Muritani e Caad njeeynii sankaare G5-Sahel

0
101
Muritani e Caad njeeynii sankaare G5-Sahel
Muritani e Caad njeeynii sankaare G5-Sahel

Ñalnde aset (hoore-biir) 2 bowte (desambar) 2023, leyɗe Nijeer e Burkina Faso mbayyinii njaltii G5-Sahel, ngoppidii heen Muritani e Caad. Ɗee leyɗeele ɗiɗi ndenndii bayyinaango, mbiyi «  … nanii denndaaɗi ɓiyɓe-yumma Niijeer et Burkina njaltii G5 Sahel… ». Caad e Muritani pellitii siynude Kuulal 20 fedde ndee biyngal “so leyɗeele tati ɗaɓɓii yaltude nde, fedde nde ko ko firtatee  ». Ɗum noon so ɗee leyɗe njaltii tawtii Mali udduɓe damal G5 Sahel gila he lewru 15 mee (duujal) 2022. Alaa ko heddii so wonaa Muritani e Caad.

Bayyinaango Hooreeɓe leyɗe Muritani e Caad ciftinii, ko G5 Sahel sosaa he jooni, fedde ndee waawii tafde konu ndenndaangu, e duɗal ngam haɓtaade seɓɓitaare e duɗal toowngal ndeenka konunkaagu… Ɗum fof ko ngam hokkude koninkooɓe peeje ɗe ɓe kaɓtorii. Wallittunoo fedde to ceede ko Dental Orop, kono ɓeen ne kollitii he lewru yarkoma (oktoobar) 2023 ko dartinnooɓe balle mum en.

Ciftoren. G5 Sahel sosanoo ko he ñalɗi 15, 16 e 17 colte (febiriyee) 2014. Sosi nde ko leyɗeele joy Saahal : Muritani, e Mali, e Burkina Faso, e Nijeer, e Caad. Nde wonnoo ko fedde diisnondiral e jokkondiral diiwaniire nder ceŋle dawrugol e ɓamtaare e ndeenka. Kuuɓal wertaango leyɗe ɗee tolniima he 5 097 338 km2.

Eɗen nganndi leydi Farayse addiino nder Mali ballal konuyankaagu ngal ɓe innirnoo «  Opération Barkhane  » ngam semmbinde jokkondiral leyɗeele Saahal haa mbaawa daranaade ndeenka mum en e haɓtaade seɓɓitiiɓe e jihaadiyankooɓe.

Joɗnde duumiinde G5-Sahel wonnoo ko Nuwasoot. Koolaaɗo Kuuɓal gadano Doole koninkooɓe mayre ko Nijeernaajo biyeteeɗo Maamaan Sidiku. Hooreeɓe leyɗe G5-Sahel ina ndenta he jeese kimmuɗe haa teeŋti he bannge Beesɓe konuuji leyɗe ɗee. Ko kamɓe njuurnittoo ɗee geɗe ɗiɗi teeŋtuɗe :

– Jokkondiral potngal woodde hakkunde maɓɓe banngeeji ɓamtaare e ndeenka sibu so ndeenka alaa, ɓamtaare woodataa.

– Tawtoragol leyɗe Saahal hare feewde e seɓɓitiiɓe hono jihaadiyankooɓe e seɓɓitiiɓe wonɓe he diiwal ngal, wayɓe no Al-Qayda he Magareb Lislaam, e Dillere ngam bajjoyaagal e Jihaadi nder Afirik Hirnaange, e Al-Muraabiɗuun, e Bokko-Haraam.

Holi ko addani Mali e Nijeer e Burkina yaltude G5-Sahel ?

He hitaande 2022, ardinoo fedde ndee ko Caad, fotnoo lomtaade ko Mali. Kono won he terɗe fedde ndee (Rock Marc Christian Kabore mo Burkina e Muhammad Bazum mo Niijeer) calii yo Mali ardo fedde ndee sibu leydi ndii deeƴaani to bannge dawrugol (loppito laamu Asimi Goytaa jolnoongu). Mali geddi wiyi tawii ko noon, yaltii fedde ndee. Nde Hooreejo leydi Muritani arditii fedde ndee he Juko (ut) 2023, o wiyi o “weltaaki he ko leydi Mali yalti koo” kono omo “ɗaminii maa ndi artu ko neeɓaani”. Kono ɗum laataaki.

Nde Nijeer e Burkina mbiyi njaltii fedde ndee fes, ɓe kolliti fedde ndee “ronkii yettaade payndoole mum” kadi ande jogii “teddeendi ganni tonngooji”, yanti he kaɗooje “paliiɗe yiɗde leyɗeele ɗee ɓamtaade nder kisal”.

Terɗe G5-Sahel ciifondiriino Nanondiral ñalnde 14 bowte (desambar) 2014, duuɓi jeenay hikka, kono holi ko fedde ndee gollii gila ndeen ? He wiyde maɓɓe ɓe mbaɗii ɗum :

1. Bowte 2014, G5-Sahel ɗaɓɓiri NU (Ngenndiiji Dentuɗi) nde jokkondirta e Ngootaagu Afirik ngam sompude konu winndereewu ngu fayndaare mum wonata «  dartin’de pelle jihaadiyaŋkooje seɓɓitiiɓe, wallita beldital yimɓe leyɗe ɗee, sompa demokarasi he leydi Libiya  ». Njaru konu nguu ko miliyoŋaaji 415 Euro (ina hawra hedde miliyaaruuji 170 MRO). Kono Alseri salii ngoo miijo.

2. Hakkunde 20 e 27 Bowte 2014, sete konunkooɓe inniraande Barkhane renndinii Niijeer e Caad nder nokku lommbiiɗo hakkunde Libiya e Niijeer e Caad. Tafaama kono golle mum njiyaaka.

3. Hooreeɓe G5 Sahel ndentii Njamenaa ñalnde 20 jolal (nowambar) 2015, ɓe mbayyini ɓe cosii sete denndaaɗo konunkooɓe ngam haɓde e seɓɓitiiɓe. Kono alaa ko sete oo gollii haa colte (febiriyee) 2017.

4. Ko he lewru korse (suwee) 2017, Farayse yettini Diiso Ndeenka Ngenndiiji Dentuɗi ngam ɗaɓɓude yamiroore gollodaade e konu G5 Sahel, ɓe ɗaɓɓiri heen ngalu. Riisi e Shiin njaɓɓii miijo ngoo kono Amerik e Engelteer calii. Ko he yonta Trump wonnoo.

Yiɗnooɓe tafde Konu leyɗe G5 Sahel fof kollitii ɓe kawrii e caɗeele ngalu haa adani ɗum waasde yuumtude. Ɗo wattan ɗoo won ko renndinaa he ngalu, hay leyɗe Saahal mbaɗii heen huunde : Leyɗe Saahal pawii mo woni kala miliyoŋaaji 10 Euro; Dental Orop fiyi miliyoŋaaji 50. USA fodii miliyoŋaaji 60 kono alaa heen ko waɗi.

He lewru bowte (desambar) 2017, Aarabi Saawudiya addii miliyoŋaaji 100 dollars kono ɓe ndeestii sabu tuumde Farayse ɓadtitaade Iraan. Ko 2 morso (suliyee) 2017 horeeɓe G5 Sahel ndenti Bamako, ɓe compi konu G5 Sahel, wiyaa yo leydi fof addu koninkooɓe 700. Faandaare konu nguu wonnoo ko haɓde e jihaadiyankooɓe e julotooɓe ɗaaynooje e kaɓirɗe e uujooji. Ardinoo konu nguu ko Seneraal Malinaajo, Didier Dakko. Ɓe potnoo adaade yaajnaade ko Liɓtaako hakkunde Mali e Burkina e Niijeer.

5. Jooɗorde konu waɗanoo ko Mooɓti. Nde jihaadiyankooɓe njani ɗoon e maɓɓe he silto (settambar) 2017, ɓe eggi ɓe payi Bamako, ɓe mbayli gardiiɗo, ɓe cuɓii Muritaninaajo, Seneraal Hanena wul Siidi (woni hannde Jaagorgal Ndeenka). Oon ne kadi lomtinaa Niijeernaajo Seneraal Umaru Naamataa Gazama.

6. He lewru nowambar 2017, konunkooɓe G5 Sahel puɗɗii golwole, ɗe ɓe inniri Hawbi, ina jeyaa he maggu 350 Burkinaajo, 200 Malinaajo, 200 Nijernaajo, 180 Faraysenaajo. Tesko-ɗen Muritaninaaɓe e Caadnaaɓe ngalaa heen tawo. Alaa ko ɗum jibini to bannge falaade seɓɓitiiɓe e jihaadiyaŋkooɓe. Nde ɗee golwole ngasi he 11 nowambar 2017 (ɗe mbaɗi ko balɗe 10 tan) Seneraal Malinaajo Didier Dakko wiyi ɓe “kawrii he caɗeele keewɗe haa teeŋti to bannge jokkondiral e kaaldigal”.

7. Ñalnde 14 suliyee 2018, Caad bayyini Seneraal Umar Bikimo waɗaama cukko Bees konu G5 Sahel.

8. Ngenndiiji Dentuɗi (NU) holliti weltaaki he golle konu ndenndaangu G5 Sahel he lewru saawiye 2019. He wiyde maɓɓe ko 75% doole podanooɗe ɗee tan tawtoraa. Yanti heen kadi ŋakkeende humpito e eeltugol yanti he waasde kaɓirɗe. To bannge njogitaaje ne ko noon, ina ŋakki sanne.

Golle Faggudu G5 Sahel

G5 Sahel noddii nde wallidiiɓe mum paabotoo ɓe ngam ƴellitaare duumiinde nde ɓe ummanii. Ɓe ɗaɓɓi balle ummoraade to Booñ winndereejo, leyɗe keeriiɗe e pelle ɓamtaare lislameeje, ngam diiwaan o waawa ɓamtaade.

To bannge ndeenka e demokarasi e mahngo laabi, G5 Sahel ɗaɓɓunoo ko miliyaruuji 14,8 Dolaar. Ko ndeen Booñ winndereejo joɗɗini to Ñamee kuuɓal golle mum nder G5 Sahel. Hooreejo Nijeer he 2018 wonnoo Muhamadu Isufu, o woytii balle ngaraani so wonaa hoohooɓe Booñ winndere ngarii inan njooɗii Ñamee kono alaa ko njaltini hay batte. O woytii kadi o wiyi «  G5 Sahel wonaa tan konuyaagal e kareeli, fayndaare mum ko ɓamtude faggude leyɗe ɗee, ɗe cokli ko naat-naattondiral leyɗeele e ɓesnguuji to bannge njulaagu kono maa ɗe mballee tigi…  ». Ko baasal e waas-ngollaagu addanta sukaaɓe uujde paya ladde. Ina jeyanoo kadi he paandoole G5 Sahel, ubbitde eɓɓo ɓooyngo : ƴellitde diiwal Weendu Caad he tawtoragol leyɗe cawndiiɗe ko jiidaa he Nijeer e Caad. Eɓɓo laaɓtungo wonnoo ko asde caaɗngol ngol gila maayo Ubanngi haa Weendu Caad. Kono ngoo eɓɓo ne maayii he reedu.

Ɗee geɗe fof ina kollita, so G5-Sahel maayii, wonaa huunde haawniinde. Heddii ko Mali e Burkina e Nijeer tafii fedde woɗnde, inniri ɗum Maalde Leyɗe Saahal. Mbele Caad e Muritani maa tawtu ɓe, walla kam en ne tafat fedde Saahal woɗnde ? En ngoppirii ɗee naamne «  Ɓooyi  » ngati ko woni he lahal fof maa juuɗe njiytu.

Aamadu Malal Gey

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.