Joɗnde juutnde ɓuri simme bonde

Hol baawɗo miijaade wonde jooɗorde ina wara. Jooɗorde walla mbiyen joɗnde. Joɗnde juutnde moƴƴaani. Ƴeewaa noon, yimɓe ina njeertina yimɓe yo ngoppu simme, tawi noon joɗnde ɓuri simme bonde e cellal.  Ko ɗum woni ko wiɗtooji keewɗi kolliti. Yimɓe hannde ko jooɗiiɓe ; nder biro, yeeso ordinateer, yeeso tele, ekn… 

Tawi noon, ndeen, ko ɓooyaani koo tan,

Ɓuuɓol cafrowol

 

 

Ko goonga, won nde ɓuuɓol ɓurtungol waawi warde, kono, ko ɓuri heewde, e ngol heewi nafoore. Jaangol heewi gaañde ko nde neɗɗo woni heen ko juuti tawi suuraaki no feewi. Jaangol ina heewi nii nafoore to bannge safaara.

Guurɗo mo tinaaka so maayii woyetaake!

Duuɓi sappo e ɗiɗi hikka ko oo gorko sañkinoo e tanaa oto ɗo wiyetee Juunndu sara wuro Baydi Kacce Paam Giyaa, hakkunde Podoor e Tareeji, Senegaal ñalnde hoore-biir, 14 lewru seeɗto hitaande 2001. Duuɓi sappo e ɗiɗi hikka, kono rokkaama yo gonɗi woondu makko yo kor e gite ngenndiyanke, ɓesngu, yiɗɓe e yahdiiɓe.

Kodda Neene Alfaa Aali Jaara ɓurɗo anndireede Kummba Maaro Leñaan.e Sammbooru Barka, saajo  miñi mum Alasan e Aluseyni, ɗiɗo funeeɓe, baaba mum Faatimata dikaajo e Tijjaani Aan, luuti tokara baabooy mum, yettinii nulal mum haa timmi.

Koɗdigal ko hakke, maa reenee

Ko sawndii caɗeele binndital, gila 19 feebariyee 2013, laamu Muritani woni ko e ɓoftude tumarankooɓe jeyaaɓe e won ɗeen leyɗe (leyɗe worgo saharaa), ina nawta ɗum en cuuɗi mum en. Hol ko addi bone ? Hujja gardinaaɗo oo, ko ɓe njogaaki « kartal koɗaagu ». Ngaal kartal noon ina heewi haala, nde tawnoo haala mum yahiino haa asammbele, nde depitee Kajjata Maalik noddata wul Boyliil, kalifu nder leydi yo ar hujjikinoo ko faati e ɗuum.

Muritani : metteende nguurndam

 

Geɗe kaawniiɗe ina ngaanni yimɓe hannde e leydi hee. Kulol ina ɓeydoo ñalnde kala : Waagaama too, hoccaama gaa, waraama too, yimɓe kultii hay yaltude, walla hiirde ladde. Ɗumɗoo noon ko gila e Nuwaasoot haa e nder gure goɗɗe leydi ndii.

8 marse, juulde rewɓe : haɓaade «basgol e rewɓe»

Kewuuji keewɗi njuɓɓinaama, gila e Nuwaasoot haa e nder leydi ndii, yeru to Likseyba Gorgol (ina ara). Wejooji keewɗi kadi mbaɗaama ngam hollitde darnde rewɓe e nder njeñu.  Dental biyeteengal « Enen fof kaɓo-ɗen basgol e rewɓe » ina fotnoo waɗde seppo feewde galle laamorɗo too ngam yettinde hujjaaji keewɗi. Ina jeyaa e majji, e wiyde Aminettu mintu el Muttaar,

Kaaƴe weeyo

Haayre mawnde, nde peccol mum tolnii e 45 meeteer, wootiima e leydi men ndii ñalnde aljumaa 15 feebariyee 2013, kono, alhamdu lillaahi, alaa ko bonni. Oon sahaa, 27 600 kiloomeeteer ina ɓilii hakkunde men e mayre, ɗum woni, nde rewi ko les jowitiiɗi (satelitaaji) jirlotooɗi leydi ɗii, ɗi aadee werlii ɗii. Nde rewi ko dow tufɗe Sumatara to Inndonoosi. Oon sahaa njaaweendi mayre ko 7,8 kiloomeeteer leƴƴannde kala, woni 468 km nder hojom gooto (hakkunde Nuwaasoot e Mbuun e nder hojom gooto).
Annduɓe meeɗaa seedaade haayre weeyo fotnde e mayre mawnude ina ɓallorii nii Leydi. Kayre ndeeɗoo haayre inniraande 2012 DA 14, teddeendi mayre ko 135 000 ton. Nokku Amerik toppitiiɗo ko faati e weeyo (NASA) ina waɗtunoo e mayre hakille no feewi, ina reeni nde gila nde yiytaa e lewru feebariyee 2012.

Farayse : Binndital paltoor

E darorɗe lewru saawiyee 2013, lowre internet «alakhbar » habriino wonde laamu « Muritani rokkii jamirooje ngam winnditaade saharaanaaɓe, naatna ɗum en e etaasiwil ɓetguuro Muritani ». Jooni kadi, ko fedde wiyeteende APP yaltini bayyinaango ɗo hollitta wonde « nana wona dumunaa ko kabaruuji keewɗi, keniiɗi, teeŋtini wonde kippu Gollorde Ngenndi Binndol Yimɓe e Binndaaɗe Kisnaaɗe (l’Agence Nationale du Registre des Populations et des Titres Sécurisés) neldaaɗo ko ɓooyaani koo to Basikunu, inan winnditoo yimɓe ummiiɓe Mali fof. 

Alhajji Mahmuud Bah : Yahdu Makka e gartal e Afrik

E dumunna mo o woni e Sawuud, o dañii jotondirii e yimɓe tato teskinɓe jotondiral battinɗe e nguurndam makko, e golle makko. Ko ndeen o anndi gorko biyeteeɗo Seek Alawi Al-abbaasi Al- Maaliki. Ko ndeen o yiyi Ceerno Saydu Nuuru Taal mo Senegaal. Ko e oon sahaa kadi, haa hannde, o anndondiri e debbo biyeteeɗo Hajjaa Maymuuna. Gadano oo, hono Seek Alawi Al-Abbaasi Al-Maaliki ko gorko ganndaaɗo sanne e nder wuro Makka ngoo.

Njeenaari sabbinii e Muritani

Wiyi noon ko Goomu Fedde Ngenndiije Dentuɗe kalfinaangu hakkeeji faggudu e renndo e pinal, e nder ciimtol mum battanol, caaktangol ñalnde 10 desaambar 2012, nde hollitta faayre mum e kuuɓtodingol njeenaari cabbinndi e e denndaangal juɓɓule leydi ndii, go’o e njuɓɓudi ñaawoore. Geɗe ɗe peewaani, njooɗaani wonande no laamu Muritani gollortoo jawdi leydi ndii. 

Diine : laaɓal (2)

Feccere ɗiɗmere ndee : Ko ndiyam kuutortee-ɗam : ɗum fawii ko e ndiyam kuutortee-ɗam e salligi, walla ɓuftagol, ñaawoore mum ko ndiyam laabɗam ŋeelitiiɗam, no ɗam wayi fof ɗam naggirtee ko no ɗam ardunoo e mbaydi majjam. Haadi alaa daliilu kollirɗo ɗam wayliima, e dow hadiis Rabiyyi ɓiy Moawaji e nder cifagol mum salligi nelaaɗo Alla (mo jam e kisal ngoni e mum oo), wiyii : “nelaaɗo Alla moomirii hoore mum ndiyam keddinoo-ɗam e juuɗe mum”.

Wellitaare jaayɗe nder Muritani, wellitaare heertinnde!

To bannge wellitaare jaayɗe, Muritani woni hoore leyɗe Aarabeeɓe fof. Nder winndere ndee, Muritani ko leydi 67ɓiiri/179 to bannge wellitaare jaayɗe, yeeso Kowoyt 77, e Libaan 101, yeeso Kattaar e Tuunus 138ɓiiri. Ko ɗoon ndi wonnoo rawane. E nder leyɗe Aarab ko Muritani tan jogii sariyaaji juɓɓinooji jaayɗe elektoronik, woni jaayɗe internet, ɗum jiidaa e ballal ndi rokkata jaayɗe keeriiɗe, puɗɗingal e hitaande ɓennunde ndee.