Suudu Sarɗi

Ɗemɗe ngenndiije nder Suudu sarɗi : Jaɓɓee walla riiwtee ?

Ngalɗoo naamnal dee ina gasa betta yimɓe heewɓe, kono pulaar wiyi « ko haala addata haala ». Haa hannde kadi, kala nde haala ɗemɗe haalaa, ɗemɗe yimɓe kala tonngitto, hay ñallinnooɗe ko...
les lieux au Tagant Mauritanie

Inɗe nokkuuji ɓooyɗi nder Tagant

Hono no nder Barakna nii (Diiwaan Eleega woni laamorgo mum), inɗe nokkuuji ɗii ina addana en miijaade wonde fulɓe, kam e sooninkooɓe, meeɗiino wonde e nokku Tagante oo, nder nehaande Muritani. Seede...
Yeewtere habbere nguurdiigu faatunde e jangde demde ngenndiije

Yeewtere Kaɓɓere nguurdiigu : Laawɗingol ɗemɗe ngennɗiije, fartaŋŋeeji e tanaaji «Fartaŋŋeeji e tanaaji coomiiɗi he laawɗingol ɗemɗe ngennɗiije» Ñalnde aset 29 feebariyee 2020 Haɓɓere...
Jaagordu Jaŋde hakkundeere Muritani

Ko ɓe miijii he mbayliigu TNJ

Sammba Caam, hooreejo FPC : « So tawii eɗen poti semmbinde ɓamtugol ɗemɗe men e pine men –yimɓe ina ngonani ɗuum- ɗum fotaani waɗireede keñe, tawi wiɗtaaka, wiyee jooni jooni...

21 feebariyee 2020, ñalawma winndereejo ɗemngal muuynangal : mawninde «ɗemɗe taccikeeriije» ngam kaaldigal jamyamal

Hikka, UNESCO waɗi ñalawma oo ko e teddungal ɗemɗe ɗe nganndaa keeri. « Ɗemɗe waalwureeje e ɗemɗe taccikeeriije ina mbaawi wallitde kaaldigal e wallitde ɗum noon kisnugol ngaluuji waaliwuro en. Keewal pine e ɗemɗe ina...

Ko mi ɗemngal…

Ko mi baawal mahowal renndo, ko miin reeni jotondire, moopti kawre, suuɗi gannde. Ko miin tami pinal, ko mi seede kala kewu. Ko mi laylaytoowo...
Deftere Sheek Muusaa Kamara

Wasiyaaji Ceerno Sileymaani Baal, (Hoore Foonde, avril 1776)

«Fuutankooɓe, on poɗiino ardinde e laamu leydi mon kala udditanɗo on damal, yaltini on e laamuuji tooñannge ɗi Deeniyankooɓe e Safalɓe, mi fellitii wonande on oon gardiiɗo e udditde ngaal damal. Alaa...
Sih Sammba ina haala Pulaar to parlemaa

Kuutoragol ɗemɗe ngenndiije nder Suudu sarɗi

Jokkorde pelle pine Pulaar, Sooninke e Wolof hono Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani (FƁPM), Fedde muritaninaare Ɓamtaare Ɗemngal e Pinal Sooninke (AMPLCS), e Fedde Ɓamtaare Ɗemngal Wolof nder Muritani (APROLAWORIM) ina ndewindii...
Jubbannde e nguurndam Ceerno Baaba Galle Njaac

Jubbannde e nguurndam Ceerno Baaba Galle Njaac

Jaalal diineyankeewal, Khalifa kuuɓtidinɗo galle Ceerno Hamdu Rabbi Njaac  yanii to "Hôpital principal" mo Dakaar. E wiyde Doktoor Buubu Sare, Khalifa oo sankii ko e 00H pawɗo hojomaaji seeɗa ko e nder...
Terɗe Yiilirde Ngenndi

Mooɓondiral kesamhesaagu : Kollitgol terɗe yiilirde ngenndiire

Mammadu Njobbo Jah, Kalfinaaɗo Nehdi/Jaŋde mawɓe e Nehdi ɓiyleydaagu jibinaa ko ñalnde 16/03/1978 to Nuwaasoot. O innitortoo ko ɗo wiyetee Haawre Ɓowde. O...
Kaalden Goonga

Kaalden Goonga : “deƴƴere wonaa yejjitde”

«Deƴƴere wonaa yejjitde ». Ngol konngol heewnoo naneede ko e yeewtere « suɓo ɓelɗo ma ndokkaa mo njiɗan ɗaa ». Ellee kadi e ngol huutoreee hannde e WhatsApp. Kono wonaa toon pay-ɗen....
Suudu sarɗi Muritani

« Ko leeli fadaani jam…»

Ina jeyaa e ko ɓuri himmude e geɗe ɗe Ghaswaani waɗi caggal nde heɓi laamu  « helde gerñe » Abdul Ajiiju, tawde wonii o fusii ko lollirnoo BASEP (senngo larme ngo o...