KAALDEN GOONGA : «Yoo duuso ɓooy, duuseteeɓe njahra yeeso »

0
956
Kaalden Goonga
Kaalden Goonga. Winndannde Malal Sammba Gise

«Yoo duuso ɓooy, duuseteeɓe njahra yeeso ». Ko nii keew-ɗen duworaade so eɗen kaalda e mawɓe men, ɓe ɗamini-ɗen mbaɗanii en fotde nde kaandu-ɗen, haa keɓi ɗo enen ne eɗen poti ruttude ɗumen teddungal. So wiyaama « mawɗo ko fetel, so a lelnaani kam ɓaar », ko miijaade, walla siftorde ko Pulaar wiyata: « mawɗo wonaa giƴum Alla kono ɓe ɓooydii ». Lelotooɓe njiya ko sukaaɓe cooynotaako so ndariima, sikke alaa ko kamɓe ngoni Alluuje yonta.

Seedewol mum ko konngol mawɗo men Aamadu Hampaate Bah biynooɗo, « so mawɗo afriknaajo maayii, ko gerngal defte sumi ». Ko ɗuum waɗi, sukaaɓe ene poti ɓadaade ɓe, ngona naamnotooɓe, heɗotooɓe, wiɗtooɓe, mbaɗa no ɓe mbaɗnoo haa ɓe ndañi ko ɓe ndañi koo, mbele kanum en ne so ndañii ndañna arooɓe caggal mumen ɓee, tawa ene yahdi e binndol deenowol miijo e dow ɗerewol, walla e rewrude e ɗee karalle kese ɗe Joomiraaɗo addani en ngam woto ko heewi ɓoccitoraade en.

Won meeɗnooɗo naamnaade holi ko woni mawɗo, woodi fawɓe ɗum kaaɗi. Saabinoo ɗum noon ko ronkunoode ɓe faamde miijo makko. Ngoon woni, mbele mawɗo ko joom duuɓi tan, walla ko joom hakkille jaaƴɗo. Waɗi luural, sikkaa ko o paayduɗo mawngu e kellifuya. Sikke alaa kay, neɗɗo ene mawna to duuɓi tawa won ɗo kellifuya mum heɓaani. Hono noon ne kadi, innama aadee ene waasa jogaade duuɓi tawa mari ko hakkille mawɗo. Fof tan ko dokke Alla. O holliɓe noon, wonaa toon miijo makko naayorii.

O siftini ɓe ko ɓe majjaani, ɓe njejjitaani, wonde neɗɗo ene jogoo duuɓi tawa ene waawdi e mo woni kala. Ɗuum woni, joom mum laatoo mawɗo tawa ene waawi yeewtidde e sukaaɓe, ene faamondira e miñiraaɓe e mawniraaɓe mum fof. Ko oon haaliyanke gooto wiyata « jontaaɗo », sabu mum yontideede e yonta mum, waawi yontideede e yontaaji les mum, mo ronkaani yahdude e yontaaji keccuɗi ɗum. Joom mum heewi wiyeede ko jankiniiɗo, mo ɓurnaaki, sabu mum fotndude yimɓe fof, yiɗi mo woni kala, teddini ɗum, moƴƴini gondigal.

Kala ɓe tawdu-ɗaa ɗum, cikkaa ko ɓeen ngoni fedde mum. Alaa mo njawi, alaa mo njawii. Lesɗinɓe koye mumen haa poti e ko ɓuri, ɓe Joomiraaɗo heewi ɓamtude haa ɓurtoo ko ɓurnoo ɗumen, haa keɓa ko cikkaano e ɓural. Ko ɗoon ganndo oo yaltini konngol biyngol « cukaagu fawaaki e duuɓi, fawii ko e ngonka hakkille e jikku e nehdi joom mum ».

Hannde noon, ellee ɓuri heewde e renndo men ko wonkintooɓe ko ngonaani, jogorɓe baamneede ko njogaaki haa gacce tawa ɗumen heen nde haanaani, ɗo haanaani. Heewi hannde ko fiytotooɓe becce ene cikka alaa mo poti, njooɗtoraaki won baawɗo ɓurde ɗumen. Ɓe njejjitii konngol Joomiraaɗo biyɗo « kala lesɗinɗo hoyre mum mi ɓamta ɗum, biyɗo ene mawnina hoyre mum mi lesɗina ɗum ». Tee ko Alla ɓamti, lesɗinoowo alaa, ko Joomiraaɗo lesɗini ɓamtoowo alaa. Mbajjiri Joom baawɗe, mo joƴƴini jooɗoto, mo O duñi jattintaako. Yoo Alla rokku en e nande e faamde. Lawƴa ɓerɗe e hakkillaaji, anndina en ko nafata en, ɗowa en haa njetto-ɗen payndaale men, sabu barke nduu lewru Koorka ndu o jippini Deftere Teddunde ndee e men.

Malal Sammba GISE

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.