Teen Yuusuf Gey : “02/09/1988, hoodere ñifii to Waalata”

« Guurɗo fof ko maayoowo, kono maayɗeele potaani ». Maayde Teen Yuusuf Gey, ko e ɗeen maayɗeele mawɗe, tedduɗe jeyaa, sibu golle o ɗacci. Teen Yuusuf Gey ruttinoo e joom mum ko ñalnde 2 settaambar 1988, nder kasoo laamu Maawiyya añamngureewu. Luttuɗo balɗe, duttagol maa woɗɗondiraani e duttagol ɓeen woɗɓe tedduɓe, hono Tafsiiru Jiggo (ñalnde 28 settaambar 1988) kam e woɗɓe ɓe en njejjitaani. Yuusuf Gey, baɗnooɗo nguurndam mum fof e anndinde en koye men, e mawninde pinal men, e wasiyaade kaaldigal.

Teen Yuusuf Gey jibinaa ko e hitaande 1928 to Kayhayɗi. 

Facebook e Tamasig : Fulɓe muuɗii punndi !

 

Jaaynde Lemag habrii ñalnde 14 settaambar 2013 wonde « laatiima tigi, ɗemngal Tamasig (ɗemngal berbeer en) waɗtaama e ɗemɗe kuutorteeɗe e lowre renndiire Facebook ». Ngaal ɗemngal noon huutortoo ko alkule biyeteeɗe Tifinag

Woote 2009 : “ɗereeji ñenngaaɗi ?”

Ko artiri haala woote 2009 ? Artiri haala woote hooreleydaagu 2009 ko kabaaru caaktaaɗo ñalnde 23 oktoobar, tawi saakti ɗum ko njuɓɓudi mbiyeteendi « Serious Fraud Office », woni nokku kalfinaaɗo ko fayti e nguykaaji mawɗi mettuɗi faamde e yettinde joomum en ñaawoore. Jaaynde mawnde kadi wiyeteende Times ƴettitii kabaaru oo. Ɗum firti tan, ko nattii gaajaate.

Diine : hajjoore

Hijjoore hono no Alla wiyiri : “galle mo yimɓe ngadii waɗaneede e Makka barkinorɗo ngam deeƴre wonan de winndere (96) e nder kaawisaaji peeñninaaɗi e nokku Ibraahiim, oon mo naati heen ina hoolii, ina woodani yimɓe hijjoore to suudu too, oon mo hattani laawol feewde e mum (97), oon mo yeddi ɗum Alla kañum ko galo wonande winndere (97); wiy, eehey mon joom defte en, kaawisaaji Alla ɗi njeddaton ɗii, Alla ina seedii ko golloto-ɗon koo.” Simoore Aali Imraan: kaawise (96_98)

“Njaru” woote 23/11/2013 : Miliyaaruuji 4

Ɗo yahnoo artaa fof, luulndo e laamu (COD e UPR) pellitiino haaldude e maayirɗe lewru settaambar, haa yimɓe fof ɗaminii, maa nanondiral waɗ, woote ɓamdaaɗe njuɓɓinee, leydi ndii yaaɓana yaltude kiris politik woni gila e hitaande 2008 oo. Kono, oon ɗamaawu juutaani, sibu, e oon sahaa gooto mo ceŋɗe ɗiɗi ɗee njeewtidta, CENI (hono Goomu kalfinaangu ɗowde woote) ina jokki golle dartaaki, tee ina heddii e ñalngu lajnoo, so 23 noowammbar 2013.

Ciftoren Buuna Kan

Ko ñalnde alarba 28 ut gooto e mawɓe mawɓe men, hono Buuna Kan, neɗɗo korsinnooɗo Fooyre Ɓamtaare, sankiinoo ɗoo e Nuwaasoot ina yahra e duuɓi 79. Buuna Kan jeyaa ko e jagge Muritani gadane. Iwdi makko ko Mbaañ. Caggal nde o yalti ekkol normaal Willam Ponty e Liisee Federba to Ndar, o janngini haa e maayirɗe kitaale 60.
O wonii kadi caggal ɗuum jannginoowo (porfeseer) ɗemngal Farayse. Omo jeyaa e siifnooɓe « bayyinaango 19 » e hitaande 1966, haa o sokaa heen.

Njillu Baaba Maal e leydi Maalmaaɓe

Alhajji Baaba Baydi Maal e Daande Leñol njuɓɓinii kiirɗeeli ɗiɗi pattamlami, ɓooyooji daarteede, ñalnde 24 e ñalnde 25 lewru kawle(octubre) hitaande 2013 e nder wuro Ñaabina e tule oole, ɓulli e hawaleeje e dow bismaango Fedde sukaaɓe Ñaabina noddirteende Fedde Ɓamtaare Ñaabina (Association pour le Développement de Niabina). Fedde Ɓamtaare Ñaabina waɗi ko cate tati:

Ɗoo e duuɓi noogaas …..

Wonaani duuɓi 10 tawo ko neɗɗo waawi jooɗaade nder dunndu Ciikon, (sara Ɓoggee) ina haalda e gonɗo Pari, walla miijoo neɗɗo gonɗo ɗo waawi wonde e winndere ndee fof tan, nodda ɗum, wona e haaldude e mum… Ɓooyaani ko wonɓe Amerik mbaɗti habrude Nuwaanaaɓe ko kewi e Nuwaa e hoore mum. Hol baawnooɗo miijaade ɗumɗoo ina waawi aaɓnaade ko adii hannde ? 

Garlol noddii, Pete e Penenjuru njaabiima

Garlol, gural Muktaar Mammadu Muktaar Ndonngo, diiri Ceerno Abdarahmaani Jallo, jatti Aarabel e Ibaa Sih yuɓɓinii ñalɗi pattamlami tuggude e ñalnde 13 haa ñalnde 15 lewru juko (ut) hitaande 2013. Yuɓɓini ñalɗi ɗii ko Fedde noddirteende Ɓulno e Tabito Sukaaɓe Garlol (CRIJG e ɗemngal farayse) e gardagol Jaaltaaɓe Abuu Jeey e dow tiitoonde Cukaagu e Golle.

Ko ñalnde 13 ndee golle ɗee puɗɗii. 

ƴakkude laac kecco ina usta nguɗu jofe

 

Wiɗto ngoo waɗaa ko leydi Siin. Hade ɗuum wiɗtooji goɗɗi peññiino wonde laac ina wallita e daɗndude jofe e ñawu nguɗu (kaseer). Ko noon kadi wonande nguɗu tektekol ɓuttol.  Wiɗto ngoo hollitii wonde laac ko ñamri cellal. Sibu ko noon kadi ɗum faddortoo ñabbuuli ɓernde e ɗaɗi kam e ñawu suukara, ɗiin ñawbuuli ganndiraaɗi taasiyoŋ e kolesterol e jabet.

Limoore e hiisa

Kala mo njiy-ɗaa hannde, mawɗo e cukalel, hay gaggaaɓe, ina jogii telefoŋ. Telefoŋ noon gollortoo ko limooje, sibu neɗɗo kala ina jogii tonngoode (walla tonngooɗe) ɗe neɗɗo foti naatnude e noddirgel hee, nde heɓa joom mum. So neɗɗo waawaa limoore, oon waawataa hutoraade telefoŋ. Walla, so ina waawnoo hay sinno ko binndol kam, maa waaw janngude inɗe. Mo waawaa heen hay dara oo, oon kam, ko sonndu wummndu tan. Yanti heen, so a waawii limoore, ma a waɗir hiisaaji maa kala kiisorgel ngonngel e portaabal hee.

So cokki wonnoo, Abdel Asiis hawaama

Yimɓe fof teskiima wonde Abdel Asiis, hooreejo leydi Muritani, yahaani piilngal IBK, hooreejo leydi Mali keso oo. Muritaninaaɓe heewɓe ndonkii faamde ko saabii ɗum, tee ina ngoƴaa batte majjum e jotondiral hakkunde leyɗe ɗiɗi ɗee.