii tirbinaal, ullii e sooynde. Ko hedde tisibaar yimɓe ɓe teskii wonde ko o dogɗo, wondude e ballal yimɓe heewɓe. - [Jeewte kuftodinɗe tippudi nehdi e jaŋde e heblo](https://pulaar.org/jeewte-kuftodinɗe-tippudi-nehdi-e-jande-e-heblo/) - Caggal daawal compugol dowla tuugiiɗo e demokaraasi rewrude e woote toɗɗagol hooreejo leydi ɗe yimɓe fof ceedtii nuunɗal mum, walla kam njaɓi, Caggal kadi juɓɓingol ñalɗi ngootaagu ngenndi, e puɗɗagol artirde mooliiɓe e taccinanooɓe e kitaale 1990-1991 kam e jeewte jowitiiɗe e cafrugol ñawanɗe bonanndeeji ɓennuɗi (warhooreeji ekn…) Caggal gootgol sariya kiisotooɗo niyaagu no warhoore - [Fuku Bal : FC NOUADHIBOU](https://pulaar.org/fuku-bal-fc-nouadhibou/) - FC Nuwaadibu ko fedde pinal e coftal ɓalli kono nde ɓuri toppitaade e anndireede to golle ko ƴellitde e ɓamtude fuku bal e nder Nuwaadibu. Ardii fedde nde ko Burgurbal Muulaay Abdel Ajiij, woni koolaaɗo kuuɓal fedde nde ko gorko ngenndiyanke hono Jallo Aamadu Lamiin, ballitɗo en haa mbaaw-ɗen waɗde ciimtol FC Nuwaadibu. To golle - [Daartol Seek Umar Taal](https://pulaar.org/daartol-seek-umar-taal/) - E hitaande 1861, ngam reende caggal makko, Al hajji Umaar siifondiri e Federba kaayit. O wiyi mo, o nattii riiwde Tuubakooɓe e Senegaal ! ɗum ko ha o waawa siynude feere makko nde. Caggal ɗum, Al hajji Umaar ruttii Ñooro, o yani e Saahal fof, o yandini laamuuji bammbarankooɓe keewɗi e hitaande 1861 : Ñaamina, - [Ardorde jaayɗe Muritani](https://pulaar.org/ardorde-jaayɗe-muritani/) - Ardorde Jaaye* Toownde (Haute autorité de la presse et de l'audioisuel) yaltinii bayyinaango ina hollita heen wonde leydi Muritani waɗii taaɓal teskinngal to bannge demokaraasi caggal wooteeji battindiiɗi ɗi, wooteeji laaɓtuɗi, bellitiiɗi. E wiyde bayyinaango ngo, ɗum ina feeñi e nguurndam jaayɗe ɗe, sibu, hare (censure) iwii, jaayɗe e ina mbellitaa tee nattii sunneede ; - [Ownooɓe : mbar en ceeraani e ɗoyngol ?](https://pulaar.org/ownooɓe-mbar-en-ceeraani-e-ɗoyngol/) - Hankadi, ownooɓe njoyo wonnooɓe e galle juukanooɗo to Tafrak Seyna, fellondirnooɓe e polis haa waɗi maayɓe ɗiɗo, nganndaama. Polis e ñaawoore leydi ndi mbayyinii doggol maɓɓe, ko ɓeeɗoo : Maaruuf wul Habiib, Siidi wul Siidinaa, El Kadiim wul Semaan, Ahmed wul Raadi ganndiraaɗo Abuu Musaffeer e Muusaa wul Muhammed Ndey ganndiraaɗo Abuu Hudeyfa. Ɗiɗo adanɓe - [Hol ko haɗi dumunna batuuji parlemaa wayleede ?](https://pulaar.org/hol-ko-haɗi-dumunna-batuuji-parlemaa-wayleede/) - Nguun ɗoon mbayliigu noon aamnotaako so won e kuule mbaylaaka e nder doosɗe leydi he (constitution). Etee waawi waylude doosɗe leydi tan ko woote «referendoom» walla batu mooɓondiral parlemaa (dipiteeji e senaateeruuji ndennda e batu ngootu). Ko ɗum waɗi ndee ɗoo eɓɓaande sariya jiydaa e eɓɓaaɗe goɗɗe ɗe. Heen suudu kala, Asammbelee walla Senaa waawata - [Jimɗi e ngamri digniral Hammee](https://pulaar.org/jimɗi-e-ngamri-digniral-hammee/) - Jimol e ngamri ina ndokka kabaruuji keewɗi e nder renndo e ko jogiiɓe ganndal renndo kolliri. Ɗiin kabaruuji ina mbaawi fawaade e gollal joomum e renndo ngo, kono kadi ina waawi fawaade e taariindi ndii walla cañu mum. Hoɗɓe e nokku keewɗo keccol e leɗɗe, jimɗi mumen ina ceerti e ɗi hoɗɓe e jeereende walla - [Darnde pulaagu hanki e hannde](https://pulaar.org/darnde-pulaagu-hanki-e-hannde/) - Hol to ɓe koɗi hannde, e hol batte maɗwɓe men hanki e maɓɓe ? Hol to Fulɓe tawetee hannde ? Ko golle mawɓe men hanki e nder eggooru-hoɗooru maɓɓe, kadi e nder teemedanɗe limtilimtinɗe e nder Saahel e duundi Afrik, addani Fulɓe sompude ñiiɓirɗe keewɗe, e saraade e nder Afrik, e nder dingiral ngal njuuteendi - [Nuunɗal e peewal ina katojinaa !](https://pulaar.org/nuunɗal-e-peewal-ina-katojinaa/) - Gila 3 ut 2005 ardii leydi ndi ko Diiso kooninkooɓe ngam nuunɗal e demokaraasi. ɓoni e nguuɗoo goomu ko 1Ɓ jagge soldeteeɓe. Eno ɓe kollitiri, waɗi ɓe heɓtude laamu ko yiɗde artirde peewal, e nuunɗal, e demokaraasi nder leydi ndi, ngam falanaade ndi hono ko woni Koddiwaar walla Somaali koo. E geɗe ɗe ɓe kunaninoo - [Ndonaandi mbonndi : laɓɓitingol](https://pulaar.org/ndonaandi-mbonndi-laɓɓitingol/) - Soofaaji jawtuɗi pollunooɗi laamu, ma tuumanooɓe ɗuum e kitaale 1981, 1986, 2000, 2003, 2004 (ina e maɓɓe ko baasist en, ina e maɓɓe njeyanoo ko e « cavaliers du changement ») njuɓɓinii, hanki seppo ɗoo he Nuwaasoot, ngam ñiŋde ko ɓe mbiyi ñawndugol bonanndeeji ɓennuɗi tuugingol e leñol.Ina waawnoo faameede so tawii ɓe laajinoo ko - [6 mars 2008 : ARED e ɗemɗe ngenndiije cuniima](https://pulaar.org/6-mars-2008-ared-e-ɗemɗe-ngenndiije-cuniima/) - Doktoor Soñja Jallo wayniimaa Gardiiɗo Fedde nde wonaa laamuyankoore anndiraande Renndidiiɓe to bannge njiylawu e jaŋde e nehdi ngam ƴellitaare (Associées en recherche et éducation pour le développement (Ared)), hono Sonja Jallo sankiima ñalnde 5 mars 2008 to Seattle, leydi Amerik. Ko 8 mars o fotnoo timminde duuvi makko 58. Kono saate muñanaani mo haa - [Cellal : Juulnugol Sukaaɓe (Jokkere ko yaltunoo e tonngoode 52)](https://pulaar.org/cellal-juulnugol-sukaaɓe-jokkere-ko-yaltunoo-e-tonngoode-52/) - E sahaa jooni o, pelle keewɗe daraniiɗe hakkeeji rewɓe maa aadee, heewɓe daraniiɓe ko fayti e cellal, ko wayi no UNICEF, OMS, e juɓɓule goɗɗe keewɗe, e seernaaɓe heewɓe ngoni ko e gostondire miijooji e gannde ko fayti e kaddingol sukaaɓe rewɓe. Goonga nii luure keewɓe ina ngoodi hakkunde yimɓe ɓe, kono kam ko e - [OMVS ina felliti waɗde taaɓal](https://pulaar.org/omvs-ina-felliti-waɗde-taaɓal/) - Gila hanki, 31 mars 2008, witooɓe (anndue) ummoriie e janngirɗe toowɗe (iniwersiteeji) leyɗe jeyaaɗe e Fedde Peewnugol Maayo Senegaal (OMVS) nana ndenti e batu mawngu ngam yuurnitaade kuccam fedde nde. Ina jeyaa e payndaale nguuɗoo batu ndenndinngu annduɓe ummoriiɓe ɗum noon, Mali, Gine, Muritani e Senegaal, " wallitde gostondiral gannde hakkunde leyɗe kuufɗe maayo ngo, wallitde - [Kamaruun : Laamu Biyaa kaaɓanaangu](https://pulaar.org/kamaruun-laamu-biyaa-kaaɓanaangu/) - Laamu ngu renndetaake ? Hol ko woni anniya laamo Kameruun, Paul Biyaa? Happaade laamu kaaɗdi nguurndam makko ? Caggal nde o laamii leydi ndii duuɓi 25, haa jooni o meeɗaa renndeede laamu. Eɗen ciiftora ko kanko lomtinoo laamɗo Kameruun pullo ɓennuɗo oo hono Aamadu Ayiijoo e hitaande 1982 caggal nde oon ƴeeŋi aldi mo laamu. Gila ndeen, - [Ɗannaniiɓe FARAYSE : Maayde ɓuri nawteede](https://pulaar.org/ɗannaniiɓe-farayse-maayde-ɓuri-nawteede/) - Hakkunde 200 et 400 ujunere ɗanniiɗo ena hannde e Farayse tawa njogaaki kaayitaaji. Ko heewi e maɓɓ‎e ko ɓaleeɓe Afrik. Nguurndam maɓɓ‎e ko hakkunde hakkunde no heɓiri kaayitaaji e waɗdude e polis tuktukordu. Ñalnde kala ko teemedde njaggetee, uddee to diiwaan mooftirde inniraaɗo "Zone de rétention". Nokku ɗo ɓe coketee ɗoo ena heewi wiyɓe hay - [TVM plus : Tele mo mbaydi kesiri](https://pulaar.org/tvm-plus-tele-mo-mbaydi-kesiri/) - TVM plus ko tele ɗimmo Muritani. Ina jeyanoo e ko addani mo soseede yiɗde sukkude won ɗeen jolɗe goodnooɗe e tele mawɗo o (yumma o) hono TVM, haa arti noon e hokkude heen leƴƴi leydi ndi kala waktuuji jonɗi, tawa kadi ko ñamri moƴƴƴiri. Nii woni sukaaɓe heewɓe ƴettaama heen, wonande ɗemɗe ngenndiije Pulaar, Sooninke - [Seppooji heege](https://pulaar.org/seppooji-heege/) - FAO jeertinii winndere nde ko ina wona 170 maayɗo, tawi heen 44 ko kure njani e mum en, to Hayiti. 40 Maayɗo to Kamaruun. Maayɓe ɗiɗo to Abijaa. Maayɗo gooto to Misra. Gaañiiɓe e teemedde dummbaaɓe to Burkinaa Faso e to Senegaal. Murtooji to Meksikoo e to Yemen. Ɗum fof ko sabu fitinaaji heege. Ɓeydagol - [Caɗeele nguura : hikka ko hitaande](https://pulaar.org/caɗeele-nguura-hikka-ko-hitaande/) - E tuugnaade e haala haralleeɓe ko fayti e kisal nguura, caɗeele nguura mawɗe, e hono mum meeɗaa yiyeede ɗo, ina mbaawi heɓtaade leydi ndi e ndee ɗoo hitaande 2008. Muritani noon ina wondi e yowitaare mawnde to oon bannge, sibu, ko maa sooda caggal leydi ko ina ɓura 70% e ko geɗe mum nguura; ndaa - [Hankadi dee ɓe ngasii. Holi ɓeen ?](https://pulaar.org/hankadi-dee-ɓe-ngasii-holi-ɓeen/) - Ɓeen tawtoranooɓe wolde adunankoore adannde, anndiraande 14-18. Gooto keddinooɗo o, guurnooɗo to leydi Farayse, sankiima ñalnde 12 mars 2008, omo yahra e duuɓi 110. O wiyetenoo ko Lasaar Ponticelli to safrirde mawnde to Farayse. O wirnaa ko ñalnde altine 17 mars 2008, tee, Farayse moɗtu foofaandu mum ngam waynondirde e gooto daraninooɓe ndimaagu leydi maɓɓe - [Duppugol leɗɗe safaara ñemtinaaɗe](https://pulaar.org/duppugol-leɗɗe-safaara-nemtinaaɗe/) - Tonuuji sappo leɗɗe safaara ñemtinaaɗe nduppaama altine tati 3 mars to PK 23 laawol Nuwaasoot fayde Butimilimiit. Koolaaɗo kuuɓal jaagorɗo cellal ina tawtoraa ɗuum, yantude e ardiiɓe tunndu ɓaad Naaga. Ko ngol woni laawol joyaɓol ko leɗɗe bayɗe nii ina nduppee. Hannde o Jaagorɗo cellal ko ko ummanii haɓde e njeeygu safaara ñemtinaaɗo kam e - [Baylagol ngonka weeyo Ilam geec nder Nuwaasoot ?](https://pulaar.org/baylagol-ngonka-weeyo-ilam-geec-nder-nuwaasoot/) - Won winndannde njaltinno-ɗen e tonngoode 38 Fooyre Ɓamtaare, saawiyee 2007 tawi tiitoonde mum ko “Ilam geec nder Nuwaasoot jommbaani”. Wonaa haala ɓola, nde tuuginoo ko e wiɗtooji annduɓe. Hannde kadi, ɓeen annduɓe, nduttiima ina njeertina laamu ngu e yimɓe ko fayti e ɗuum. “Mbayliigu ngonka weeyo : Nuwaasoot ko ko hetaa.” E tonngol,ɗum tuugnii ko - [Silaama Sayko Umar e wejo OCI e mette galle Taalɓe!](https://pulaar.org/silaama-sayko-umar-e-wejo-oci-e-mette-galle-taalɓe/) - Batu mawngu Ledde leyɗeele Lislaamyaŋkooje gasii ñalnde Mawnde to Dakaar. Ena jeyanoo e dille batu ngu, wejo mawngo ngam hollirde defte Lislaam ɓooyɗe, walla binndi juŋngo e ñeeñal toɗɗingal diine men. E ngoon wejo, silaama waliyyu Alla Sayku Umar ena holliraa heen. Silaama oo, ko tuubakooɓe "ngujji" gila ko ɓooyi sabu ngal woni haa jooni - [Uddugol batu Fedde Mooɓondiral Lislaam](https://pulaar.org/uddugol-batu-fedde-mooɓondiral-lislaam/) - Batu 11ɓu Fedde Mooɓondiral Lislaam to Ndakaaru uddi ko ñalnde 15 mars. Batu ngu yaltinii hawraande inniraande Hawraande Ndakaaru. E nder heen ardiiɓe leyɗe juulɓe ina kolliti heen yiɗde “jam arta to Fuɗnaange kam e jojjugol ciynugol denndaangal jamirooje Goomu Kisal Fedde Ngenndiije jowitiiɗe e Al Kods Al Shrif”. Geɗe ɗe nganndu-ɗaa kam en caabii - [Leydi Senegaal bismiima pottital leyɗe juulɓe](https://pulaar.org/leydi-senegaal-bismiima-pottital-leyɗe-juulɓe/) - Fotde teemedde 2 “miliyaar” mballitaama ko ena abboo e duuɓi 4 golle kono maa mbiyaa ko sirƴude e geec sabu hay huunde gasaani e wuro laamorgo ngoo. Baŋ-yoo-baŋ ko gasɗe; kaalisaaji mbonii golle peeñaani. Hooreejo leydi Senegaal hono Abdullay Wadda halfinnoo golle ɗee ko biyi mum Karim Wad ina wallondira e Abdullaay Balde kono maa - [Umar Al Basiir e Idiris Debi, ndokkondirii juuɗe](https://pulaar.org/umar-al-basiir-e-idiris-debi-ndokkondirii-juuɗe/) - Umar Al Basiir e Idiris Debi, ndokkondirii juuɗe ndokkondirii juuɗe Sudaan e Caad cinñinii ñalnde alkamiisa 13 mars nanondiral jam, pelliti welditde e moƴƴitinde jokkondiral mum en. Ina e nanodiral maɓɓe, ɗaɓɓirde leyɗe aduna ɗe nde mbaɗata konu hakkunde leyɗe ɗiɗi ɗe. Kamɓe fof noon ko ɓe arnooɓe tawtoreede batu OCI to Ndakaaru. Ina jeyaa - [Batu 11ɓu Fedde Fedde Mooɓondiral Lislaam](https://pulaar.org/batu-11ɓu-fedde-fedde-mooɓondiral-lislaam/) - Wad e Afrik Wonande Ablaay Wad, semmbe Ummah lislaam o tuugotoo ko e fedde wuurnde, jogiinde kattanɗe to bannge njuɓɓudi e sariya, kam e yimɓe yonɓe, waawɓe kam e ngalu njonngu, mbaawngu huuɓnude soklaaji e difaade payndaale ɗe fedde nde dottani hoore mum. Wonande tiitoonde «Ummah Lislaam e nder teeminannde 21ɓiire» o hollitii heen fannuuji - [Daartol Sayku Umar Saydu Taal](https://pulaar.org/daartol-sayku-umar-saydu-taal/) - Wonnoo doole konu ngu ko ɗee geɗe : mo woni kala ina faami, etee ina jaɓi haɓeede, ina jaɓi fellude jihaadi, ina hoolii poolgu ma laato, ina ardi e jaambaraagal e suusde maayde e anniya fellude sara Sayko Umaar Taal. Mo woni kala ina hoolii mo, ina hormii mo, ina huli mo. Sayko Umaar Taal - [Darnde pulaagu hanki e hannde (Jokkere tonngoode 51)](https://pulaar.org/darnde-pulaagu-hanki-e-hannde-jokkere-tonngoode-51/) - Fergooji Fulɓe ceeraano waɗde haa e nder yonta laamu Firawnaa en, hakkunde Maayo Nil e jeereende Sahara, ekn. Kono noon annduɓe gannde kam e binndi Misra hanki kollitii wonde fergo Fulɓe maantiniingo waɗi ko caggal pusgu laamu Firawna (Misra), e rewrude e laabi ɗiɗi : laawol Sahara (kam woni laawol ɓurngol maantinde), e laawol Weendu - [Cellal : Juulnugol Sukaaɓe](https://pulaar.org/cellal-juulnugol-sukaaɓe/) - Naatirde: So wiyaama haddinde, ina soomi haddaade. Haddotoo noon, e aadaaji men, ko debbo. Ina waɗi wiyooɓe ɗum kadi juulnugol, sibu e hakkillaaji maɓɓe, so tawii debbo haddinaaka, ko soɓe wondi, juulataa.W onande gorko, wiyetee ko duhaade, ina soomi ɓoornaade tuuba; ina wiyee kadi naattineede. Winndannde men hannde abbittoo tan ko e kaddingol debbo, sibu - [Lislaam arnoo ko ittude njiyaagu](https://pulaar.org/lislaam-arnoo-ko-ittude-njiyaagu/) - Njiyaagu ko waɗde ɓoggol e daannde neɗɗo hono maa, wonta jeyaaɗo ma, ɗuum jeyanoo ko e njuɓɓudi renndooji majjiyankooɓe ko adii lislaam, ko ɗuum wonnoo ko ɓe paarnortonoo, ko ɗuum ɓe timminirtonoo ndimaagu maɓɓe. ɓe udditani ɗum dame naatirɗe ɓe uddi dame jaltirɗe, hayso bolle puuyɗe ene adda njiyaagu tonngen ɗoo huunde e ɗeen dame. - [AYNAABE E REMOOBE "Diggataa, yuppetaake"](https://pulaar.org/aynaabe-e-remoobe-diggataa-yuppetaake/) - Jolal waalo hikka (2007 2008) e demal jeeri njaajii hikka. Saabii ɗum ko ndunngu toɓii no feewi, ilam ne kay heewii haa woodi nokkuuji kewɗi paayi, sabu bonannde won koɗorɗe, pusgol won gammbi, haa yooli gese maaro kewɗe, haa teeŋti noon e ngesa maaro Kayhaydi lollirba PPG2. Pusgu ngaal ɗoon kolangal ko jaahiya mawɗo wonande - [Fitina kolongal Liiliya](https://pulaar.org/fitina-kolongal-liiliya/) - Heediiɓe : Abda Sal e Sagayre wul Muhammed Sirme. Jeyi ngesa ba ko biyeteeɗo Abda Sal. Kanko Sagayre wul Muhammed Sirme ina rematnoo ɗoo ngesa sara maɓɓe, kono ko luɓal wonnoo. Jooni noon o waɗti naatde ngesa Abda he. Ɓe ngullitii to Haakem, haakem noddi mo, wiyi mo yo o yaltu e ngesa njanana. Ɓe - [HEBLO JANNGINOOƁE PULAAR TO CATAL LIKSEYBA](https://pulaar.org/heblo-jannginooɓe-pulaar-to-catal-likseyba/) - Tuggi talaata 26/02/ haa 01/03/08 ñalɗi heblo jannginooɓe yuɓɓinaama ɗo e Likseyba e ballo ndiral e fedde winndereyankoore wiyeteende F.L.M e catal mum jooɗingal to Kayhayɗi, laamorgo diiwaan Gorgol. Ko kebloowo fanniyanke, Muusaa Jibi Taal, catal F.L.M. addi yo heblu jannginooɓe Catal Likseyba ngam ɓeydana ɗum en humpito e karallagal janngingol. Ñalɗi ɗi udditi ko - [Dingiral : Hare boombi e surgaaji](https://pulaar.org/dingiral-hare-boombi-e-surgaaji/) - Ɗemngal e ñiiƴe ko hoɗdiiɓe jokkondirɓe, kono sahaa e sahaa fof, pelWondiral ina waɗa hakkunde mum en. Ko hono noon hakkunde surgaaɓe e boombi waɗirta taƴe laƴooje haa ngonta hare hakkunde maɓɓe. En teskiima surgaaɓe e nder joljole mumen ko jannguɓe weddooru, tergol boombi e waɗde geɗe goɗɗe gadduɗe ɗum en haa ngoni laamɓe dingiral, - [Rogere ɗiɗmere mooliiɓe yettiima Baak Rooso](https://pulaar.org/rogere-ɗiɗmere-mooliiɓe-yettiima-baak-rooso/) - Rogere ɗiɗmere mooliiɓe yettiima Baak Rooso, taccinii ñalnde 13 mars rogere ɗiɗmere Baak Rooso, taccinii ñalnde 13 mars rogere ɗiɗmere Muritaninaaɓe moolinooɓe to Senegaal e to Mali. Ɗo Rooso ɗo, Muritaninaaɓe moolinooɓe to Senegaal e to Mali. Ɗo Rooso ɗo, yimɓe heewɓe njaɓɓii ma ɓe : hoohooɓe laamu ngu, Pelle ɗe ngo yimɓe heewɓe njaɓɓii - [Awo : Muritani e Dental Orop Nanondiral dañaama, kono tawi coppule keewii](https://pulaar.org/awo-muritani-e-dental-orop-nanondiral-danaama-kono-tawi-coppule-keewii/) - Muritani e Dental Orop ndartiniino ñalnde alarba 12 mars, yeewtere ngonnoo e mum, faytunde e awo wonande daawal 2008-2012 : ɓe ndoŋkii nanondirde. Pottital ngal waɗnoo ko ɗo e Nuwaasoot. Ñalnde ndeen, e tonngoode 50, e winndannde «ko tikkere gundo waɗata ñewre?» en kollitiino wonde laaɗe Españool en gawatnooɗe liɗɗi biyeteeɗi “sefaalopod“ kaytii gila 28 - [Labbo Kamara wayniima](https://pulaar.org/labbo-kamara-wayniima/) - Abuu Kebe lollirɗo Labbo Kamara gooto e mogoyankooɓe ɓurɗo lollude e Pulaar ruttiima e joom mum ñalnde aljumaa 07 lewru desammbar saanga wawtuuji 17 to Ndakaaru. Ko kanko tan wonno mawɗo jaɓoowo magde e tinndinooje pulaar omo yahratnoo e duuɓi 68. O jeyaa ko to Saare NGuy, to Senegaal. Omo teddinnoo diine makko sabu ko - [MISS ELITE 2007:](https://pulaar.org/miss-elite-2007/) - Lewru bowte ko lewru ndu yontaaɓe winndere ndee fof toɗɗetee! Caggal nde ummaa e Miis winndere, ko Elites dawri toɗɗaade jontaaɗo mum. So jibin'de wonnoo ngartudi, ɓokki jibintaa ɓohre, jibinata ko laana. Miss Elites 2007 ko Adama Jallo ɓiyngel Ahmadu Jallo lollirɗo Abuu ɓele to Jowol Muritani, e Ndey Sal lollirɗo Kummba Jallo. Ko kanko - [Ñeeñal : Natooɓe, goobooɓe](https://pulaar.org/neenal-natooɓe-goobooɓe-2/) - Caggal nde jokkondir-ɗen e Iisa Baal, en njeewtidii kadi e ɓiyiiko ñeeñɗuɗo kañum ne. Fooyre Ɓamtaare (F.Ɓ.) : Haalan janngiyankooɓe ɓe mo woni aan ? Umaar Baal : Innde am kaayitaaji ko Sammba Jallo Baal. Ɓur-mi anndireede ko Umaar Baal. Njibinaa-mi ko 1985 to Baabaaɓe Looti. Ko toon njanngu-mi Ŋuraana, naat-mi toon lekkon, e duɗal ƴeewndorgal - [Petroŋ leyɗe juulɓe](https://pulaar.org/petron-leyɗe-juulɓe/) - Mbalndi petroŋ ko leyɗe juulɓe. Fayndaare leyɗe ƴellitiiɗe ko jiimde petroŋ. Alaa e sago hujja dañee. ;iin hujjaaji ngoni, bonnitde laamuuji leyɗe jimmɗe petroŋ, haɓde ɗe terorism lislaam (Terrorisme). Leyɗe juulɓe : Sawuud, Irak, Iraan, Amiraaji dentuɗi, Kuwoyt, Kataar, ƴemen, Niiseriyaa, Libi, Alaseri, Inndonoosi, Buruney, Kasastaan, Aserbayjaan, Malesi, so ndenndii kam en njogii fotde 76% - [Irak e Darfuur : Politik warhoore](https://pulaar.org/irak-e-darfuur-politik-warhoore/) - E lewru mars 2003, eɗen ciftora, laamu Buus e ballal laamu Toni Bleer (Angalteer) e laamu Howaar (Ostaraali) njaɓɓi Nanondiral Jeneef (Genève), ummini wolde feewde e Irak. Denndaangal hujjaaji kuutoranooɗi ngam yande e ndii leydi, laatiima penaale mawɗe (wonde Irak ina jogii bommbooje bonɗe ekn …). Ujunnaaje ujunnaaje Iraknaaɓe, ɓe alaa ko mbiyi, alaa ko - [Ñalɗi diisnondiral](https://pulaar.org/nalɗi-diisnondiral/) - "Pellital men tiiɗngal e wallitde ɓiɗɓe leydi men e artude e leydi mum en e dow teddungal, kam e ñawnduol batte bonanndeeji jowitiiɗi e jaɓɓugol hakkeeji aadee, firtaani abada, e hono no ɓeen cikkirta nii, wuuranaade huunde e jibinannde men e dow heddiiɓe ɓe. Mette maɓɓe kamɓe kala e mette men enen fof, hakkeeji maɓɓe - [Senegaal waylii jaagorɗe kadi!](https://pulaar.org/senegaal-waylii-jaagorɗe-kadi-2/) - Ɗee balɗe fof ina ñuumbee won'de Leydi Senegaal maa waylu jaagorɗe, ɗuum laatiima tawde kay e oo jamma 03 lewru bowte ko bettere mawnde ndee ayaawo senegaal yaltini doggol jaagorɗe kese ɗee. Ɗowgu nguu (guweernama oo) waɗnoo ko 39 jaagorgal hannde heddii heen ko 28 jaagorgal ngam ustude teddeendi e fereeji laamu nguu. Ko ɓuri - [Hol ko Wad fewjata?](https://pulaar.org/hol-ko-wad-fewjata-2/) - Ablaay ɓaad bettii heewɓe nde tinaa o taftiima dowru Senegaal! Ko goonga ena ɗaminanoo maa wood ko waylaa, kono hay gooto ɗaminanooki ena waɗa 3 Bowte. Laamu Senegaal ena fiddi ɗii lebbi ɓennuɗi sabu hannde ko kuwle njani e julaaɓe Dakaar, jaŋngo ko Makki Sal woni gaño pot-ɗo eleede, ɓaawo jaŋngo ko Idriisa Sek ñohetee - [Senegaal : Laamu gundo?](https://pulaar.org/senegaal-laamu-gundo-2/) - Huunde fof ko gundo ɓuri haaɓnaade laamu so a ardiima ɗum wiya aɗa diwna teŋke mum so a sawndiima ɗum wiya aɗa fompoo ɗum so a heedtii caggal mum wiya aɗa yaɓɓa laaci mum. Hol fof no gundo daɗortoo? Hannde so en ceggii laamu Abdullay ɓadda ala ko seerndi ɗum e laamu gundo sabu o - [Hajju Alfaa Umar Saydu Taal : tuggi 1820 haa 1838](https://pulaar.org/hajju-alfaa-umar-saydu-taal-tuggi-1820-haa-1838/) - Nde ɓe njettii Ejipt, e wuro Misra, Alfaa Umaar janngii ɗoon e duɗal toowngal ina wiyee "Al Azhaar". Ɗo Misra ɗo, o seedtiima golle ɗe laamɗo leydi ndi, biyeteeɗo Mohamed Aali, gollotoo ɗe. Alfaa Umaar yettoyii Makka e Madiina ko e hitaande 1820. O hajjoyi, o wiyaa Al hajji Umaar. O wonii toon duuɓi sappo - [Goomu diisnondiral wonande Muritani](https://pulaar.org/goomu-diisnondiral-wonande-muritani/) - Goomu diisnondiral wonande Muritani ko batu ɓurngu maantinde hakkunde dowla Muritani e gollodiiɓe mum to bannge faggudu. Ko e nguun batu ɓeen kunotoo wallitde leydi ndi, haa arti noon e ñamlude ɗum kaalisaaji mbele ina waawa siynude tuugnorgal mum ƴellitaare, haa arti noon e tuugnorgal toɗɗingal hare baasal. Hikka batu ngu jooɗii ko Pari, ñalnde - [Doosɗe leydi Muritani](https://pulaar.org/doosɗe-leydi-muritani-3/) - Eɗen njokka yaltinde e ndeeɗoo tonngoode, Doosɗe (Constitution) leydi Muritani. Teskuyaaji mon ina katojinaa Damal IV : Jotondiral hakkunde mbaawka ciynoowa e mbaawka carɗinoowa Kuulal 61 : Guwarnama e parlemaa kala ina mbaawi sakkitde sariyaaji, gooto fof bannge mum. Eɓɓaaɗe sariya ina poti yeewteede e nder batu hilifaaɓe caggal ɗum njoɗɗinee e biro wooturu e - [Hajju e Umra](https://pulaar.org/hajju-e-umra/) - Hajju ko farilla e dow kala juulɗo, debbo walla gorko dañanɗo ɗum laawol. Hajju woni doosgal joyaɓal e doosɗe lislaam. ɓaɗɗii juulɗo noon ko laawol gootol e nguurndam mum. Nelaaɗo Alla (JKM) wiyi : "Hajju ko laawol gootol, kala ko ɓeydii heen ko gattal", ene yiɗaa noon ruttaade hajju kala duuɓi joyi, wonande kattanɗo. Umra - [Huunde e jookondiral Hooreejo leydi e jaayɗe “Horizons” e “Chaab”](https://pulaar.org/huunde-e-jookondiral-hooreejo-leydi-e-jaayɗe-horizons-e-chaab/) - Naamnal : Hol no njiyru-ɗaa feeto 47ɓo jeytaare leydi ndi hikka, waɗanaango ngootaagu ngenndi ndi? Siidi wul Seek Abdallaahi (SWSA): Nde pellit-mi wonde kanndidaa nde, mi fellit kadi waɗde ngootaagu leydi kam e tiiɗtingol mahondiral renndo men ngoƴaaji am dowrowi e tuugnorgal am woote ngal kollit-mi ɓesngu Muritani. Mi huninooma ñawndude denndaangal doosiyeeji jowitiiɗi e - [Ñeeñal : Natooɓe, goobooɓe](https://pulaar.org/neenal-natooɓe-goobooɓe/) - Fooyre Ɓamtaare yilliima Galle Ñeeñɗuɓe hono Iisa Baal e ɓiyum Umaar Baal, ɓe nganndu-ɗaa ko natgoobuyankooɓe, ɓe wejooji mum en limtilimtiɗi ceeraani e waɗeede e nokkuuji pine keewɗi, e nder Moritani kam e caggal Moritani kala. Ɓe ngollotoo ko e leegal Basra. En njilliima ɓe e nder huɓeere maɓɓe mawnde taakaw, ngal mbaydi naykiɓɓal, nokku - [Daartol : Sayku Umar Saydu](https://pulaar.org/daartol-sayku-umar-saydu/) - Umaar Saydu, ɓurɗo anndireede hannde Sayko Umaar, walla Al hajji Umaar Al Fuutiyyu, jibinaa ko e wuro Halwaar, sara Podoor, e hitaande 1797. Baaba makko wiyetee ko Ceerno Saydu Usmaan, o yettetee ko Taal. Yumma makko wiyetee ko Aadama Ayse. Umaar Saydu wonnoo kodda jinnaaɓe mum : ko ɗuum tagi mo wiyeede kodda Aadama Ayse. - [Udditgol ñalɗi Orop jowitiiɗi e ƴellitaare](https://pulaar.org/udditgol-nalɗi-orop-jowitiiɗi-e-ƴellitaare/) - Ñalɗi Orop ngam ƴellitaare udditii ñalnde alarba 07 noowammbar to Lisbon, laamorgo Portugal. Ɗiiɗoo ñalɗi ɗiɗmi ƴellitaare njowitii ko «baylagol weeyo» e batte e nguurndam. E nder konngol makko, kalfinaaɗo 9ellitaare faabu wonande Orop, hono Louis Michel, hollitii wonde « baylagol weeyo » nattii jaggireede no huunde woɗɗunde nii, sibu yimɓe fof njenanaama hannde batte - [Pakistaan : Benasiir Butoo : Kootol ƴiiƴiwol](https://pulaar.org/pakistaan-benasiir-butoo-kootol-ƴiiƴiwol/) - Kanko Benasiir Buto, hade makko laamaade leydi Pakistaan, ɗamaawu ina mawnunoo wonde ma o sompu Lislaam jaajɗo, rewɓe ndim- ɗa e leydi he, ndaroo darnde moƴƴinoore. E hitaande 1992 o toɗɗaa yo o ardo leydi ndi ; nii woni, kanko woni beddo gadano gidiiɗo lamaade leydi juulɓe. Kono caggal manndaaji ɗiɗi (duuɓi jeetati) eɗum boni - [Senegaal : Makki Sal e Ablaay Wad :](https://pulaar.org/senegaal-makki-sal-e-ablaay-wad/) - Ɗee-ɗoo jonte ɓennuɗe kala, ñalawma finataa tawa jaayndeji kaalaani caɗeele hakkunde Makki Sal, hoyreejo Suudu sarɗirdu leydi Senegaal e mawɗo leydi ndii, Ablaay Wad. RoRkaama yoo laaɓ mbele Makki luurdi ko e Wad walla ko pompondiral mum e ɓiyi Ablaay Wad, hono Karim. Ko adii kala, eɗen nganndi wonaa saaktooɓe kabaruuji kala nuunɗi! ɓon heen - [Njillu Sarkosi to Amerik : Iraan e tonndu mbaangu](https://pulaar.org/njillu-sarkosi-to-amerik-iraan-e-tonndu-mbaangu/) - Ñalnde alarba 7 noowammbar, Sarkosi e Buus njiytondirii e sifaaji kala : Sarkosi ko jahɗo mo nillu, tee miijooji maɓɓe ina kawri e yoga e geɗe mawɗe dogooje e winndere nde hannde. Haa teeRti noon, Sarkosi wiyi wonde «miijooji e maɓɓe e Iraan ina nanndi haa ko ɓuri alaa». O wiyi wonde aduna ina foti - [Mo loppi guuroowo ne wuurat tan](https://pulaar.org/mo-loppi-guuroowo-ne-wuurat-tan/) - Fulɓe mbiyi : «mo loppi guuroowo maayataa, mo moomi maayoowo ne wuurtataa». Ɗum heɓtii ko debbo o biyetee ko Mayram Sih, omo yahra e duuɓi 40. Ooɗoo debbo, ko Alla danndi ɗum, sibu, duuɓi ɗiɗi kompres ina yejjitaa e nder reedu makko. No ɗum ardi ? Doktoor biyeteeɗo Basiiru oppirnoo mo ñalnde 04/03/05 to safrirde - [Hiirde Diine Daarnayiim : Dental Pinal Ceerno Njaay Bah](https://pulaar.org/hiirde-diine-daarnayiim-dental-pinal-ceerno-njaay-bah/) - Ñalnde 2 noowammburu jamma 2007, Dental Pinal Ceerno Njaay Bah to Daarnayiim yuɓɓinii hiirde diine mawnde e nder jamaa leegal ngal inniraaɗo kadi Ceerno o. Hooreejo Dental ngal hono, Mammadu Bookara lih, nde min njokkondiri, o hollitii min wonnde sabaabu hiirde nde ko yiɗde yeewtude ko fayti e Ceerno Njaay Bah, hono nguurndam mum e - [Duttagol e joomum Khalifa Tafsiiru Aamadu Tijjaani Bah](https://pulaar.org/duttagol-e-joomum-khalifa-tafsiiru-aamadu-tijjaani-bah/) - Ko ñalnde altine 10/09/2007 (27 lewru yaawa) hakkunde tuusubar e takkusaan, e nder galle Duudu Bah Elmina Nuwaasot, Tafsiiru Aamadu Tijjaani Bah ruttii e joomum caggal lelnde juutnde tawi saabii ɗum ko kelal koyngal ñaamal to Baabaaɓe gila e nder lewru jeegobiiru 2007. Gooski makko ummii Nuwaasot feewde Baabaaɓe ko ñalnde altini 10/09/2007 waktu 23h30. - [Doosɗe leydi Muritani](https://pulaar.org/doosɗe-leydi-muritani-2/) - Eɗen njokka yaltinde e ndeeɗoo tonngoode Doosɗe (Constitution) leydi Muritani. Eɗen ñaagii denndaangal banndiraaɓe, haa arti noon e waawɓe Farayse walla Arab, nde ndokkota en heen teskuyaaji mum en, mbele eɗen mbaawa saataade kala ko feewaani e firo he. Sibu anniya men, ko caggal nde ngooɗoo firo saataa, ko muulde Doosɗe ɗe, mbaɗen ɗum deftel - [Senegaal waylii jaagorɗe kadi!](https://pulaar.org/senegaal-waylii-jaagorɗe-kadi/) - Ɗee balɗe fof ina ñuumbee won'de Leydi Senegaal maa waylu jaagorɗe, ɗuum laatiima tawde kay e oo jamma 03 lewru bowte ko bettere mawnde ndee ayaawo senegaal yaltini doggol jaagorɗe kese ɗee. ;owgu nguu (guweernama oo) waɗnoo ko 39 jaagorgal hannde heddii heen ko 28 jaagorgal ngam ustude teddeendi e fereeji laamu nguu. Ko ɓuri - [Hol ko Wad fewjata?](https://pulaar.org/hol-ko-wad-fewjata/) - Ablaay ɓaad bettii heewɓe nde tinaa o taftiima dowru Senegaal! Ko goonga ena ɗaminanoo maa wood ko waylaa, kono hay gooto ɗaminanooki ena waɗa 3 Bowte. Laamu Senegaal ena fiddi ɗii lebbi ɓennuɗi sabu hannde ko kuwle njani e julaaɓe Dakaar, jaŋngo ko Makki Sal woni gaño pot-ɗo eleede, ɓaawo jaŋngo ko Idriisa Sek ñohetee - [Senegaal : Laamu gundo?](https://pulaar.org/senegaal-laamu-gundo/) - Huunde fof ko gundo ɓuri haaɓnaade laamu so a ardiima ɗum wiya aɗa diwna teŋke mum so a sawndiima ɗum wiya aɗa fompoo ɗum so a heedtii caggal mum wiya aɗa yaɓɓa laaci mum. Hol fof no gundo daɗortoo? Hannde so en ceggii laamu Abdullay Wadda ala ko seerndi ɗum e laamu gundo sabu o - [Binnditol Muritaninaaɓe mooliiɓe to Senegaal](https://pulaar.org/binnditol-muritaninaaɓe-mooliiɓe-to-senegaal/) - Gila nde hoyreejo leydi ndi weddii eeraango ñalnde 29 suwee 2007 ngam safrude caɗeele baɗnooɗe e kitaale 1989, 1990, 1991, darnde tiiɗnde daranooma mbele mooliiɓe Moritaninaaɓe wonɓe Senegal, Maali haa e banngeeji goɗɗi ina ngarta e dow teddungal kam e njuɓɓudi. Laamu ngu darniino Goomu toppitiingu ɗeen geɗe, tee nguun ɗoon goomu yillinooma to Senegaal - [Ɓamtaare Pulaar waasii jagge](https://pulaar.org/ɓamtaare-pulaar-waasii-jagge/) - Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani ine duwanoo ɓesnguuji ɓeeɗoo sagataaɓe sankiiɓe : Usmaan Alfaa Kebe Ɓesngu Usmaan Alfaa Kebe, cankiiɗo to Farayse ñande altine 05/11/2007. O woniino Hooreejo Catal Nuwaasoot (FƁPM) ko juuti (tuggude 1985 haa 1990) hade makko yahde Farayse. Kebe Usmaan Alfaa ko neɗɗo newiiɗo, jom fiɓnde, katante. Alfaa Mammadu Wan E innde - [Njeenaari Kattu Mintu Bukkari](https://pulaar.org/njeenaari-kattu-mintu-bukkari/) - Ngam yiɗde semmbinde coñce e hirjinde sukaaɓe ɓe haa mbaawa fentude ko feewti e coñce, e dow woƴeede goodaangal softeende e nder weeyo deeƴre, e dental, e kormondiral, e tuugaade e taƴre 10 paandaale fedde nde feewtunde e cukaagu, Fedde Kattu Mintu Bukkari ene bayyina wonde ma yuɓɓin Njeenaari e kala hitaande ngam wallitde pentugol - [Defte : Dingiral](https://pulaar.org/defte-dingiral/) - Eɗen njokka ɗo winndannde men wiyeteende Dingiral. Eɗen njaafnoo janngiyankooɓe Fooyre Ɓamtaare ko njow-ɗen winndannde nde e tonngooɗe jawtuɗe ɗe. ɓaɗnoo ɗum tan ko heewreed SURGA Eɓe mbaɗi innirteeɓe hirtoo-leloo* : Hirtoo-leloo ko surga mbo heewaani koyɗe e dingiral. O heewi yaltude tan ko nde cuddungu walla lennguru* walla kewu jamma waɗi e wuro. Addani - [Humpito e jaŋde, haa teeŋti e jaŋde ɗemɗe ngenndiije](https://pulaar.org/humpito-e-jande-haa-teenti-e-jande-ɗemɗe-ngenndiije/) - Ngoƴa dowroowo aadee ko yiilaade wuurde moƴƴam : «Dañde ko ñaami, dañde ko yari, wellitaade e marde sato mum e weeyo mum). Ngoorondi ngaal pinal ko e jaŋde, humpito, nehdi e heblo heɓetee. Enen ne, nguurndam men yaltaani ngol laawol. Kuɓindagol geɗe ɗee poti fawaade e miijo am ko e : Siftinde humpitooji ɓennuɗi (seeɗa - [Njillu Siidi to Farayse](https://pulaar.org/njillu-siidi-to-farayse/) - Hooreejo leydi Muritani Muritani, hono Siidi ɓul Seek Abdallaahi, yilliima leydi Farayse tuggi 27 haa 29 oktoobar. E nguun njillu o yeewtidii e gardiiɗo leydi Farayse, hono Nikolaa Sarkosi (Nicolas Sarkoɗy). Ina ɗaminaa maa ɗum teeŋtin gollondiral hakkunde leyɗe ɗiɗi ɗe. Ammaa ɗum o yeewtidii e gardiiɗo fedde Farankofoni (Francophonie) hono Abdu Juuf. Siidi yettii - [Ñalɗi diisnondiral pelle pine e Ɓamtaare Ɗemɗe Muritani](https://pulaar.org/nalɗi-diisnondiral-pelle-pine-e-ɓamtaare-ɗemɗe-muritani/) - Pelle pine ngenndiyankooje, fedde Ɓamtaare Pulaar, e fedde Ɓamtaare Sooninke, e fedde Ɓamtaare ɓolof e nder Muritani njooɗodiima ñalnde aset 10 et alet 11 noowammbar 2007, ngam waɗde seedantaagal jaŋde ɗemɗe ngenndiije Pulaar, Sooninke e ɓolof nder leydi ndi, e daɗɗude miijooji kuccam ndeen jaŋde. Ina jeyaa e paandaale ɗiin ñalɗi, heblanaade Diisnondiral ngenndiyankeewal jogorngal - [Daartol e ganndal leydi : Ceerno Sileymaani Baal](https://pulaar.org/daartol-e-ganndal-leydi-ceerno-sileymaani-baal/) - Nde juungo ngo taƴi, tawi ko laaɗe makko ina njoofa e tufnde ɓaali Jantaŋ. O wiyi yo laaɗe ɗe njiilte. Barmannde nde ɗaccaani mo haa o maayi. Ɓe memondiraani haahannde... haa hannde Suleymaani Baal e Suley Njaay njettondiraani ! Nde Suley Njaay maayi, Deeniyankooɓe ndenti, cuɓii Satigi goɗɗo, hono Suley Njaay Buubu Gaysiri Dewal Sawa - [Asko gure Fuuta](https://pulaar.org/asko-gure-fuuta/) - MAATAM : Maatam e kaggu laaɗe, kagguɗe ɓuri kayɗe, kayɗe ɓuri jooliiɗe Caayɗe wuro joom Sammba ɓelata mi e cayɗe so ko tawii ɗe ndiwii rewo ɗe njuuro worgo ɗe kaya subaka ɗe nanngee gamɗe e tantaaji Bulata am ɗo mbaalo eggata mbolo hoɗa e sahre. MOGO : Mogo e jooli kayre, salnde e bei - [Hare humambinnaagu : Ñalɗi “anndu, mbaawaa”](https://pulaar.org/hare-humambinnaagu-nalɗi-anndu-mbaawaa/) - Ñalɗi golle njuɓɓinaama tuggi 23 haa 27 sulyee 2007 to Ndakaaru ngam miijaade ko yowitii e "cemmbingol mbaawkaaji rewrude e jaŋde mawɓe e jaŋde nde wonaa jaŋde laamu e nder Afrik". ƴuɓɓini ñalɗi ɗi ko ISESKO hono Dental Islaamiyankeewal jaŋde e ganndal siyaas e pinal) e UNESCO. Ko leyɗe nay : Senegaal, Mali, Burkinaa Faso, - [Doosɗe leydi Muritani](https://pulaar.org/doosɗe-leydi-muritani/) - Eɗen puɗɗoo yaltinde e ndeeɗoo tonngoode, Doosɗe (Constitution) leydi Muritani. Eɗen ñaagii denndaangal banndiraaɓe, haa arti noon e waawɓe Farayse walla Arab, nde ndokkota en heen teskuyaaji mum en, mbele eɗen mbaawa saataade kala ko feewaani e firo he. Sibu anniya men, ko caggal nde ngooɗoo firo saataa, ko muulde Doosɗe ɗe, mbaɗen ɗum deftel - [Faabu Pulaagu (Le Secours Peul) : Ɓure asakal](https://pulaar.org/faabu-pulaagu-le-secours-peul-ɓure-asakal/) - - Laɓɓinde jeyi, duwaawuuji e baa - Donondiral Asakal, sabu mum wonde sadak, ene laɓɓina kala jeyi julɗo, etee ene siftina ɗum wonde alaa dañal ngal o jeyi, ko Alla hokkata mo ngalu ngu ngandu ɗaa miskiino (baasɗo) ene jogii heen hakke. Asakal, toɓɓannde mum ko laɓɓinde fittaandu aadee, haɗa ɗum wonde borooɗo e jiɗɗo - [Asakal muddu hoore](https://pulaar.org/asakal-muddu-hoore/) - Ɗum wiyatee asakal kumtiiɗo, so lewru koorka maayii, juulɓe njarii mbeltiima njaltina sadak, ndokka miskineeɓe. Abdallahi Ibnu Umar (JKM) wiyi : Nelaaɗo Alla (JKM) farlinii e dow juulɓe asakal muddu hoore, hamdaat tamarooje walla gawri yaltinantee ko, kala juulɗo ko o waawi wonde fof so debbo so gorko, cukalel walla mawɓo. * Asakal muddu hoore, - [Ciftoren SAYDU KAN](https://pulaar.org/ciftoren-saydu-kan/) - Ñalnde 28 settaaburu 2006 haa 28 settaamburu 2007, timmii hitaande, ko ñalnde heen musiɗɗo Saydu Kan yalti aduna caggal nde o waɗi aksidaa e oto tawi omo yaha ŋooso Muritani. Ñalawma sankaare makko mawninaama no feewi to ŋooso to e ɗoo e Nuwaasoot. E oon subaka aljumaa 28 settaamburu 2007 hedde waktu 5ɓo e 30 - [Leƴƴannde](https://pulaar.org/leƴƴannde/) - Yimɓe fof mbeltiima nde loowdi jaŋde arab fuɗɗii hillinaade e peewnite jaŋde luut-luuttondirɗe gila 1967, e ƴellitde kuutorogolmum e liggorɗe laamu. Weltaare nde ardi ko to sooynaade, gartugol neesu men cuɗoriingu ngonka renndo Muritaninaaɓe juulɓe. Kono tan sabu rokkeede ngaddiin o loowdi politik addanii won e yimɓe hulde hate tawde ko leñam leñamaagal muuyaa heen, - [Duɗe pulaar e nder Muritani, nafoore majje, e janngooɓe heen](https://pulaar.org/duɗe-pulaar-e-nder-muritani-nafoore-majje-e-janngooɓe-heen/) - E dow nootaade e noddaango hooreejo fedde ɓamtaare pulaar, mbeɗe rokka miijo am e duɗe men pulaar e Muritani, nafoore majje e renddo men. So tawii mi yiɗii haalde nafoore duɗe men, alaa e sago mi ruttoo e ɗeeɗoo toɓɓe : Darnde fedde ndee e duɗe ɗe Ɗemngal pulaar e woowlooɓe ngal Nafoore dañaande e - [Golle wiɗto e nder Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije (D.Ɗ.NG.)](https://pulaar.org/golle-wiɗto-e-nder-duɗal-ɗemɗe-ngenndiije-d-ɗ-ng/) - Gila nde D.Ɗ.NG. sosaa e hitaande 1979, fannu witto ene jeyaa e golle maggal. ɓittooji keewɗi mbaɗaama heen, e pulaar, e sooninke, e wolof, e nder eɓɓaaɗe denndinɗe woon e leyɗeele hirnaange Afrik ɗe ndenndu ɗen ɗemɗe ɗe : Muritani, Mali, Senegaal, Gine, Gine Bisaawo, Burkina Faso, ekon. To bannge witto, ɗee geɗe garooje ngollaama - [Jokkondiral e Suleymaani Kan](https://pulaar.org/jokkondiral-e-suleymaani-kan/) - Ko sariya t° 348 mo 10/12/1979 sosi Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije. Ngal halfinaa heblude naatgol majje e tippudi jaaynde leydi ndi. Tuggude 1980 haa 1999 duɗal ngal waawii sosde e udditde: 66 duɗal; heen 52 duɗal ko pulaar e sooninke e wolof ngoni ɗemɗe gadane, Arabe woni ɗemngal ɗiɗaɓal, Farayse tataɓal: 14 duɗal ko Arabe woni - [Ganndal leydi : Waktu](https://pulaar.org/ganndal-leydi-waktu/) - En njiyiino e FƁ 46 wonde : waktu naange woni waktu goonga ; so midi yonii, denndaangal montooruuji naange gonɗi Paris (Farayse), e Alsee (to Alaseri), e Ñame (to Niseer), e PortoNowo (to Beenee) kollitta kañum en fof ko waktuuji sappo e ɗiɗi. Saabii ɗum ko ɗee gure fof ngondi e jurol gootol. Nii woni - [Daawe kimmuɗe e waylowaylooj njuɓɓudi jaŋde](https://pulaar.org/daawe-kimmuɗe-e-waylowaylooj-njuɓɓudi-jande/) - Njuɓɓudi jaŋde leydi men waylaama laabi keewɗi. Kono peeñninten ɗo tan ko mbayliiguuji ɓurɗi teeŋtude ɗi . ;iin ngoni baɗaaɗi e ɗeeɗoo kitaale : 1959, 1967, 1973, 1979, 1985,1999. Mbayliigu jaŋde 1959 : So en njiɗii mbaasen wiyde mbayliigu 1959, kono mbiyen memtagol njuɓɓudi jaŋde hitaande 1959. E oon sahaa woodnoo ko njuɓɓudi jaŋde Koloñaal - [Ñalngu pinal Seyyeen Gababe](https://pulaar.org/nalngu-pinal-seyyeen-gababe/) - Ñalnde alet 29 suliyee 2007 ñalawmo pinal paayodinɗo yuɓɓinaama to Seyyeen Gababe sara Kayhayɗe. ƴuɓɓini mo ko sukaaɓe Seyyeenaaɓe e ballondiral mawɓe wuro Seyyeen, tawi kaɓirɗe juɓɓiniraaɗe ɗe, ko fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende FLM e gardogol Huley Mboh walliti ɗuum. Ñalnde alet 29 suliyee 2007, hade ñalngu ngu udditeede ko yarngo (njuulu ngam ñaagaade - [Ñalɗi pinal “kawtal pelle” Nuwaadibu](https://pulaar.org/nalɗi-pinal-kawtal-pelle-nuwaadibu/) - Kawtal Pelle Nuwaadibu yuɓɓinii ñalɗi pinal e nder wuro Nuwaadibu ñalnde 07/09/2007haa 09/09/2007 e ballondiral e Fedde sippirooji e pijirlooji Nuwaadibu. Kawtal Pelle ko fedde sosaande e hitaande 2004 e nder Nuwaadibu tawi renndini ko 21 Fedde: Bilbasi jowol, Tijjaani Aan, Fodoore Tooro, Maayata Sih, Gallunkooɓe, Sukaaɓe Mbotto, Looti Baabaaɓe, Sukaaɓe Kayhaydi, Dental Hirnaange Tooro, - [EKKOL MURITANI Haŋki e hannde : Udditgol ekkol 07-08](https://pulaar.org/ekkol-muritani-hanki-e-hannde-udditgol-ekkol-07-08/) - E haala, sukaaɓe ƴettitii laawol fayde ekkol ñalnde 1 oktoobar. E ko tabiti, elewaaji keewɗi dillanaani tawo ko wiyetee udditgol ekkolaaji ko : ko ɗum woni aada ɗo e Muritani, yanti heen ɗum hawri hikka ko e koorka, yoga e maɓɓe padi ko haa njuula. Ɗum ɗoon noon yahdaani e ko jaagorɗo jaŋde leslesre e - [Mali waasii ngenndiyanke](https://pulaar.org/mali-waasii-ngenndiyanke/) - Ñalnde aset 21 sulyee 2007, porfesser Mammadu Lamin Taraore Jaagorɗo leydi Mali toppitiiɗo ko fayti e jaŋde sankiima to Bamako. O sankorii ko duuɓi 60. O wirnaa ko ñalnde heen. Porfesser Mammadu Lamin Taraore ina anndiranoo wonde ganndo ko fayti e filosofi, pindinoowo, neɗɗo politik, kaɓeteeɗo, demokaraat. Ko o neɗɗo sendikaa kadi, ngenndiyanke mawɗo, jankiniiɗo. - [Le courrier électronique est-il possible en Pulaar?](https://pulaar.org/le-courrier-electronique-est-il-possible-en-pulaar/) - La réponse est OUI. Nous avons pu tester pour vous deux (2) méthodes. Méthode1 : avec les «polices peules». Il existe en effet des polices peules, qui s’installent de la même manière que les autres polices. L’astuce consiste ici à rédiger son texte avec un logiciel de traitement de texte quelconque, puis à copier et - [Kayhayɗi-Nuwaasoot : Laawol laana njoorndi](https://pulaar.org/kayhayɗi-nuwaasoot-laawol-laana-njoorndi/) - Ñalnde Aljumaa 3 ut 2007 jaagorɗo jolngooji (walla rusooji) siifondirii e gollooɓe Muritaninaaɓe e Sudaannaaɓe e Sinuwaa en nanondiral ngam mahgol laawol laana njoorndi hakkunde Kayhayɗi e Nuwaasoot. Ɓeen gollooɓe ngoni sosiyetee Sudannaajo biyeteeɗo Ban Fodio Holding, sosiyatee sinuwaa Transtech Engineering Corporation kam e sosiyatee muritaninaajo biyeteeɗo Muhammed Abdallaahi wul Abdallaahi. Ngool laawol ngol njuuteendi - [Nanondiral hakkunde Muritani e Espaañ](https://pulaar.org/nanondiral-hakkunde-muritani-e-espaan/) - Muritani e Espaañ ciifondirii nanondiral jowitiingal e yah-ngartaa gollotooɓe Muritaninaaɓe feewde Espaañ. Ɗum waɗnoo ko ñalnde 26 sulyee 2007 tawi Jaagorɗo Espaañ ko fayti e gollingol, hono Jesus Kaldera ina ari Nuwaasoot. E nder nanondiral he, Espaañ dottanaani Muritani yimɓe ɓe ƴettanta ɗum, kono Muritaninaaɓe njeyaa ko e idotooɓe ƴetteede e fawaade e soklaaji gollotooɓe - [Hafeere «Aliyuun Soh» : Won ko fuɗɗii ɓosde](https://pulaar.org/hafeere-aliyuun-soh-won-ko-fuɗɗii-ɓosde/) - Kaadii Riyad mo nganndu-ɗaa ko kam halfinaa ñaawde luural pooɗondiral oo ɗoo suka, yamirii yo «test ADN» (Ƴeewndo ADN) waɗe ngam anndude jinnaaɓe makko. Eɗen ciftina tan wonde ooɗoo suka ina sikkaa ko dahanoo - ɗo gila 1993 (en kaaliino ɗum e tonngoode 42), kono tan won debbo hardaane gooto wiyi wonde ɗum woodaani sibu ko - [SARKOSII, WONAA ƊOON MIN PATTUNO MAA !](https://pulaar.org/sarkosii-wonaa-ɗoon-min-pattuno-maa/) - Sarkosii, persidaa Farayse gootanaaɓo e lewru marsa 2007, yilliima leydi Senegaal e Gabon. O jaɓɓaama toon kaaɗdi jaɓɓungal sabu ɗeen leyɓeele hoddirde wonde ko teddungal mawngal wonande ɗum en, nde laamɗo Farayse adortoo yillaade ɗum en. Ko ɓuri teskinde e njillu ngu ko haala ka o haali e nder Iniwersitee Seek Anta Joop njowitiika e - [Mawɗo hilifaaɓe e jaayɗe jaambureeje](https://pulaar.org/mawɗo-hilifaaɓe-e-jaayɗe-jaambureeje/) - Mawɗo hilifaaɓe leydi ndi, hono Seyn wul Seydaan jokkondirii e jaayɗe leydi ndi ñalnde 15 sulyee 2007. Yeewtere nde yowitinoo ko e nguurndam leydi ndi : gartugol mooliiɓe, caɗeele ndiyam e kuuraa, leelgol mbayliigu, dartingol faggudu leydi ndi, bellitgol jaayɗe ekn … Jokkondiral ngal waɗnoo ko to galle makko.Ko fayti e caɗeele nguurndam : Idii - [Hooreejo leydi e tele Muritani : Pellitɗo aanaani](https://pulaar.org/hooreejo-leydi-e-tele-muritani-pellitɗo-aanaani/) - Hooreejo leydi hono Siidi Muhammed wul Seek Abdallaahi waɗanii tele Muritani yeewtere ñalnde aset 28 sulyee 2007. Haala makko ɓuri toɗɗaade ko ko fayti e ngootaagu ngenndi ndi, macungaagu, ñaawoore, wellitaare, ndiyam, jayngol e cogguuli. Ko fayti e toɓɓere adannde nde, yowitiinde e mooliiɓe e macungaagu, o wiyi miijo makko waylaaki : o abbittoo ko - [Cellal :Jontinooje](https://pulaar.org/cellal-jontinooje/) - Ñawu ɓurngu bonde , e waawde bonnude, ngu nganndu-ɗaa ko warata e yimɓe ina tolnoo e 50 miliyoŋ aadee hitaande kala.Nguun ñawu woni ko mbiyaten ñawu paawngal jontinooje ɓurngu anndireede palidismo walla palidiis. Hol ko woni paawngal jontinooje, walla jontinooje, maa palidiis ? e hol no heɓortoo ? Ñawu paawngal jontinooje ko ñawu ngu nganndu-ɗaa ko - [Ɓatakeeji... Médicos Del Mundo (Médecins du monde)](https://pulaar.org/ɓatakeeji-medicos-del-mundo-medecins-du-monde/) - Ko fedde nde wonaa laamuyankoore toppitiinde wallude ɓesngu Nuwaadibu to fannu cellal, jaŋde haa teeŋti noon e jokkondiral hakkunde ɓiɓɓe Nuwaadibu e ɓiɓɓe kanari (canaries) to Espaañ. Ardii fedde nde ko Pino Gonzalez. Nuwaadibu e Kanari ko gure ɗiɗi jokkondirɗe tawii ko fedde nde saabii ɗum sabu e hitaande 2006, fedde nde nawiino jannginooɓe 4 - [NJOOƁAARI SUKAAƁE :](https://pulaar.org/njooɓaari-sukaaɓe/) - Jaabawol Mawɗo Baadi e naamnal Jokkere tonngoode 43 ... Mawɗo Baaɗi naamnanooma, wiyaa "hol ko mbiy-ɗaa e moƴƴuru alaa e mbayɗi, so wonaa ndu bonnaani ngesa maa ?" Mawndu bayɗi jali haa yoori, haa leƴƴitii, ruttii kadi foɓɓi, serkiti jaleeɗe, wiyi : - "Ɗuum, ko joom gese en mbiyi noon, goɗɗo alaa ! Jaabawol am - [Faabu Pulaagu (Maymuuna Caam)](https://pulaar.org/faabu-pulaagu-maymuuna-caam/) - Hol mo asakal (Zakât Al Maal) toɗɗii ? Ko joom Nisaab. HOL KO WONI NISAAB ? Nisaab ko ngalu ɓurngu famɗude ngu neɗɗo jogotoo haa asakal waɗta fawaade ɗum, haa alaa e sago waɗta yaltinde asakal. Ɗum tolnotoo ko 85 garaam kaŋŋe, ene fota e 1275 kaalis oro (1275). Kala juulɗo jogiiɗo ko famɗi fof - [Ganndal Diine : Asakal kaŋŋe e kaalis (jokkere)](https://pulaar.org/ganndal-diine-asakal-kanne-e-kaalis-jokkere/) - Kaŋŋe walla kaalis, foti ko ko tafaa walla tafaaka ene askee tawi jogoraa ko ene alɗinoree, ene juloree walla resanee aduna. Kono so tawii jogoraa ko ene ñaantoree, hay so heewii, asketaake. So a jogiima e kaŋŋe fotde menkelleeje 20, walla e kalis daneejo fotde 200 mbuuɗu, haa hitaande dartiima mo wuuri, waɗɗiima askeede. Ko - [Daartol : SULEYMAANI BAAL](https://pulaar.org/daartol-suleymaani-baal-2/) - Suleymaani Baal ƴefti konngol, o wiyi : " Onon banndiraaɓe am, onon yiɗɓe am, Fuutankooɓe, gooto e mon fof yo heɗto hattee ! Mbeɗe haala, ko kaalat-mi ko, eto ɗon ɗum faamde, so on paamii mbele maa naftu en ! En tohii, en lorlii, gooto fof ko dimo Alla, e daande mum ! Deeniyankooɓe nana ngardii - [Muritaninaaɓe mooliiɓe to Senegaal : Kootol yontii](https://pulaar.org/muritaninaaɓe-mooliiɓe-to-senegaal-kootol-yontii/) - Tuddune Daar Salaam to Dagana. Lappol hilifaaɓe tawi yimɓe ɓe ko ina kebla nokku ɗo njaɓɓotoo ɗum en Tuddunde nde woni ko hirnaange wuro ngo. Woni heen ko fulɓe e jolfuɓe ummoriiɓe saraaji Dagana Muritani e Jidr el Mohgen. Ko ɓuri heewde e sukaaɓe jibinaaɓe toon ko elewaaji liisee, walla kolees walla iniwersitee. Ko ɓuri - [Ɓiyleydiyaagu](https://pulaar.org/ɓiyleydiyaagu-2/) - Kuuɓal Dowla Toppitiingal Debbo yiilirde toppitiinde ɓesngu e ɓiɗɗo Ndewaagu e hakkeeji galle, rewɓe e sukaaɓe wonande ko yowitii e sarɗiiji ɗowooji galle mbele ina wallita paamgol newingol loowdi sariya keso o e ko huuftidini, teeŋti noon e ko yowitii e jojjanɗe debbo e ɓesngu no lelniraa e deftereI e deftere II. En pɗɗinooma winndannde nde - [Ɓeto njillu sete laamu Muritani to Senegaal](https://pulaar.org/ɓeto-njillu-sete-laamu-muritani-to-senegaal/) - Caggal nde delegaasiyoŋ o joofni njillu mum, karallo njahdunooɗo e maɓɓe o hollitii ɓeto lappol ngol. Teskuya gadano: ko ɓuri heewde e Muritaninaaɓe kootii. Heddiiɓe ɓe, e fawaade e ɓeto HCR, limoore mum en ko 20000 neɗɗo mooliiɓe to Senegaal e to Mali. Ina feeñi wonde e ɗiiɗoo duuɓi 18 limoore nde wayliima, tee, e - [Nguurndam FƁPM](https://pulaar.org/nguurndam-fɓpm-2/) - CATAL ROOSO : Catal Rooso addii ɗo 8400 mb, njaru FƁ (t° mum ceerndaaka, ardani e ɓataake). ƴettini ɗum Koolaaɗo Kuuɓal catal ngal, Ismaa Bah tel : 6488082 CATAL LIKSEYBA (GORGOL) : Emin njogii weltaare e neldude on ooɗoo ɓataake binndaaɗo ñande 02/07/07 e kaalis njaru FƁ43 (4800 mb), caggal nde min itti heen 25% - [Seek Anta Joop : Ejiptyaagal e Afrikyaagal](https://pulaar.org/seek-anta-joop-ejiptyaagal-e-afrikyaagal/) - Jiydigal mbaadi E wiyde Seek Anta Joop, pinal ejiptnaaɓe e pinal ɓaleeɓe Afrik ko gootal. Won annduɓe woɗɓe kaali hono ɗuum, ko wayi no Herodote, Strabon walla Shampolliyon. O wiyi kadi wonde ejiptnaaɓe, e nder ɗemngal mum en, cifortonoo koye mum ko leñol ɓaleeɓe (ɓaleejo/kam). O dalliniri ɗum ko natal gootal gannominngal gorko e debbo - [Kondolesaa Raayse (Condoleezza Rice) goongɗinaani ngoo miijo](https://pulaar.org/kondolesaa-raayse-condoleezza-rice-goongɗinaani-ngoo-miijo/) - Kondolesaa Raayse (Condoleezza Rice) goongɗinaani miijo darjungo wiyoowo wonde leydi Amerik woni ko e deestaade. Ngoon miijo wiyi wonde ko Siin e Inndo ngoni e ƴellitaade, kam en njogori wonde leyɗe ɓurɗe ƴellitaade e dumunna paaɗo o. Kuuɓal Dowla Amerik (Raayse) wiyi wonde ɗum jogoraani waɗde sibu Amerik ina «jogii kattanɗe fiɗɗitaade». «mi hulaani sibu - [Jumaa "Sankore" to Tummbuktu](https://pulaar.org/jumaa-sankore-to-tummbuktu/) - Ely wul Muhammed Faal, hokkii jumaa "Sankore" to Tummbuktu, leydi Mali 38 miliyoŋ Faraa (38 000 000 F) ngam siftinde wonde wuro ngoon ɗoon meeɗii moolde taaniraaɓe makko safalɓe dogatnooɓe njanguuji laamɓe katolik en e teeminanɗe 13 e 15 (wonii jooni duuɓi 700 hitaande). Ɓeen laamɓe katolik en keptiino nokku biyateeɗo Kordu (Cordoue, to Espaañ) - [Goomu njeetato (G8)](https://pulaar.org/goomu-njeetato-g8/) - G8 ko dental leyɗe jeetati ɓurɗe ƴellitaade to bannge mbaylaandi e nder winndere nde : Dental Amerik, Sapon, Almaañ, Angalteer (Royaume-Uni), Farayse, Itaali, Kanadaa e Riisi. Ɗee leyɗe jeetati njogii ko ina tolnoo e 66,5% e ngalu winndere nde, tawi noon kañje jeetati fof so ɗe ndentii yimɓe majje ɓuraani 13,5%, hay so tawii ko - [Eɓɓaande Aftuut](https://pulaar.org/eɓɓaande-aftuut/) - En kaaliino e tonngoode men ɓennunde nde wonde ko sosiyetee biyeteeɗo SADE (Faraysenaajo) halfinaa eɓɓaande yowitiinde e jarnugol wuro Nuwaasoot ummoraade e maayo mawngo (Maayo Senegaal). Ko sosiyeteeji tati tan kollitnoo ina njiɗi halfineede golle ɗe, tawi ina kiisii njaru majje : SADE o, CWE (sosiyatee Sinuwaa) e SNC LA7ALIN (sosiyatee Kanadaanaajo). Sinuwaa en ɓee - [Ngonka nokku e leydi : Ŋorol e jurol](https://pulaar.org/ngonka-nokku-e-leydi-norol-e-jurol/) - FB 42, en njiyii peeje ballitooje neɗɗo yiytude laawol walla anndude ɗo woni. En limtii heen huutoraade koode, walla gollorɗe ɗe aadee feewni hono busol e GPS. En mbiyiino wonde e aduna hannde oo kaɓirgal ɓurngal newaade ngam wallitde neɗɗo anndude ngonka mum, walla laawol mum wiyetee ko GPS. Hol ko GPS hokkata neɗɗo haa - [Daartol Suleymaani Baal](https://pulaar.org/daartol-suleymaani-baal/) - Suleymaani Raasin Bah, ɓurɗo lollirde Suleymaani Baal, jibinaa ko Boode e hitaande 1720. Baaba makko ko Raasin Sammba Bukari Ibiraahiima Ñokor Ibiraahiima Suleymaan. Yumma makko ko Maymuuna Yumma Jeŋ Lamin Biraan Abdalla.... bdalla.... Nde Suleymaani Baal jibinaa nde, tawi ko ɓoggi ina e daaɗe Fuutankooɓe. Ko kanko jogori ittoyde ɗi. Eɗen ciftina wonde keɓno ɗen - [Darnde FLM faatunde e ɓamtaare e nder Gorgol](https://pulaar.org/darnde-flm-faatunde-e-ɓamtaare-e-nder-gorgol/) - Fedde winndereyankoore nde wonaa laamuyankoore anndi- raande FLM, haa arti e catal mayrewonnde he diiwaan Gorgol (Kayhayɗi), e gardagol Huley Mboh, ene yuɓɓina toon golle ɓamtaare paayodinɗe, koybinɗe caɗeele yimɓe dowri ɓe. Fedde nde ene udditi toon duɗe pulaar jeegom e nder ɗeeɗo gure : Palingal, Yaalalɓe, Seyyeen Gababe, Siñcu Bumak, Giray, e Siiwe, tawi - [Ɓiyleydiyaagu](https://pulaar.org/ɓiyleydiyaagu/) - Kuuɓal Dowla Toppitiingal Debbo yiilirde toppitiinde ɓesngu e ɓiɗɗo Ndewaagu e hakkeeji galle, rewɓe e sukaaɓe Jokkere tonngoode 42 Naamnal : Mbele desaaɗo ina waawi salaade wirnodeede so tawii tottaako teŋe mum tawo ?Jaabawol :Eey desaaɗo ina waawi salaade wirnodeede e nder dewgal so tawii teŋe dottaaɗe ɗe o foti totteede, tottaako tawa. (kuulal 21). l - [Ñakko joorngal](https://pulaar.org/nakko-joorngal/) - Yaakaare ina waɗaa e ñakko heso feewnaango ngam haɓde e ñawu joorngal (meneejiit) e Afrik Laboratuwaar “indien serum Institute of india Limited(SIIL)” wa- ɗooɓe wiɗto ngam feewnude ñakkooji e leɗɗe cafrooje to leydi Endo en, peewnii ñakko heso haɓoowo e ñawu joorngal. Ñakko ngo ƴeewndaama to leydi Maali, e to Gammbi.9eewngo ngo hollitii wonnde ñakko - [Macungaagu ko warhoore](https://pulaar.org/macungaagu-ko-warhoore/) - E balɗe garooje ɗe, parlemaa Muritani maa woot sariya baɗ- toowo macungaagu e geɗe warhoore. Ɗum ina jeyanoo e geɗe ɗe mawɗo leydi ndi huninoo e nde won ɗiin partiiji politik mee- ɗaani seerde e ɗaɓɓude. Eɗen ciftora tan e hitaande 2001, guwarnama wootiino sariya kaɗoowo njulaagu aadee en (traite de personnes). Ina jaggiraa njulaagu - [Simme e sukaaɓe janngooɓe ekkol](https://pulaar.org/simme-e-sukaaɓe-janngooɓe-ekkol/) - E nder 100 suka janngoowo ekkol kala, heen 60 ko jaawinooɓe sigaret. Saakti oo kabaaru ko porfeseer Faasaa Yerim, fanniyanke ko fayti e ɓerɗe e mawningol ñalawma pinndingol ko fayti e bonanndeeji simme. O teeŋtinii nde laamu kesu ngu ƴettata kuule ngam dartinde njulaagu simme ngu nganndu-ɗaa ardii ɗum ko won ɗiin goomuuji jom en - [Ñawu SIDA e PADDOOƊE MUM](https://pulaar.org/nawu-sida-e-paddooɗe-mum-2/) - Keɓgol SIDA e nder lelnde Mboros SIDA ina heɓoo e lelnde, saanga nde tergal gorko naati e nder tergal debbo walla wuddere caggal maa walla hunuko. Jaltugol ndiyam gorko feewde e debbo saaga lelnde ina raaɓa kono tan ma a taw gorko o ina soomi ñawu ngu. Kono tan daaɓgol ngol fawaaki e jaltugol ndiyam - [Mawɗo hilifaaɓe yeeso depiteeji : Gooto kala anndii ko dadii](https://pulaar.org/mawɗo-hilifaaɓe-yeeso-depiteeji-gooto-kala-anndii-ko-dadii/) - Nder demokaraasi, njuɓɓudi laamu tuugii ko e calɗi tati : laamu ciynoowu hono " guwarnama " laamu carɗinoowu (lelnoowu doosɗe sariya) hono " parlemaa " laamu ñaawoowu (ñaawoore) Heen salndu kala ina foti rimɗude golle mum hay so tawii noon jotondire ina ngoodi hakkunde majji. Ko laamu ciynoowu hono guwarnama halfinaa jiilgol geɗe leydi - [Aadama Sih e diɗɗal FƁPM](https://pulaar.org/aadama-sih-e-diɗɗal-fɓpm/) - Diɗɗal sosaa ko e kitaale 76. Idan Ɓamtaare Fuuta. Hol wonnooɓe heen : Aadama Sih, Lih Hammee Jibi (Gitaar) Ɗ Dooro Sih (Gitaar) Ɗ Sall Ibraahiima Mammadu (Gitaar) Ɗ Abuu Saar (Gitaar) Ɗ Mammadu Loh (jimoowo). Rewii ɗoon Usmaan Hammadi Joop (1973) Ɗ Jaw Saar, Seynaa Mbooc, Sahara Taraoree, Aysata Bah, Faati Binta Sih … - [Aysata Jaari Sal «Fedde Ɓamtaare Pulaar ko ɓural»](https://pulaar.org/aysata-jaari-sal-fedde-ɓamtaare-pulaar-ko-ɓural/) - “Ko e hitaande 1980 nan-mi dille Fedde Ɓamtaare Pulaar. Addi ɗum ko mawni am gooto ina wiyee ceerno Aamadu Tijjaani Sal ari e am, wiyi kam « tawde a janngaa- ni ekkol etee sos tawii a gaynii liggey galle tan ko a jooɗiiɗo, waɗ feere naatoyaa e jaŋde mumtugol humambinnaagu e ɗemngal Pulaar nde nde - [Wulaango jamma woppidtaake e gooto!](https://pulaar.org/wulaango-jamma-woppidtaake-e-gooto/) - Hare rafi sidaa woppittaake tan e safrooɓe hay pelle pine ina poti daraade ngam haɓaade o rafi boonɗo bonnoowo nde hay gooto anndaa ɗo bonannde mum haaɗi. Duum tagi goomu ngatamaare catal (Fedde Ɓamtaare Pulaar Moritani) Nuwaadibu yuɓɓinde hiirde pinal ngam haɓaade rafi sidaa ñalde Aset 12/05/07 to galle FƁPM catal Nuwaadibu. Arii tawtoreede hiirde - [Nguurndam cate FƁPM](https://pulaar.org/nguurndam-cate-fɓpm-2/) - KARTE FEDDE : Ñalnde 27/05/2007 fedde nde ina yahra e terɗe ujunere e teemedde jeegom e capanɗe jeenay e jeetati (1698 kartal). CATAL DAAR NAYIIM TO NUWAASOOT : Ñalnde alarba 30/05/07 Catal D.N. yettinii to Yiilirde Ngenndiire Ciimtol nguurndam Catal ngal. Terɗe catal ngal ko 206 ; e duuɓi jawtuɗi ɗi catal ngal yuɓɓinii lammba - [DINGIRAL : Jokkere tonngoode 42](https://pulaar.org/dingiral-jokkere-tonngoode-42/) - Dingiral noon, ɓurnoo waawde nootiteede ko sahaa nde gese waalo coñaa, gawri naatti, tukamammbam belaa wadi. Oo sahaa, nde wonnoo tawata ko hurnoyinooɓe e luloyinooɓe fofngartii, golle ngustiima, tawa kadi haaranduru ina duumii, kala kirtiiɗo fooɗantoo ko dingiral. E oo sahaa, dingire ina njirwa, bawɗi ina mbela, surgaaji mbaɗa cinñel gujjo, mbaɗa baydi-yagga. Ko keɓtingol - [Defte : Dingiral : PIJIRLOOJI SUKAAƁE](https://pulaar.org/defte-dingiral-pijirlooji-sukaaɓe/) - To batte pijirlooji, kala ko sukaaɓe renndo haalpulaar en ina pijira noddi ko dental. Ina saɗi fijirde nde neɗɗo gooto tan waɗata. Kono kadi so a ƴeewii, pijirlooji men fof e yuɓɓude e Rarɗude to batte renndiyankaagal, ma a taw ɗi mbaɗi tan ko fuɗɗoode kono ɗi ngalaa gasirde. To batte njuɓɓudi pijirlooji sukaaɓe fulɓe - [Aɓe ceedtoo](https://pulaar.org/aɓe-ceedtoo/) - Maamuudu Haaruuna Joop «Yo Pulaar lomtano en Farayse heɓtoo Engele» Ɓesngu Muritani teeŋti noon e sukaaɓe mum mooɓnoo e joofnirde kitaale capanɗe jeegom (60). Ndeen jeytaare e fannu mum pinal ɗaɓɓunoo ko nde ɗemɗe ngenndiije ngonata ngooroondi tippudi nehdi e jaŋde e nder leydi he etee tammboo ƴellitaare leydi ndi. Ko ɗum addani Fedde Ɓamtaare - [Seek Anta Joop : Ejiptyaagal e Afrikyaagal e Jiidigal pinal](https://pulaar.org/seek-anta-joop-ejiptyaagal-e-afrikyaagal-e-jiidigal-pinal/) - Tawaama pine Ejipt ɓooyɗo ina nanndi haa ko ɓuri alaa e won ɗeen pine Afrik, ko wayi no Dogon, Ashanti, Yuruba ekn … Ngool ɗoon nanndugol ina holliti jiidigal luggal to bannge pine. Ɗiin nanndooji ina toɗɗii konngi, ina toɗɗii kadi won ɗiin aadaaji ko wayi no fijirlooji aawngo walla joopiiɗe golle ndema ekn… Jiidigal - [JOKKONDIRAL DOWLA MURITANI E NGOOTAAGU OROP](https://pulaar.org/jokkondiral-dowla-muritani-e-ngootaagu-orop/) - CIIMTOL JOKKONDIRAL SETEEJI DOWLA MURITANI E NGOOTAAGU OROP E JAAYNDEYANKOOƁE TO JONNDE JAAGORƊO GEƊE NDERNDERE Fooyre Ɓamtaare bismaama e yeewtere nde jaaynirɗi ɗi noddaa yo tawtore ñande alkamiisa 28/06/07, ɗo e Nuwaasoot. Ɗum waɗnoo ko to jooɗorde Jaagorɗo Geɗe Nderndere (Ministère de l'Intérieur), e noddaandu seteeji ɗiɗi : sete Muritani e gardagol Njaay Kan, Ammbasadeer, - [Mammadu Sammba Joop : Hoore haala](https://pulaar.org/mammadu-sammba-joop-hoore-haala/) - Feewde Haal-pulaar en, ɗemngal pulaar ena foti janngeede. Ɓe cikkataa ko pulaar rokkataa golle, kaalis, e martaba. Ko ɓe ngoongɗini demɗe arani en, ko nanndi e arab, walla farayse, ɓuri ko ɓe ngoonɗini ɗemngal maɓɓe, ngal ɓe kuutortoo e nguurndam maɓɓe fof. Ko janngini ɓe ɗemɗe jananeeɓe, ɓe mbaawi, ngoni, koonii, so ɓe njanngii gannde kese ɗee - [Ngonka nokku e leydi : Ŋorannde e jurannde](https://pulaar.org/ngonka-nokku-e-leydi-norannde-e-jurannde/) - E nder FƁ 42, e naatirde winndannde nde en mberlinooma ngalɗo naamnal : "Hol ko GPS hokkata neɗɗo haa anndina ɗum to woni e dingiral winndere nde ? En mbiyiino jaabawol mum ko ɗumɗoo : "GPS hokkata neɗɗo ko jurannde e Ŋorannde, kono nde paamaten ɗum, alaa e sago ngannden : hol no Leydi eƴɓinirtee - [Ɓiyleydiyaagal](https://pulaar.org/ɓiyleydiyaagal-2/) - Kuuɓal Dowla Toppitiingal Debbo yiilirde toppitiinde ɓesngu e ɓiɗɗo Ndewaagu e hakkeeji galle, rewɓe e sukaaɓe Ngelɗoo deftel ko ɗowrugel newingel wonande ko yowitii e sarɗiiji ɗowooji galle mbele ina wallita paamgol newingol loowdi sariya keso o e ko huuftidini, teeŋti noon e ko yowitii e jojjanɗe debbo e ɓesngu no lelniraa e deftereI e - [Faabu Pulaagu](https://pulaar.org/faabu-pulaagu/) - Ɗumɗoo ko miijo Musiɗɗo men Maymuuna Caam, muritaninaajo, Hooreejo Fedde Pulaagu Hakkunde Leyɗeele ("Association Peule Internationale"), gonɗo hannde to Paris, laamorgo leydi Farayse. Ko toon o sakkani NGOO;OO miijo ngo denndaangal winndere Pulaagu e ko wonaa ɗum tan, e nder winndannde makko e ɗemngal farayse, hono "Le secours Peul". E nder ndeeɗoo tonngoode kam e - [Ganndal Diine :Asakal ko soccude ɓerɗe e laɓɓinde jawdi](https://pulaar.org/ganndal-diine-asakal-ko-soccude-ɓerɗe-e-laɓɓinde-jawdi/) - Asakal woni salndu tataɓiiru e calɗi lislaam joyi ɗi, cagal gooŋɗinde Alla e nelaaɗo mum, e darnude juulde. Alla toowɗo o wiyi nelaaɗo Muhamad (JKW) : " ƴettu e jawɗeele maɓɓe ɗe sadak (asakal) laaɓniraaɓe, ɓeydiraa ɓe ɗum " . Ko ɗum addani Nelaaɗo (J.KW) wiyde : " jawdi ustortaako sabu sadak (walla asakal) ". - [Caggal konngol hooreejo leydi : daande ko wootere](https://pulaar.org/caggal-konngol-hooreejo-leydi-daande-ko-wootere/) - CAMME Jokkondiral militeeruuji Muritani mooliiɗi (Coordination des Anciens Militaires Mauritaniens en Exil (CAMME)) kañum ne hollitii weltaare mum e ko mawɗo leydi ndi haali ko, sabu heptinde darnde laamu Muritani darinoo e leptugol e taccingol ɓaleeɓe e kitaale 80 e 90. Wonande ɓe, diskuur Siidi o ko fuɗɗoode keptingol hakkeeji joolinooɗi, hay so tawii yolnde - [Konngol hooreejo leydi feewde e ɓesngu Muritani](https://pulaar.org/konngol-hooreejo-leydi-feewde-e-ɓesngu-muritani/) - Hooreejo leydi ndi hono Siidi wul Seek Abdallaahi huccitinii e ɓesngu ngu ñalnde aljumma 29 suwee 2007, konngol mum gadanol caggal nde ƴetti golle ñalnde 19 abriil. E min pulana on konngol ngol no woorunoo. « musiɗɓe tedduɓe, tiiɗtingol ngootaagu ngenndi ndi kam e mahondiral renndo ngo jeyanoo ko e toɓɓe garwaniije e tuugnorgal amen - [Konngol hooreejo leydi : Ko hooynetenoo so saamii hoccete](https://pulaar.org/konngol-hooreejo-leydi-ko-hooynetenoo-so-saamii-hoccete/) - 19 ndunngu ko muritaninaaɓe tooñaaɓe limtantee tumarankaagal to Maali e to Senegaal e won e leyɗe Orop sabu maa wonii ko waawnaaɓe maa ngummoo e leydi mum en walla ko daayɓe sabu ruppaade lorla e kiiɗal e danndude kisal mum en. Gila Abriil 1989 Muritaninaaɓe taccinanooɓe maayo Senegaal e dogɓe tiindii Maali nan nguuri e - [Njooɓaari sukaaɓe (Jokkere FB 41)](https://pulaar.org/njooɓaari-sukaaɓe-jokkere-fb-41/) - Jeewtuɗo o, hono ganndo mawɗo, Sammba Sangalde heɓɓitii yeewtere nde wiyi : "Annduɓe mawɓe, on njettaama e innde denndaangal puɗi e sato, e kala ko wuuri e duunde men nde, sabu on kaalii fof e banngeeji ɗii kala, on njaaraama sanne. Jooni, mi rutta yeewtere nde e juuɗe ɓage men mawɗo o, ƴeendu, o tonngaama - [Ñalngu pinal Fedde Debel (Doole Enɗam Ɓesngu Lugge Saybooɓe) to Nuwaadibu](https://pulaar.org/nalngu-pinal-fedde-debel-doole-enɗam-ɓesngu-lugge-saybooɓe-to-nuwaadibu/) - (Doole Enɗam Ɓesngu Lugge Saybooɓe) to Nuwaadibu ƴuɓɓinaama to Nuwaadibu, ñande 28 abriil 2007, ñalawma pinal tawi ko Fedde Debel yuɓɓini ɗum. Golle ɗe ko nii lelorii : 1-Adii fof ko konngol udditirgol, caggal jaŋde Quraana, tawi ko hooreejo fedde nde hono Daawuuda lih. O bismii denndaangal hoɗɓe nootitiiɓe e ñalawma o. Nde ɗum ɓenni - [10 mee, ñalngu mumtugol macungaagu to Farayse.](https://pulaar.org/10-mee-nalngu-mumtugol-macungaagu-to-farayse/) - 10 mee suɓaama yo won ñalngu mawningol mumtugol macungaagu. Ko ɗum mawɗo leydi Farayse, hono Jacques Chirac felliti. Toɗɗagol ñalawma oo noon waɗii haala mawka sibu huunde e diiwanuuji Farayse (duuɗe kalfanooɗe, gontuɗe diiwanuuji Farayse). Maslahaa dañaaɗo ko ñalgu 10 mee ngu mawnintee tan ko e Farayse lasli o (France métropolitaine), heddiiɓe ɓe ko ɗiiɗoo - [Dahanooɗo 1993, yiytaa hikka](https://pulaar.org/dahanooɗo-1993-yiytaa-hikka/) - Jiytaaɗo o wiyetee ko Aliw Soh, ko o ɓiy Muusaa Dem ɓooyi e Maari Sam Baalel. Ɓe njeyaa ko Beelel Uurngel, e falnde Baabaaɓe (hakkunde Ɓoggee e Baabaaɓe, e diiwaan Barakna); o jibinaa ko e hitaande 1988, ɗo e Nuwaasoot. Nde omajjata nde, omo yahdunoo e banndiiko, hono cukalel goɗngel ene hecci mo lebbi jeegom - [Diine : Duɗe Fuutankooɓe e Nuwaasoot](https://pulaar.org/diine-duɗe-fuutankooɓe-e-nuwaasoot/) - Fooyre Ɓamtaare ina fenñina ɗo gootal e duɗe fuutankooɓe gonɗe e wuro Nuwaasoot, hono Duɗal Ceerno Aamadu Al Hajji Sih. Duɗal ngal ina anndiraa yiɗde ɗum ɗemngal pulaar, e toppitaade cargol Fooyre Ɓamtaare kala nde yalti, gila jaaynirgol ngol ɓamti haa jooni. Ndeeɗoo winndannde heblaa ko e kuɗol gooto e almuuɓe duɗal ngal. Eɗen njetta - [Leydi dañii funeere](https://pulaar.org/leydi-danii-funeere-2/) - Annduɓe ko faati e koode to Orop ceediima (ñiytii) tagofeere nanndunde e leydi men ndi no feewi, tawi wonaa e yuɓɓo naange men nge. Ndeen tagofeere taarotoo ko hoodere nde fooynaani no feewi wiyeteende Gliese 581, "nde woɗɗaani no feewi yuɓɓo naange men nge, sibu woni hakkunde men e mayre ko 20,5 hitaande annoore" (années - [Peeje ballitooje yiytude laawol](https://pulaar.org/peeje-ballitooje-yiytude-laawol/) - Eɗen nganndi neɗɗo ina majja, ina majjiree huunde, tawa anndaa ɗo rewata haayiyta laawol. Kadi, neɗɗo ina sokla yahde nokku, tawa anndaa ɗo rewetee. Laaɗe diwooje (abiyoŋaaji), e laaɗe ndiyam, e otooji ina majja, yimɓe ngona e yiylaade ɗum en. Ina aadoranoo huutoraade woon e peeje ganniyankooje. Kono kadi peeje goɗɗe tuugiiɗe e karallaagal yimɓe - [Abdul Bookara Kan (Jokkere FƁ 41)](https://pulaar.org/abdul-bookara-kan-jokkere-fɓ-41/) - Abdul Bookar Kan e tuugaade e deftere "Jaambareeɓe men" nde keɓno ɗen wallifaade gila ko ɓooyi. Kono woon e geɗe en luggiɗinanooki e mum en. Ina moƴƴi ndutto ɗen heen seeɗa, mbele eɗen ɓeydoofaamde neɗɗo o, kam e golle mum. HOL KO ADDANI ABDUL BOOKAR KAN WONDE JAAGORGAL ? Abdul Bookar Kan jibinaa ko hedde - [Ɓiyleydiyaagal](https://pulaar.org/ɓiyleydiyaagal/) - Kuuɓal Dowla Toppitiingal Debbo yiilirde toppitiinde ɓesngu e ɓiɗɗo Ndewaagu e hakkeeji galle, rewɓe e sukaaɓe Ngelɗoo deftel ko ɗowrugel newingel wonande ko yowitii e sarɗiiji ɗowooji galle mbele ina wallita paamgol newingol loowdi sariya keso o e ko huuftidini, teeŋti noon e ko yowitii e jojjanɗe debbo e ɓesngu no lelniraa e deftereI e - [CAGGAL PAALEL NJUUMRI E SAWRU](https://pulaar.org/caggal-paalel-njuumri-e-sawru/) - Ɓiyleydiyaagal GANNDAL HUJJIKINAADE ƴÓNTII (Jokkere winndannde fuɗɗanoonde e tonngoode 41) Abuubakri Muusaa Lam ko jannginoowo (porfesoor) Daartol to Duɗal jaaɓi haaɗtirde Seek Anta Joob, to Ndakaaru, Senegaal. O ɓuri yahrude ko daartol ganni, haa arti e geɗe ganni Misrankooɓe, e rewrude e laawol ceerno makko hono Seek Anta Joob. O wallifiima defte keewɗe e farayse - [ATT toɗɗitaama yo ardo Mali](https://pulaar.org/att-toɗɗitaama-yo-ardo-mali/) - Aamadu Tumaani Tuure toɗɗitaama ñalde 29 abriil 2007 yo ardo kadi leydi Mali e duuɓi joy paaɗi ɗi. Ina wayi no heɓii 68,31% e daaɗe wootɓe ɓe. Sukki e makko ko Ibraahim Buubakara Keyta keɓɗo 18,59 e daaɗe wootɓe ɓe, Cebile Daraame heɓii 2,94%, Umar Mariko 2,72%, Mammadu Sanngare 1,54%, Sumeylu Bubey Maiga 1,41%, Sokna - [Muyningol Sokla ɓurɗo mawnude muyninoo keso](https://pulaar.org/muyningol-sokla-ɓurɗo-mawnude-muyninoo-keso/) - No foti laabi ngel foti muuynude? Ngam wallitde e jaaɓtaade ɗee naamnde, winndannde men hannde feewti ko e e muyningol Tiggu. Hol nde pot-ɗaa muyninde tiggu? Tiggu ina foti muynineede laabi 8 maa 12 e nder waktuuji 24.Ina haani nde yumma o waɗtata hakkille mum e maale peññinooje wonnde Tiggu o ko keyɗuɗo, ɗeen ngoni: - [Mboross SIDA annominaaɗo](https://pulaar.org/mboross-sida-annominaaɗo/) - Ngardiindi : Mi yettii joomiraaɗo nde resndi mi yarlitaare winndude ndee deftere. Mboɗo jogii yaakaare e anniya nde deftere nde wallitta e faamaamuya ko feewti e ñawu mbiyeteengu SIDA. SIDA ko ñawu mboomoowu. Tee, kala nde ngu innaa, hakkilaaji fof ndoganta ko Afrik. ɓiɗtooɓe ina mbiya nii ko e nder Afrik SIDA fuɗɗii, kono tan - [Ñawu SIDA e PADDOOƊE MUM](https://pulaar.org/nawu-sida-e-paddooɗe-mum/) - Ngardiindi Mi yettii joomiraaɗo nde resndi mi yarlitaare winndude ndee deftere. Mboɗo jogii yaakaare e anniya nde deftere nde wallitta e faamaamuya ko feewti e ñawu mbiyeteengu SIDA. SIDA ko ñawu mboomoowu. Tee, kala nde ngu innaa, hakkilaaji fof ndoganta ko Afrik. ɓiɗtooɓe ina mbiya nii ko e nder Afrik SIDA fuɗɗii, kono tan hakkile - [Jolooji daɓɓi](https://pulaar.org/jolooji-daɓɓi/) - Maayɓe sappo e yoolayru to Wompu. Ñande jofnde alet 6 mee 2007, laana ngoota njolnunooka 70 neɗɗo yuwii e maayo Senegaal, hakkunde ɓompu (Muritani) e ɓerma (Sara Kanel to Senegaal). No gure takko daande mayo keddiiɗe ɗee nii, yimɓe ɓompu e ɓerma ina njiidi no feewi. Kala gure tolnondirɗi ina njokkondiri to bannge nguurndam. Nii - [Hiirde Pinal sukaaɓe Calgu](https://pulaar.org/hiirde-pinal-sukaaɓe-calgu/) - Fedde sukaaɓe calgu yuɓɓiniino hiirde pinal ñande 14 abiril 2007 ɗo e Nuwaasoot to Galle Sukaaɓe Keso to. Hiirde nde noon, ɓe ndenndunoo ɗum ko e diɗɗe ɗiɗi Jabbaaji ("Rappeurs"), hono Raasiin Jah (RJ) e "PAKO" Leñol (Paco). Caggal nde gardiiɗo Goomu Pinal FSC udditi hiirde nde, bismi arɓe tawtoreede ɓee fof, hiirde nde fuɗɗorii - [Nguurndam cate FƁPM](https://pulaar.org/nguurndam-cate-fɓpm/) - Karte Fedde Ñande 29/04/2007, denndaangal terɗe maa karte fedde nde ko ujunere e teemedde jeegom e capanɗe jeeɗiɗi e jeetati (1678), wonande cate 16 FƁPM ɗe : Nuwaasoot (Daar Nayiim, Arafaat, Riyaad, El Mina, Sebka, Liksaar), Nuwaadibu, Suwoyraat, Rooso, Kayhayɗi, Likseyba (Gorgol), Jowol, Jinkeere (sara Faraa Liitaama, to falnde Magaama), Sehilibaabi, Kiifa, Gaar Sammba (diiwaan - [Dorog : Laamu Muritani ina felliti haɓeede](https://pulaar.org/dorog-laamu-muritani-ina-felliti-haɓeede/) - Jaagorɗo toppitiiɗo ko faati e gollotooɓe e kesɗingol njuɓɓudi laamu, laɓɓinanii yimɓe oo kabaaru jowitiiɗo e Abiyoŋ juurinooɗo e boowal Nuwaadibu naange e hoore kellew ina yebbita dorog. Huunde wonnde e kunuɗe yimɓe fof gila e darorɗe nduuɗoo lewru mee. ɓaɗi ɗum, ko ɗum huunde hulɓiniinde, faaynunde, sibu e winndere nde, kala ɗo dorog remetee - [Njanngen Pulaar : Dingiral](https://pulaar.org/njanngen-pulaar-dingiral/) - E nder ndee ɗoo lowre, eɗen njogori yaltinde won ɗeen defte ballifaaɗe e Pulaar, tawi feewti ko e pinal e finaa-tawaa fulɓe. Eɗen puɗɗoroo deftere wiyeteende DINGIRAL, e kuɗol musiɗɗo men Hammee Lih. “Hamrnee LIH jibinaa ko to Mbooyo e falnde Podoor hettere e Tooro, e lewru sulyee hitaande 1970. Ko ɗoon o waɗi jaŋde - [“Wuurdude tawa ina ceerti”](https://pulaar.org/wuurdude-tawa-ina-ceerti/) - 20 marse ñalawma Frankofoni «wuurdude, tawa ina ceerti» : ko ngolɗoo konngol cuɓi-ɗen ngam mawninde ooɗoo ñalawma 20 marse, ñalawma adunanke frankofoni (francophonie). Ɗii ɗoo konnguɗi ko ngam siftinde en geɗe ɗe njiidu-ɗen, nde ndenndu - ɗen, kono kadi ko ngam siftinde en won ko ceertu-ɗen, ko en ndenndaani ko nganndu-ɗaa ko kañum woni ngalu - [Ɓataake ummoraade e Caw Usmaan to Kayhayɗi : Faabu !!](https://pulaar.org/ɓataake-ummoraade-e-caw-usmaan-to-kayhayɗi-faabu/) - Ko goonga nii, musiiba ɗemngal ko waasde janngeede, kono noon kadi naattinde heen ko alaa heen, ko musiiba ɗimmo. Hay so tawii goomuuji keeriiɗi, kalfinaadi naattinde he PULAAR ko hesɗi, walla yaltinde heen ko hatojinaaka ngoodaani. He nder winndannde mon (Clefs pour lire le pulaar), oɗon ngaddi heen geɗe, ɗe mbeemnii heewɗe. Sabu ngaddu-ɗon ko - [Annduɓe Afirik : Seek Anta Joop](https://pulaar.org/annduɓe-afirik-seek-anta-joop-2/) - “Afrik, mbootu winndere” E wiyde Seek Anta Joop, neɗɗo (homo sapiens) idii feeñde ko e Afrik he nokkuuji tolniiɗi ŋori nguleeki ɗii. Annduɓe heewɓe noon ina ceedtii ɗum. E wiyde makko, ɗum noon, homo sapiens ko ɓaleejo foti wonde, sibu, e tuugnaade e doosgal “Gloger” (ganndo wiyaa noon), tagoore wuurnde e ɗiin nokkuuji ɓalli mum - [Njooɓaari sukaaɓe (Jokkere FB 40)](https://pulaar.org/njooɓaari-sukaaɓe-jokkere-fb-40/) - Sammunde jokki yeewtere nde wiyi : "Banndiraaɓe, minen cammule, ko deedi muusaɗɗi tampini min jooni : ndeke noon, mi anndii woni sabaabu oo nafi, ko ko rufeete e laddeeji ɗi ko, ko mbaylaandi, ndi mbiy-ɗon ndi, feewni ɗuum. Ko naamnal : holi safaara majjum ? So ina woodi, miɗen ñiɗi anndunde, so woodaani, yo nde fewjane, - [Hol ko woni pinal ? (Jokkere winndannde tonngoode 40, abriil 2007)](https://pulaar.org/hol-ko-woni-pinal-jokkere-winndannde-tonngoode-40-abriil-2007/) - Jooni noon ɓeen ne njaltini peeje, ɗeen peeje ina keewi seeɗa. Ɓe kaalii heen halfinde hoyre mum won e miijooji nder diineeji ɓooyɗi, mi haalaani heen haala Islaam. Mi haalaani hono defte jippinaaɗe ɗe, ko nanndi e Islaam. ɓonaa ɗum kaal -mi, kaal-mi ko diineeji ɓooyɗi. Ndeen oɗon nganndi pullo ina jogii heen fannu mawɗo, - [Kelmeendi ganndal leydi](https://pulaar.org/kelmeendi-ganndal-leydi/) - E nder binndannɗe jawtuɗe ɗe, en njanngii kelme keewɗe piraaɗe e ɗemngal farayse walla aarabeere. Kono ngannden kadi kelme keewɗe e pulaar naatii e ɗemngal farayse (waalo, jeeri, hollalde...). Hannde noon, e nder ndeeɗoo winndannde, nduttitto-ɗen ko e kelme ɗe njannguno-ɗen ɗe, kolliten firo majje e pulaar, kam e farayse. Kelme e pulaar Firo - [Holi ɓee fooɗondirooɓe gardagol leydi Mali ñalnde 29 abriil 2007 ?](https://pulaar.org/holi-ɓee-fooɗondirooɓe-gardagol-leydi-mali-nalnde-29-abriil-2007/) - Aamadu Tumaani Tuure : O jibinaa ko ñalnde 4 noowammbar 1948 to Mopti Aamadu ko kooninke. Ko o neɗɗo darjuɗo, sibu, so en mbelaama mbiyen ko kanko yettini Mali ɗo yettii hannde ɗo, sibu ko kanko seerndi ɗum e laamu caɗtaru Muusaa Taraore e e lewru mars 1991, o ɗowi daawal hakkunde ngal, haa woote - [Daartol : Abdul Bookara Kan (Jokkere e joofnirde FƁ 40)](https://pulaar.org/daartol-abdul-bookara-kan-jokkere-e-joofnirde-fɓ-40/) - E maayirɗe lewru sulyee 1890, tuubakooɓe Farayse ngari, pelli, mbommbi Kayhayɗi, keɓti wuro ngo, mahi ɗoon galle koninkooɓe. Alburi Njaay ɓenni, tiindii fuɗnaange, fayi Ka'arta. Abdul Bookar noon, heddii to Muritani, sabu o fayi ko to wuro Geru,sara Kiifa (diiwaan Asaba), to wallidiiɓe makko e hare tuubakooɓe, hono safalɓewulaad Ayda en e Idaw Aysi en, - [Ɓiyleydiyaagal : Ko yowitii e kaayitaaji dewgal](https://pulaar.org/ɓiyleydiyaagal-ko-yowitii-e-kaayitaaji-dewgal/) - En kollitiino e binndanɗe men ɓennuɗe hol ko woni Etaa siwil. En mbiyiino woni "Etaa siwil ko denndaangal kewkewe kewanooje annama aadee, teskoree binndol e nder kaayit tuggi nde jibinaa haa nde wirnii”. Dewgal jeyaa ko ɗeen kewkewe kimmuɗe e nder renndo men. Dewgal noon ko piɓondiral hakkunde debbo e gorko yiɗde wuurdude e nokku - [CAGGAL PAALEL NJUUMRI E SAWRU GANNDAL HUJJIKINAADE YÓNTII](https://pulaar.org/caggal-paalel-njuumri-e-sawru-ganndal-hujjikinaade-yontii/) - Jokkere winndannde fuɗɗanoonde e tonngoode 40 Abuubakry Muusaa Lam ko e almudɓe Seek Anta Joop jeyaa. Hannde, ko o Doktoor ko fayti e ganndal coñce, ko o porfeseer to Iniwersitee Seek Anta Joop (UCAD-Ndakaaru). Ko o fanniyanke ko fayti e Ejipte, ko o biɗtoowo mawɗo, mo tampataa, haaɓataa, ceedtanaaɗo karallaagal to bannge pinal, ɗemɗiyankaagal e - [Mbifen duɗal men](https://pulaar.org/mbifen-duɗal-men/) - So en mbaɗii seedataagal, ma en taw won ko dañaa haa heewi, enen fof e famɗude doole. Keɓal ɓurngal mawnude, ko yaltude ndee tan, sibu eɗen nganndi newaaki. ;iɗi, ko idan, puɗɗori-ɗen ko ñamaande ngam yaltinde tonngoode 31, hannde, en njettii Alla, Fooyre Ɓamtaare difii hoore mum. Tati, mbaydi jaaynde nde seɓorii no waynoo adan - [Deftere SIDA e Pulaar : jokkondiral e doktoor Alhuseyni Sal](https://pulaar.org/deftere-sida-e-pulaar-jokkondiral-e-doktoor-alhuseyni-sal/) - “Yiɗde hoore mum fuɗɗorii ko e yiɗde ɗemngal mum” Fooyre Ɓamtaare jokkondirii e gooto e annduɓe men, biyeteeɗo Alhuseynu SAL, noddirteeɗo kadi Maamuudu Rakiyel, jeyaaɗo Baabaaɓe Looti, gonɗo oo sahaa, toleydi Kanadaa (Canada) e wuro wiyeteengo Vancouver, ligootooɗo e Opitaal (hôpital) mawɗo biyeteeɗo "Saint Paul's Hospital" e nder tunndu (départment) "Pathology and Laboratory Medicine The - [Kabri daɓɓi](https://pulaar.org/kabri-daɓɓi/) - Muritani artii e Dental (Ngootaagu) Afrik Dental Afrik fellitii ittude kuugal fawnoo e Muritani caggal pollugol laamu 3 ut 2005. Ɗumɗoo ko caggal nde ɓe teskii wonde woote laaɓtuɗe njuɓɓinaama e leydi, tee koninkooɓe ɓe ina wiyee ɗooftiima ko kuninoo, so tottitde siwil en laamu. Nii woni hankadi Muritani heɓtii palaas mum e nder Dental - [Oogirɗe njamndi goɗɗe](https://pulaar.org/oogirɗe-njamndi-goɗɗe/) - Ñalnde aset 17 mars 2007, kolonel Ely wul Muhammed Faal hurmbitii to Suwoyraat, eɓɓaande faggugu nde hono mum «heewde faayiida meeɗaa to bannge ngalu e to bannge ngartam to bannge faggudu meeɗaa ummineede e leydi ndi». Eɓɓaande nde wiyetee ko «El Ouj» (El Uj), nde yowitii ko e jeñtingol e njeeygu miliyoŋaaji jeeɗiɗi hitaande kala, - [Hooreejo leydi Muritani : Siidi wul Seek Abdallaahi](https://pulaar.org/hooreejo-leydi-muritani-siidi-wul-seek-abdallaahi/) - Siidi wul Seek Abadallaahi jibinaa ko Eeleega, diiwaan Barakna e nder leydi Muritani. Omo jogii sukaaɓe nayo, worɓe tato e debbo gooto. O waɗi jaŋde makko leslesre ko Eeleega, jaŋde makko hakkundeere ko to Rooso Muritani e to Ekkol Normaal ɓiliyam Pontii (ɓilliam Ponty) to Senegaal, ekkol normaal baɗanooɗo leyɗe gonnooɗe e njiimaandi Farayse to - [Ko yowitii e Seedantaagal jeyegol e leydi ko lolliri «nationalité»](https://pulaar.org/ko-yowitii-e-seedantaagal-jeyegol-e-leydi-ko-lolliri-nationalite/) - Dowla kala e nder winndere nde ina hatojini e anndude yimɓe mum hiiseteeɓe wonde njeyaa ko e fatere leydi ndi dowla oo tiimi ndi. ɓoni Dowla noon ko njuɓɓudi laamu kesiri ngardundi e tiimaandi koloñaal, itti lamuuji men ganni tuuginiiɗi e leƴƴi e diiwaanuuji ekn… Dowla Muritani, cosaaɗo e hitaande 1960, caggal keɓgol koye men - [Hiirde Catal El Minaa](https://pulaar.org/hiirde-catal-el-minaa/) - Hono no mbiyruno-ɗen e FƁ 39, eɗen ngarta ɗo e golle hiirdecatal ngal ñande alet 4/2/07. Aamadu Jibeeri Sih (Cukko Kalfinaaɗo Pinal ƴ.NG.) e Mammadu Maamuudu Baal (Cukko Kalfinaaɗo Kumpital ƴ.NG., nelaaɗo Fooyre Ɓamtaare) nootiima e hiirde nde e innde Fedde e noddaandu Catal El Minaa (Leegal 6ɓal wuro Nuwaasoot), e tawtoreede almuuɓe duɗe mum - [Njooɓaari sukaaɓe (Jokkere FB 38)](https://pulaar.org/njooɓaari-sukaaɓe-jokkere-fb-38-2/) - Waandu hocci yeewtere nde, wiyi : " Miin ne miɗa teskii geɗel, nde woodnoo ko mi koɗdiiɗo neɗɗo, sera wuro fof waɗata cukkiri, waɗataa puɗi barkinɗi no feewi, tee kadi a tawat jaaɓi maa, mi wiya leɗki ɓesnoowi mawki, keewki nafoore wonande aadee en e enen, ina waraa, ina waɗiraa gallol ko jibinta laawol gootol - [Annduɓe Afirik : Seek Anta Joop](https://pulaar.org/annduɓe-afirik-seek-anta-joop/) - Holi Seek Anta Joop ? Seek Anta Joop jibinaa ko ñalnde 29 desammbar 1923 to Ceytu diiwaan Jurbel to Senegaal. Nde o dañi duuɓi 30 o yahi Pari ngam janngoyde fisik e Simi (physique et chimie) kono o wayli o faati e daartol e ganndal renndo. Ɗoon ɗoon miijo makko heertini, sibu yoga e oropnaaɓe - [Hol ko woni pinal ?](https://pulaar.org/hol-ko-woni-pinal/) - Pinal noddi ko neɗɗaagu, neɗɗaagal. Sabu jawdi haalantaake haala pinal. So Pinal haalaama tan noddi ko innama aadee. ƴimɓe noon ɗo ndenndi fof; ɗo nganndondiri fof pinal feeñat ɗoon. Pinal wayi kono yertere mawnde nii, so a feƴƴii maa wood ko taw-ɗaa to nder to. Ko taw-ɗaa to nder ko, ɗum woni mbaydi, ko ɗum - [Woote garadagol leydi Mali : Hikka ɓe keewataa](https://pulaar.org/woote-garadagol-leydi-mali-hikka-ɓe-keewataa/) - Ko ñalnde 29 abriil Malinaaɓe cuɓotoo mawɗo leydi mum en. Kono hikka, ina gasa tawa kanndidaaji keewataa toon nde tawnoo sarɗiiji pawaaɗi heen ɗi ina ɗeɓi ŋeerde seeɗa : So aɗa yiɗi wonde kanndidaa, alaa e sago, ko famɗi fof, depiteeji sappo ciifan maa, walla ndeen e nder diiwanuuji ɗii kala tawa konseyeeji joy ina - [Senegaal : manndaa goɗɗo wonande Adbdullaay Wad](https://pulaar.org/senegaal-manndaa-goɗɗo-wonande-adbdullaay-wad/) - Abdullaay Wad toɗɗitiraa mawɗo leydi Senegaal laawol ɗimmol (ɗiɗmol). Tee alaa guli, sibu baɗtugol alaa. Wad ina yahra hannde e duuɓi 81. Ɓee ina mbiya o naywirii no feewi ardaade leydi, o fotnoo waɗde ko no Manndelaa nii, so laamaade laawol gootol woppana heddiiɓe … Ɓee ina mbiya hannde fof o ɓuri softande laamu … - [Daartol : Abdul Bookara Kan](https://pulaar.org/daartol-abdul-bookara-kan/) - Sakooɓe ngummini feewde e makko ko ɗeeɗo garooje : e nder lewru sulyee 1862 ; e nder lewru saawiyee 1863 ; e nder lewru sulyee 1864 ; e nder lebbi uut e settaamburu 1877 ; e nder lebbi feebariyee e maarse 1881 : ndeeɗoo wolde noon ɓuri fof bonde e wulde, nde anndiraa ko wolde - [Cellal : Cowagol](https://pulaar.org/cellal-cowagol/) - Cowagol heewi haaleede ko balɗe sappo e joy (15) caggal nde fiilayru debbo dartii. Sibu ɓoccingol e toɓɓugol keewi wonde ko hedde ñalngu sappo e nay e lewru debbo;tolno mum ko jonte jeegom caggal ñalawma gadano jiygol fiilayru waɗtindiindu ndu.ɓon e rewɓe ina njiya ƴiiƴam seeɗa e lewru adanndu e koragol mum en, kono ina - [CAGGAL PAALEL NJUUMRI E SAɓRU GANNDAL HUJJIKINAADE YÓNTII](https://pulaar.org/caggal-paalel-njuumri-e-saɓru-ganndal-hujjikinaade-yontii/) - Abuubakry Muusaa Lam ko e almudɓe Seek Anta Joop jeyaa. Hannde, ko o Doktoor ko fayti e ganndal coñce, ko o porfeseer to Iniwersitee Seek Anta Joop (UCAD-Ndakaaru). Ko o fanniyanke ko fayti Ejipte, ko o biɗtoowo mawɗo, to tampataa, haaɓataa, ceedtanaaɗo karallaagal to bannge pinal, ɗemɗiyankaagal e daartol hakkunde Ejipt ɓoyɗo e Afrik ɓaleeɓe. - [Tagofeere leydi : diidi teeŋtuɗi e leppi nguleeki](https://pulaar.org/tagofeere-leydi-diidi-teentuɗi-e-leppi-nguleeki/) - E binndanɗe men jawtuɗe en njanngii ɗee geɗe : Leydi wertaaki, ene murliɗi no fuku nii, kono ene ɓeppiɗi seeɗa, to wuddu Dow e to wuddu Les ; Ŋorol Peccol ina fecci dingiral Leydi e pecce ɗiɗi mawɗe, potɗe, hono Feccere Fuku Dow e Feccere Fukku Les. Hannde noon njanngaten ko diidi Leydi teskinɗi, e - [Duwaawu : Ceerno Haadii Taal wirniima](https://pulaar.org/duwaawu-ceerno-haadii-taal-wirniima/) - Ko e nder jamma alet 12/02/07, tawi ina jofi altine, kabaaru sankaare Muhammed El Haadi ɓurɗo anndireede Ceerno Haadi bayyinaa e nder winndere he, ummoraade wuro Ñooro mo Saahal. Ɗum waɗi ko lewru caggal sankaare Ceerno Muntaga Taal. Ceerno Haadi jibinaa ko e hitaande 1920, o sankii ko omo yahra e duuɓi 87. Ko o - [Woote hooraagu leydi](https://pulaar.org/woote-hooraagu-leydi/) - Ɓesngu Muritani wootii ñalnde 11 marse ngam suɓaade potɗo ardaade leydi ndi e duuɓi joy paaɗi ɗi. Yimɓe fof ina kawri ko ngol woni go'o ko yimɓe ina kuccana woote tawi hay gooto waawaa wiyde ko oo walla ko oo gañotoo, nde tawnoo, Goomu kooninkooɓe ngardiingu leydi ndi wonii jaambuur e woote ɗe. Mbele won - [Ban Ki-Moon e Afrik](https://pulaar.org/ban-ki-moon-e-afrik/) - Ban Ki-Moon, lomto Kofi Annan e gardagol Fedde Ngenndiije dentuɗe, jibinaa ko ñalnde 13 suwee 1944 to leydi Kooree worgo. O heɓi lisaas ko fayti e jotondire adunankooje e hitaande 1978, caggal ɗum, e hitaande 1985 o heɓi lisaas metriis ko fayti e Njuɓɓudi 7uur (Administration publique). O dañii sukaaɓe tato, gorko gooto e rewɓe - [Ɓee fooɗondirooɓe laamu to Farayse](https://pulaar.org/ɓee-fooɗondirooɓe-laamu-to-farayse/) - Nikolaa Sarkosi jibinaa ko 1955. Baaba makko, hono Pál Sárközy de Nagybocsa ko Hongiri jibinaa (to wuro wiyeengo Bidaapest) e hitaande 1928. Nde konu leydi Riisi (Konu mboɗeewu - Armée rouge) naati Hongiri e hitaande 1944, o uuji, alaa ɗo o heddi e leyɗe Otriis e Almaañ, haa o fotti e neɗɗo gooto, walli mo - [Naamne sappo ngam anndude hol ko woni Etaa-Siwil](https://pulaar.org/naamne-sappo-ngam-anndude-hol-ko-woni-etaa-siwil/) - Hol ko woni Etaa-Siwil ? Etaa siwil ko denndaangal kaayitaaji ɗi ɓiyleydiyanke hatojini e jogaade mgam haa waawa anndeede seerndee e heddiiɓe, waawa kadi huutoraade ɗi e fiyakuuji ndenndaanndi : ɗum woni kaayitaaji ɓurɗi lollirde kaayit juddu, kaayit dewgal walla cergal e kaayit cankagol. Keɓgol ɗiin kaayitaaji noon ina jeyaa e ngoƴ a yoga e - [Woote  gardagol leydi 2007](https://pulaar.org/woote-gardagol-leydi-2007/) - Diiso Sarɗinoowo bayyinii doggol joɗɗinɓe kaayitaaji mum en ngam yiɗde tawtoreede woote gardagol leydi ndi ñalnde 11 marse 2007. Ko kanndidaa 20 njoɗɗini doosiyeeji mum en. Heddii ko haa Diiso ngo sunnoo ɗi ngam anndude holi heen waawɓe wonde e hol heen ɓe mbaawaa wonde kanndidaaji. ɓon wiyɓe ɗum na heewi no feewi, sibu Muritani - [Doggol Senaateeruuji toɗɗaaɗi e woote gadane 2006-2007](https://pulaar.org/doggol-senaateeruuji-toɗɗaaɗi-e-woote-gadane-2006-2007/) - Ceb wul Mahmuud jaambuuroo ɓul ƴ ense Md El Hasen wul Ahmednaa jaambuuro+Hatem Amurse Md Mahmuud wul Siidi jaambuuro Basikunu Mullaay Siriif Mullaay Idiriis RFD ɓaalata Md wul Md Saalem jaambuuro+APP Suwoyraat Jih wul Seek Saad Buuh jaambuuro Efderik Abdum wul Md Fadel jaambuuro Biir Mogreyn Seek wul Muhamd Senaaki jaambuuro Aksuus Seynabu Mintu Dedde - [Daartol wanngo](https://pulaar.org/daartol-wanngo/) - Jimol Wanngo (e no jaaynde lasli njélbeen tonngoode9 holliri e yeewtere maɓɓe e ismayiila Saar) wonde wanngo jibinaa ko to wiyetee Ɓokki hedde 1950. Adii yimde wanngo e mbaydi mum hannde ndii ko biyeteeɗo Hawwaa Mettu Saar. O sankii ko 1953 e baame. Aali mo o yimata oo, ko mawniiko gorko. Dooro e Maamuudu oo - [Njooɓaari sukaaɓe (Jokkere FB 38)](https://pulaar.org/njooɓaari-sukaaɓe-jokkere-fb-38/) - ƴ eendu , wageejo mawɗo, mo ñoo- laaɓe nganndi ɗuwaade e golle cegeneeji mum, ina e maɓɓe gooto e arɗooji baleeɓe diiwanooɗi, nde wuldaa, sorkii ko e ngaska yeendu, hono no Soomaa Jah habriri, heɓɓitii yeewtere nde wiyi : " Ceerno Sangalde a jaraama no feewi, sabu a udditii laawol feewde e galɗingol yeewtere nde, - [Coñce e ñeeñal Fulɓe (Umar Hammaat Daat)](https://pulaar.org/conce-e-neenal-fulɓe-umar-hammaat-daat/) - Naalankaagal diine Naalankaagal diine mawninta ko ɓure Nulaaɗo, Muhammadu (S.A.S) kam e jamirooje Alla, joom men. Heerorii ngal ko almuɓɓe Ngay, e almaddaaji. 7uri lollinde ngal ko Ceerno Alasan (Ceerno Boy), e Ñokkaan Jibi Selli. ƴeru : - " Mi woyii hoore am e ndee sahre ; ndee sahre ko halkaare mo anndaa kala ɗo - [Juulirde Fulɓe : buuɗal yurmeende - Harameeji jeeɗiɗi](https://pulaar.org/juulirde-fulɓe-buuɗal-yurmeende-harameeji-jeeɗiɗi/) - Buuɗal yurmeende fuɗii he binnde Geno ƴo jam ñallu haa ɗo ciimciinɗi maa kaaɗi Jawdi e ɓesngu na carii he ladde, yo yitere maa reen Kala ko njiɗ-ɗaa, min coodtirii ɗum biigi e dimaaɗi E ƴiiƴam sagataaɓe Emin keddii he fiɓnde maa, min pirtataa. Min kulataa, min tooñataa, min penataa Min ngoofataa, min taƴataa enɗam, - [Ñalɗi pinal e nder Nuwaadibu](https://pulaar.org/nalɗi-pinal-e-nder-nuwaadibu/) - Ñalɗi pinal njɓɓinaama Nuwaadibu ñalde 20/01/2007 e 21/01/07 to galle sukaaɓe ngam finndinnde e jokkondire denndaagal ɓesgu Nuwaadibu, tawi eɓɓaande nde ummii ko e kalifu men pinal e coftal ɓalli e dow gardagol Siidi Ahmed Husseynu kalfinaaɗo geɗe pinal e cof- tal ɓalli e nder diiwaan Nuwaadibu. Hoohooɓe wuro ngo, pelle pine, pelle gure, pelle - [Muritaninaaɓe dummbaaɓe to Guwantanamo.](https://pulaar.org/muritaninaaɓe-dummbaaɓe-to-guwantanamo/) - Kaɓɓondiral awokaaji ameriknaaɓe e Angalteernaaɓe yuɓɓinii yeewtere yowitiinde e dummbaaɓe to Guwantanamoo, ñalnde 18 saawiyee 2007. " Addi min e Muritani ko yiɗde yiyde koreeji dummbaaɓe ɓe mbele amin mbaawa, e wondude e ballal laamu Muritani ƴ eewde umminde peeje mbele ɓeen dummbaaɓe toon ɓe ina mbaawa artireede, ñaawee e leyɗe mum en ñaawoore rewnde - [Tagofeere leydi : Dille leydi e batte mum en](https://pulaar.org/tagofeere-leydi-dille-leydi-e-batte-mum-en/) - Leydi ina siina dille ɗiɗi (2) teeŋtuɗe : Dillere adannde : Leydi ene talloo e hoore mum, e nder dumunna waktuuji noogaas e nay (24). Nde tawnoo Leydi ina murliɗi, kala nokku e mayri wonata ko e fooyre maa heedta e naange, caggal ɗum wonta e niɓɓere walla wirnoo naange. Batte tallagol leydi e hoore - [Leydi ina ɓeydoo wulde](https://pulaar.org/leydi-ina-ɓeydoo-wulde/) - Annduɓe ko fayti e ngonka weeyo kollitii wonde ko ɗum huunde faaynunde no feewi. 7e mbiyi wonde ɗoo e maayirde teeminannde ngon-ɗen nde, nguleeki ina waawi ɓeydaade +1,8° haa 4°C. Ɗum ɗoon so waɗii, tooweeki ndiyam geec maa ɓeydo kam ne fotde 58cm (ko seɓi diraa). Firti kadi ko yoorooji ɓeydo heewde, ɗum jiidaa e - [Haɓde e ŋakkeende  iyod](https://pulaar.org/haɓde-e-nakkeende-iyod/) - Iyod ko geɗel Shimii (élément chimique) katojinangel no feewi e ɓanndu neɗɗo e jawdi fof. So ɓanndu (neɗɗo walla jawdi) Rakkiraama ngel sellataa. Maale ŋakkeende maggel ina ceedtini. Ko ŋakkeende maggel saabotoo yookoode. Ende waawi saabaade kadi rafi hakkille. Kono ngel ñaamotaako kanngel tan bannge maggel : ngel heewi jillondireede ko e ñaamdu walla e - [Laawol Nuwaasoot-Neema wiyetee " laawol yaakaare "](https://pulaar.org/laawol-nuwaasoot-neema-wiyetee-laawol-yaakaare/) - Laawol yaakaare goɗngol, hono laawol hakkunde Kayhayɗi - Mbuun - Fum Gileyta - Sehilbaabi - Guray wiyetee kañum ko laawol yaakaare ɗiɗmol. Ɗumɗoo ko yiɗde hollitde faayiida maggol. ɓonaa enen inniri ngol noon, alaa, ko Laamu Muritani e gollodiiɓe inniri ngol noon, ngam yiɗde hollitde nafoore maggol wonande leydi ndi. En kaaliino e tonngoode men - [Njooɓaari sukaaaɓe (Jokkere FB 37)](https://pulaar.org/njooɓaari-sukaaaɓe-jokkere-fb-37/) - ... Ceerno Sammba Sanngalde darii, ɓamti hoore, ndaari arɓe tawtoreede yeewtere nde. O yiyi heen Buubu ɓaandu, e Yeendu, e Mbabba ngirja, e Fowru, e Mbaroodi, e Cewngu, e Dollundu, e Sammunnde, e Ciilal, e Rawaandu. Ndeen noon Sanngalde anndi yewtere nde ina rokkaa faayiida. O anndi kadi ɓeeɗo arɓe, e sifaaji mum en ceertuɗi, - [Satonaange : Tagofeere Leydi](https://pulaar.org/satonaange-tagofeere-leydi/) - MBaadi Tagofeere Leydi : Tagofeere men, hono Leydi, ina murliɗi. Nde wonnoo koɗ-ɗen ko e dingiral bertingal, yimɓe heewɓe cikkata ko Leydi ko ko wertii. Ɗee geɗe nay (4) garooje ene kollita en wonde Leydi ene murliɗi : Hoɗnooɓe e leydi Geres (hono Gerek en), e leyɗe goɗɗe, ngadii fof humpitaade wonde Leydi ene murliɗi, ko - [Ɓee rewɓe jom doole en](https://pulaar.org/ɓee-rewɓe-jom-doole-en/) - Jaaynde wiyeteende Forbes waɗii wiɗto ngam anndude rewɓe teemedere ɓurɓe heewde doole e nder winndere nde. Heedi yeeso, ko mawɗo leydi Almaañ, hono debbo biyeteeɗo Anjelaa Merkel, jibinaaɗo ñalnde 17 suwee 1954 to Hammbuur. Oo debbo jeyaa ko e parti politik biyetee- ɗo Dental Demokaraasi Keretiyee (Union Chrétienne Démocrate). Kanko woni debbo gadano gardiiɗo leydi - [Jojjanɗe Aadee](https://pulaar.org/jojjanɗe-aadee/) - Mawningol hitaande 58ɓere Jojjanɗe aadee Ñalnde talaata 12 desammbar 2006, Muritani mawninii ñalawma jojjanɗe aadee. Hikka woni hitaande 58 ɓere ko Fedde Ngenndiije Dentuɗe (ONU) heptini bayyinaango huptodinngo jojjanɗe aadee. Ɗum waɗnoo ko e hitaande 1948, caggal wolde adunankoore ɗiɗmere. To bannge laamu Komiseer Kalfinaaɗo ko fayti e jojjanɗe aadee kam e hare baasal yuɓɓinii - [Ilam geec nder Nuwaasoot jommbaani](https://pulaar.org/ilam-geec-nder-nuwaasoot-jommbaani/) - ƴimɓe ina keewi woy- taade deɓgol moraande e tellagol tule ceene. Kono bannge hirnaange Muritani, moraande woni ko e yahrude caggal. Geec nana ridda ceenal: mo yeddi ɗum yo yah daande geec. So wanaano ɗumɗoo ko huunde faaynude wonande wuro Nuwaasoot mahaango e nder nadde, hay gooto yaawataa ɗum teskaade. Yanti heen kadi, gammbol curngol - [Koolol ñaañooru](https://pulaar.org/koolol-naanooru/) - E nder FB 37 en kollitiino wonde koolol ngam ƴellitde Ñaañooru e nder pinal Fulɓe ina fotnoo yuɓɓineede ñande aset 27 e alet 28 saamwiyee 2007. E ooɗoo sahaa, en keɓii kabaaru wonde oo kewu pattamlamu e adunayankeewu dirtinaama haa hedde lewru Abiril e lewru Mee 2007 (ñalawma o dottaaka tawo). FB ina hollita on - [Kaabaaru Cellal : Mballee tigguuji](https://pulaar.org/kaabaaru-cellal-mballee-tigguuji/) - Miliyoŋaaji ɗiɗi tiggu ina cankoo hitaande kala ɗo njibinaa ɗo tan, e nder leyɗeele gonɗe e ƴellitaade ɗe. Saakti ɗum ko wiɗto fedde wiyeteende «Save The Children». Joyaɓal miliyoŋaaji sappo e sukaaɓe sankotooɓe hitaande kala ko hade duuɓi joy, nguurataa ko ɓuri waktuuji 24. Miliyoŋ tiggu ina maaya yontere adannde caggal nde jibinaa. Miliyoŋaaji nay - [Ñalawma SIDA nder winndere nde](https://pulaar.org/nalawma-sida-nder-winndere-nde/) - Muritani ina mawnina ñalnde 1 desammbar, no Aduna oo fof nii, ñalawma adunanke SIDAA. Sidaa ko ñawu mbonngu. Sabaabu maggu ko mboros biyeteeɗo Ɓirus, mo waawaa yiyteede e ƴiiƴam daaɓaaɗo o ko idii lebbi tati caggal nde raaɓaa nde. O fuɗɗii feeñde fof ko hedde 1980 to Leyɗe Amerik Dentuɗe. Ñawu ngu ina heɓroo e - [Coñce : Njooɓaari sukaaaɓe](https://pulaar.org/conce-njooɓaari-sukaaaɓe/) - ƴeewtere nde, ko ganndo mawɗo, hono Sangalde, yeewtata nde, e wondude e jaayndiyanke Ranaa, ina wiyee Bojel, ko oon waɗi ngardiindi mayre. Tiitoonde yeewtere nde noon ko "Nafoore wonnde e puɗi e kuuɓal, e tanaaji dookɗi puɗi ɗi, e ko wuuri e majji (sato ngo fof). Bojel ɓami konngol wiyi : - "Banndiraaɓe tedduɓe, hannde - [Coñce e ñeeñal Fulɓe](https://pulaar.org/conce-e-neenal-fulɓe/) - Tinndol Ɓurnoo heeroraade tinndol ko mawdo joom humpito, baawɗo teskaade mo haaldata haa yettina miijo mum ɗo yiɗi ɗo, tawa yuwaani heɗtiiɓe, tawa ko o ceeɓando aduna : oon woni taaniraaɗo. Nafoore tinndol yaltata ko e tonngol mum. E yeru: Jaambaraagal : Mo suusaa bone laamotaako;Ganndal : Mo naamnotaako maayata ko majjuɗo;Teddungal : So koɗo - [Nasa ina yiɗi luloyaade to lewru](https://pulaar.org/nasa-ina-yiɗi-luloyaade-to-lewru/) - Hedde hitaande 2020, Nasa ina anniyii sosde wuro dow lewru. Ɗumɗoon ko daawal gadanal ngam yillaade sato naange. Ɗum woni ko nokku Amerik toppitiiɗo ko fayti e weeyo haali ñalne altine 4 desammbar 2006, caggal nde diisnondiri e nokkuuji weeyo 13 e nder winndere nde. Ina jeyaa heen mo leydi Siin kam e pelle keeriiɗe. - [Cellal : Koleraa](https://pulaar.org/cellal-koleraa/) - Koleraa ko ñawu mbonngu, ndaaɓoowu caabatoongu ndogu reedu kiisngu, e tuure fakitnde. Mbaadiiji keɓgol ñawu ngu (no ñawu ngu raaɓrata). Koleraa heɓrotoo ko : - juuɗe caltiɗɗe ; ñamri ufndi ; ndiyam ɗam senaaki ; jotondirde e tuure maa walla kuudi gonnduɗo e rafi o ; Rakkere senaare. Maale Ñawu ngu Koleraa heftinirte (anndirteeɗ ko - [Josef Ki Serboo, daartiyanke, miijiyanke mawɗo Afriknaajo wirniima](https://pulaar.org/josef-ki-serboo-daartiyanke-miijiyanke-mawɗo-afriknaajo-wirniima/) - Josef Ki Serboo, daartiyanke mawɗo ganndaaɗo, miijiyanke mawɗo, neɗɗo politik Burkinaajo lolluɗo, sankiima subaka altine 5 desammbar 2006 to ɓagadugu tawi omo yahra e duuɓi 84. Ki Serboo jibinaa ko ñalnde 21 suwee 1922 to wuro Torna (Diiwaan Nayala hirnaangeɗ to Haute Volta ganndiraa- ɗo hannde Burkinaa Faso. Kanko fof idii wonde ko wiyetee «agrejee» - [Woote 19 noowammbare 3 desammbar 2006 : Gooto fof heɓii geɗal mum](https://pulaar.org/woote-19-noowammbare-3-desammbar-2006-gooto-fof-heɓii-geɗal-mum/) - 2 077 biro woote, fotde miliyoŋaaji tati e teemedde joy ujunere ɗerewol woote, 6 231 wakannde woote, ɗum jiidaa e butelaaji kaadam e tampoŋaaji ekn : ɗum na jeyaa e ko laamu Muritani e ballondiral e CENI potnoo heblude ngam yuɓɓinde woote ɓennuɗe ɗe. ;um jiidaa e otooji jolngo, e ko ina ɓura 6 000 tergal - [Mawningol hitaande 46ɓere jeytaare Muritani](https://pulaar.org/mawningol-hitaande-46ɓere-jeytaare-muritani/) - Seedantaagal Goomu kooninkooɓe e laamu mum Ñalnde 28 noowammbar, Kolonel Eli wul Muhammed Faal, hooreejo leydi hollitii golle Goomu kooninkooɓe kam laamu mum. Kooninkooɓe ngam Nuunɗal e Demokaraasi huniima wallude ɓesngu Muritani tamde fiyakuuji mum e rewrude e woote bellitaaɗe, laaɓtuɗe, nuunɗuɗe ngam sompude Dowla Demokaraatiyanke …». «E nder ɗum oɗon nganndi golle keewe mbaɗaama - [Naalankaagu Fulɓe waasii gootal e jaale mum](https://pulaar.org/naalankaagu-fulɓe-waasii-gootal-e-jaale-mum/) - Raamata Joob lollirɗo ƴaayaa Jammee ɓuri heɓtineede ko ɗo e leydi Muritani. E hitaande 1996, ko o jaggal e duɗal Aliw Siree Bah ngal musiɗɗo Aamadu Sammba Demmbele (D.A.S.ɗ ɗowatnoo. E ndeen hitaande duɗe ɗe njuɓɓinii kawgelaaji hakkunde duɗe pulaar. E ɗeen pottitte ko heewi yaltinanooma e pinal Fulɓe. Raamata Joob, e oon tuma, wonaano - [28 noowammburu 2006](https://pulaar.org/28-noowammburu-2006/) - Ndiyam ceniɗam wonande Nuwaadibu E nder ndeeɗoo eɓɓaande fotde 160 km (seɓi seeɗa hakkunde Nuwaasoot e Butilimiit tuwooji maa ubbe nder leydi, robinaaji 6 200 maa ceŋane won ɗiin galleeji, tawa ko e njaru ballal, yantude e bornooji 5. Shatoo ndiyam (Château d’eau nawoowo fotde 1 000 m3, mo meeteruuji 20 tooweeki maa mahe. Satoo - [Koolol ngam ƴellitde ñaañooru e nder pinal fulɓe](https://pulaar.org/koolol-ngam-ƴellitde-naanooru-e-nder-pinal-fulɓe/) - Kewu pinal pattamlamu, adunayankeewu, ina jogori yuɓɓineede e nder leydi Senegaal, ñande aset 27 e alet 28 lewru saawiyee e hitaande 2007, to Jamñaajo, wuro laabi celi hakkunde Kees e Ndakaaru. Miijo ngo ummii ko e ñaañooɓe Ranaa, Isaa Mbay Jaari Soh e Faadal Aysata, etee sehilaaɓe maɓɓe heewɓe ina taammbii golle ɗe, hono goomu - [Santarafrik, leydi pilaa-mbeñaaji](https://pulaar.org/santarafrik-leydi-pilaa-mbenaaji/) - Ñalnde 24 marse 2013, rebel en keɓtii laamu to Santarafrik. Ɓe mbiyetee ko Dental Selekaa. Ɓe njandini ko persidaa Faransuwaa Bosise, mo konu Farayse e Caadnaaɓe mballunoo heɓde laamu. Wiyetee tan ko Alla ñaawii, sibu kanko Bosisee oo, ko nii o heɓrunoo laamu ñalnde le 15 mars 2003. “Santarafrik wayi ma a taw ko no ## Pages - [Jaɓɓorgo](https://pulaar.org/) - Gulɗi jaw WAFRU (DRÉPANOCYTOSE) Wolde Iran – Dowlaaji Dentuɗi e Israayiil Konngi Kaŋŋe keɓaaɗi e Abdullaay Alhajji Umar Deh Cellal WAFRU (DRÉPANOCYTOSE) jiilo - avril 6, 2026 Winndere Wolde Iran – Dowlaaji Dentuɗi e Israayiil Konngi Kaŋŋe Konngi Kaŋŋe keɓaaɗi e Abdullaay Alhajji Umar Deh Pinal “JASPORA” FULƁE : MBAYDIIJI CEERTUƊI UUJOOJI FULƁE Pinal Pinal - [Jaɓɓorgo](https://pulaar.org/accueil/) - [Checkout](https://pulaar.org/tds-checkout/) - JaɓɓordeSample Page Checkout You must be logged in to access this page. - [My account](https://pulaar.org/tds-my-account/) - JaɓɓordeSample Page My account - [Login/Register](https://pulaar.org/tds-login-register/) - Seŋaade Nom d'utilisateur ou adresse e-mail Le mot de passe Mot de passe oublié? Seŋaade Vous n'avez pas de compte ? Winnditaade - [FAQ](https://pulaar.org/faq/) - Un pont vivant vers la culture Pulaar Retrouvez ici les réponses essentielles pour mieux comprendre la langue et les traditions Pulaar. Qu’est-ce que Lowre Pulaar ? Lowre Pulaar est un réseau dédié à la promotion de la langue et des valeurs Fulɓe. Comment puis-je participer aux activités de la communauté ? Vous pouvez rejoindre nos - [Galerie](https://pulaar.org/galerie/) - Découvrez la richesse culturelle des Fulɓe et la langue Pulaar Explorez une galerie unique illustrant la splendeur et l'âme des traditions Fulɓe et du patrimoine Pulaar. Découvrez la richesse de la culture Pulaar Explorez nos galeries dédiées aux traditions Fulɓe, illustrant la beauté et la diversité de notre héritage culturel. Fête annuelle des arts et - [Ressources](https://pulaar.org/ressources/) - Gardez vivantes les traditions pulaar de Mauritanie Découvrez des ressources essentielles pour soutenir votre apprentissage et enrichir votre culture pulaar. Langue et Dialectes Apprenez les bases linguistiques qui ancrent la richesse du pulaar et ses particularités régionales. Découvrir Culture et Coutumes Approfondissez votre compréhension des pratiques culturelles et des valeurs fulɓe traditionnelles. Découvrir Histoire et - [Blog](https://pulaar.org/blog/) - [Contact](https://pulaar.org/contact/) - Plongez au cœur des traditions Fulɓe avec passion Retrouvez ici toutes nos coordonnées : adresses, numéros et e-mails, pour joindre aisément notre équipe dédiée à la culture Pulaar. - [À propos](https://pulaar.org/a-propos/) - Explorez la profondeur et la beauté de la langue Pulaar Lowre Pulaar est un réseau dédié à la préservation et à la promotion de la langue et des traditions des Fulɓe, avec un engagement fort envers la communauté muritanienne et ses valeurs culturelles. Un lien vivant avec la culture Fulɓe Cette section répond aux questions ## Cloud Templates - [Footer Template - Default PRO](https://pulaar.org/tdb_templates/footer-template-default-pro/) - Cuɓaaɗe winndooɓe Koronaawiris he Kayhayɗi : en ngalaa kaŋŋe e kaalis, kono eɗen njogii hatanteeɓe juin 18, 2020 Cate kese e Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani février 28, 2017 K.G. gosoraaɗo seerataa e laawde janvier 11, 2025 Ɓurɗe tareede WAFRU (DRÉPANOCYTOSE) avril 6, 2026 Wolde Iran – Dowlaaji Dentuɗi e Israayiil avril 5, 2026 Konngi - [Header Template - Default PRO](https://pulaar.org/tdb_templates/header-template-default-pro/) - eyJ0ZGNfaGVhZGVyX2Rlc2t0b3AiOiJbdGRjX3pvbmUgdHlwZT1cInRkY19oZWFkZXJfZGVza3RvcFwiIHRkY19jc3M9XCJleUpoYkd3aU9uc2lZbUZqYTJkeWIzVnVaQzFqYjJ4dmNpSTZJaU5tWm1abVptWWlMQ0prYVhOd2JHRjVJam9pSW4xOVwiIGhfZGlzcGxheT1cIlwiIGhfcG9zaXRpb249XCJcIiB6b25lX3NoYWRvd19zaGFkb3dfc2l6ZT1cIjhcIiB6b25lX3NoYWRvd19zaGFkb3dfb2Zmc2V0X2hvcml6b250YWw9XCIwXCJdW3ZjX3JvdyBmdWxsX3dpZHRoPVwic3RyZXRjaF9yb3dcIiB0ZGNfY3NzPVwiZXlKaGJHd2lPbnNpWW1GamEyZHliM1Z1WkMxamIyeHZjaUk2SWlNeU1qSXlNaklpTENKa2FYTndiR0Y1SWpvaUluMTlcIiBjb250ZW50X2FsaWduX3ZlcnRpY2FsPVwiY29udGVudC12ZXJ0LXRvcFwiIGdhcD1cIjBcIl1bdmNfY29sdW1uIHdpZHRoPVwiMS8xXCIgdGRjX2Nzcz1cImV5SmhiR3dpT25zaVpHbHpjR3hoZVNJNklpSjlmUT09XCIgdmVydGljYWxfYWxpZ249XCJcIl1bdGRiX2hlYWRlcl93ZWF0aGVyIGljb25fY29sb3I9XCIjZmZmZmZmXCIgdGVtcF9jb2xvcj1cIiNmZmZmZmZcIiBsb2NfY29sb3I9XCIjZmZmZmZmXCIgaW5saW5lPVwieWVzXCIgdGRjX2Nzcz1cImV5SmhiR3dpT25zaWJXRnlaMmx1TFhKcFoyaDBJam9pTXpJaUxDSmthWE53YkdGNUlqb2lJbjBzSW14aGJtUnpZMkZ3WlNJNmV5SnRZWEpuYVc0dGNtbG5hSFFpT2lJeU1DSXNJbVJwYzNCc1lYa2lPaUlpZlN3aWJHRnVaSE5qWVhCbFgyMWhlRjkzYVdSMGFDSTZNVEUwTUN3aWJHRnVaSE5qWVhCbFgyMXBibDkzYVdSMGFDSTZNVEF4T1N3aWNHOXlkSEpoYVhRaU9uc2liV0Z5WjJsdUxYSnBaMmgwSWpvaU1qQWlMQ0prYVhOd2JHRjVJam9pSW4wc0luQnZjblJ5WVdsMFgyMWhlRjkzYVdSMGFDSTZNVEF4T0N3aWNHOXlkSEpoYVhSZmJXbHVYM2RwWkhSb0lqbzNOamg5XCIgbG9jYXRpb249XCJOZXcgWW9ya1wiIGZfdGVtcF9mb250X2xpbmVfaGVpZ2h0PVwiMjhweFwiIGZfbG9jX2ZvbnRfbGluZV9oZWlnaHQ9XCIyOHB4XCJdW3RkYl9oZWFkZXJfZGF0ZSBpbmxpbmU9XCJ5ZXNcIiBkYXRlX2NvbG9yPVwiI2ZmZmZmZlwiIHRkY19jc3M9XCJleUpoYkd3aU9uc2liV0Z5WjJsdUxYSnBaMmgwSWpvaU16SWlMQ0prYVhOd2JHRjVJam9pSW4wc0lteGhibVJ6WTJGd1pTSTZleUp0WVhKbmFXNHRjbWxuYUhRaU9pSXlNQ0lzSW1ScGMzQnNZWGtpT2lJaWZTd2liR0Z1WkhOallYQmxYMjFoZUY5M2FXUjBhQ0k2TVRFME1Dd2liR0Z1WkhOallYQmxYMjFwYmw5M2FXUjBhQ0k2TVRBeE9Td2ljRzl5ZEhKaGFYUWlPbnNpYldGeVoybHVMWEpwWjJoMElqb2lNakFpTENKa2FYTndiR0Y1SWpvaUluMHNJbkJ2Y25SeVlXbDBYMjFoZUY5M2FXUjBhQ0k2TVRBeE9Dd2ljRzl5ZEhKaGFYUmZiV2x1WDNkcFpIUm9Jam8zTmpoOVwiIGZfZGF0ZV9mb250X2xpbmVfaGVpZ2h0PVwiMjhweFwiXVt0ZGJfaGVhZGVyX3VzZXIgaW5saW5lPVwieWVzXCIgbG9nb3V0X3RkaWNvbj1cInRkLWljb24tbG9nb3V0XCIgdXNyX2NvbG9yPVwiI2ZmZmZmZlwiIGxvZ19jb2xvcj1cIiNmZmZmZmZcIiBsb2dfaWNvX2NvbG9yPVwiI2ZmZmZmZlwiIHRkY19jc3M9XCJleUpoYkd3aU9uc2liV0Z5WjJsdUxYSnBaMmgwSWpvaU1UUWlMQ0prYVhOd2JHRjVJam9pSW4xOVwiIHBob3RvX3NpemU9XCIxOVwiIGZfdXNyX2ZvbnRfbGluZV9oZWlnaHQ9XCIyOHB4XCIgZl9sb2dfZm9udF9saW5lX2hlaWdodD1cIjI4cHhcIiBzaG93X2xvZz1cIlwiXVt0ZGJfbW9iaWxlX2hvcml6X21lbnUgaW5saW5lPVwieWVzXCIgbWVudV9pZD1cIjIxN1wiIGZfc3ViX2VsZW1fZm9udF93ZWlnaHQ9XCJcIiB0ZXh0X2NvbG9yPVwiI2ZmZmZmZlwiIGZfZWxlbV9mb250X3NpemU9XCIxMVwiIGZfZWxlbV9mb250X3dlaWdodD1cIjQwMFwiIHRkY19jc3M9XCJleUpoYkd3aU9uc2liV0Z5WjJsdUxXSnZkSFJ2YlNJNklqQWlMQ0prYVhOd2JHRjVJam9pSW4wc0luQnZjblJ5WVdsMElqcDdJbVJwYzNCc1lYa2lPaUp1YjI1bEluMHNJbkJ2Y25SeVlXbDBYMjFoZUY5M2FXUjBhQ0k2TVRBeE9Dd2ljRzl5ZEhKaGFYUmZiV2x1WDNkcFpIUm9Jam8zTmpoOVwiIHRleHRfY29sb3JfaD1cIiM0ZGIyZWNcIiBlbGVtX3BhZGQ9XCIwXCIgZl9lbGVtX2ZvbnRfbGluZV9oZWlnaHQ9XCIyOHB4XCIgZWxlbV9zcGFjZT1cIjE2XCIgc3ViX2xlZnQ9XCItMThcIiBmX3N1Yl9lbGVtX2ZvbnRfbGluZV9oZWlnaHQ9XCIxLjJcIiBtYWluX3N1Yl90ZGljb249XCJ0ZC1pY29uLWRvd25cIl1bdGRtX2Jsb2NrX3NvY2lhbHMgZmFjZWJvb2s9XCIjXCIgdHdpdHRlcj1cIiNcIiBpbnN0YWdyYW09XCIjXCIgdGRzX3NvY2lhbDEtaWNvbnNfY29sb3I9XCIjZmZmZmZmXCIgaWNvbnNfc2l6ZT1cIjEyXCIgdGRjX2Nzcz1cImV5SmhiR3dpT25zaVpHbHpjR3hoZVNJNklpSjlmUT09XCIgdmltZW89XCIjXCIgeW91dHViZT1cIiNcIiB0ZHNfc29jaWFsMS1pY29uc19ob3Zlcl9jb2xvcj1cIiM0ZGIyZWNcIiBpY29uc19zcGFjaW5nPVwiNVwiIGZsb2F0X3JpZ2h0PVwieWVzXCIgaWNvbnNfcGFkZGluZz1cIjEuOVwiXVsvdmNfY29sdW1uXVsvdmNfcm93XVt2Y19yb3ddW3ZjX2NvbHVtbiB2ZXJ0aWNhbF9hbGlnbj1cIlwiXVt2Y19yb3dfaW5uZXIgY29udGVudF9hbGlnbl92ZXJ0aWNhbD1cImNvbnRlbnQtdmVydC1jZW50ZXJcIiB0ZGNfY3NzPVwiZXlKaGJHd2lPbnNpY0dGa1pHbHVaeTEwYjNBaU9pSXlPQ0lzSW5CaFpHUnBibWN0WW05MGRHOXRJam9pT1NJc0ltUnBjM0JzWVhraU9pSWlmU3dpY0c5eWRISmhhWFFpT25zaWJXRnlaMmx1TFdKdmRIUnZiU0k2SWkweklpd2ljR0ZrWkdsdVp5MTBiM0FpT2lJNUlpd2ljR0ZrWkdsdVp5MWliM1IwYjIwaU9pSXdJaXdpWkdsemNHeGhlU0k2SWlKOUxDSndiM0owY21GcGRGOXRZWGhmZDJsa2RHZ2lPakV3TVRnc0luQnZjblJ5WVdsMFgyMXBibDkzYVdSMGFDSTZOelk0ZlE9PVwiIGdhcD1cIjBcIl1bdmNfY29sdW1uX2lubmVyIHdpZHRoPVwiMS8zXCIgdGRjX2Nzcz1cImV5SmhiR3dpT25zaWQybGtkR2dpT2lJek1DVWlMQ0prYVhOd2JHRjVJam9pSW4wc0lteGhibVJ6WTJGd1pTSTZleUozYVdSMGFDSTZJakkwSlNJc0ltUnBjM0JzWVhraU9pSWlmU3dpYkdGdVpITmpZWEJsWDIxaGVGOTNhV1IwYUNJNk1URTBNQ3dpYkdGdVpITmpZWEJsWDIxcGJsOTNhV1IwYUNJNk1UQXhPU3dpY0c5eWRISmhhWFFpT25zaWQybGtkR2dpT2lKallXeGpLREV3TUNVZ0xTQTBOamh3ZUNraUxDSmthWE53YkdGNUlqb2lJbjBzSW5CdmNuUnlZV2wwWDIxaGVGOTNhV1IwYUNJNk1UQXhPQ3dpY0c5eWRISmhhWFJmYldsdVgzZHBaSFJvSWpvM05qaDlcIiB2ZXJ0aWNhbF9hbGlnbj1cInRvcFwiXVsvdmNfY29sdW1uX2lubmVyXVt2Y19jb2x1bW5faW5uZXIgd2lkdGg9XCIyLzNcIiB0ZGNfY3NzPVwiZXlKaGJHd2lPbnNpZDJsa2RHZ2lPaUkzTUNVaUxDSmthWE53YkdGNUlqb2lJbjBzSW14aGJtUnpZMkZ3WlNJNmV5SjNhV1IwYUNJNklqYzJKU0lzSW1ScGMzQnNZWGtpT2lJaWZTd2liR0Z1WkhOallYQmxYMjFoZUY5M2FXUjBhQ0k2TVRFME1Dd2liR0Z1WkhOallYQmxYMjFwYmw5M2FXUjBhQ0k2TVRBeE9Td2ljRzl5ZEhKaGFYUWlPbnNpZDJsa2RHZ2lPaUkwTmpod2VDSXNJbVJwYzNCc1lYa2lPaUlpZlN3aWNHOXlkSEpoYVhSZmJXRjRYM2RwWkhSb0lqb3hNREU0TENKd2IzSjBjbUZwZEY5dGFXNWZkMmxrZEdnaU9qYzJPSDA9XCJdW3RkX2Jsb2NrX2FkX2JveCB0ZGNfY3NzPVwiZXlKaGJHd2lPbnNpYldGeVoybHVMV0p2ZEhSdmJTSTZJakFpTENKa2FYTndiR0Y1SWpvaUluMTlcIiBzcG90X2lkPVwiaGVhZGVyXCIgbWVkaWFfc2l6ZV9pbWFnZV9oZWlnaHQ9XCI2MFwiIG1lZGlhX3NpemVfaW1hZ2Vfd2lkdGg9XCI0NjhcIiBzcG90X2ltZ19ob3Jpej1cImNvbnRlbnQtaG9yaXotcmlnaHRcIl1bL3ZjX2NvbHVtbl9pbm5lcl1bL3ZjX3Jvd19pbm5lcl1bdGRiX2hlYWRlcl9tZW51IG1jMV90aXRsZV90YWc9XCJcIiBtYWluX3N1Yl90ZGljb249XCJ0ZC1pY29uLWRvd25cIiBzdWJfdGRpY29uPVwidGQtaWNvbi1yaWdodC1hcnJvd1wiIG1tX2FsaWduX2hvcml6PVwiY29udGVudC1ob3Jpei1jZW50ZXJcIiBtb2R1bGVzX29uX3Jvd19yZWd1bGFyPVwiMjAlXCIgbW9kdWxlc19vbl9yb3dfY2F0cz1cIjI1JVwiIGltYWdlX3NpemU9XCJ0ZF8zMjR4NDAwXCIgbW9kdWxlc19jYXRlZ29yeT1cImltYWdlXCIgc2hvd19leGNlcnB0PVwibm9uZVwiIHNob3dfY29tPVwibm9uZVwiIHNob3dfZGF0ZT1cIlwiIHNob3dfYXV0aG9yPVwibm9uZVwiIG1tX3N1Yl9hbGlnbl9ob3Jpej1cImNvbnRlbnQtaG9yaXotcmlnaHRcIiBtbV9lbGVtX2FsaWduX2hvcml6PVwiY29udGVudC1ob3Jpei1yaWdodFwiIGlubGluZT1cInllc1wiIG1lbnVfaWQ9XCI0MlwiIG1tX2FsaWduX3NjcmVlbj1cIlwiIGZfZWxlbV9mb250X2ZhbWlseT1cIlwiIGZfZWxlbV9mb250X3NpemU9XCJleUp3YjNKMGNtRnBkQ0k2SWpFeEluMD1cIiBtbV93aWR0aD1cIjEzMDBcIiBtbV9zdWJjYXRzX2JnPVwiI2ZmZmZmZlwiIG1tX2VsZW1fYm9yZGVyX2E9XCIwIDFweCAwIDBcIiBtbV9lbGVtX3BhZGQ9XCJleUpoYkd3aU9pSXljSGdnTWpKd2VDSXNJbkJ2Y25SeVlXbDBJam9pTUNBeE5IQjRJbjA9XCIgbW1fc3ViX3BhZGQ9XCJleUpoYkd3aU9pSXhObkI0SURBaUxDSndiM0owY21GcGRDSTZJakUwY0hnZ01DSjlcIiBmX3RpdGxlX2ZvbnRfc2l6ZT1cImV5SmhiR3dpT2lJeE5TSXNJbXhoYm1SelkyRndaU0k2SWpFMElpd2ljRzl5ZEhKaGFYUWlPaUl4TXlKOVwiIGZfdGl0bGVfZm9udF9saW5lX2hlaWdodD1cIjEuMlwiIGFydF90aXRsZT1cIjNweCAwXCIgZl9tbV9zdWJfZm9udF9zaXplPVwiZXlKaGJHd2lPaUl4TXlJc0luQnZjblJ5WVdsMElqb2lNVEVpZlE9PVwiIG1tX2NoaWxkX2NhdHM9XCIxMFwiIG1tX2VsZW1fYm9yZGVyPVwiMCAxcHggMCAwXCIgbW1faGVpZ2h0PVwiZXlKaGJHd2lPaUl6TkRVaUxDSnNZVzVrYzJOaGNHVWlPaUl6TURBaUxDSndiM0owY21GcGRDSTZJakkwTUNKOVwiIG1tX3N1Yl93aWR0aD1cImV5SnNZVzVrYzJOaGNHVWlPaUl4TmpBaUxDSndiM0owY21GcGRDSTZJakUwTUNKOVwiIG1tX3BhZGQ9XCJleUp3YjNKMGNtRnBkQ0k2SWpFMEluMD1cIiBtb2R1bGVzX2dhcD1cImV5SndiM0owY21GcGRDSTZJakUwSW4wPVwiIGVsZW1fcGFkZD1cImV5SndiM0owY21GcGRDSTZJakFnTVRKd2VDSjlcIiBmX2VsZW1fZm9udF9saW5lX2hlaWdodD1cImV5SndiM0owY21GcGRDSTZJalE0Y0hnaWZRPT1cIiB2aWRlb19pY29uPVwiZXlKd2IzSjBjbUZwZENJNklqSTBJbjA9XCIgYWxsX21vZHVsZXNfc3BhY2U9XCIyNlwiIHRkc19tZW51X3N1Yl9hY3RpdmU9XCJ0ZHNfbWVudV9zdWJfYWN0aXZlMVwiIHRkc19tZW51X3N1Yl9hY3RpdmUyLWxpbmVfY29sb3I9XCJcIiB0ZHNfbWVudV9hY3RpdmU9XCJ0ZHNfbWVudV9hY3RpdmUxXCIgZXhjbF9jb2xvcj1cIiNmZmZmZmZcIiBleGNsX2NvbG9yX2g9XCIjZmZmZmZmXCIgZXhjbF9iZz1cIiMyMTQyZDNcIiBleGNsX2JnX2g9XCIjMGI1Y2JhXCJdW3ZjX3Jvd19pbm5lciBjb250ZW50X2FsaWduX3ZlcnRpY2FsPVwiY29udGVudC12ZXJ0LXRvcFwiXVt2Y19jb2x1bW5faW5uZXJdW3RkYl9oZWFkZXJfc2VhcmNoIGlubGluZT1cInllc1wiIHRvZ2dsZV90eHRfcG9zPVwiYWZ0ZXJcIiBmb3JtX2FsaWduPVwiY29udGVudC1ob3Jpei1yaWdodFwiIHJlc3VsdHNfbXNnX2FsaWduPVwiY29udGVudC1ob3Jpei1jZW50ZXJcIiBpbWFnZV9mbG9hdGVkPVwiZmxvYXRfbGVmdFwiIGltYWdlX3dpZHRoPVwiMzBcIiBpbWFnZV9zaXplPVwidGRfMzI0eDQwMFwiIHNob3dfY2F0PVwibm9uZVwiIHNob3dfYnRuPVwibm9uZVwiIHNob3dfZGF0ZT1cIlwiIHNob3dfcmV2aWV3PVwiXCIgc2hvd19jb209XCJub25lXCIgc2hvd19leGNlcnB0PVwibm9uZVwiIHNob3dfYXV0aG9yPVwibm9uZVwiIGFydF90aXRsZT1cIjAgMCAycHggMFwiIGFsbF9tb2R1bGVzX3NwYWNlPVwiMjBcIiB0ZGljb249XCJ0ZC1pY29uLW1hZ25pZmllci1iaWctcm91bmRlZFwiIGljb25fc2l6ZT1cImV5SmhiR3dpT2lJeU1DSXNJbkJ2Y25SeVlXbDBJam9pTVRnaWZRPT1cIiB0ZGNfY3NzPVwiZXlKaGJHd2lPbnNpWkdsemNHeGhlU0k2SWlKOUxDSndiM0owY21GcGRDSTZleUp0WVhKbmFXNHRkRzl3SWpvaU1TSXNJbVJwYzNCc1lYa2lPaUlpZlN3aWNHOXlkSEpoYVhSZmJXRjRYM2RwWkhSb0lqb3hNREU0TENKd2IzSjBjbUZwZEY5dGFXNWZkMmxrZEdnaU9qYzJPSDA9XCIgbW9kdWxlc19vbl9yb3c9XCJleUpoYkd3aU9pSTFNQ1VpTENKd2IzSjBjbUZwZENJNklqVXdKU0lzSW14aGJtUnpZMkZ3WlNJNklqVXdKU0o5XCIgbWV0YV9pbmZvX2hvcml6PVwiY29udGVudC1ob3Jpei1sZWZ0XCIgZm9ybV93aWR0aD1cIjYwMFwiIGlucHV0X2JvcmRlcj1cIjAgMCAxcHggMFwiIG1vZHVsZXNfZGl2aWRlcj1cIlwiIGZvcm1fcGFkZGluZz1cImV5SndiM0owY21GcGRDSTZJakl3Y0hnZ01qQndlQ0F5TUhCNElpd2lZV3hzSWpvaU16QndlQ0o5XCIgYXJyb3dfY29sb3I9XCIjZmZmZmZmXCIgYnRuX2JnX2g9XCJyZ2JhKDAsMCwwLDApXCIgYnRuX3RkaWNvbj1cInRkLWljb24tbWVudS1yaWdodFwiIGJ0bl9pY29uX3Bvcz1cImFmdGVyXCIgYnRuX2ljb25fc2l6ZT1cIjdcIiBidG5faWNvbl9zcGFjZT1cIjhcIiBmX3RpdGxlX2ZvbnRfZmFtaWx5PVwiXCIgZl9jYXRfZm9udF9mYW1pbHk9XCJcIiBmX2NhdF9mb250X3RyYW5zZm9ybT1cInVwcGVyY2FzZVwiIGZfdGl0bGVfZm9udF93ZWlnaHQ9XCJcIiBmX3RpdGxlX2ZvbnRfdHJhbnNmb3JtPVwiXCIgZl90aXRsZV9mb250X3NpemU9XCIxM1wiIHRpdGxlX3R4dF9ob3Zlcj1cIiM0ZGIyZWNcIiByZXN1bHRzX2xpbWl0PVwiNlwiIGZsb2F0X2Jsb2NrPVwieWVzXCIgaWNvbl9jb2xvcj1cIiMwMDAwMDBcIiByZXN1bHRzX2JvcmRlcj1cIjAgMCAxcHggMFwiIGZfdGl0bGVfZm9udF9saW5lX2hlaWdodD1cIjEuNFwiIGJ0bl9jb2xvcj1cIiMwMDAwMDBcIiBidG5fY29sb3JfaD1cIiM0ZGIyZWNcIiBhbGxfdW5kZXJsaW5lX2NvbG9yPVwiXCIgcmVzdWx0c19tc2dfY29sb3JfaD1cIiM0ZGIyZWNcIiBpbWFnZV9oZWlnaHQ9XCIxMDBcIiBtZXRhX3BhZGRpbmc9XCIzcHggMCAwIDE2cHhcIiBtb2R1bGVzX2dhcD1cIjIwXCIgbWMxX3RsPVwiMTJcIiBzaG93X2Zvcm09XCJ5ZXNcIiBmX21ldGFfZm9udF93ZWlnaHQ9XCJcIiBoX2VmZmVjdD1cIlwiIHJlc3VsdHNfbXNnX3BhZGRpbmc9XCIxMHB4IDBcIiBmX3Jlc3VsdHNfbXNnX2ZvbnRfc3R5bGU9XCJub3JtYWxcIiB2aWRlb19pY29uPVwiMjRcIiBtb2R1bGVzX2RpdmlkZXJfY29sb3I9XCJcIiBtb2R1bGVzX2JvcmRlcl9jb2xvcj1cIlwiIGJ0bl9wYWRkaW5nPVwiMFwiIGZvcm1fYm9yZGVyPVwiMFwiIGZvcm1fc2hhZG93X3NoYWRvd19vZmZzZXRfdmVydGljYWw9XCIzXCIgcmVzdWx0c19wYWRkaW5nPVwiMCAzMHB4IDMwcHhcIiBidG5fYmc9XCJyZ2JhKDAsMCwwLDApXCIgaWNvbl9wYWRkaW5nPVwiZXlKaGJHd2lPakl1TkN3aWNHOXlkSEpoYVhRaU9pSXlMallpZlE9PVwiXVsvdmNfY29sdW1uX2lubmVyXVsvdmNfcm93X2lubmVyXVsvdmNfY29sdW1uXVsvdmNfcm93XVsvdGRjX3pvbmVdIiwidGRjX2hlYWRlcl9kZXNrdG9wX3N0aWNreSI6Ilt0ZGNfem9uZSB0eXBlPVwidGRjX2hlYWRlcl9kZXNrdG9wX3N0aWNreVwiIHNfdHJhbnNpdGlvbl90eXBlPVwiXCIgdGRjX2Nzcz1cImV5SmhiR3dpT25zaVltRmphMmR5YjNWdVpDMWpiMnh2Y2lJNkluSm5ZbUVvTWpVMUxESTFOU3d5TlRVc01DNDVOU2tpTENKNkxXbHVaR1Y0SWpvaU9UazVJaXdpWkdsemNHeGhlU0k2SWlKOWZRPT1cIiBoc190cmFuc2l0aW9uX3R5cGU9XCJcIiBoc190cmFuc2l0aW9uX2VmZmVjdD1cInNsaWRlXCIgem9uZV9zaGFkb3dfc2hhZG93X3NpemU9XCI4XCIgaHNfc3RpY2t5X3R5cGU9XCJzbWFydF9zbmFwXCIgaHNfc3RpY2t5X29mZnNldD1cIjcyXCJdW3ZjX3JvdyBmdWxsX3dpZHRoPVwic3RyZXRjaF9yb3dcIiB0ZGNfY3NzPVwiZXlKaGJHd2lPbnNpWkdsemNHeGhlU0k2SWlKOWZRPT1cIiBjb250ZW50X2FsaWduX3ZlcnRpY2FsPVwiY29udGVudC12ZXJ0LWNlbnRlclwiXVt2Y19jb2x1bW5dW3RkYl9oZWFkZXJfbG9nbyBhbGlnbl9ob3Jpej1cImNvbnRlbnQtaG9yaXotY2VudGVyXCIgYWxpZ25fdmVydD1cImNvbnRlbnQtdmVydC1jZW50ZXJcIiBtZWRpYV9zaXplX2ltYWdlX2hlaWdodD1cIjkwXCIgbWVkaWFfc2l6ZV9pbWFnZV93aWR0aD1cIjI3MlwiIGltYWdlX3dpZHRoPVwiMTI2XCIgc2hvd19pbWFnZT1cIlwiIHRhZ2xpbmVfYWxpZ25faG9yaXo9XCJjb250ZW50LWhvcml6LWNlbnRlclwiIHRleHRfY29sb3I9XCIjMDAwMDAwXCIgdHRsX3RhZ19zcGFjZT1cImV5SmhiR3dpT2lJdE15SXNJbkJ2Y25SeVlXbDBJam9pTFRJaWZRPT1cIiBpbmxpbmU9XCJ5ZXNcIiB0ZGNfY3NzPVwiZXlKaGJHd2lPbnNpWkdsemNHeGhlU0k2SWlKOWZRPT1cIiBpbWFnZT1cIjExNThcIl1bdGRiX2hlYWRlcl9tZW51IG1jMV90aXRsZV90YWc9XCJwXCIgbWFpbl9zdWJfdGRpY29uPVwidGQtaWNvbi1kb3duXCIgc3ViX3RkaWNvbj1cInRkLWljb24tcmlnaHQtYXJyb3dcIiBtbV9hbGlnbl9ob3Jpej1cImNvbnRlbnQtaG9yaXotY2VudGVyXCIgbW9kdWxlc19vbl9yb3dfcmVndWxhcj1cIjIwJVwiIG1vZHVsZXNfb25fcm93X2NhdHM9XCIyNSVcIiBpbWFnZV9zaXplPVwidGRfMzI0eDQwMFwiIG1vZHVsZXNfY2F0ZWdvcnk9XCJpbWFnZVwiIHNob3dfZXhjZXJwdD1cIm5vbmVcIiBzaG93X2NvbT1cIm5vbmVcIiBzaG93X2RhdGU9XCJcIiBzaG93X2F1dGhvcj1cIm5vbmVcIiBtbV9zdWJfYWxpZ25faG9yaXo9XCJjb250ZW50LWhvcml6LXJpZ2h0XCIgbW1fZWxlbV9hbGlnbl9ob3Jpej1cImNvbnRlbnQtaG9yaXotcmlnaHRcIiBpbmxpbmU9XCJ5ZXNcIiBtZW51X2lkPVwiMjE2XCIgbW1fYWxpZ25fc2NyZWVuPVwieWVzXCIgZl9lbGVtX2ZvbnRfZmFtaWx5PVwiXCIgZl9lbGVtX2ZvbnRfc2l6ZT1cImV5SndiM0owY21GcGRDSTZJakV4SW4wPVwiIG1tX3dpZHRoPVwiMTMwMFwiIG1tX3N1YmNhdHNfYmc9XCIjZmZmZmZmXCIgbW1fZWxlbV9ib3JkZXJfYT1cIjAgMXB4IDAgMFwiIG1tX2VsZW1fcGFkZD1cImV5SmhiR3dpT2lJeWNIZ2dNakp3ZUNJc0luQnZjblJ5WVdsMElqb2lNQ0F4TkhCNEluMD1cIiBtbV9zdWJfcGFkZD1cImV5SmhiR3dpT2lJeE5uQjRJREFpTENKd2IzSjBjbUZwZENJNklqRTBjSGdnTUNKOVwiIGZfdGl0bGVfZm9udF9zaXplPVwiZXlKaGJHd2lPaUl4TlNJc0lteGhibVJ6WTJGd1pTSTZJakUwSWl3aWNHOXlkSEpoYVhRaU9pSXhNeUo5XCIgZl90aXRsZV9mb250X2xpbmVfaGVpZ2h0PVwiMS4yXCIgYXJ0X3RpdGxlPVwiM3B4IDBcIiBmX21tX3N1Yl9mb250X3NpemU9XCJleUpoYkd3aU9pSXhNeUlzSW5CdmNuUnlZV2wwSWpvaU1URWlmUT09XCIgbW1fY2hpbGRfY2F0cz1cIjEwXCIgbW1fZWxlbV9ib3JkZXI9XCIwIDFweCAwIDBcIiBtbV9oZWlnaHQ9XCJleUpoYkd3aU9pSXpORFVpTENKc1lXNWtjMk5oY0dVaU9pSXpNREFpTENKd2IzSjBjbUZwZENJNklqSTBNQ0o5XCIgbW1fc3ViX3dpZHRoPVwiZXlKc1lXNWtjMk5oY0dVaU9pSXhOakFpTENKd2IzSjBjbUZwZENJNklqRTBNQ0o5XCIgbW1fcGFkZD1cImV5SndiM0owY21GcGRDSTZJakUwSW4wPVwiIG1vZHVsZXNfZ2FwPVwiZXlKd2IzSjBjbUZwZENJNklqRTBJbjA9XCIgZWxlbV9wYWRkPVwiZXlKd2IzSjBjbUZwZENJNklqQWdNVEp3ZUNKOVwiIGZfZWxlbV9mb250X2xpbmVfaGVpZ2h0PVwiZXlKd2IzSjBjbUZwZENJNklqUTRjSGdpZlE9PVwiIHZpZGVvX2ljb249XCJleUp3YjNKMGNtRnBkQ0k2SWpJMEluMD1cIiBhbGxfbW9kdWxlc19zcGFjZT1cIjI2XCIgdGRzX21lbnVfc3ViX2FjdGl2ZT1cInRkc19tZW51X3N1Yl9hY3RpdmUxXCIgdGRzX21lbnVfc3ViX2FjdGl2ZTItbGluZV9jb2xvcj1cIlwiXVt0ZGJfaGVhZGVyX3NlYXJjaCBpbmxpbmU9XCJ5ZXNcIiB0b2dnbGVfdHh0X3Bvcz1cImFmdGVyXCIgZm9ybV9hbGlnbj1cImNvbnRlbnQtaG9yaXotcmlnaHRcIiByZXN1bHRzX21zZ19hbGlnbj1cImNvbnRlbnQtaG9yaXotY2VudGVyXCIgaW1hZ2VfZmxvYXRlZD1cImZsb2F0X2xlZnRcIiBpbWFnZV93aWR0aD1cIjMwXCIgaW1hZ2Vfc2l6ZT1cInRkXzMyNHg0MDBcIiBzaG93X2NhdD1cIm5vbmVcIiBzaG93X2J0bj1cIm5vbmVcIiBzaG93X2RhdGU9XCJcIiBzaG93X3Jldmlldz1cIlwiIHNob3dfY29tPVwibm9uZVwiIHNob3dfZXhjZXJwdD1cIm5vbmVcIiBzaG93X2F1dGhvcj1cIm5vbmVcIiBhcnRfdGl0bGU9XCIwIDAgMnB4IDBcIiBhbGxfbW9kdWxlc19zcGFjZT1cIjIwXCIgdGRpY29uPVwidGQtaWNvbi1tYWduaWZpZXItYmlnLXJvdW5kZWRcIiBpY29uX3NpemU9XCJleUpoYkd3aU9pSXlNQ0lzSW5CdmNuUnlZV2wwSWpvaU1UZ2lmUT09XCIgdGRjX2Nzcz1cImV5SmhiR3dpT25zaVpHbHpjR3hoZVNJNklpSjlMQ0p3YjNKMGNtRnBkQ0k2ZXlKdFlYSm5hVzR0ZEc5d0lqb2lNU0lzSW1ScGMzQnNZWGtpT2lJaWZTd2ljRzl5ZEhKaGFYUmZiV0Y0WDNkcFpIUm9Jam94TURFNExDSndiM0owY21GcGRGOXRhVzVmZDJsa2RHZ2lPamMyT0gwPVwiIG1vZHVsZXNfb25fcm93PVwiZXlKaGJHd2lPaUkxTUNVaUxDSndiM0owY21GcGRDSTZJalV3SlNJc0lteGhibVJ6WTJGd1pTSTZJalV3SlNKOVwiIG1ldGFfaW5mb19ob3Jpej1cImNvbnRlbnQtaG9yaXotbGVmdFwiIGZvcm1fd2lkdGg9XCI2MDBcIiBpbnB1dF9ib3JkZXI9XCIwIDAgMXB4IDBcIiBtb2R1bGVzX2RpdmlkZXI9XCJcIiBmb3JtX3BhZGRpbmc9XCJleUp3YjNKMGNtRnBkQ0k2SWpJd2NIZ2dNakJ3ZUNBeU1IQjRJaXdpWVd4c0lqb2lNekJ3ZUNKOVwiIGFycm93X2NvbG9yPVwiI2ZmZmZmZlwiIGJ0bl9iZ19oPVwicmdiYSgwLDAsMCwwKVwiIGJ0bl90ZGljb249XCJ0ZC1pY29uLW1lbnUtcmlnaHRcIiBidG5faWNvbl9wb3M9XCJhZnRlclwiIGJ0bl9pY29uX3NpemU9XCI3XCIgYnRuX2ljb25fc3BhY2U9XCI4XCIgZl90aXRsZV9mb250X2ZhbWlseT1cIlwiIGZfY2F0X2ZvbnRfZmFtaWx5PVwiXCIgZl9jYXRfZm9udF90cmFuc2Zvcm09XCJ1cHBlcmNhc2VcIiBmX3RpdGxlX2ZvbnRfd2VpZ2h0PVwiXCIgZl90aXRsZV9mb250X3RyYW5zZm9ybT1cIlwiIGZfdGl0bGVfZm9udF9zaXplPVwiMTNcIiB0aXRsZV90eHRfaG92ZXI9XCIjNGRiMmVjXCIgcmVzdWx0c19saW1pdD1cIjZcIiBmbG9hdF9ibG9jaz1cInllc1wiIGljb25fY29sb3I9XCIjMDAwMDAwXCIgcmVzdWx0c19ib3JkZXI9XCIwIDAgMXB4IDBcIiBmX3RpdGxlX2ZvbnRfbGluZV9oZWlnaHQ9XCIxLjRcIiBidG5fY29sb3I9XCIjMDAwMDAwXCIgYnRuX2NvbG9yX2g9XCIjNGRiMmVjXCIgYWxsX3VuZGVybGluZV9jb2xvcj1cIlwiIHJlc3VsdHNfbXNnX2NvbG9yX2g9XCIjNGRiMmVjXCIgaW1hZ2VfaGVpZ2h0PVwiMTAwXCIgbWV0YV9wYWRkaW5nPVwiM3B4IDAgMCAxNnB4XCIgbW9kdWxlc19nYXA9XCIyMFwiIG1jMV90bD1cIjEyXCIgc2hvd19mb3JtPVwieWVzXCIgZl9tZXRhX2ZvbnRfd2VpZ2h0PVwiXCIgaF9lZmZlY3Q9XCJcIiByZXN1bHRzX21zZ19wYWRkaW5nPVwiMTBweCAwXCIgZl9yZXN1bHRzX21zZ19mb250X3N0eWxlPVwibm9ybWFsXCIgdmlkZW9faWNvbj1cIjI0XCIgbW9kdWxlc19kaXZpZGVyX2NvbG9yPVwiXCIgbW9kdWxlc19ib3JkZXJfY29sb3I9XCJcIiBidG5fcGFkZGluZz1cIjBcIiBmb3JtX2JvcmRlcj1cIjBcIiBmb3JtX3NoYWRvd19zaGFkb3dfb2Zmc2V0X3ZlcnRpY2FsPVwiM1wiIHJlc3VsdHNfcGFkZGluZz1cIjAgMzBweCAzMHB4XCIgYnRuX2JnPVwicmdiYSgwLDAsMCwwKVwiIGljb25fcGFkZGluZz1cImV5SmhiR3dpT2pJdU5Dd2ljRzl5ZEhKaGFYUWlPaUl5TGpZaWZRPT1cIl1bL3ZjX2NvbHVtbl1bL3ZjX3Jvd11bL3RkY196b25lXSIsInRkY19oZWFkZXJfbW9iaWxlIjoiW3RkY196b25lIHR5cGU9XCJ0ZGNfaGVhZGVyX21vYmlsZVwiIHRkY19jc3M9XCJleUp3YUc5dVpTSTZleUppWVdOclozSnZkVzVrTFdOdmJHOXlJam9pSXpJeU1qSXlNaUlzSW1ScGMzQnNZWGtpT2lJaWZTd2ljR2h2Ym1WZmJXRjRYM2RwWkhSb0lqbzNOamQ5XCIgem9uZV9zaGFkb3dfc2hhZG93X3NpemU9XCJleUp3YUc5dVpTSTZJamdpZlE9PVwiIG1fZGlzcGxheT1cInJlbGF0aXZlXCIgbV9wb3NpdGlvbj1cInRvcFwiXVt2Y19yb3cgY29udGVudF9hbGlnbl92ZXJ0aWNhbD1cImNvbnRlbnQtdmVydC10b3BcIiBnYXA9XCJleUp3YUc5dVpTSTZJakFpZlE9PVwiIHRkY19jc3M9XCJleUp3YUc5dVpTSTZleUprYVhOd2JHRjVJam9pSW4wc0luQm9iMjVsWDIxaGVGOTNhV1IwYUNJNk56WTNmUT09XCJdW3ZjX2NvbHVtbiB3aWR0aD1cIjEvM1wiIHRkY19jc3M9XCJleUp3YUc5dVpTSTZleUozYVdSMGFDSTZJakl3SlNJc0ltUnBjM0JzWVhraU9pSnBibXhwYm1VdFlteHZZMnNpZlN3aWNHaHZibVZmYldGNFgzZHBaSFJvSWpvM05qZDlcIiB2ZXJ0aWNhbF9hbGlnbj1cImV5SndhRzl1WlNJNkltMXBaR1JzWlNKOVwiXVt0ZGJfbW9iaWxlX21lbnUgaW5saW5lPVwieWVzXCIgaWNvbl9jb2xvcj1cIiNmZmZmZmZcIiBpY29uX3NpemU9XCJleUpoYkd3aU9qSXlMQ0p3YUc5dVpTSTZJakkzSW4wPVwiIGljb25fcGFkZGluZz1cImV5SmhiR3dpT2pJdU5Td2ljR2h2Ym1VaU9pSXlJbjA9XCIgdGRjX2Nzcz1cImV5SndhRzl1WlNJNmV5SnRZWEpuYVc0dGRHOXdJam9pTWlJc0ltMWhjbWRwYmkxc1pXWjBJam9pTFRFeklpd2laR2x6Y0d4aGVTSTZJaUo5TENKd2FHOXVaVjl0WVhoZmQybGtkR2dpT2pjMk4zMD1cIiBtZW51X2lkPVwiMjE2XCJdWy92Y19jb2x1bW5dW3ZjX2NvbHVtbiB3aWR0aD1cIjEvM1wiIHRkY19jc3M9XCJleUp3YUc5dVpTSTZleUozYVdSMGFDSTZJall3SlNJc0ltUnBjM0JzWVhraU9pSnBibXhwYm1VdFlteHZZMnNpZlN3aWNHaHZibVZmYldGNFgzZHBaSFJvSWpvM05qZDlcIiB2ZXJ0aWNhbF9hbGlnbj1cImV5SndhRzl1WlNJNkltMXBaR1JzWlNKOVwiXVt0ZGJfaGVhZGVyX2xvZ28gYWxpZ25faG9yaXo9XCJjb250ZW50LWhvcml6LWNlbnRlclwiIGFsaWduX3ZlcnQ9XCJjb250ZW50LXZlcnQtY2VudGVyXCIgbWVkaWFfc2l6ZV9pbWFnZV9oZWlnaHQ9XCIxODBcIiBtZWRpYV9zaXplX2ltYWdlX3dpZHRoPVwiNTQ0XCIgaW1hZ2Vfd2lkdGg9XCJleUp3YjNKMGNtRnBkQ0k2SWpFNE5pSXNJbkJvYjI1bElqb2lNVGd3SW4wPVwiIHNob3dfaW1hZ2U9XCJleUpoYkd3aU9pSnViMjVsSWl3aWNHaHZibVVpT2lKaWJHOWpheUo5XCIgdGFnbGluZV9hbGlnbl9ob3Jpej1cImNvbnRlbnQtaG9yaXotY2VudGVyXCIgdGV4dF9jb2xvcj1cIiNmZmZmZmZcIiB0dGxfdGFnX3NwYWNlPVwiZXlKaGJHd2lPaUl0TXlJc0luQnZjblJ5WVdsMElqb2lMVElpZlE9PVwiIHRkY19jc3M9XCJleUpoYkd3aU9uc2laR2x6Y0d4aGVTSTZJaUo5TENKd2FHOXVaU0k2ZXlKdFlYSm5hVzR0ZEc5d0lqb2lMVGdpTENKa2FYTndiR0Y1SWpvaUluMHNJbkJvYjI1bFgyMWhlRjkzYVdSMGFDSTZOelkzZlE9PVwiIGltYWdlPVwiMTE3MVwiXVsvdmNfY29sdW1uXVt2Y19jb2x1bW4gd2lkdGg9XCIxLzNcIiB0ZGNfY3NzPVwiZXlKd2FHOXVaU0k2ZXlKM2FXUjBhQ0k2SWpJd0pTSXNJbVJwYzNCc1lYa2lPaUpwYm14cGJtVXRZbXh2WTJzaWZTd2ljR2h2Ym1WZmJXRjRYM2RwWkhSb0lqbzNOamQ5XCIgdmVydGljYWxfYWxpZ249XCJleUp3YUc5dVpTSTZJbTFwWkdSc1pTSjlcIl1bdGRiX21vYmlsZV9zZWFyY2ggaW5saW5lPVwieWVzXCIgZmxvYXRfcmlnaHQ9XCJ5ZXNcIiB0ZGNfY3NzPVwiZXlKd2FHOXVaU0k2ZXlKdFlYSm5hVzR0Y21sbmFIUWlPaUl0TVRnaUxDSnRZWEpuYVc0dFltOTBkRzl0SWpvaU1DSXNJbVJwYzNCc1lYa2lPaUlpZlN3aWNHaHZibVZmYldGNFgzZHBaSFJvSWpvM05qZDlcIiBpY29uX2NvbG9yPVwiI2ZmZmZmZlwiIHRkaWNvbj1cInRkLWljb24tbWFnbmlmaWVyLWJpZy1yb3VuZGVkXCJdWy92Y19jb2x1bW5dWy92Y19yb3ddWy90ZGNfem9uZV0iLCJ0ZGNfaGVhZGVyX21vYmlsZV9zdGlja3kiOiJbdGRjX3pvbmUgdHlwZT1cInRkY19oZWFkZXJfbW9iaWxlX3N0aWNreVwiIHRkY19jc3M9XCJleUp3YUc5dVpTSTZleUppWVdOclozSnZkVzVrTFdOdmJHOXlJam9pSXpJeU1qSXlNaUlzSW1ScGMzQnNZWGtpT2lJaWZTd2ljR2h2Ym1WZmJXRjRYM2RwWkhSb0lqbzNOamQ5XCIgbXNfdHJhbnNpdGlvbl9lZmZlY3Q9XCJleUpoYkd3aU9pSnZjR0ZqYVhSNUlpd2ljR2h2Ym1VaU9pSnpiR2xrWlNKOVwiIG1zX3N0aWNreV90eXBlPVwiXCIgem9uZV9zaGFkb3dfc2hhZG93X3NpemU9XCJleUp3YUc5dVpTSTZJamdpZlE9PVwiIGNvbnRlbnRfYWxpZ25fdmVydGljYWw9XCJjb250ZW50LXZlcnQtdG9wXCJdW3ZjX3JvdyBjb250ZW50X2FsaWduX3ZlcnRpY2FsPVwiY29udGVudC12ZXJ0LXRvcFwiIGdhcD1cImV5SndhRzl1WlNJNklqQWlmUT09XCIgdGRjX2Nzcz1cImV5SndhRzl1WlNJNmV5SmthWE53YkdGNUlqb2lJbjBzSW5Cb2IyNWxYMjFoZUY5M2FXUjBhQ0k2TnpZM2ZRPT1cIl1bdmNfY29sdW1uIHdpZHRoPVwiMS8zXCIgdGRjX2Nzcz1cImV5SndhRzl1WlNJNmV5SjNhV1IwYUNJNklqSXdKU0lzSW1ScGMzQnNZWGtpT2lKcGJteHBibVV0WW14dlkyc2lmU3dpY0dodmJtVmZiV0Y0WDNkcFpIUm9Jam8zTmpkOVwiIHZlcnRpY2FsX2FsaWduPVwiZXlKd2FHOXVaU0k2SW0xcFpHUnNaU0o5XCJdW3RkYl9tb2JpbGVfbWVudSBpbmxpbmU9XCJ5ZXNcIiBpY29uX2NvbG9yPVwiI2ZmZmZmZlwiIGljb25fc2l6ZT1cImV5SmhiR3dpT2pJeUxDSndhRzl1WlNJNklqSTNJbjA9XCIgaWNvbl9wYWRkaW5nPVwiZXlKaGJHd2lPakl1TlN3aWNHaHZibVVpT2lJeUluMD1cIiB0ZGNfY3NzPVwiZXlKd2FHOXVaU0k2ZXlKdFlYSm5hVzR0ZEc5d0lqb2lNaUlzSW0xaGNtZHBiaTFzWldaMElqb2lMVEV6SWl3aVpHbHpjR3hoZVNJNklpSjlMQ0p3YUc5dVpWOXRZWGhmZDJsa2RHZ2lPamMyTjMwPVwiIG1lbnVfaWQ9XCIyMTZcIl1bL3ZjX2NvbHVtbl1bdmNfY29sdW1uIHdpZHRoPVwiMS8zXCIgdGRjX2Nzcz1cImV5SndhRzl1WlNJNmV5SjNhV1IwYUNJNklqWXdKU0lzSW1ScGMzQnNZWGtpT2lKcGJteHBibVV0WW14dlkyc2lmU3dpY0dodmJtVmZiV0Y0WDNkcFpIUm9Jam8zTmpkOVwiIHZlcnRpY2FsX2FsaWduPVwiZXlKd2FHOXVaU0k2SW0xcFpHUnNaU0o5XCJdW3RkYl9oZWFkZXJfbG9nbyBhbGlnbl9ob3Jpej1cImNvbnRlbnQtaG9yaXotY2VudGVyXCIgYWxpZ25fdmVydD1cImNvbnRlbnQtdmVydC1jZW50ZXJcIiBtZWRpYV9zaXplX2ltYWdlX2hlaWdodD1cIjE4MFwiIG1lZGlhX3NpemVfaW1hZ2Vfd2lkdGg9XCI1NDRcIiBpbWFnZV93aWR0aD1cImV5SndiM0owY21GcGRDSTZJakU0TmlJc0luQm9iMjVsSWpvaU1UZ3dJbjA9XCIgc2hvd19pbWFnZT1cImV5SmhiR3dpT2lKdWIyNWxJaXdpY0dodmJtVWlPaUppYkc5amF5SjlcIiB0YWdsaW5lX2FsaWduX2hvcml6PVwiY29udGVudC1ob3Jpei1jZW50ZXJcIiB0ZXh0X2NvbG9yPVwiI2ZmZmZmZlwiIHR0bF90YWdfc3BhY2U9XCJleUpoYkd3aU9pSXRNeUlzSW5CdmNuUnlZV2wwSWpvaUxUSWlmUT09XCIgdGRjX2Nzcz1cImV5SmhiR3dpT25zaVpHbHpjR3hoZVNJNklpSjlMQ0p3YUc5dVpTSTZleUp0WVhKbmFXNHRkRzl3SWpvaUxUZ2lMQ0prYVhOd2JHRjVJam9pSW4wc0luQm9iMjVsWDIxaGVGOTNhV1IwYUNJNk56WTNmUT09XCIgaW1hZ2U9XCIxMTcxXCJdWy92Y19jb2x1bW5dW3ZjX2NvbHVtbiB3aWR0aD1cIjEvM1wiIHRkY19jc3M9XCJleUp3YUc5dVpTSTZleUozYVdSMGFDSTZJakl3SlNJc0ltUnBjM0JzWVhraU9pSnBibXhwYm1VdFlteHZZMnNpZlN3aWNHaHZibVZmYldGNFgzZHBaSFJvSWpvM05qZDlcIiB2ZXJ0aWNhbF9hbGlnbj1cImV5SndhRzl1WlNJNkltMXBaR1JzWlNKOVwiXVt0ZGJfbW9iaWxlX3NlYXJjaCBpbmxpbmU9XCJ5ZXNcIiBmbG9hdF9yaWdodD1cInllc1wiIHRkY19jc3M9XCJleUp3YUc5dVpTSTZleUp0WVhKbmFXNHRjbWxuYUhRaU9pSXRNVGdpTENKdFlYSm5hVzR0WW05MGRHOXRJam9pTUNJc0ltUnBjM0JzWVhraU9pSWlmU3dpY0dodmJtVmZiV0Y0WDNkcFpIUm9Jam8zTmpkOVwiIGljb25fY29sb3I9XCIjZmZmZmZmXCIgdGRpY29uPVwidGQtaWNvbi1tYWduaWZpZXItYmlnLXJvdW5kZWRcIl1bL3ZjX2NvbHVtbl1bL3ZjX3Jvd11bL3RkY196b25lXSIsInRkY19pc19oZWFkZXJfc3RpY2t5IjpmYWxzZSwidGRjX2lzX21vYmlsZV9oZWFkZXJfc3RpY2t5IjpmYWxzZX0= - [Category Template - Default PRO](https://pulaar.org/tdb_templates/category-template-default-pro/) - JaɓɓordeSample Page Sample Page Title Sample Category Description. ( Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipisicing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. ) Cellal WAFRU (DRÉPANOCYTOSE) jiilo - avril 6, 2026 Winndere Wolde Iran – Dowlaaji Dentuɗi e Israayiil Konngi Kaŋŋe Konngi Kaŋŋe keɓaaɗi e Abdullaay Alhajji Umar Deh - [Single Post Template - Default PRO](https://pulaar.org/tdb_templates/single-post-template-default-pro/) - JaɓɓordeSample Page Category ICategory IICategory III Sample Page Title Sample Post Subtitle! By Author Name April 9, 2026 123 1234 Morbi libero lectus, laoreet elementum viverra vitae, sodales sit amet nisi. Vivamus dolor ipsum, ultrices in accumsan nec, viverra in nulla. Donec ligula sem, dignissim quis purus a, ultricies lacinia lectus. Aenean scelerisque, justo ac - [Author Template - Default PRO](https://pulaar.org/tdb_templates/author-template-default-pro/) - JaɓɓordeSample Page Sample Page Title 2913 BINNDANƊE0 Jowewww.sample-website.comSample author description FƁPM Sample post title 0 Author name - April 9, 2026 11 FƁPM Sample post title 1 Author name - April 9, 2026 11 FƁPM Sample post title 2 Author name - April 9, 2026 11 FƁPM Sample post title 3 Author name - April - [Date Template - Default PRO](https://pulaar.org/tdb_templates/date-template-default-pro/) - JaɓɓordeSample Page Sample Page Title Sample post title 0 Author name - April 9, 2026 11 Sample post no 0 excerpt. Sample post title 1 Author name - April 9, 2026 11 Sample post no 1 excerpt. Sample post title 2 Author name - April 9, 2026 11 Sample post no 2 excerpt. Sample post - [Attachment Template - Default PRO](https://pulaar.org/tdb_templates/attachment-template-default-pro/) - JaɓɓordeSample Page Sample Page Title Sample attachment description. Most Read WAFRU (DRÉPANOCYTOSE) avril 6, 2026 Wolde Iran – Dowlaaji Dentuɗi e Israayiil avril 5, 2026 Konngi Kaŋŋe keɓaaɗi e Abdullaay Alhajji Umar Deh avril 3, 2026 “JASPORA” FULƁE : MBAYDIIJI CEERTUƊI UUJOOJI FULƁE avril 2, 2026 - [Tag Template - Default PRO](https://pulaar.org/tdb_templates/tag-template-default-pro/) - Sample Page Tag: Sample Page Title FƁPM Sample post title 0 Author name - April 9, 2026 11 FƁPM Sample post title 1 Author name - April 9, 2026 11 FƁPM Sample post title 2 Author name - April 9, 2026 11 FƁPM Sample post title 3 Author name - April 9, 2026 11 FƁPM - [Search Template - Default PRO](https://pulaar.org/tdb_templates/search-template-default-pro/) - JaɓɓordeSample Page Sample Page Title - search results Search Sample post title 0 Author name - April 9, 2026 11 Sample post no 0 excerpt. Sample post title 1 Author name - April 9, 2026 11 Sample post no 1 excerpt. Sample post title 2 Author name - April 9, 2026 11 Sample post no - [404 Template - Default PRO](https://pulaar.org/tdb_templates/404-template-default-pro/) - Ooops... Error 404 Sorry, but the page you are looking for doesn't exist. Go to the homepage Cellal WAFRU (DRÉPANOCYTOSE) jiilo - avril 6, 2026 0 Winndere Wolde Iran – Dowlaaji Dentuɗi e Israayiil jiilo - avril 5, 2026 0 Konngi Kaŋŋe Konngi Kaŋŋe keɓaaɗi e Abdullaay Alhajji Umar Deh jiilo - avril 3, 2026 ## Catégories - [FƁPM](https://pulaar.org/category/fedde/) - [Ɗemɗe](https://pulaar.org/category/demde/) - [Dewal](https://pulaar.org/category/diine/) - [Faggudu](https://pulaar.org/category/faggudu/) - Kabaruuji e geɗe faggudu - [Jolooje](https://pulaar.org/category/jolooje/) - Joljolei - [Galle FƁPM](https://pulaar.org/category/fedde/galle-fɓpm/) - [Pinal](https://pulaar.org/category/pinal/) - [Ganndiwal](https://pulaar.org/category/ganndiwal/) - [Ɓalliwal](https://pulaar.org/category/ganndiwal/ɓalliwal/) - [Jaŋde](https://pulaar.org/category/janse/) - [Renndo](https://pulaar.org/category/renndo/) - [Kelmeendi](https://pulaar.org/category/kelmeendi/) - [Daarti fulɓe](https://pulaar.org/category/daarti1/) - [Daarti kuuɓtodinɗi](https://pulaar.org/category/daarti2/) - [Cellal](https://pulaar.org/category/cellal/) - [Leyɗe e yimɓe](https://pulaar.org/category/leyde/) - [Karalle kumpital](https://pulaar.org/category/karalle-kumpital/) - [Jolɗi daɓɓi](https://pulaar.org/category/jolɗi-daɓɓi/) - [Kaalden goonga](https://pulaar.org/category/renndo/kaalden-goonga/) - [Weeyiwal](https://pulaar.org/category/weeyiwal/) - [Hoohooɓe](https://pulaar.org/category/hoohooɓe/) - [Kulle](https://pulaar.org/category/kulle/) - [Winndere](https://pulaar.org/category/winndere/) - [Diƴƴe](https://pulaar.org/category/diƴƴe/) - [Miijo](https://pulaar.org/category/miijo/) - [Ndema](https://pulaar.org/category/faggudu/ndema/) - [IPELAN](https://pulaar.org/category/ipelan/) - [Jaayɗe](https://pulaar.org/category/jaayɗe/) - [Sunaare](https://pulaar.org/category/renndo/sunaare/) - [Mooɓondiral 8](https://pulaar.org/category/fedde/mooɓondiral-8/) - [Kooli](https://pulaar.org/category/pinal/kooli/) - [TInndi](https://pulaar.org/category/pinal/tinndi/) - [Jojjanɗe](https://pulaar.org/category/jojjanɗe/) - [Mahdi](https://pulaar.org/category/ganndiwal/mahdi/) - [Puɗi](https://pulaar.org/category/puɗi/) - [Miijtiyaagal](https://pulaar.org/category/ganndiwal/miijtiyaagal/) - [Selliwal](https://pulaar.org/category/ganndiwal/selliwal/) - [Guurɗiwal](https://pulaar.org/category/ganndiwal/guurɗiwal/) - [Coftal Ɓalli](https://pulaar.org/category/coftal-valli/) - [Hiisiwal](https://pulaar.org/category/ganndiwal/hiisiwal/) - [Coñce](https://pulaar.org/category/pinal/conce/) - [Ɓiyleydaagu](https://pulaar.org/category/ɓiyleydaagu/) - [Ndiwri](https://pulaar.org/category/ndiwri/) - [cariiɗe](https://pulaar.org/category/cariiɗe/) - [Wallifo](https://pulaar.org/category/wallifo/) - [Hooɗeende kootol](https://pulaar.org/category/hooɗeende-kootol/) - [DUTTORƊE](https://pulaar.org/category/duttorɗe/) - [Taariindi](https://pulaar.org/category/taariindi/) - [FOOYRE](https://pulaar.org/category/fedde/fooyre/) - [Jawdi](https://pulaar.org/category/cellal/jawdi/) - [Sarɗirdu](https://pulaar.org/category/sarɗirdu/) - [Fuku-Bal](https://pulaar.org/category/coftal-valli/fuku-bal/) - [Ɓarakewal](https://pulaar.org/category/ganndiwal/ɓarakewal/) - [Leydi](https://pulaar.org/category/jojjanɗe/leydi/) - [Kisal](https://pulaar.org/category/kisal/) - [Ɓeydagol nguli](https://pulaar.org/category/ɓeydagol-nguli/) - [Ngalu](https://pulaar.org/category/ngalu/) - [Fitiram-gollaagu](https://pulaar.org/category/faggudu/fitiram-gollaagu/) - [Juulde rewɓe](https://pulaar.org/category/renndo/juulde-rewɓe/) - [GANNDAL SAWRU](https://pulaar.org/category/ganndal-sawru/) - [DUUNDE LAARAAF](https://pulaar.org/category/duunde-laaraaf/) - [Gure Fuuta](https://pulaar.org/category/gure-fuuta/) - [Tabital Pulaagu](https://pulaar.org/category/tabital-pulaagu/) - [Nelson Manndelaa](https://pulaar.org/category/nelson-manndelaa/) - [Njooɓaari Sukaaɓe](https://pulaar.org/category/njooɓaari-sukaaɓe/) - [Yeewtere DAT UMAR](https://pulaar.org/category/yeewtere-dat-umar/) - [DINGIRAL HAL](https://pulaar.org/category/dingiral-hal/) - [Al Hajji Mahmuud Bah](https://pulaar.org/category/al-hajji-mahmuud-bah/) - [Kuuje Ndoogu](https://pulaar.org/category/kuuje-ndoogu/) - [Kuule Asamaan](https://pulaar.org/category/kuule-asamaan/) - [KUULE ASAMAAN](https://pulaar.org/category/weeyiwal/kuule-asamaan-weeyiwal/) - [DARTAGOL](https://pulaar.org/category/daarti2/dartagol/) - [Konngi Kaŋŋe](https://pulaar.org/category/konngi-kanne/) - [TOMAA](https://pulaar.org/category/daarti2/tomaa/) ## Étiquettes - [Galle pulaar](https://pulaar.org/tag/galle-pulaar/) - [Aafngo haayre](https://pulaar.org/tag/aafngo-haayre/) - [FƁPM](https://pulaar.org/tag/fɓpm/) - [ARPRIM](https://pulaar.org/tag/arprim/) - [ɓalliwal](https://pulaar.org/tag/ɓalliwal/) - [wuddere ɓaleere](https://pulaar.org/tag/wuddere-ɓaleere/) - [kalitgol](https://pulaar.org/tag/kalitgol/) - [Parler solar](https://pulaar.org/tag/parler-solar/) - [naange](https://pulaar.org/tag/naange/) - [Gudde ɓaleeje](https://pulaar.org/tag/gudde-ɓaleeje/) - [Jaŋde](https://pulaar.org/tag/jande/) - [pinal](https://pulaar.org/tag/pinal/) - [Jiggo tafsiiru](https://pulaar.org/tag/jiggo-tafsiiru/) - [AMPLCS](https://pulaar.org/tag/amplcs/) - [teddungal](https://pulaar.org/tag/teddungal/) - [Kelmeendi](https://pulaar.org/tag/kelmeendi/) - [Sarɗirdu ngenndi](https://pulaar.org/tag/sarɗirdu-ngenndi/) - [Ɓoggee](https://pulaar.org/tag/ɓoggee/) - [ndunngu](https://pulaar.org/tag/ndunngu/) - [ganndiwal](https://pulaar.org/tag/ganndiwal/) - [Ƴowre tafaande](https://pulaar.org/tag/ƴowre-tafaande/) - [Karalle kumpital](https://pulaar.org/tag/karalle-kumpital/) - [Ɓalliwal ñilliwal](https://pulaar.org/tag/ɓalliwal-nilliwal/) - [pecore](https://pulaar.org/tag/pecore/) - [ustore](https://pulaar.org/tag/ustore/) - [kaalden goonga](https://pulaar.org/tag/kaalden-goonga/) - [burguduuna](https://pulaar.org/tag/burguduuna/) - [uddugol jaŋde](https://pulaar.org/tag/uddugol-jande/) - [Kayhayzi](https://pulaar.org/tag/kayhayzi/) - [jaqde](https://pulaar.org/tag/jaqde/) - [seedanteeje](https://pulaar.org/tag/seedanteeje/) - [fuɗnaange ɓadiiɗo](https://pulaar.org/tag/fuɗnaange-ɓadiiɗo/) - [ñifataa](https://pulaar.org/tag/nifataa/) - [israayiil](https://pulaar.org/tag/israayiil/) - [palestiin](https://pulaar.org/tag/palestiin/) - [maayde](https://pulaar.org/tag/maayde/) - [diidɓe Muritani](https://pulaar.org/tag/diidɓe-muritani/) - [hoohooɓe](https://pulaar.org/tag/hoohooɓe/) - [dooñoo](https://pulaar.org/tag/doonoo/) - [kulle](https://pulaar.org/tag/kulle/) - [kaawisaaji](https://pulaar.org/tag/kaawisaaji/) - [enɗam](https://pulaar.org/tag/enɗam/) - [Waddu](https://pulaar.org/tag/waddu/) - [Fiiltiingo](https://pulaar.org/tag/fiiltiingo/) - [Geec](https://pulaar.org/tag/geec/) - [diƴƴe](https://pulaar.org/tag/diƴƴe/) - [Ajiiju](https://pulaar.org/tag/ajiiju/) - [sappinannde](https://pulaar.org/tag/sappinannde/) - [ñaawoore](https://pulaar.org/tag/naawoore/) - [taƴii](https://pulaar.org/tag/taƴii/) - [Jaŋde mawɓe](https://pulaar.org/tag/jande-mawɓe/) - [Kayhayɗi](https://pulaar.org/tag/kayhayɗi/) - [Ɓaleejo Sammba](https://pulaar.org/tag/ɓaleejo-sammba/) - [Teddule](https://pulaar.org/tag/teddule/) - [Jokkorde Pelle pinal](https://pulaar.org/tag/jokkorde-pelle-pinal/) - [JPP](https://pulaar.org/tag/jpp/) - [CAC](https://pulaar.org/tag/cac/) - [dorog](https://pulaar.org/tag/dorog/) - [safaara](https://pulaar.org/tag/safaara/) - [Jasak](https://pulaar.org/tag/jasak/) - [Mbaañ](https://pulaar.org/tag/mbaan/) - [Piilngal](https://pulaar.org/tag/piilngal/) - [Cellal](https://pulaar.org/tag/cellal/) - [ɓernde](https://pulaar.org/tag/ɓernde/) - [dilloore](https://pulaar.org/tag/dilloore/) - [wuurnde](https://pulaar.org/tag/wuurnde/) - [gujjo](https://pulaar.org/tag/gujjo/) - [dogde](https://pulaar.org/tag/dogde/) - [diwde](https://pulaar.org/tag/diwde/) - [ŋari](https://pulaar.org/tag/nari/) - [miijo](https://pulaar.org/tag/miijo/) - [Bookara Muusaa](https://pulaar.org/tag/bookara-muusaa/) - [UFP](https://pulaar.org/tag/ufp/) - [MND](https://pulaar.org/tag/mnd/) - [Njuulu](https://pulaar.org/tag/njuulu/) - [dewal](https://pulaar.org/tag/dewal/) - [Islaam](https://pulaar.org/tag/islaam/) - [ƴeewrugal](https://pulaar.org/tag/ƴeewrugal/) - [sukaaɓe](https://pulaar.org/tag/sukaaɓe/) - [Siin](https://pulaar.org/tag/siin/) - [Amerik](https://pulaar.org/tag/amerik/) - [Weeyo](https://pulaar.org/tag/weeyo/) - [Bumuy](https://pulaar.org/tag/bumuy/) - [demmba](https://pulaar.org/tag/demmba/) - [Ndema](https://pulaar.org/tag/ndema/) - [Awo](https://pulaar.org/tag/awo/) - [ngaynaaka](https://pulaar.org/tag/ngaynaaka/) - [seedantaagal](https://pulaar.org/tag/seedantaagal/) - [Ipelan](https://pulaar.org/tag/ipelan/) - [uujo](https://pulaar.org/tag/uujo/) - [rewaani laawol](https://pulaar.org/tag/rewaani-laawol/) - [Njuumri](https://pulaar.org/tag/njuumri/) - [suukara](https://pulaar.org/tag/suukara/) - [bonataa](https://pulaar.org/tag/bonataa/) - [Jooli tati](https://pulaar.org/tag/jooli-tati/) - [Talalgol Leydi](https://pulaar.org/tag/talalgol-leydi/) - [tektekol](https://pulaar.org/tag/tektekol/) - [wurwere](https://pulaar.org/tag/wurwere/) - [Tinndol](https://pulaar.org/tag/tinndol/) - [Ngootaagu](https://pulaar.org/tag/ngootaagu/) - [Ndiyam](https://pulaar.org/tag/ndiyam/) - [Lewru](https://pulaar.org/tag/lewru/) - [Guurɗiwal](https://pulaar.org/tag/guurɗiwal/) - [bajjol](https://pulaar.org/tag/bajjol/) - [JLM](https://pulaar.org/tag/jlm/) - [ɗemgal](https://pulaar.org/tag/ɗemgal/) - [nehniwal](https://pulaar.org/tag/nehniwal/) - [21 colte](https://pulaar.org/tag/21-colte/) - [Ñalngu ɗemngal nehniwal](https://pulaar.org/tag/nalngu-ɗemngal-nehniwal/) - [Nuwaabibu](https://pulaar.org/tag/nuwaabibu/) - [Yiilirde Catal](https://pulaar.org/tag/yiilirde-catal/) - [AMI](https://pulaar.org/tag/ami/) - [Tammborɗe limrewal](https://pulaar.org/tag/tammborɗe-limrewal/) - [haytoore](https://pulaar.org/tag/haytoore/) - [buɓɓondiral](https://pulaar.org/tag/buɓɓondiral/) - [Ngaawe](https://pulaar.org/tag/ngaawe/) - [miijitiyaagal](https://pulaar.org/tag/miijitiyaagal/) - [jamal soh](https://pulaar.org/tag/jamal-soh/) - [Haamiidu Bah](https://pulaar.org/tag/haamiidu-bah/) - [Suwoyraat](https://pulaar.org/tag/suwoyraat/) - [Saar](https://pulaar.org/tag/saar/) - [Subu](https://pulaar.org/tag/subu/) - [sunaare](https://pulaar.org/tag/sunaare/) - [Mooɓondiral 8](https://pulaar.org/tag/mooɓondiral-8/) - [Congrès 8 ARPRIM](https://pulaar.org/tag/congres-8-arprim/) - [kawraaɗe](https://pulaar.org/tag/kawraaɗe/) - [Abuu Sih](https://pulaar.org/tag/abuu-sih/) - [Jiyaadiyankaagal](https://pulaar.org/tag/jiyaadiyankaagal/) - [Shingiti](https://pulaar.org/tag/shingiti/) - [2025](https://pulaar.org/tag/2025/) - [rewɓe](https://pulaar.org/tag/rewɓe/) - [ndoolndoolaagu](https://pulaar.org/tag/ndoolndoolaagu/) - [caɗeele](https://pulaar.org/tag/caɗeele/) - [Njawaar KAN](https://pulaar.org/tag/njawaar-kan/) - [neɗɗo](https://pulaar.org/tag/neɗɗo/) - [ñuuñu](https://pulaar.org/tag/nuunu/) - [Ɓunndu](https://pulaar.org/tag/ɓunndu/) - [daartol](https://pulaar.org/tag/daartol/) - [CIJOP](https://pulaar.org/tag/cijop/) - [Nuwaasoot](https://pulaar.org/tag/nuwaasoot/) - [Sala](https://pulaar.org/tag/sala/) - [tooweendi](https://pulaar.org/tag/tooweendi/) - [Huley Sal](https://pulaar.org/tag/huley-sal/) - [Aysata Jaari](https://pulaar.org/tag/aysata-jaari/) - [Google Translate](https://pulaar.org/tag/google-translate/) - [Firirde Google](https://pulaar.org/tag/firirde-google/) - [Google](https://pulaar.org/tag/google/) - [Firo](https://pulaar.org/tag/firo/) - [Karalle](https://pulaar.org/tag/karalle/) - [Translate](https://pulaar.org/tag/translate/) - [Deftere](https://pulaar.org/tag/deftere/) - [jime](https://pulaar.org/tag/jime/) - [Njaay Saydu](https://pulaar.org/tag/njaay-saydu/) - [Ceerno-Mammadu-Sayiide-Bah](https://pulaar.org/tag/ceerno-mammadu-sayiide-bah/) - [Lislaam](https://pulaar.org/tag/lislaam/) - [Hapa](https://pulaar.org/tag/hapa/) - [Kawgel](https://pulaar.org/tag/kawgel/) - [ɗemɗe ngenndiije](https://pulaar.org/tag/ɗemɗe-ngenndiije/) - [Angalteer](https://pulaar.org/tag/angalteer/) - [laamɗo debbo](https://pulaar.org/tag/laamɗo-debbo/) - [Seyyen](https://pulaar.org/tag/seyyen/) - [Gababe](https://pulaar.org/tag/gababe/) - [Catal](https://pulaar.org/tag/catal/) - [warngo](https://pulaar.org/tag/warngo/) - [Hakke aadee](https://pulaar.org/tag/hakke-aadee/) - [Armeni e Azerbayijaa](https://pulaar.org/tag/armeni-e-azerbayijaa/) - [Holde](https://pulaar.org/tag/holde/) - [Riisi](https://pulaar.org/tag/riisi/) - [tinndi](https://pulaar.org/tag/tinndi/) - [daari](https://pulaar.org/tag/daari/) - [cifti](https://pulaar.org/tag/cifti/) - [Nimsa](https://pulaar.org/tag/nimsa/) - [Horngilitde gulli leydi](https://pulaar.org/tag/horngilitde-gulli-leydi/) - [Horngilde](https://pulaar.org/tag/horngilde/) - [kaalden](https://pulaar.org/tag/kaalden/) - [goonga](https://pulaar.org/tag/goonga/) - [Tabital](https://pulaar.org/tag/tabital/) - [Pulaagu](https://pulaar.org/tag/pulaagu/) - [Pelle fulɓe](https://pulaar.org/tag/pelle-fulɓe/) - [perseverance](https://pulaar.org/tag/perseverance/) - [beeyowel](https://pulaar.org/tag/beeyowel/) - [batiri](https://pulaar.org/tag/batiri/) - [kaawniiɗo](https://pulaar.org/tag/kaawniiɗo/) - [puccu yaare](https://pulaar.org/tag/puccu-yaare/) - [ɗemɗe](https://pulaar.org/tag/ɗemɗe/) - [ngenndiije](https://pulaar.org/tag/ngenndiije/) - [jangde](https://pulaar.org/tag/jangde/) - [sariya kuccam jaŋde](https://pulaar.org/tag/sariya-kuccam-jande/) - [aadee](https://pulaar.org/tag/aadee/) - [Neema](https://pulaar.org/tag/neema/) - [Mali](https://pulaar.org/tag/mali/) - [G5-Sahel](https://pulaar.org/tag/g5-sahel/) - [Muritani](https://pulaar.org/tag/muritani/) - [Olan](https://pulaar.org/tag/olan/) - [diiño](https://pulaar.org/tag/diino/) - [laawɗingol](https://pulaar.org/tag/laawɗingol/) - [öggannde](https://pulaar.org/tag/oggannde/) - [Silo](https://pulaar.org/tag/silo/) - [Hiisiwo](https://pulaar.org/tag/hiisiwo/) - [Faalil](https://pulaar.org/tag/faalil/) - [Nguurndam](https://pulaar.org/tag/nguurndam/) - [keeriɗam](https://pulaar.org/tag/keeriɗam/) - [Batu](https://pulaar.org/tag/batu/) - [joɗnde](https://pulaar.org/tag/joɗnde/) - [diisnondiral](https://pulaar.org/tag/diisnondiral/) - [Ñalɗi pinal](https://pulaar.org/tag/nalɗi-pinal/) - [Taaga](https://pulaar.org/tag/taaga/) - [Juulde oogooɓe](https://pulaar.org/tag/juulde-oogooɓe/) - [James Webb](https://pulaar.org/tag/james-webb/) - [niiwnorgal](https://pulaar.org/tag/niiwnorgal/) - [Wul Taaya](https://pulaar.org/tag/wul-taaya/) - [Maawiya](https://pulaar.org/tag/maawiya/) - [Ñaawirdu hiiso](https://pulaar.org/tag/naawirdu-hiiso/) - [ɓetokaalis](https://pulaar.org/tag/ɓetokaalis/) - [Ƴellito](https://pulaar.org/tag/ƴellito/) - [Dawruɗi juumtuɗi ɗemngal](https://pulaar.org/tag/dawruɗi-juumtuɗi-ɗemngal/) - [janngirgal](https://pulaar.org/tag/janngirgal/) - [Duttorɗe](https://pulaar.org/tag/duttorɗe/) - [Daarti](https://pulaar.org/tag/daarti/) - [Ceemoko Garang Kuyaate](https://pulaar.org/tag/ceemoko-garang-kuyaate/) - [Almaañ](https://pulaar.org/tag/almaan/) - [ngonka weeyo](https://pulaar.org/tag/ngonka-weeyo/) - [GIEC](https://pulaar.org/tag/giec/) - [Rooso](https://pulaar.org/tag/rooso/) - [Pont](https://pulaar.org/tag/pont/) - [sarɗirdu](https://pulaar.org/tag/sarɗirdu/) - [losko](https://pulaar.org/tag/losko/) - [ngenndi](https://pulaar.org/tag/ngenndi/) - [Ɗemngal nehniwal](https://pulaar.org/tag/ɗemngal-nehniwal/) - [21 feebariyee](https://pulaar.org/tag/21-feebariyee/) - [Hakkille njeerteejo](https://pulaar.org/tag/hakkille-njeerteejo/) - [Faalil Sih](https://pulaar.org/tag/faalil-sih/) - [rafi ndammiri](https://pulaar.org/tag/rafi-ndammiri/) - [rafi jawdi](https://pulaar.org/tag/rafi-jawdi/) - [diine](https://pulaar.org/tag/diine/) - [Siisee Ɓiy Aadama](https://pulaar.org/tag/siisee-ɓiy-aadama/) - [Jibi Joop](https://pulaar.org/tag/jibi-joop/) - [Kooba](https://pulaar.org/tag/kooba/) - [Nagge](https://pulaar.org/tag/nagge/) - [koode](https://pulaar.org/tag/koode/) - [hulɓinii](https://pulaar.org/tag/hulɓinii/) - [yurminii](https://pulaar.org/tag/yurminii/) - [Duuɓi 30 FƁPM](https://pulaar.org/tag/duuɓi-30-fɓpm/) - [gabbel ɓakdi](https://pulaar.org/tag/gabbel-ɓakdi/) - [annoore](https://pulaar.org/tag/annoore/) - [leer](https://pulaar.org/tag/leer/) - [Tamasig](https://pulaar.org/tag/tamasig/) - [ngonka](https://pulaar.org/tag/ngonka/) - [ɗemngal](https://pulaar.org/tag/ɗemngal/) - [Gine](https://pulaar.org/tag/gine/) - [Burkina](https://pulaar.org/tag/burkina/) - [nguurdam](https://pulaar.org/tag/nguurdam/) - [Kamaruun](https://pulaar.org/tag/kamaruun/) - [kese](https://pulaar.org/tag/kese/) - [fuunti](https://pulaar.org/tag/fuunti/) - [Patris](https://pulaar.org/tag/patris/) - [Lumbummba](https://pulaar.org/tag/lumbummba/) - [Daande](https://pulaar.org/tag/daande/) - [Maayo](https://pulaar.org/tag/maayo/) - [Diƴƴere](https://pulaar.org/tag/diƴƴere/) - [laaɓnde](https://pulaar.org/tag/laaɓnde/) - [ɗaldugal](https://pulaar.org/tag/ɗaldugal/) - [henndu](https://pulaar.org/tag/henndu/) - [Puɗal](https://pulaar.org/tag/puɗal/) - [mutal](https://pulaar.org/tag/mutal/) - [nofru](https://pulaar.org/tag/nofru/) - [nanɗe](https://pulaar.org/tag/nanɗe/) - [renndo](https://pulaar.org/tag/renndo/) - [yeewtere](https://pulaar.org/tag/yeewtere/) - [dingiral](https://pulaar.org/tag/dingiral/) - [Nooro](https://pulaar.org/tag/nooro/) - [cubballo](https://pulaar.org/tag/cubballo/) - [Sidaa](https://pulaar.org/tag/sidaa/) - [ñawu paddorɗe](https://pulaar.org/tag/nawu-paddorɗe/) - [fulɓe](https://pulaar.org/tag/fulɓe/) - [pullo](https://pulaar.org/tag/pullo/) - [jasporaa](https://pulaar.org/tag/jasporaa/) - [yerɓo leydi](https://pulaar.org/tag/yerɓo-leydi/) - [tusunami](https://pulaar.org/tag/tusunami/) - [dillere leydi](https://pulaar.org/tag/dillere-leydi/) - [daɓɓitere](https://pulaar.org/tag/daɓɓitere/) - [haaliyankaagal](https://pulaar.org/tag/haaliyankaagal/) - [Abdullaay Alhajji Umar Deh](https://pulaar.org/tag/abdullaay-alhajji-umar-deh/) - [Jombaajo](https://pulaar.org/tag/jombaajo/) - [ndiftungu](https://pulaar.org/tag/ndiftungu/) - [dewga](https://pulaar.org/tag/dewga/) - [ndate yalla](https://pulaar.org/tag/ndate-yalla/) - [Iran](https://pulaar.org/tag/iran/)