Dillere Kayhayɗi, Daande ko wootere: “NUUNƊAL !”

Haa hannde kewkewe 1989, mbayi e yimɓe ko no hanki nii, sabu majje muusde e waasde ɗe safreede. Addi ɗe ko hare hakkunde gaynaako pullo e demoowo sooninke too to nokku ina wiyee Jaawara, nder Gidimaka. Kono saabinoo ɗe ko caɗeele koɗdigal joowondirɗe, kuɓtodingol miijooji ceerndooji e nder Muritani, pooɗondire politik to Senegaal e politik añamnguraagu ƴoogɗo miijanteendi mum to Irak (baasisma) e Libi (Naseerisma)

Hiirde pinal Baabaaɓe

Catal Fedde Ɓamtaare Pulaar to Baabaaɓe yuɓɓinii hiirde pinal ñalnde aset 8 suwee  2013 ɗo dingiral Jibiriil Bah. Caggal jonte ɗiɗi deftagol, sukaabe laaɓa juuɗe ɓee mbaɗanii Bahbahbenaaɓe jamma mo yejjittaake.  Bismaanoo  e hiirde hee ko perfee bahbahɓe, meer, juurnittooɗo jaŋnde diiwan oo, cafroowo opitaal oo; mawɗo fedde jiknaaɓe elewaaji, mawɓe pelle ɗe ngonaa laamuyaŋkooje e koope. Kono heɓi tawtoreede hiirde ndee ko 

Jibi Muusaa Joop

Koorka Ramadaan

Ko adii fof, occitannde mum adannde ko reentaade, sibu Alla Toowɗo wiyi: “mi takkanii wonande yurmeende koorka.” En mbiyii ndeen reentaare noon, ko reentaare hoto wonndude e dewbo mum, walla dewbo bawɗo wonde fof. Walla reentaade waɗde ko boni, walla haalde ko boni tuggi nde naange fuɗi haa nde nge muti.

Ɓural koorka Ramadaan:

Abuu Hurayrata (YMAM) wiyi: 

Siin : Winndannde ummoraade dow !

Laawol ɗimmol, ñalnde talaata 11 suwee 2013, ko leydi Siin ina nelda debbo nder weeyo, tawi ko ɗanngal maɓɓe weeyo ɓurngal juutde haa e oo sahaa, sibu ko balɗe 15 ɓe mbaɗata toon. O wiyetee ko Wang Yaping. Omo yahra e duuɓi 33. Ɗum fof jeyaa ko e mahngo laana mbeeyoowa koɗeteeka, inniraaka Tiangong-1, potka parde e hitaande 2020. Ngalɗoo ɗanngal woni ɗanngal weeyo joyaɓal koɗangal. 

Lappi Duɗal Keblorgal ENAJM njeewii

Heblo jaaynooɓe e karallaagal ɗowgol golle, fuɗɗinoongo ñalnde 24 lewru marse 2013 joofii ñalnde 19 lewru mee 2013 heedde 12w00h to duɗal keblorgal biyetengal ENAJM (Duɗal Ngenndiwal Jaayndeyaagal e Ñaawooje), caggal lebbi tati kiɓɓi. Ina tawtoranoo ɗum 124 hebletenooɓe ɓee, kam e ardorde duɗal keblorgal ngal e jannginooɓe heblo ngoo e jagge laamu goɗɗe.

Haayre ko e sato men jeyaa

Kopperatif Teyaaret noddirteeɗe Ñeeñal Haayre yuɓɓinii ñalɗi wejo tuggi 16 haa haa 19 suwee 2013 to Faawru Jaatiiji Ngenndi e gardagol Mekfuula Mint Hameyaada, gardiiɗo njuɓɓudi ndii. Wejo ngoo hollirii kala ko aadee waawnoo gollaade to bannge haayre haa teeŋti e ummoraade e diiwanuuji 4 gonɗi to bannge rewo leydi ndii : Shingiti, Wadaan, Walaata e Tishit.

Hol ko waɗi kisal alaa e leydi hee ?

Ngalɗoo naamnal, ko naamnal jangtangal ngal depitee Kajjata Maalik Jallo huccinnoo e kalifu geɗe nder leydi, ñalnde  12 suwee 2013. Ko nii ngal facciraa :
Paccirgol naamnal ngal
Kalifu,
Pennda Sog, ceemeedo tokooso, jahratnooɗo e duuɓi noogaas, cowiiɗo lebbi ɗiɗi, yummum cukalel gorel jahrowel e duuɓi tati, ngel yummum nulnoo to mawnum debbo to Teyyaaret, wontaa artu, sibu yiytaa ko ina maayi, ina bonnaa. 

Abdallaahi Mahmuud Bah ruttiima e Joom men

Duwaawu. Dental Jaayɗe Muritani (Regroupement de la Presse Mauritanienne (RPM)) ina sunii no feewi e sankaare musiɗɗo Abdallaahi Mahmuud Bah, jaaynoowo ŋanaa gollotonooɗo to Tele Muritani (TVM).
Abdallaahi Mahmuud Bah ko ɓiy ganndo mawɗo, hono Al Hajji Mahmuud Bah, meeɗnooɗo wonde diisneteeɗo ko faati e pinal, cawndinooɗo Muttaar wul Daddaa.

Diine  : Sallige

 

E Innde Alla jom yurmeende. Caggal yettude Alla, eɗen njokka ko yowitii e  laaɓal. Pay-ɗen ko e salligi. Eɗen nganndi so neɗɗo ina heblanoo juulde, alaa e sago o fuɗɗoroo salligi. Salligi ko e geɗe laaɓal naamndiiɗe goodgol ndiyam, ngam laɓɓinde yeeso, juuɗe, hoore e koyɗe. Ɗum noon laaɓanta en, ko ko arata ɗoo ko : Eɓɓaaɗe mum fawii ko e geɗe tati: 

Kabaruuji daɓɓi

 

1. Hananna e binnditagol
E wiyde Saaleh wul Hananna, gardiiɗo Haatem, nokkuuji keewɗi to bannge fuɗnaange leydi too, haa hannde njiyaani tawo winnditooɓe saka yimɓe mum en mbinnditoo. O wiyi ko ɗi nokkuuji 9, jeyaaɗi e komin el Fullaaniya, tee woni caggal ɗum ɗoo ko geɗe politik. Ɗiin nokkuuji nii e wiyde makko mbayri wootde ko e kitaale 90.

29 mee 1968 : sahodinɓe Suwoyraat

 

Taaree mon ñallooɓe ñaamaani njaraani, pooftaani, kiira liggaade, mbaala ɗaanaaki e nder ɗii jammaaji jahɗi haa ngamotini, jammaaji cuurkooji ɓuuɓol, ñalawmaaji cuurkooji nguleeki, saabiiɓe buklet baklet mawɗo e nder lewru mee 1968; tuuma nde liggotooɓe MIFERMA (SNIM) pelliti filñitaade, nde paami koloñaal Farayse e kuutorgel mum Moktaar wul Daddah (laamɗo gadano leydi Muritani) ndaranii tan ko siiɓaade warñeende ɓiɗɓe ngenndi, e dow ko naftaani hay gabbel leydi Muritani.

Daa Abdel Jeliil : «ko wiyaa e Asiis koo ina woodi »

Ñalnde 22 mee 2013, Daa wul Abdel Jeliil, meeɗnooɗo wonde kalifu geɗe nder leydi, hokkii dalillaaji nay, ɗi o wiyi « njonii ngam goongɗinde ko daande Abdel Asiis ƴettanoo ina haalda e goɗɗo, haala kersiniika, e dallinde jokkondiral makko e narkotarafikaa en (tarafikaaji dorog) ». Ko jaayɗe Muritani mbayyinnoo haala «termo-termo kersiniiɗo» ɗo sikkaa ko persidaa Muritani, hono Muhammed Abdel Asiis haaldatnoo ɗoon e telefoŋ e Iraknaajo gooto, biyeteeɗo Alawi, gonɗo to Ganaa.