BINNDANƊE CAKKITIIƊE
21 colte, Ñalawma Winndereejo Ɗemngal Neeniwal
« Janngirgol ɗemɗe keewɗe ine jojji ngam moƴƴingol jaŋde »
21 febariyee hitaande kala, ko ñalawma winndereejo ɗemngal neeniwal, mo UNESCO dotti e hitaande 2000. Hitaande kala Pelle pinal ngenndiije, hono...
Wul Yenje : Duɗal Sileymaani Kan
Eɗen mbaawi wiyde Sileymaani Kan dawliima. Ngalɗoo duɗal gonngal he natal hee, woni ko Wul Yenje. Mahi ngal ko Sileymaani Kan e peeje mum. Ko duɗal Pulaar, baɗiraangal jannginirde sukaaɓe he ɗemɗe mum en...
Ɓataake feewde e Sammba Dooro Soh, JOGGO
Giɗo aduna jahdiiɗo dawrugol e renndo, ngenndiyanke he firo mum asliiwo ko wonaa ko joldaa. He kitaale 1977-1978, ko ndee nnganndotir-ɗen, cosdu-ɗen peŋgal Liksaar FƁPM nga ɗowɗo-ɗaa. Gila ko ina tolnoo hannde he duuɓi 45 ko a daraniiɗo ɗemngal men Pulaar, ndimaagu e ngootaagu leñƴi men kala, a haɓaniima compal demokarasi e potal nder ndii leydi ndi teddin-ɗaa. A tawtoraama kareeli dawrugol alkule Pulaar e kuccam pine ngenndi men, bayyin’gol e jaajnugol payndoole FƁPM.
Ciimtol njillu Lewlewal Communication to Nuwaadibu
Fedde Tulde Dubbaango e Hartallo jooɗiinde ɗoo he Nuwaadibu yuɓɓinii yeewtere diine e nafoore binndugol defte pulaar ɗoo he Nuwaadibu Daande Maayo, Lobbudu yurmeende. Tawi woni sabaabu oo ko Ceerno Abuu Hammadi...
Calɗi tago e James Webb
Ñalnde alarba 19 kawle 2022, NASA saaktii natal ngal niiwnorgal James Webb foti nder faru, natal ngal yimɓe padnoo he mum, natal kaawningal, jooɗngal, laaɓtungal, so natal ko anndiraa he ɗemngal Engele...
Rawaandu lakde (mbaroodi taktakri)
Mbaroodi ko gootel e kulle joyi dowrowe to baŋŋe ngonka e to bannge laamu. Ine jeyaa he sifaaji mum tiiɗre e cuusal e bonki. Ndeke mbaroodi ko kullel kulɓiniingel.
Diine : Dewgal farilla e sunna
He ɗiiɗoo lebbi, binndanɗe men pawotoo ko he dewle sunna Nelaaɗo mo jam e kisal ngoni oo.
Ɗuum noon en naamndoto koye men, e nder ɗuum. Njaabtoɗen koye men.
Nguurndam Ceerno Aamadu Yero Kiiɗe
Ñalnde 12 jolal 2022, ɓesngu Muritani waasii jaalal mawngal. Ko ñalnde heen Ustaas Aamadu Yero Kiiɗe sankinoo. Yo Alla moƴƴin jaaƴnde. Ustaas Aamadu Yero Kiiɗe golliima, yooɗnii nguurndam mum, nafii renndo juulɓe, nafii renndo mum. Maayde...
Gartirgol punndi Mbaañ : Gollal caɗtungal
He Fooyre Ɓamtaare tonngoode 217, en njiyii laanel Perseverance ƴettii to Mbaañ kaaƴe e punndi, kono heddii ko artirde ɗum he dow leydi men ɗoo, mbele annduɓe mbaawa ƴeewtindaaɗe ɗe, haa anndee...
Batiri kaawniiɗo
Alaa he men mo haaɓaani jaawgol telefoŋ mum woppude (gasde) kuuraa. Hannde ɗuum ine aanni hay feewnooɓe kaɓirɗe ɗee. Kono ooɗoo kabaaru ine adda ɗamaawu : annduɓe ameriknaaɓe mbaawii feewnude batiriiji ɓurɗi...
Kesum nder boowe diwooje
So neɗɗo ine ɗannoo hannde he ndiwoowa, ko maa peesa kaake mum, caggal ɗum ɗakkanee heen kaayitol ɗakkol-bagaas, keewngol fiileede he naŋgal kaakol ngol, ine muulaa he mum tonngoode e kabaruuji goɗɗi...
Kaalden goonga : Gosoraaɗo seerataa e laawde
Gosoraaɗo seerataa e laawtude, tee, ko riddatnoo so dartaaki, ko riddetenoo fotaani hay ñekkude. Ko duuɓi teemedere mbiyatee teemedannde. Ko Annebi Iisaa jibinaa fayde hannde, ko duuɓi ujunnaaje ɗiɗi e noogaas e...