natal.jpg

Jokkondiral Umar Bah Mboyna e Abdul Kariim Sih to Juude Jeeri

Abdul : ko mi liggotonooɗo e laamu, ngartu-mi ko e wuro am, woni haaju am tan ko pinal . Caggal nde teskii-mi ŋakkeende pinal e maggo, e teskaade sukaaɓe ɓe ngonani tan ko uujde fayde teeruuji, kadi miɗo dilla to bannge dawrugol caggal waylo waylooji keewɗi ɗi.

Fooyre Ɓamtaare : Abdul ko a tergal Fedde Ɓamtaare Pulaar ngonno-ɗaa, mbete haa jooni aɗa dilla heen?

Ndiyam yiytaama dow lewru

Lewru yooraani ! Batte ndiyam keewɗe ina toon ! Hakke feccere liiteer ina waawi dañeede e wertallo fotngo e dingiral fuku bal, woni hedde miliyaaruuji 4 liiteer ndiyam e dow wertallo mayru fof ! Habri ɗum ko NASA, caggal ɗum bayyini e jaaynde siyaas wiyeteende Science. Njiylawu ndiyam dow lewru jeyaa ko e golle ɓurɗe teeŋtude wonande karalleeɓe tagopeeje e aasiñooruuji weeyo e weeyiyankooɓe kam e winndiyankooɓe ko wiyetee Science-Fiction.

Japon ina anniyii yeñtinde « kuuraa » ummoraade e weeyo

Wonaa jooni jooni, ko ɗoo e duuɓi 20, hedde 2030. Japon miijii ko mahde «isin yiite» weeyo baawoowo heɓɓaade cereeli naange waɗta ɗum yiite, nelda ɗum leydi (nelda en) e mbaydi sereendu laseer (rayon laser) walla e mikroo-onde (micro ondes). Ɗumɗoo wonaa fenaande, ko goonga, sibu laamu Japon toɗɗiima nii pelle njiylawu potɗe tabitinde ko haalaa ko. Ina jeyaa heen sosiyatee mawɗo toppitiiɗo ko fayti e semmbe e weeyo biyeteeɗo Mitsubishi Heavy Industries, potɗo gollondirde e Duɗal njiylawu paytuɗo e laakon weeyo kon koɗaaka, duɗal denndinngal ko ina wona 17 sosiyatee, tawi ina jeyaa heen sosiyateeji ɗi keew-ɗen nande

Baaba Maal e “television”

Baaba fiili lefol kesol biyeteengol “telewisiyoŋ”. Ngolɗoo lefol noon ina seedtini sibu e ngol loowi gaaci keewɗi : cosaan e kesamkesaagu . Fooyre Ɓamtaare ina yaltina ɗo huunde e jokkondiral o waɗdunoo e RFI Musique e Afrik.com

Jokkondiral e RFI Musique

RFI Musique : Hol ko wonnoo fayndaare ma adannde e ngolɗoo lefol kesol ?

Baaba Maal : Ɓurnoo-mi ko yiɗde feeñirde gaaciyanke, jimoowo, tawa wonaa gaaciyanke Afriknaajo tan.

Ilam nder Nuwaasoot

Ko noon wonande Rooso e Tintaan e Sheggaar. Jooni ko ñawbuuli ndooki. E nder wuro Nuwaasoot ɗum hawri ko e niɓɓere, sibu ko ina wona jooni lewru e ko fawi, ñalnde fof ko kuppiir kuuraa : kaɓirɗe keewɗe mbonii : teleeji, firigooji … Ɗum jiydaa e rasiyoŋaaji ñolɗi mbeddaa jinnde. Hannde hay gooto mooftataa hay dara e filsideer.

G20 : Mbayliigu FMI

 

Goomu 20 (G20) woni hooreeɓe leyɗe 20 ɓurɗe alɗude e winndere nde ndentii ñalnde alkamiisa 24 e aljumaa 25 settammbar 2009 to Pennsylvanie (Amerik), e nder wuro wiyeteengo Pittsburgh  ngam yiylaade maslahaa paytuɗo e jiilgol kaalis winndere nde.  Mbayliigu FMI ina jeyaa e toɓɓe ɗe ɓe njeewti toon. Ɓe pellitii ittude 5% e mbaawka leyɗe mawɗe, ɓe ndokka ɗum leyɗe pamare doole. Nguuɗoo mbayliigu nanondiraangu fuɗɗotoo siyneede ko e hitaande 2011.

14 Noowaamburu mawningol ñalngu Adunaare Jabet

Ñalngu Adunankeewu Jabet mawninaama ñalnde 14 Noowaamburu nder Moritani e nder Aduna oo fof. Jeewte rajooji, e nder dingire, jakkaaji, saaluuji mawɗi,fof njirwinaama ngam jeertinde ɓesngu winndere nde e nguu ñawu, hono Jabet.ko ina tolnoo e 350 Miliyoŋ aadee, safrooɓe, seernaaɓe, rewɓe, worɓe, sukaaɓe e mawɓe, kam e pelle

Muritani-Madagaskaar : hakkunde Ndakaaru e Maputo

Hoohooɓe politik ɓe (ɓeen ngoni Andry Rajoelina (duuɓi 35), Marc Ravalomanana (duuɓi 59), Albert Zafy (duuɓi 82) e Didier Ratsiraka (duuɓi 73)) kawritii kadi ñalnde talaata 25 ut 2009  to Maputo, laamorgo leydi Mosammbik, ngam feccitaade terɗe guwarnama e mudda o. Aɓe poti toɗɗaade gardotooɗo yolnde nde kam e gardiiɗo hilifaaɓe yantude e terɗe guwarnama keddiiɗe ɗe.

FAGGUDU : Hugo Chavez ina yiɗi mahde isin ciggoowo petroŋ e nder Muritani

 

Hugo Chavez, hooreejo leydi Venuzuela, wiyi ina heɓii mahde e nder Muritani isin ciggoowo petroŋ ngam huuɓnude soklaaji mum ko fayti e isaas e gasuwaal, e waɗtude yeeyoyde ɗum to Mali e Niiseer. Ɗum ɗoon noon so woodii wonde ina ɗaminaa maa waɗ ngartam moƴƴam e leydi ndi :

Jibi Muusaa joop_0.jpg

Koorka e nder diine Lislaam

 

Nde tawnoo tonngoode 68 jaaynirgol men FƁ hawri ko e lewru Koorka, eɗen njogii weltaare duwanaade juulɓe kala koorka moƴƴo e fenñinde ɗo winndannde “Koorka e nder diine Lislaam” e Fuli winndannde nde ko Goomu Pinal “Fedde Lislaamiyankoore ngam Daawaa e Ɓamtugol duɗe e nder Muritani”.

«JASPORAA» FULƁE : Mbaydiiji ceertuɗi uujooji (2)

Fulɓe ina millee hakkunde Miliyoŋaaji 6 haa 19. Baŋ-yoo-baŋ e nder jookli Afirik, ngonka maɓɓe e darnde maɓɓe e sifaa maɓɓe ina waylodoo e nokku mo ɓe koɗi. Ina jeyaa e ɗo wiɗtooɓe Fulɓe kawri to baŋnge iwdi mum en : ko ɓe leñol durnooɓe jawdi (teeŋti e nayi) ummiiɓe e «semit’en» gila e adii-daartol jeereende Saharaa hedde duuɓi 1800 ko adii

«JASPORA» FULBE : Mbaydiiji ceertuɗi uujooji Fulɓe

Naatirdi:  Yeewtude ko fayti e «jasporaa» (caragol nder winndere) Fulɓe nder tan hojomaaji 20 wonaa ko weeɓi. Maa en eto seerndude mbaydiiji uujooji Fulɓe, cifo-ɗen kuccandi majji, njaltinen caɗe jowitiiɗe heen . E wattan, maa   en eto firde batte to bannge faggudu, to pinal e to bannge renndo, uujooji ɗi njogii e renndooji iwdi maɓɓe. Ngam yiɗde haa   paamondiren e haala, ina moƴƴa kawren e miijo no Fulɓe njiyri uujooji e fergooji.