Site icon Lowre Pulaar, fulɓe e Pulaagu

Muritani yooɓtoraama goɗngol  Paltoor leƴƴi e njiyaagu !

 So en tuugniima e deggondiral ciimti cuurtooji dawrugol laamu Muritani ko faati e paltoor leƴƴi (rasisma) e njiyaagu e ŋakkeende nuunɗal ekn, so en kulaani mbiyen ko ngu laamu mbeejngu hannde e winndere ndee. Ɗum noon ko ngu etotoo, gila ko ɓooyi suuɗde winndere ndee koo, nde tawnoo ko geɗe puŋŋiniiɗe, buttaama hannde e dingiral.

Waɗi noon ko ngolɗoo laawol kam laamu nguu waawaa wiyde ina takka joomum en wonde yeenaaɓe walla reftaade pelle yimɓe heeriiɓe, walla luulndiiɓe, sibu ko Goomu nder Komisariyaa Toowɗo Jojjanɗe Aadee mo Fedde Ngenndiije Dentuɗe (ONU), mbiyeteendu Goomu ngam Mumtugol Paltoor Leƴƴi (Comité pour l’Elimination de la Discrimination Raciale, walla e Engele Committee on the Elimination of Racial Discrimination – CERD), seedtii ɗum nder eɓɓaande ciimtol ngol ciimtoowo wonande Muritani sakkiti, caaktangol ñalnde 11 mee 2018 to Jeneef. Ciimtol ngol mumaani, ngol wiyi Muritani ɗooftaaki Nanondiral winnderewal paatungal e mumtugol denndaangal mbaadiiji paltoor leƴƴi hono ko innir-ɗen ɗoo Nanondiral tan, ngam dottude.

Eɗen teskoo tan ngolɗoo ciimtol feeñinii haa laaɓti ngoƴa pelle pinal, hono Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani (F.Ɓ.P.M) e fedde Muritaninaare ngam Ɓamtaare Ɗemngal e Pinal Sooninke (AMPLCS) e Fedde Ɓamtaare Ɗemngal Wolof (APROLAWORIM) rewrude e Dental Ngenndiwal pelle daraniiɗe Jojjanɗe Aadee (ko anndiraa FONADH) njettinnoo joɗnde 62ɓiire Goomu Afrikeewu Jojjanɗe Aadee e Ɓesnguuji aadoraande (CADHP) jooɗinoonde ɗoo e Nuwaasoot tuggi 25 abriil haa 9 mee 2018. Oon ngoƴa mo pelle pine ɗee kollitnoo faati ko e joñgol ɗemɗe Pulaar, Sooninke e Wolof e nder leydi ndii, e wasiyaade laamu Muritani nguu « nde siynata politik pinal e ɗemɗe e faggudu ɗooftiiɗo hakkeeji ɓiɓɓe leydi keewndi pine e leƴƴi, nde laawɗinta ɗemɗe Pulaar, Sooninke e Wolof, ɓama kuule sariya teeŋtinooje ɗuum, nde ɗooftotoo hakkeeji yimɓe kam e ko huninoo wonande hakkeeji pinal e renndo e faggudu e politik ».

Ɗum noon, so daande pelle ɗee njaɓaaka naneede ɗoo, nde fuɗɗiima naneede e aduna hee rewrude e Dental Afrik (UA) kam e Fedde Ngenndiije Dentuɗe (ONU). Teskuyaaji e wasiyaaji keewɗi mbaɗaama feewde e ciimti Muritani holliti ɗii, ciimti potnooɗi heɓeede duuɓi 9 ko adii hannde, ɗi delegaasiyoŋ tekkuɗo laamu Muritani neldunoo toon holliti. Ko noon kadi, pelle Muritaninaaje daraniiɗe jojjanɗe aadee keewɗe neldii toon yimɓe mum en ngam yettinde toon miijo mum en. Nde tawnoo konngol ñaañata ko e hunuko joom mum, min tonnganii on ko ɓuri heewde e eɓɓaande ciimtol ngol, hono no min keewi waɗirande on.

Tesko : Kala ɗo wiyaa Dowla joopaa ɗoon ko Dowla Muritani. Kala ɗo wiyaa Goomu, ko Goomu ngam momtugol paltoor leƴƴi. Kala ɗo wiyaa Nanondiral ko Nanondiral mumtugol paltoor leƴƴi.

——————————

Gommu Fedde ngenndiije Dentuɗe ngam momtugol paltoor leƴƴi (CERD) adorii ko hollitde weltaare mum e ko Muritani yettini ciimti mum jowitiiɗi e Nanondiral mumtugol paltoor leƴƴi, hay so tawii noon kollitgol ngol leeltii duuɓi jeenay (9). Weltaare e ƴettugol kuule sariya e politik paatuɗe e njiyaagu, e leepte, cosgol Goomu ngenndiiwu jojjanɗe aadee, e njulaagu ɗanniyankooɓe, cosgol Tadamoun, ko jiidaa e ciifgol nanondire jowitiiɗe e cuuɗgol (majjingol) yimɓe ekn… Kono CERD wiyi ina teskii heen ŋakke e mumaaɗe keewɗe, ŋakkeende laaɓtugol e geɗe baawɗe ɗawde won ɗeen dente yimɓe Muritani hakkeeji mum, haa teeŋti noon e ŋakkeeji faggudu e renndo e pinal. Ɗiin teskuyaaji ngoni ɗi njogor-ɗen sifaade les ɗoo.

Ngoƴaaji e wasiyaaji Dokkugol kabaruuji e limooje

(…) Goomu nguu ɗaɓɓii e laamu Muritani nde rokkata ɗum limooje timmuɗe, koolniiɗe, kese, paatuɗe e goomuuji yimɓe koɗɗi e leydi ndii (caggal nde teskii ɗeen limooje ina ŋakki), kam e maandinooje faggudu e renndo jowitiiɗe e leƴƴi e eddaaji ɓalli, haa waawa ɓetde mbele leƴƴi gonɗi e leydi ndii (hay tumarankooɓe) ina keɓi hakkeeji mum to bannge faggudu e renndo e pinal cifaaɗi e Nanondiral ngal.

Sariya jowitiiɗo e paltoor

Paltoor feewde  e Hardaneeɓe e leƴƴi ɓaleeji

Kaɓgol e njiyaagu e jiyɗingol

Ƴellitgol ɗemɗe  Pulaar, Sooninke e Wolof

Sifaa njogarameejo paltoor leƴƴi

Paltoor nder donnugol ngenndaagu

Ndonaandi aadeeri kewkewe 1989-1991

Keɓe paatuɗe e paltoor leƴƴi

So Goomu nguu tuugniima e wasiya mum kuuɓtodinɗo tŋ 31 (2005) jowitiiɗo e paltoor leƴƴi nder njuɓɓudi laamu kam e sifaa no tippudi ñaawoore kuuge gollortoo nii, e ngu siftina Dowla oo wonde baasgol woodde gullitaali walla ñaawooje joopiiɗe paltoor leƴƴi ummoriiɗi e loraaɓe ɓee, ina waawi feeñninde baasgol woodde sariya keeriiɗo paatuɗo heen, ŋakkeende humpitaade ɗo ɗum waawi wulliteede, ŋakkeende pellital laamu nguu ñaawde waɗooɓe ɗeen golle paltoor, baasgol hoolaade tippudi ñaawoore kuuge ngoodndi ndii walla hulde lorateeɓe ɓee tampineede so ngullitiima. Goomu nguu ina ɗaɓɓi e Dowla oo nde darotoo mbele sariya leydi ndii ina waɗa dame coklaaɗe mbele yimɓe ɓee ina ngannda hakkeeji mum en, haa teeŋti noon e yimɓe wuurɓe e nder tuddule mooliiɓe e artiraaɓe, yimɓe eggiyankooɓe kam e yimɓe dowri, kam e yimɓe rimɗinaaɓe e njiyaagu. Ɗuum ina toɗɗii kadi ñawirɗe toppittooɗe paltoor leƴƴi.

Pelle ɗe ngonaa laamuyeeje e pelle jojjanɗe aadee

Wasiyaaji goɗɗi Ciifgol kuutorɗe goɗɗe

Goomu nguu ina ɗaɓɓa e Dowla oo nde waɗata e ciimtol mum muddewol paangol, kabaruuji laaɓtuɗi jowitiiɗi e tuugnorɗe golle ɗe o ƴetti kam e kuule goɗɗe nde o ɓami ngam siynude Bayyinaango ngoo kam e Tuugnorgal golle Durban e nder leydi ndii.

Diisnondiral e renndo siwil

Ciimtol ngol joofiri ko wasiyaaji cariiɗi goɗɗi, ina jeyaa heen : Taƴe kimmuɗe no feewi

Cargol kabaaru oo

Tonngani on ɗum ko Bookara Aamadu Bah

Quitter la version mobile