Ñalnde 10 settaambar 2010, jamma juulde koorka, manaango yanii saraaji Waad Naaga, wari ɗoon ñaawoowo gardinooɗo Ñaawirde Njeeygu Nuwaasoot (Tribunal commercial de Nouakchott) hono biyeteeɗo Muhammed Abderahmaan wul Ahmed Saalem. Ɓooyaano ko o toɗɗaa e oon poosto, sibu o suwaano hay ƴettude golle. Sinno ko Haalpulaar en, wiyetee ko “ ɗum ardaani mo malu ”. Ko e ndiftungu wonnoo, manaango ngo sumi tillisaaji darnanooɗi ɗoon ɗii kala. Tato woɗɓe maayii heen, njeenayo ngaañii. Ñalnde alkamiisa 23 settaambar 2010 kadi, manaango yanii e diiwaan Aslaan (hakkunde Eeleega e Ɓoggee), wari ɗoon neɗɗo, gañi debbo gooto. So manaango ina anndaa ne, heewaani ɗo yiyaa ; hikka noon ko hitaande heewnde yiiwoole garduɗe e majje e digaali keewɗi. Ɗum ina jeyaa e ko addani en wultinde binndanɗe njaltinno-ɗen e Fooyre Ɓamtaare e hitaande 1982, jowitiiɗe e yiwoole e jahdiije mum en. Ko binndanɗe tati wonnoo : toɓo, manaango e timtimol. Njaltinten ɗoo tan ko winndannde yowitiinde e manaango nde. E winndannde ɓennunde nde, en kawriino e ɗee geɗe kajojinaaɗe ngam goodaangal toɓo :
- Goodaangal ndiyam e dow leydi ;
- Nguleeki mbele ndiyam na waawa wiimtaade ;
- Ɓuuɓol weeyo mbele ndiyam na waawa fenndaaɗe (jantinen heen goodaangal wuddu (walla gulli) fenndo (noyau(x) de condensation).
En ndokkiino heen yeruuji teeŋtinooji ɗee geɗe : nokku ɓurɗo heewde ndiyam, ɓurɗo wulde ko ɗoon toɓo ɓuri heewde toɓde : Ina waɗi kadi geɗe maandinooje en ndunngu ɓadtiima walla toɓo inan ara, ina heen :
- Gartugol ɗaccuki haa won e nokku e nder kammu walla won e koode goɗɗe ;
- Gummagol loruuje hirnaange fayde fuɗnaange walla rewo fayde worgo ;
- Baylagol goobu won colli (balwali)ekn.
Ɗee geɗe noon paamrotoo ko to baylagol ngonka weeyo (nguleeki walla ɓuuɓol ina riiwa walla fooɗa won ndiwri walla wayla goobu sigeeji mum). En nanondirii e ɗee geɗe kala. Jooni noon ndokken miijo men e won dille tesketeeɗe kala ndunngu. Ko njogor-ɗen haalde koo noon ittaa ko ganndal siyaas. Firde siyaas noon weeɓaani kono maa en eto dallinde hol no majje, digaali e manaango ngardata.
Majje ko doole yiite (Elektirisitee)
Weeyo ina waɗi daañaa doole yiite. Doole yiite woni ko nganndir-ɗen kuuraa walla elektirisitee koo. Doole yiite noon waɗi ko dimle ɗiɗi : dimngal ɓeydo (+) e dimngal usto (–).
Dimle ɗiɗi luutondirɗe (+ e –) pooɗondirtu, dimle ɗiɗi nannduɗe (+ e + walla – e –) nduñtondirtu. Dimngal (+) e dimngal (–) so ɓadondirii waɗata ko pooɗondiral wakkunde majje, haa ara e nokku tawa pooɗondiral ngal tiisii no feewi, ɗe ndenta, waɗa feetere. Oɗon mbaawi waɗde jarribo : ƴettee batir ɓeppo mo gasaani (keso noon ɓuri). Ƴetten layset, pawen heen hoore dow heen jamngel batir o, hoore woɗnde nde paandinen ɗum jamngel ngela : maa en njiy waɗa peete, walla kam hay so feetere wootere. So on njawnoraama ɗuum, njarribo-ɗon ɗuum e batir oto, ma on piccu juuɗe walla ngiddon on mbelaaka.

Ndutto-ɗen e weeyo men. En paamii weeyo dañaa ina waɗi kuuraa. So ruulde feñii tan, alaa e sago nde ɓama heen dimngal gootal (+) walla (–), gonngal e nokku ngoon weeyo ngal. So ƴiiwii, oɗon nganndi duule ngonata tan ko e yirlaaɗe sabu keneeli gonɗi dow ɗi. Ruulde roondiinde (+) so hawrii e ruulde roondiinde (–) on paamii wadat feetere mawnde hakkunde majje, hono no njiyruno-ɗen e jarribo hee nii. Majje ngaddata digaango, ko ngoon fooɗo hakkunde duule ɗiɗi ceertude dimle yiite jibinta feetere mawnde e weeyo, ndeen feetere woni huunde e majje njiyaten ɗe. Ɗum yahdata ko e nguleeki mawki, hakke 30 000 degere Selsus (30 000°C), hono 54 000 °F). Hono no paamra ten, ndiyam, e dow leydi men ndi, so heɓii 100 degere Selsus tan fasat. Kii ɗoon nguleeki noon, ko kañum addanta henndu weeyo liraade, wuttaade, e fettude, no bidoŋ baɗɗo henndu fettirta nii so oto yaɓɓii ɗum, waɗa dille mawɗe. Ko ɗeen dille ngoni digaango nanaten caggal nde njiy-ɗen majje ɗe. Ko majje ɗe ngadoto-ɗen yiyde caggal ɗum nanen dille ɗe (digaango ngo). Waɗi noon ko leer (naanagal walla annoore walla limiyeer) ɓuri dille (sawta) yaawde to woɗɗi sibu leer ina doga 300 000 km e leyyannde kala (walla 300 000 000 meeteer e nder leƴƴannde kala) ; Ina wayi no, e majjannde yitere wootere, leer ina yaha arta laabi ujunere hakkunde Nuwaasoot e Eeleega. tawi noon, dille kam en ndogata ko hedde 300 meeteer fat e nder leƴƴannde.
Manaango
Sifaaji tati majje ina ngoodi :

- majje hakkunde duule, en njiyii, jibinta ɗum ko ceertugol dimle yiite hakkunde duule ɗiɗi,
- majal nder ruulde, kam ne saabii ɗum ko ceertugol dimle hakkunde nokkuuji ɗiɗi e nder ruulde wootere,
- e majje hakkunde duule e leydi. So ƴiiwoonde ƴiiwii, yah-ngartaa keneeli gulɗi e ɓuuɓɗi, ina ngaddana leydi roondaade yiite ɓeydo (+). Oon sahaa, so duule ɗe ndoondiima yiite (–), waɗa fooɗo hakkunde leydi e duule : so ngaal dimngal rimtiima waɗa majje.
En paamii tan wonde manaango ardataa e hay kaaƴel gootel.
Feere nde annduɓe njiyti, ngam haɗde manaango bonnude, ko etaade ɗowde ɗum, ko “ waɗande ɗum bolol ”, woni njiɓde e leydi loocol njammndi toowngol (…), ɗum woni ko wiyetee “ paratonnerre” woni “ рaddorgel manaango ”. Adii horde ɗum ko ganndo gooto biyeteeɗo Franklin (engelenaajo). O ƴetti ko beeyuwal tokosal, o ceŋi e mum cettel njamndi, o haɓɓi e mum gaarawel njamndi haa yettii leydi : Q woppi haa ƴiiwi, o woppi beeyungal ngal weeyi haa dow. E oon sahaa o yiyi feetere ina ummii duule haa ƴettii e cettel njamndi ngel : ko ndeen o yenanaa manaango ko rimto kuuraa tan, o sosi paddorgel maanango, hono paaraatoneer e hitaande 1779.
Manaango yanata tan ko e huunde nawoore kuuraa, haa naata leydi.
Tonngol
Ɗum fof e wayde noon, eɗen ngoɗɗi anndidde cuuɗiindi Alla waɗi e yiiwoole e geɗe yahdooje e mum ɗee. Geɗel gootel ina ñikla hakkillaaji annduɓe : hol no yimɓe mbaɗata haa eelta majje ngam huutoraade semmbe mum doolnuɗo o ?
So artii e kaaƴel manaango noon, eɗen nganndi sukaaɓe (walla mawɓe nii) ina keewnoo hoccude kaaƴon ɗaatkon, mbelkon walla ceeɓkon, mbiya “ ngaree mi hoccii kaaƴel manaango !” Ngel kaaƴel dey ardaani e manaango ! Ina yaakoraa ko e kaɓirɗe njaatiraaɓe men adiiɓe, sibu ko kaaƴe ɓe ngoogatnoo haa wela ɓe mbaɗa jale e jammbe, walla paakaaji… Jahɗo Galle Pinal ɗaa (Ganniiru ngenndi) kala maa taw toon hono koon kaaƴon keewkon, so o naamndiima daartooɓe ɓe, maa ɓe kaalan mo heen ko weɗɗaa.

Wasiyaaji so yiiwoonde arii
Ina waɗi kadi geɗe ɗe yimɓe poti waɗde, yeru :
- seŋtude kaɓirɗe yahooje (marsooje) e kuuraa, sibu so manaango yanii e e ɓoggi kuuraa mawɗi ɗi, hay so tawii ko to woɗɗi (km keewɗi) ɗum ina waawi bonnude kaɓirɗe ɗe.
- Nifde telefoŋ portaabal (eɗum fooɗa manaango) ;
- Waasde jaabaade e telefoŋ ɓoggol (ɗum ne ko noon)…
So tawii ko boowal, neɗɗo ina foti reentaade :
- ɗuhaade e lekki, sibu so manaango yanii e lekki he, faytata ko he ɓalndu neɗɗo o (walla jawdi ndi) nde tawnoo ɓalndu neɗɗo ɓuri waawde nawde kuuraa ;
- Suudaaɗe he nadde :
- Lelaaɗe sara ɓoggi kuuraa ekn…
Ko ɓuri wasiyeede, so tawii neɗɗo woni ko boowal ko :
- So tawii neɗɗo roŋkii dañde ɗo duhii, yo o dicco, o renndina koppi e koyɗe, tawa omo huuri heen permeyaabal.
- Ruɓde walla yahrude koppi hay so tawii ko e ɓakke ;
- So tawii ko yimɓe heewɓe, yo ɓe ngoɗɗondir ko famɗi fof meeteruuji 5 : e oon sahaa so manaango yanii e gooto e maɓɓe, woɗɓe ɓe ina mbaawi hisde ;
- So tawii ngon-ɗaa ko e nder oto, hoto yaltu, heddo toon sibu hay so manaango yanii e oto he, yettotaako ma ;
- Seertude e kala ko ina nawa kuuraa : kootone, parayseewal, pafti….
- Yahrude taaɓon tokoson, kon ɓurataa sentimeeteruuji 2 ;
Kelmeendi
- Charge électrique : dimngal yiite
- Charge positive : dimngal ɓeydo
- Charge négative : dimngal usto
- Porter une charge : rimndude
- Se décharger : rimtaade
- Etre électriquement neutre : dimnga ndigwal
Bookara Aamadu Bah


