BINNDANƊE CAKKITIIƊE

Ñalawma ɗemngal neeniwal

21 colte, Ñalawma Winndereejo Ɗemngal Neeniwal

« Janngirgol ɗemɗe keewɗe ine jojji ngam moƴƴingol jaŋde » 21 febariyee hitaande kala, ko ñalawma winndereejo ɗemngal neeniwal, mo UNESCO dotti e hitaande 2000. Hitaande kala Pelle pinal ngenndiije, hono...
Duɗal Pulaar Sileymaani Kan to Wul Yenje

Wul Yenje : Duɗal Sileymaani Kan

Eɗen mbaawi wiyde Sileymaani Kan dawliima. Ngalɗoo duɗal gonngal he natal hee, woni ko Wul Yenje. Mahi ngal ko Sileymaani Kan e peeje mum. Ko duɗal Pulaar,  baɗiraangal jannginirde sukaaɓe he ɗemɗe mum en...
Sammba Dooro Soh, Joggo

Ɓataake feewde e Sammba Dooro Soh, JOGGO

Giɗo aduna jahdiiɗo dawrugol e renndo, ngenndiyanke he firo mum asliiwo ko wonaa ko joldaa. He kitaale 1977-1978, ko ndee nnganndotir-ɗen, cosdu-ɗen peŋgal Liksaar FƁPM nga ɗowɗo-ɗaa. Gila ko ina tolnoo hannde he duuɓi 45 ko a daraniiɗo ɗemngal men Pulaar, ndimaagu e ngootaagu leñƴi men kala, a haɓaniima compal demokarasi e potal nder ndii leydi ndi teddin-ɗaa. A tawtoraama kareeli dawrugol alkule Pulaar e kuccam pine ngenndi men, bayyin’gol e jaajnugol payndoole FƁPM.

Ciimtol njillu Lewlewal Communication to Nuwaadibu

Fedde Tulde Dubbaango e Hartallo jooɗiinde ɗoo he Nuwaadibu yuɓɓinii yeewtere diine e nafoore binndugol defte pulaar ɗoo he Nuwaadibu Daande Maayo, Lobbudu yurmeende. Tawi woni sabaabu oo ko Ceerno Abuu Hammadi...
Natal Calɗi Tago ngal niiwnorgal James Webb ƴetti

Calɗi tago e James Webb

Ñalnde alarba 19 kawle 2022, NASA saaktii natal ngal niiwnorgal James Webb  foti nder faru, natal ngal yimɓe padnoo he mum, natal kaawningal, jooɗngal, laaɓtungal, so natal ko anndiraa he ɗemngal Engele...
Mbaroodi ladde, mbaroodi taktakri

Rawaandu lakde (mbaroodi taktakri)

Mbaroodi ko gootel e kulle joyi dowrowe to baŋŋe ngonka e to bannge laamu. Ine jeyaa he sifaaji mum tiiɗre e cuusal e bonki. Ndeke mbaroodi ko kullel kulɓiniingel.
Natal daarti diine

Diine : Dewgal farilla e sunna

He ɗiiɗoo lebbi, binndanɗe men pawotoo ko he dewle sunna Nelaaɗo mo jam e kisal ngoni oo. Ɗuum noon en naamndoto koye men, e nder ɗuum. Njaabtoɗen koye men.
Ceerno Ustaas Aamadu Yero Kiiɗe

Nguurndam Ceerno Aamadu Yero Kiiɗe

Ñalnde 12 jolal 2022, ɓesngu Muritani waasii jaalal mawngal. Ko ñalnde heen Ustaas  Aamadu Yero Kiiɗe sankinoo. Yo Alla moƴƴin jaaƴnde. Ustaas Aamadu Yero Kiiɗe golliima, yooɗnii nguurndam mum, nafii renndo juulɓe, nafii renndo mum. Maayde...
Gartirgol punndi Mbaañ

Gartirgol punndi Mbaañ : Gollal caɗtungal

He Fooyre Ɓamtaare tonngoode 217, en njiyii laanel Perseverance ƴettii to Mbaañ kaaƴe e punndi, kono heddii ko artirde ɗum he dow leydi men ɗoo, mbele annduɓe mbaawa ƴeewtindaaɗe ɗe, haa anndee...
Puccu yaare

Batiri kaawniiɗo

Alaa he men mo haaɓaani jaawgol telefoŋ mum woppude (gasde) kuuraa. Hannde ɗuum ine aanni hay feewnooɓe kaɓirɗe ɗee. Kono ooɗoo kabaaru ine adda ɗamaawu : annduɓe ameriknaaɓe mbaawii feewnude batiriiji ɓurɗi...
Bagaas he dow tappi kanndaa

Kesum nder boowe diwooje

So neɗɗo ine ɗannoo hannde he ndiwoowa, ko maa peesa kaake mum, caggal ɗum ɗakkanee heen kaayitol ɗakkol-bagaas, keewngol fiileede he naŋgal kaakol ngol, ine muulaa he mum tonngoode e kabaruuji goɗɗi...
Kaalden Goonga

Kaalden goonga : Gosoraaɗo seerataa e laawde

Gosoraaɗo seerataa e laawtude, tee, ko riddatnoo so dartaaki, ko riddetenoo fotaani hay ñekkude. Ko duuɓi teemedere mbiyatee teemedannde. Ko Annebi Iisaa jibinaa fayde hannde, ko duuɓi ujunnaaje ɗiɗi e noogaas e...