Ko sopoƴuru wontata jaalal

 

Njuɓɓudi Ballal e Ndeenka Suka (ONG Aide et Protection de l’Enfant) mawninii ñalawma Afrik wondande Jojjanɗe Suka to leegal Tayaret ñalnde 15 e 16 lewru korse hitaande 2013. Ñalnde 15 ndee, almuɓɓe duɗal ngal mbaɗi ko coftal ɓalli, fuku koyɗe, jimɗi e tinndinooje e tawtoreede ɓesngu leegal ngal. 

Puudareeje ndema ina ñawna

Wiɗto Inserm (Institut national de la santé et de la recherche médicale - Duɗal ngenndiwal cellal e wiɗto safaara) joopiima geɗe kuutorteeɗe e ndemaandi, tuumii ɗum en saabaade ñawbuuli keewɗi keɓtotooɗi yimɓe : nguɗu (ngaandi walla saraaji goddol…), bonnugol terɗe (sukaaɓe jibinteeɓe ina ŋakkiraa walla ooñoraa terɗe) walla kadi ñawu siññere mbiyeteengu ñawu Parkinson (ɓuri joopeede ɗoo ko puudareeje koowooje walla barooje huɗo). 

Piille leppi nder Fuuta

Abdullaay Idi Wan : Ceerno wanwanɓe keso : Ceerno wanwanɓe capanɗe tati e tataɓo (33ɓo) fiilaama ñalnde aljumaa 14 suwee to Abdalla Jeeri. Oon woni Abdullaay Idi Wan jahroowo e duuɓi 89. Ko o demoowo, guurɗo e wuro Abdalla Jeeri, nder komin El Vrah, hakkunde Kayhayɗi e Ɓoggee. O meɗiino wonde kadi jula e gaynaako. Ngolɗoo lefol fuɗɗii fiileede ko e gila e teeminannde 13ɓiire. Ceerno wanwanɓe noon foti wonde ko neɗɗo kumpitiiɗo diine lislaam, walla mbiyen Ceerno. 

Ɗum woni « dañaani dañora » !

Suka debbo jeyaaɗo to leydi ina wiyee Norwees, mo haaju golle nawnoo to Amiraaji Aarabeeɓe Dentuɗi, ñawanaama toon kasoo lebbi sappo e jeegom kasoo, sabu suusii wullitaade tooñannge. Ko ɗum woni ko haalpulaar en « dañaani dañora » walla mbiyen « dañaani, dañoraa ». Ñaawi ndeen ñaawoore haawniinde ko ñaawirde wuro Dubaay to o yahnoo wullitaade sibu won gorko gooto (Jaljallo) mo o gollodtonoo ina yani e makko. Kanko, (e heewɓe), o yaakorinoo ko ɓayri ko o tooñaaɗo, ko tooñɗo oo fotnoo faweede kuugal. Kanko suka debbo oo o wiyetee ko Marte Daleli. 

Lappol safaara feewde Beelinaaɓe

 

Ngam teskinde ñalawma ɗawaaɓe e nder leydi Muritani, Fedde Nanondiral ngam Cukaaku (Association Entente pour la Jeunesse), yuɓɓinii lappol safaara ñalnde 28 e 29 lewru suwee 2013 feewde wuro Beelinaaɓe, 5km hade maa yettaade Kayhayɗi. Lappol ngol ummorii ko e nokkuuji ɗiɗi : Nuwaasoot, e Kayhayɗi

Siyaara Unfani

Unfani ko e diiwaan Butelmiit jeyaa, bannge mum fuɗnaange, hedde 90km, nder ceene. Ko toon Sariif Muhammadul Haafaja lelii. Ko ceerno Al Hajji Muhammadu Saydu Bah holli en nokku oo, e hitaande 1964, tawi omo ari ɗoo e Nuwaasoot kanko e Al Hajji Mammadu Saydu. Ko laabi tati o ari ɗoo e Nuwaasoot : 1964, 1968 e 1973,

Pecce, becce e kecce

Aduna ko pecce. Ɓe Geno yeɗaani pecce ɓee, takka heen becce haa ndaña walla mbaasa. Joom pecce en ɓee walla takkonooɓe heen becce haa ndañi ɓee keddoo ena njala walla ena ñiŋa, ena mbiya joom mum en ngondi ko kecce, njaɓaani gollaade walla ɗaɓɓitde. Hannde, yoga e men ena ñaama, ena kaara, ena ñaantoroo comci labaaɗi, ena pija, ena njala nde tawnoo cellal ɓalli mum en gantinaani, rafiiji tonngaani ɗum en tawi noon

Ñalngu ciftorgol Ceerno Sooyibu Soh

 

Aljumaa 21 e aset 22 suwee 2013, balɗe ɗiɗi tummuɗe ko yuɓɓinaa ñalɗi ciftorgol e juuragol ceerno Sooyibu Soh, (yo yurmeende Alla won e makko, kanko e maayɓe juulɓe fof.) Juulɓe rewɓe e worɓe Kayhayɗi e gure ɓadiiɗe Kayhayɗi haa Nuwaasoot e Ndakaaru ; almudɓe makko ummoriiɓe haa Tooro haa Likseyba fof ndenndi ɗo leegal gurel Saŋe ngam tawtoreede ɗii ñalɗi. Kikiiɗe aljumaa ko udditgol, silke Quraana waɗaa, caggal ɗuum ko wirdu caggal takkosaan haa futuro juulaa, kadi wajiifa haa juulal geeƴe. 

Daheede 1973 yiytee 2013 !

 

Umar Jibi Soh, jibinaaɗo e hitaande 1963 to Kayhayɗi, dahanooɗo e hitaande 1973 yiytii koreeji mum ñalnde alkamiisa 18 sulyee 2013 ɗo Tulde Kayhayɗi ɗoo. Yimɓe ɓee ina teskii tan, ko e ndeen hitaande nde o dahetee ndee, persidaa Muttaar wayritii Kayhayɗi. 

Diine  : Sallige (2)

Haa jooni ko e damal salligi ngon-ɗen. Tatobinde : firti ko neɗɗo so ina salliginoo, won e terɗe ɓuri moƴƴude, ko lootde ɗum laabi tati tati. Ko wayi no : newe juuɗe, wufƴaade,  sorɓinaade, sulmaade, e lootde juuɗe. Ɗee geɗe fof ɓuri moƴƴude ko waɗde ɗum laabi tati. Ko luunndii ɗuum fof, ɗum jeyaa ko e ɓurtinde.  Fuddoraade ñaamo : fuɗɗoraade  salligi  bannge ñaamo, ko wayi no lootde juuɗe e cemmbagol koyɗe. Fawaade e yeewtere Umruwi bun  su-Aybi e nanirde ɗum Baaba makko e taaniiko (YMAM) o wiyi : 

Peuls et Paysans : Conférence et dédicace

A l’occasion de la parution du livre « Peuls et paysans de Mauritanie, les Halayɓe de Mauritanie », l’auteur mauritanien Amadou Oumar DIA et la Librairie Vents du Sud organisent une conférence suivie d’une cérémonie de dédicace, à Nouakchott, le Mercredi 28 Août 2013, à partir de 17 H 30, au Centre Africain des Conférences (CAC).

Jusqu’à l’instauration de la frontière mauritano-sénégalaise en 1960, les Halayɓe, dont les terrains de culture s’étendent de part et d’autre du fleuve 

Muraabituun en ndañii wune ! Fotii !

Go’o ko kippu fuku bal Muritani ina jeytoreyee e daawal cakkital kawgel e nder duunde Afrik, gila Muritani sosaa. Ko huunde fanndanoonde ko ɓooyi, kono ko jooni ɗum yettii. 

Ɓooyii fanndeede, fotii nde waɗi. Kippu Muritani fuku Bal dañii fartaŋŋeji ɗiɗi, so hawde kippu Senegaal e loowde laawol feewde Afrik worgo ngam tawtoreede kawgel joofnirgel CHAN 2014.