Site icon Lowre Pulaar, fulɓe e Pulaagu

Nafooje ñonkote

Anndinoore:

Ñonkote ko tok-nguurkon, woni nguurkon tokoson kon yitere mehre waawaa yiyde, ko maa kaɓirgal biyeteengal laaɓtinirgal (microscope) huutoree. Ñonkote ko guurngel mahingel e ɓiɗnde (cellule) wootere. Ko ɗuum rokki ngel innde ganndinal bajje-ɓiɗle (unicellulaire). Ngel alaa aaludere nder ɓiɗnde maggel, ko ɗuum wiyetee to bannge guurɗiwal aalbagge (procaryote), hay so wonii won e ñonkote ko ñawsinooje (pathogénes) woni caabotooɗe ñabbuuli, kono ko ɓuri heewde e majje ko naftooje goɗɗe nii ko alaa e sagooji he nguurndam.

Keewgol e caaktagol :

Ko ñonkote ngoni guurɗe ɓurɗe heewde he ɗaŋre (planéte) men to bannge limre, etee alaa fof to ɗe ngalaa (nder diƴƴe, dow leydi, he weeyo…), haaɗaani ɗoon tan, ñonkote taweteeɗe nder tekteki aadee ɓuri heewde nii e ɓiɗɗe taweteeɗe e ɓanndu makko ɗee fof. Nguurndam waawaa woodde he Ngaawe (Terre) gaa-gaa ñonkote.

Tonngol nafooje

Tonngen nafooje ñonkote : Wallitde aadee e dolngo, wallitde puɗi e ñaamde, feewnude safaara, lawƴude sato (Bioremédiation), feewnude njarameeje, feewnude wuuraminaaji (vitamines), falanaade aadee ñabbuuli, tiiɗtinde yuɓɓo haɓtorngo aadee, moƴƴinde ndema…

Ñonkote e puɗi :

En mbiyiino wonde ñonkote alaa fof to tawetaake : eɗe tawee he leydi, ɗeen ñonkote taweteeɗe he leydi ina njogii darnde mawnde e heltaade memtinaari terɗiindi (matière organique), ɗe mbaɗta ɗum ñaameton cewkon, ɗe cara kon he leydi, ko ndeen nii woni nde haa puɗi mbaawata kon siiɓaade ngam ƴaaftoo mawna. Won ñonkote goɗɗe nana toon ina mbiyee Rhizobium coobondirat e ɗaɗi puɗi ngam wallondirde, e ngal coobondiral noon gootel fof ina naftoroo goɗngel ngel, ina jeyaa e ko puɗi coklata to bannge ñaamde tawa mbaawa ɗum huutoraade nitrojen weeyo, ko ɗoo noon Rhizobium arata ngam wallude ɗi, Rhizobium fooɗat nitrojen weeyo wayla ɗum waɗta ɗum nitrojen mo puɗi ɗii mbaawata huutoraade, ɗi keɓa oon ɗi kuutoroo.2

Ñonkote e herƴuru

Ina jeyaa e ko ɓuri waawde bonnude sato men herƴuru (pollution) ina wara guurɗe keewɗe kadi ina waawi battinde nii e cellal aadee3, ina woodi yoga e ñonkote ina mballita e lawƴude nduu herƴuru ko wayi no Pseudomonas e Bacillus ina lawƴa nduun herƴuru ngati eɗi keewi ittude memtinaaje laatiiɗe tooke (ko wayi no kuɓɓam (pétrole e carburants), ɗe mbayla ɗe ngam waɗtude ɗe memtinaaje goɗɗe .4

Tokwuurorde tekteki :

Tokwuurorde tekteki (microbiote intestinal) maa wiyee kadi laytoori tekteki (flore intestinale) woni denndaangal tokguurɗe guurɗe nder serdu dolngo (tube digestif) men. Ina tawee toon ko ina ɓura 1 000 ciirol ñonkote (espéces), limoore majje tolnoytoo ko e milyaaruuji keewɗi ñonkote. Ndee tokwuurorde noon ko ko ɓooydi e men, ko jotondiral mawngal jiiɓingal woni hakkunde men (neɗɗo-ñonkote), etee ende jogii darnde mawnde e cellal men. Tokwuurorde tekteki hay so wonii ɓuri heewde ko e tekteki, kono haaɗaani ɗoon tan ende tawee he kuuse, goddol, haa nii e hunuko, ende tawee he serdu dolngo nduu fof, waɗde nde jeyaa ko e yuɓɓo dolngo (systéme digestif) men, etee ndee tokwuurorde ko alaa e sagoore ngam yuɓɓo ngoo golla no haanirta nii. Wonaa tokwuurorde tekteki tan woodi, ina woodi goɗɗe haa keewi, tokwuurorde nguru (tawetee ko e nguru), tokwuurorde hunuko, tokwuurorde bumsuɗe, tokwuurorde gite, tokwuurorde terɗe njogoram e goɗɗe, etee eɗe mballita ɗeen terɗe kadi e gollaade no haanirta nii. So en ngartii e tokwuurorde tekteki, fuɗɗotoo mahaade ko gila ɓiɗɗo ina saawaa e reedu yummum, no ɓiɗɗo oo jibiniraa e no muyninirtee ina jogii batte e mahagol tokwuurorde moƴƴere heewnde fatturu (diversifié), yeru mum tan, so woni jibinegol ngol rewri ko e ceekgol reedu yummiraaɗo (césarienne), kadi so tiggu muyninaaka no moƴƴi he hitaande adanere ndee, ɗum ina yirbina ƴellito fotondirngo laaytoori tekteki, etee ina anndaa ko laaytoori fotondirndi woni ko moƴƴi. Ɓaawo jibinegol, ñonkote naftooje mbeernoto he serdu dolngo tigguyel ngel, tawa ɗe ngiwrata ko e kosam yummiraaɗo oo, kadi aɗam ñammina ñonkote gonnooɗe toon ɗee haa ɗe ƴoƴa (mature), so en limtii yoga e ciiri ñonkote taweteeɗe he serdu dolngo : Bifidobacterium, Streptococcus, Enterococcus, Clostridium, Lactobacillus e Ruminococcus.

Tokwuurorde tekteki ina wallita e geɗe keewɗe :

• Reende terɗiinde (organisme) e bone piɗe (infections) gollo ñawsinooje (agents pathogènes) keewɗe.
• Wallitde keytagol e ƴellito yuɓɓo tulndaramo (systéme immunitaire).
•Wallitde e dolngo moƴƴo, ciiɓagol moƴƴol ñaameton e yoga e wuuraminaaji (K, B9, B12) e oogaaɗe (mañeesiyom, kalsiyom e njamndi).
• Batte moƴƴe e ƴellito ngaandi e jikkuuji aadee.5

Ñonkote e wuuramin :

Ñonkote ina peewna wuuraminaaji, ñonkote hono Propionibacterium freudenreichii , Pseudomonas denitrificans, Bacillus megaterium ina peewna wuuramin B12, ñonkote Bacillus subtilis ina feewna wuuramin B2, ñonkote hono Gluconobacter oxydans ina mballita e peewnugol wuuramin C, ñonkote hono actobacillus spp., Bifidobacterium spp. ina peewna wuuramin B9, ñonkote hono Bacillus subtilis et Escherichia coli ina peewna wuuramin K6

Ñonkote e ensilin:

Ensilin ko yerƴoore teeŋtunde he keytagol ɓeto gilikoos nder ƴiiƴam. He ko aadoraa, ko baggol (pancreas) feewnata nde, so nde walii he ƴiiƴam nde hirjinat ɓiɗle terɗiinde siiɓaade gilikoos ngam feewnirde ɗum yakawere. Yimɓe noon wonduɓe e jabet edda 1, baggol maɓɓe seɓataa ensilin no haanirta nii, ko ɗum waɗi kamɓe ko maa ɓe pinngoo sahaa e sahaa fof ensilin ngam ƴiiɓnude ɓeto gilikoos nder ƴiiƴam. Waɗde peewnugol ensilin aadee ko huunde himmunde ngam safrude jabet. Ko ɗoo noon darnde ñonkote feeñata he nder biiñirɗe (laboratoires), ngati eɗe mbaawi feewnude ensilin aadee haa heewaa he tuma daɓɓo he biiñirɗe.7

Haaruuna SOH

Quitter la version mobile