Nguleeki ina ɓeyda fitinaaji

 

Ɓeydagol nguleeki ina ɓeyda kareeli nder winndere ndee : ko ɗum njeñtudi wiɗto bayyinaango ñalnde 1 ut e nder jaaynde ganndal wiyeteende « Science ». Wiɗto ngoo toɗɗii ko kewuuji baɗɗi e duuɓi 10 000 jawtuɗi ɗii e jotondiral mum en e ɓeydagol nguleeki. Ina anndanoo jotondiral ina woodi hakkunde ngonka weeyo (climat) e mbayliigaaji politik. 

Piilngal IBK : Lonngere wulnde

Ñalnde 19/09/2013, ko ñalngu mawningol piilngal IBK (Ibraahim Buubakar Koytaa) hooreejo leydi Mali. Wonande leydi Mali, ko daawal kesal ɗamaawu reftude laawol caggal jiiɓru bonndu e kulol pusgu leydi ndii. Wonande IBK ko laatagol koyɗol so wonde hooreejo leydi, kono kadi «kanko e soklaaji».
Hooreeɓe leyɗe heewɓe tawtoraama piilngal ngal. Ina jeyaa heen François Hollande hooreejo leydi Farayse, oon kaɗanɗo Mali firtaare, paabiiɗo ɗum nde hatojini heen ;

Nguurndam e golle ceerno Aamadu Muttaar Saako

Aamadu Muttaar Saako jibinaa ko e hitaande 1867 to Segu. O jibinaa ko e nder galle seernaaɓe mawɓe. Baaba makko, hono Muttaar Abdullaay, jeyaaɗo to Siñtu Halayɓe, kam wonnoo Ceerno Besmoor. Yumma makko, hono Aysata Siisee Daraame ko sooninke jeyaaɗo to Taysibi to Gidimaka.

Sankaare baaba makko (1885 to Sansanndiŋ) e heewɓe e galle maɓɓe, addani saakooɓe heɓde tiitoonde « laamɗo juulɓe ». Ko ɗum waɗi ɓe hisde e angiseede e konu, ngam hisnude geñgol maɓɓe gorol. Nii woni Aamadu Muttaar Saako nehii, mawni, ko e diine e jaŋde Quraana e Sunna.

Flam : Sammba Caam e Kaaw Tuure ngartii

Sammba Caam, hooreejo FLAM e Kaaw Tuure, jooɓnaaɗo konngol FLAM naattii leydi mum en ñalnde talaata 24 settaambar 2013. Yimɓe heewɓe ngarii jaɓɓaade ɓe ɗo kanndaa Nuwaasoot ɗoo : ina heen hooreeɓe pelle politik ko wayi Mammadu Alasan Bah hooreejo PLEJ e Alasan Hammadi Bah, hooreejo Timtimol, ina heen terɗe parti maɓɓe Flam, ina heen koreeji maɓɓe e yiɗɓe maɓɓe. 

Hol to leydi Misra (Ejipte) hucci?

Leydi Misra ndii hina wuuri hannde jiiɓduuji mawɗi kulɓaniiɗi, ɗiin jiiɓduuji noon addi ɗum en ko luure dawrugol ɓooyɗe e kese. Ko waɗi mi wiyde ko ɗe ɓooyɗe, ko sabu ɗe mbaɗata ko hakkunde Militeer en laamiiɓe e dental fedde Musiɗɓe juulɓe ɓee (ikhwaan muslimiin). Ɓeen ɗiɗo noon wonaa hannde luural mum en fuɗɗii, luural hakkunde maɓɓe fuɗɗiima gila ko wonaa hannde,

Sarsude batiri e nder leƴƴanɗe 30 !

Oo kabaaru kam, ɓurata weltaade e mum fof ko yimɓe dowri, woni wonɓe e nokkuuji ɗo kuuraa alaa. Ko woni ɗuum ? Ko suka debbo gooto, jahroowo e duuɓi 18 fat, yiyti feere yaawnde carsugol batiraaji. Ko feere yaawnde, yaawnde no feewi, sibu so batiri portaabal maa gasii, aɗa waawi sarsude mo e nder feccere hojom, woni leƴƴanɗe capanɗe tati fat !

Wul Birom – Oolo oolooga : Diinno ngam salaade dokkugol 31 000 ha

Yonaaɓe gure jeyaaɗe e komin Wul Birom Oolo oolooga e Daarel Barka e Ajuweer ndiinnii ñalnde alkamiisa 22 ut 2013 damal biro perfee Ɓoggee ngam salaade dokkal 31 000 ha ngal laamu rokki soyitee Sawuudnaajo gooto biyeteeɗo Al Rajihi. Ɓe mbeeɗi cukko waali oo bayyinaango ɗo ɓe mbiyata dokkal ngal joopii ko « ko nokkuuji mawɗi ndema e durngo, tee alaa ko jogori so wonaa ɓeydude baasal e heege e yimɓe wuurɓe e nokku hee».  

Soodde poɗɗe e bitik walla mbedda, moƴƴaani

Ko saabii mbiy-ɗen hoolnaaki, ko lekki bitik alaa dat (ñalngu), alaa kaayit mbo mbaaw-ɗaa janngude haa paamaa no mbaɗirtaa. Jeeyoowo oo ne, anndaa saka haalan maa, hol no mbaɗirtaa; o anndaa “limit” mum, o anndaa happu mum, ɗuum ko go’o. Ɗiɗi, poɗɗe ɗee, na waawi tawo ko ɗe beddaaɗe, ɗe koccee, ɗe mbaɗta yeeyeede e bitikaaji, e wakkotooɓe na njeeya e mbeddaaji. 

Hol ko heddii e “demminaare aarabeeɓe”

Ciftinen: "Demminaare aarabeeɓe", fulo "Printemps arabe", ko dillere yerɓinnde yoga e leyɗeele aarabeeɓe gila e maayirɗe hitaande 2010, fuɗɗorinoonde e leydi «Tuunus» e nder wuro wiyeteengo Siidi Busiid, ñalnde 17 deesamburu 2010. Ko ɗum geɗal gaadooraangal, so ƴeewaama, sabu ko suka joofnuɗo jaŋde mum e duɗe jaaɓi haaɗtirde TINIS, ina roŋki dañde golle, kono, sabu yiɗde haɓaade baasal e wuurnude ɓesngu mum, waɗi ko taabal ina yeeya heen legimaaji e ɓesnooje; 

Ɓuraa bonde ŋari

Anndanoo e ɓuraa, ko ɓuraa yooɗde, walla waawde (huunde), kono ɓuraa soofde ! Ɗum kay wonaa huunde woowaande. Kono, ko ɗum dey woni ko Simmbaabuwenaaɓe mbaɗata hitaande kala, e lewru ut, caggal nde kawgelaaji njuɓɓinaa e nder leydi hee, ngam toɗɗaade ɓurɓe bonde ŋari. Ko ɗiin kawgelaaji jeeyngal waɗetee, kaalis kadi renndinee. Ɗum toɗɗii kadi ko worɓe, kono, ko ɓuri heewde e ñaawooɓe ɓee, ko rewɓe. 

Daɗndude Kayhayɗi

So wuro woodi e Muritani, ngo yimɓe fof kawri yahrii caggal, ko Kayhayɗi. Ƴeewaa tan, wuro ɓurngo mawnude to worgo leydi ndii, « wonnoongo kapitaal Fuuta, kapitaal ndema Muritani hannde » (Teen Yuusuf Gey) ina jogii daartol mawngol e kattanɗe keewɗe. Ko e maggo ekkol idii sompeede e Muritani e hitaande 1898, ekkol kebluɗo jagge garwaniije leydi ndii, kam e njuɓɓudi tafiindi 

Muritaninaaɓe e Basaar al Asad

E oon sahaa gooto mo laamu Basaar el Asad yooɓtoraa warhoore ɓesngu mum, ina ƴetta puudareeje ina posna yimɓe mum, huunde e Muritaninaaɓe kersataa darodaade e makko e fotodaade e makko. Ɓeen, lowre internet wiyeteende ‘’taquadoumy’’ wiyi (ñalnde 18 ut 2013) ko ɓeeɗoo : Mahfuud wul Asiis, Muhammed wul Tolba, Isselku wul Ahmed Umar, e Abdallaahi wul Siriif.