Site icon Lowre Pulaar, fulɓe e Pulaagu

Mooɓondiral jeetaɓal FƁPM

Ciimtol joɗnde mooɓondiral 8ɓal

Ñalnde noogaas e jeetati e noogaas e jeenay bowte (desaambar) 2024, Batu Mooɓondiral njeetaɓu (8ɓu) Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani (FƁPM) jooɗiima ɗoo he Nuwaasoot. Ginol golle joɗnde ndee e tuugnorgal golle ɗee ko nii siforinoo :

1. Ñalnde aset 28 bowte 2024

2. Ñalnde alet 29 bowte 2024

1. Ñalnde aset 28 bowte 2024:

Mooɓondiral ngal udditi ko waktu 10ɓo e hojomaaji 30. Ngal udditiraa ko jaŋde Quraana. Rewi heen ko konngol udditirgol hooreejo jaltoowo oo, e konngol diisneteeɗo nulaaɗo Jaagordu Jaŋde.

Fotde 200 neɗɗo tawtoraama joɗnde ndee, ine heen diisneteeɓe ɗiɗo jaagordu jaŋde, Gardo Duɗal Ɓamtaare e Jaŋde Ɗemɗe Ngenndiije (IPELAN), hooreeɓe teddungal fedde ndee, e teddiniraaɓe joɗnde ndee kam e nulaaɓe ummoriiɓe e cate 20 nder cate 29 fedde ndee. Caggal nde golle ɗee njowaa seeɗa mbele bismaaɓe ɓee ina mbaawa yaltude, jeyaaɓe he mooɓondiral ngal ƴettiti golle ngam heɗaade konnguɗi nulaaɓe cate : Suwoyraat, Nuwaadibu, Nuwaasoot (El Miina, Daar Nayiim, Daarel Beyda, Sebka, Arafaat), Baabaaɓe, Kayhayɗi, Jowol, Raybaani/Erkiis, Jinkeere/Faraa Liitaama, Sehilbaabi, Kiifa, Calgu, Sahre Ndoogu, Seyyen Gababe, Fonndu, Haayre Mbaar, Barkewol. Caggal nde ciimti ɗii njoofi, joɗnde ndee yowaa e w15 e hojomaaji 40, mbele yimɓe ɓee ngottoo.

Golle ɗee ƴettiti e w16 e hojomaaji 20, yiilirde yaltoore laaɓɓitini huunde e toɓɓe seedantaagal mum, jaabtii kadi teskuyaaji e naamne ɗe nulaaɓe cate ɗee njettinnoo. Caggal ɗum huccanaa toɗɗagol Yiilirde fotnde ɗowde golle mooɓondiral 8ɓal FƁPM, siforiinde nii :

Terɗe :

Tawanooɓe joɗnde ndee poɓɓi kelle ngam hollude njaɓii yiilirde ndee. Nii woni nde yaaɓani ɗoon e ɗoon feccitaade tawaaɓe ɓee e nder goomuuji 3 golle : Goomu Kuccam (DOPS), Goomu Doosɗe e kawraaɗe, Goomu eɓɓaaɗe.

Goomu Kuccam :

Goomu Doosɗe :

Ɗoon e ɗoon goomuuji ɗii kuccani golle, ɗi ngoni heen haa waktu 22 e hojomaaji 20.

2. Ñalnde alet 29 bowte 2019 :

Golle njokki nder goomuuji haa w14 e hojomaaji 10. Caggal nde terɗe mooɓondiral ngal pooftii fotde hojomaaji 40 ngam juulde e wottaade, ɓe ƴettiti golle ngam heɗaade ciimti goomuuji ɗii ngartiri ɗii.

Caggal nde ɗe njaɓraa caatgol kelle, hawraaɗe jeeɗiɗi (7) kollitanooɗe ɗee njaɓaa kam enne : Hawraande duwanagol terɗe fedde ndee cankiiɗe, hawraande kuɓtodingol jaŋde ɗemɗe ngenndiije pulaar, sooninke e wolof, hawraande laawɗingol ɗemɗe ngenndiije, hawraande faatunde e mahngo galle fedde, hawraande faatunde e jaŋde gaggaaji, hawraande faatunde e jaŋde yahdinaande e golle njeñu, e duɗe ƴaaɓorɗe, e hawraande njettoor faade e Goomu njuɓɓudi mooɓondiral.

Caggal ɗuum, e dow sakkitoore yiilirde yaltunde ndee, Goomu toɗɗotoongu Yiilirde hesere hollitaa woote joɗnde ndee. Ko nii ngu lelorii :

Ngu foɓɓanaa, ngu joñoyii. Caggal ɗuum ngu sakkiti batu nguu ndee ɗoo yiilirde hesere :

l HOOREEƁE TEDDUNGAL : (Batu nguu waylaani ɓe)

l  YIILIRDE NGENNDI :

Ndee Yiilirde ngenndiire wootanaa, rokki ndii ɗoo njeñtudi :

Caggal ɗuum yiilirde joɗnde ndee tellii, yiilirde hesere ndee jooɗii, hooreejo keso oo ƴetti ngardiigu golle ɗee. E nder konngol daɓɓol o jaari denndaangal arɓe mooɓondiral ngal sabu teddungal ndokki ɓe ngal, kanko e denndaangal terɗe yiilirde hesere ndee. O limti huunde e geɗe keñoraaɗe, o hunii waɗde kala ko o waawi, mbele, e ballal Alla, paandaale kese fedde ndee ina  laatoo.

Ko ɗoo Mooɓondiral jeetaɓal (8ɓal) Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani ƴeesiraa waktu 22 e hojomaaji 15 caggal hiraande maantinnde.

Waɗaa ko Nuwaasoot ñalnde 29 bowte 2024.

Quitter la version mobile