Kalkagol dinosooruuji

1
2808
Dinosoor
Dinosoor

Hol ko woni dinosoor ?

He nder ganndal siyaas, ine wiyee wonde duuɓi leydi men ndii ko miliyaaruuji 4 hitaande. Ɗo idan ɗoo, Leydi ko ɓooɗde jayngol tan wonnoo, ndi jooɗiima miliyaar hitaande hay huunde wuuraano he mayri. Ko maale nguurndam gadane peeñi he mayri waɗii miliyaaruuji 3 hitaande, he nder diƴƴe. Caggal ɗuum, ko ine wona jooni 300 000 miliyoŋ hitaande, laadooje peeñi, mbaylii, ngonti dinosooruuji, ko ina wona jooni duuɓi 200 miliyoŋ.     Hello 6

Hol ko woni dinosoor ?

He nder ganndal siyaas, ine wiyee wonde duuɓi leydi men ndii ko miliyaaruuji 4 hitaande. Ɗo idan ɗoo, Leydi ko ɓooɗde jayngol tan wonnoo, ndi jooɗiima miliyaar hitaande hay huunde wuuraano he mayri. Ko maale nguurndam gadane peeñi he mayri waɗii miliyaaruuji 3 hitaande, he nder diƴƴe. Caggal ɗuum, ko ine wona jooni 300 000 miliyoŋ hitaande, laadooje peeñi, mbaylii, ngonti dinosooruuji, ko ina wona jooni duuɓi 200 miliyoŋ.

Aadee en meeɗaa wuurdude e dinosooruuji sibu aadee en peeñi ko dumunna juutɗo caggal ɗuum (hoore aadee ɓurnde ɓooyde yiytaande, inniraande Tumee (Toumai) duuɓi mum ko miliyoŋaaji joy hitaande fat).

Dinosoori ko kulle keewɗe eddaaji : ine waɗi heen ko koyɗe ɗiɗi njogii, won heen ko koyɗe 4, guurnooɗi teewu walla huɗo, won heen baɗɗi gallaaɗi yeeso, won heen ko he jubuli, walla kadi baɗɗi sigeeji ekn.  Ko ine 1000 edda dinosoora njiytaama haa ɗoo, kono annduɓe ine cikki ɗi ɓurii ɗoon heewde to woɗɗi.

Majjugol dinosooruuji, ko ina wona 66 millioyoŋ hitaande, ine joopii leƴƴi kullon keewɗi, gila e dow njoorndi haa he nder diƴƴe.

Annduɓe kawraani heen, kono ko ɓuri sikkeede, ko ɓuri lollude ko  buɓɓaande haayre weeyo mawnde dow leydi, duuɓi 66 miliyoŋ jooni. Ndeen buɓɓannde noon alaa sikke, ko huunde hoolkisaande, kewnoonde, woppunde ɓarakke jiyotooɗe he nder winndere ndee kala. Mawndeeki Haayre ndee ine tolnoo e 17 km njaajeendi. Ɓarakke buɓɓannde ndee ine tawee he nokkuuji hee kala, gila e punndi mum kuurinoondi he leydi, haa e wiiduru buɓɓannde ndee, to Meksik. Ine sikkaa no feewi ko ɗuum addani dinosooruuji majjude (nattude woodde) kam e ciiri kulle goɗɗe he nder winndere ndee kala sabu batte buɓɓannde ndee. Ɓarakke ɗee ine tawee e kaaƴe caamnooɗe e nokkuuji hee kala.

Miijo ngoo nde addaa e 1980, annduɓe heewɓe luulndiima ɗum, teemedde teemedde winndannde mbaɗaama heen, kono yimɓe heewɓe ine ɓeydoo jaɓde miijo ngoo ñalnde kala. Karalleeɓe heewɓe ine ɓeydoo goongɗinde wonde ko ngoo miijo woni ɓurngo faamnaade, kanngo ɓuri waawde faccirde hol ko addani dinosooruuji e ciiri kullon ngoɗkon majjude.

Hol no dinosooruuji kalkorii ?

Ko ɓuri sikkeede, gaa gaa ko kewnoo he nokku ɗo buɓɓannde ndee waɗi ɗoo, hono ujunnaaje ujunnaaje kiloomeeteer taariiɗo ɗum, ɗo fof sumi haa royti ɗoon e ɗoon. Hol no baɗte ɗee njettorii nokkuuji goɗɗi he nder Leydi hee ? Ko ngal naamnal ɓuri jaaknude annduɓe. Ko kanngal ɓe etii faamde. Hol ko addani dinosuuruuji majjude e winndere ndee kala ?

Miijo adanngo : ko caakagol he weeyo cuurki e punndi keewndi (buɓɓannde ndee ko mawnde, doolnunde…) sabu mawneeki haayre ndee e njaaweendi mum (ine wiyee kalitannde ndee ine sowoo laawi miliyaaruuji 5 kalitannde bommbo atomik Hiroshima) : ɗum addi caakagol he weeyo punndi e keletine kaaƴon ummiiɗe e haayre hee e leydi ɗo buɓɓii ɗoo, ɗuum suddi naange, higgu moolanaaɗo huurii e Leydi ndii dumunna juutɗo, fotde lebbi keewɗi ; saabii baɗte bonɗe he dow nguurndam : Puɗi (leɗɗe e kuɗooli) natti yiyde naange, njoori (fotosentees natti aaɓnaade). Kullon nguurnokon e leɗɗe e kuɗooli natti dañde ko ñaami, kañum enne maayi, gila he njoorndi haa he nder diƴƴe. Ɗumɗoon noon waɗi ko callalal, kullon fof nguuri ko e ngoɗkon kon, hankadi woni e reɓde, haa yettii kullon nguurnokon teewu, nguura fof natti dañeede… Woodii noon kullon ndaɗkon heen, sibu so wonaano ɗuum, hay huunde woodataano jooni to bannge nguurndam. Ine sikkaa wonde kullon ndaɗkon heen kon ko kullon ɓurnokon famɗude sokla to bannge nguura, keddoranookon nguura seeɗa, ka jeyaaka e callalal nguura majjuka kaa, tuugingal e leɗɗe guurɗe. Ɗumɗoo ine yerondiri e ko haala koo, so en ƴeewii ciiri kullon majjukon kon e ciiri kullon ndaɗkon kon.

Bookara Aamadu Bah

YOWRE 1

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.