Site icon Lowre Pulaar, fulɓe e Pulaagu

Woote hooreleydaagu 2019 : Ko ɓe puɗɗii hunanaade on

Ñalnde 22 suwee 2019, Muritaninaaɓe ina poti suɓaade hooreejo leydi keso. Yimɓe njeegomo ina njogori fooɗondirde lefol laamu ngol. Hay so tawii ko ɓuri heewde e yimɓe cuɓirtoo neɗɗo ko sabu banndiraagal walla nafoore heeriinde, ittaataa ƴamooɓe laamu ina njogii tuugnorɗe golle, ina kollita ko nganniyii gollude so keɓii laamu. En keɓii heen haala kanndidaaji nay. Eɗen njaltina ɗoo huunde e ko ɓe kunanii Muritaninaaɓe. Ɓeen ngoni wul Gaswaani, Biraam Dah Abeid, Muhammed Mawluud, e Kan Haamiidu Baaba. En keɓaani tuugnorgal Siidi Muhammed wul Buubakar, e ngal Lemiin wul Murteji El Wafi…       Jokku taro hello 3

Tesko : deggondiral ngal fawii ko e deggondiral joɗɗingol doosiyee ƴamal laamu.

Konngol Muhammed Sheex wul Mohamed Ahmed wul El Gaswaani

Muritaninaaɓe, rewɓe e worɓe, onon jiidaaɓe leydi, laaminooɓe leydi ndii duuɓi 60 jooni, gooto e mum en fof waɗii fotde mum, waɗde ene foti yetteede. Kono kadi, duuɓi sappo cakkitiiɗi ɗii teskinii to bannge golle paayodinɗe ɗe ɓiy neene am Muhammed wul Abdel Ajiiju waɗi. Ene e ɗeen golle, cemmbingol demokaraasii, tiiɗtingol ngootaagu leydi e ɓeydagol leydi men heɓtineede e hakkunde leyɗeele. Jiydaa e golle joowitiiɗe e faggudu ɓamtiindu.

Ko goonga noon en njettaaki tawo payndaale ɗee, laawol ngol ene juuti tawo, kadi engol heewi tule e jolloɓitte. Ko goongɗinde-mi golle tiiɗɗe potɗe waɗeede ɗee, addani-mi waɗde yaakaare am e Alla, njaakorii-mi kadi e mon ngam ardaade leydi ndii. Mboɗo yaakorii maa on ndokku am fartaŋŋe ligganaade leydi ndii, hay sinno mboɗo anndi wonaa miin tan waawi.

Kala ko Alla yeɗnoo-mi e ganndal, e heblo, e humpito fiyakuuji laamu e gardagol mum, maa mi huutoro ngam ŋakkitde ko ŋakki, ngam mahde renndo heso tuugniingo e Islaam e aadaaji moƴƴi, rokkoowo ɓiɓɓe leydi fof hakkeej mumen e wellitaare, potal et ɓamtaare. 

E nder ɗuum, e ballal Alla, maa mi reen keeri leydi ndii, mi ɓeydoo tabitinde demokaraasii oo, mi tiiɗtina ngotaagu leydi ndii tawa fof tuugii ko e nuunɗal e goongɗingol ɓiyleydaagu. Maa mi ɓamtu kadi jokkondiral men e leyɗeele goɗɗe, deenowal nafoore men, tuugningal e laatagol leydi men jokkorgal hakkunde leyɗeele ɗe keed-ɗen.

Ɓuri woƴde mi fof ko rokkude kala ɗawanooɗo e faggudu, fartaŋŋe heɓde hakke mum, haa joom mum weltoo e wonde biy leydi ndii. Maa mi darano rokkude kala mo liggotanooka liggey.

Maa mi waɗtu hakkille kadi e jaŋde leydi ndii ngam nde ɓamtoo, nde yahda e ko ɓamtaare naamnii koo. Sukaaɓe ɓee maa njiyto koye mumen sabu maa mi rokku ɓe fartaŋŋe waawde huutoraade mbaawkaaji maɓɓe e gannde maɓɓe. Maa mi rokku rewɓe ne geɗal mum en haa mbaawa addude ballal mumen e mahngo leydi ndii. Ko raɓɓiɗi e haala tan, maa mi darano kala ko ene addana mo woni fof wuurde e neemaade e ngalu leydi mum.

E nder ɗuum, mboɗo ñaagii nde ngummoto-ɗon ndaro-ɗon, enen fof mballondiren e siynude ndee eɓɓoore golle, ngam addude e leydi hee waylo-waylooji moƴƴi. Mboɗo eerii pelle politik, pelle gollotooɓe kañum e pelle sukaaɓe e pelle ɗe ngonaa laamuyankooje nde ngaddata ballal mumen. Mboɗo udditanii kala miijo moƴƴo.

Konngol Biram Dah Abeid, caggal nde naatni kaayitaaji mum to nokku kalfinaaɗo jaɓgol ƴame laamu, ñalnde 29 Abiriil 2019

Mi fellitii, mi fiɓii anniya :

- Ŋakkere nuunɗal ñaawirɗe ɗee addii mettere e caru leƴƴi, haa gootol fof wuuranii goɗngol ngol. Gila 1978, ronkaama yo ngootaagu leydi tabit. Saabii ɗum noon ko leñam-leñamaagu ngu laamu lelni ngam joñde e ɓittude leƴƴi ɓaleeɓe e laawɗinde njiyaagu. Taw-mi noon mi waawaa tan jooɗoraade nii, mboɗo yiya ndee ñawannde ene ɓeydoo yaajde e luggiɗde, mi waasa waɗde hay dara ;

Addani-mi daraade tan ko laamu men laataade kubeeri to caru ɓesngu e to ruttaade e njiyaagu ngaadanteewu. Ene jeyaa e ɗeen caɗeele kadi, ngañam-leñaagu ngu jaayndeeji e jannginooɓe loowata e hakkillaaji ngam fitninde. Faandaare am ko lelnude tippudi jaŋde ngudditoori hakkillaaji, loowa ganndal nafowal ;

Mboɗo fellitani potal to bannge faggudu, tawi ngadortoo-mi ko rokkude neɗɗo oo faayiida ka haandi rewrude e gannde, mbaawkaaji e nafoore nder renndo ;

Mboɗo anniyii waɗde haa gooto e mon fof waɗta weltaade e wonde Muritaninaajo, ko ronkaa dañeede maa won jooni duuɓi 40 ;

Njiɗ-mi ko wallondirde e mon haa ngartiren mbaydi laamu men foti jogaade ndii kañum e rokkude mo woni fof hakkeeji mum haa timma. Miijo am ko yo ɓiɓɓe leydi fof pot. Eɓɓoore am tonngirtee ko ɗee kelme « Nanondiral ngenndi ngam dartagol ».

Mboɗo anniyii heddaade e ko njogor-ɗon suɓaade e gootirɗe koo, so tawii goonga rewaama. So tawii noon suɓngo ngoo rewaani laawol, maa mi daro e haalde e waajaade haa Muritani heɓa ko nafata ɗum koo. Mboɗo ñaagii ƴamooɓe lefol laamu woɗɓe ɓee nde piɓata kanum enne oo anniya.  

Konngol Muhammed Mawluud, ñalnde piilngal mum kanndidaa Kaɓɓondiral Doole Mbayliigu Demokaraasi (KDM)

Muritanaaɓe rewɓe e worɓe, Musiɗɓe tedduɓe, tuugnorgal men golle fawotoo ko e calɗi mawɗi garooji ɗii :

E nder ɗuum miɗo hunoo sowde laabi ɗiɗi njoɓɗeele haa teeŋti e njoɓɗeele lanndaaji hakkundeeji : foksineeruuji, porfeseruuji, jannginooɓe, doktoreeɓe, aafirmeeji, soldateeɓe e ofiseeji konu, sanndarmori, polis, duwaan e garde ngenndi, yantude e kategoriiji foksineeruuji joɓeteeɗi njoɓɗeele pamare no feewi.

E joofnirde, miɗo semmbina denndaangal yimɓe ɓe ndoolndoolaagu lori, ɓe wellitaare mum en yaɓɓaa, haa teeŋti to bannge haala. Miijii-mi ɗoo ko joom en bologaaji wiyeteeɓe Abderahmaan wul Weddaadi e Sheex wul Jiddu ɓe alaa ko mbaɗi ko wonaa ƴettitde kabaaru mo laamu nguu fotnoo tawo laɓɓinande yimɓe, wonaa kay yooɓtoraade yimɓe ɓe alaa ko mbaɗi so wonaa humpitde ɓensgu.

Miɗo yetta on, miɗo wiya goɗngol maa en njokkid golle ngam seerndude leydi men e hooramaagal haa cay. Woote hooreleydaagu paaɗe ɗee ko fartaŋŋe wonande ɓesngu Mauritani kam e ɓesnguuji goɗɗi ɗii, ngam riiwtude laamu neɗɗo gooto.

Muhammed wul Mawluud, kanndidaa e woote hooreleydaagu
Nuwaasoot ñalnde 07/07/2019.

Tuugnorgal Kaɓɓondiral « Nguurdiigu»

Cakkitgol peeje

Mbayliigaaji doosɗe leydi e juɓɓule

laamu daña ñaawoore timmunde, wellitiinde fecciraande tolnooji:

Mbayliigu to bannge Konu

Ena jojji njuɓɓudi laamu ndii laaɓnee, saatee, saatiree haɓde e njeenaari e jamfaaji ngalu ndenndaangu. Nii woni, eɗen poti :

Kuule ɗoftooje e deeƴnugol

Dartingol njiyaagu e rewamuuji mum

Mbayliigu tuppidi nehdi e jaŋde

Cafrugol gaggaaji leyɗeele

Tonngol Malal Sammba Gise

Quitter la version mobile