Koolol Gural : Yeewtere : Sohre (sirlu) Nagge

0
93
Njaay Saydu Aamadu he Koolol Waalata
Njaay Saydu Aamadu he Koolol Waalata

Jubbannde e Daartol Fulɓe

Fulɓe ko leñol e nder leƴƴi Afrik, kaalowol Pulaar to bannge hirnaange walla Fulfulde to bannge funnaange, ɓurngol saraade e nder Duunde Afrik wonande leƴƴi keddiiɗi ɗii.  Engol tawee e Muritani, Senegaal, Gammbi, Gine Bisaawo, Gine Konaakiri, Mali, Burkinaa Fasoo, Niseer, Niseriyaa, Kameruun, Caad, Siraa Lewoon, Somali, Sudaa, Centar Afrik, Togo, Benee, Ecoppi, Eritere haa e Gaana e Kodduwaar. Haawnaaki tawa won ɗo ngol filtata banngeeji goɗɗi kono ko e nder ɗee ɗoo leyɗeele ngol ɓuri jaalɗaade.

Fulɓe ko leñol ɓooyngol saɗne. Ko ɗuum jeyi sabaabu wiɗtooɓe heewɓe ena luurdi e asli maggol. Ɓurɓe heewde ɓee noon mbaɗi ngol dawi ko e Daande Niil to leydi Misira. Deftere Professeur Abuu Bakri Muusaa Lam “gila Heli e Yooyo haa Fuuta Tooro » ena seedtoo ɗuum.

Ngol rewi e jeereende mawnde Sahara, fotde dumunna juutɗo seeɗa. Ngol ɗacci ɗoon ɓarakke maggol e nder wimmbalooji kaaƴe ɗo ngol koɗnoo. Ko ɗee ɓarakke ngoni ko wiyetee e ɗemngal farayse: peintures rupestres. Ko e ɗeen ɓarakke haa hannde, ngoni ɗo alkule kuutorteeɗe hannde e binndol ɗemɗe winndere ndee, ƴoogaa. Henri Lothe, Teophile Obénga, Seek Anta Joop, Mustafa Booli Kan lollirɗo Saydu Kan, Mammadu Sammba Joop ganndiraaɗo Murtuɗo, Abuu Bakri Muusaa Lam e Sileymaani Kan en ena ngooŋɗini ɗuum.

E oon sahaa noon, ɓurnoo tabitde to bannge golle ko nehgno kulle, sehngo kaaƴe, remru, waaño walla awo e ɓogguru ɓiɓɓe leɗɗe. Nde ɓe ngummii e nder jeereende Sahara e no ɓe ngardi haa e daande Dalliwol (Maayo Senegaal) ko daawal juutngal. Ngam tonngande banndiraaɓe ngaal daawal, en nduttoto e binndi Arɗo Jeeri ɗo o naamndotoo pullo lappol mum:

“ Holi aan, Pullo ciliiɗo, boɗeejo, mo koofol kofingol ?”

  • . Miin, ko mi taanoo Buytoori pernooɗo funnaange, ferani Niil
  • . Ko mi Fiiraawuuna cuɓinooɗo hoɗorde e Tebes e to Memfiis.
  • . Mi ɗaccii ɓarakke am e leydi Nibi e to belgol Maayo Rifte
  • . Mi rewii Darfuur, mboɗo yaaɓani Baafuur
  • . Mi taƴtii Sahel, funnaange e hirnaange, gila Niil haa Maayo Senegaal

Caggal nde nganndu-ɗen ɓooygol Fulɓe e boli fergooji mumen e jaaƴnde mumen, naatanten ko Nagge, njaatigi koolol ngol, tiitoonde yeewtere ndee. Maa en kaal heen jotondiral Pullo e nagge, iwdi nagge, ɓesngu mum, sifaaji mum e rafiiji mum.

Jotondiral Pullo e Nagge

Pullo waɗaani wonde nagge ko jawdi. Pullo waɗi nagge ko enɗam mum nde tawnoo ko nagge o adii nehde. Pullo nanngiri nagge ko jahdiiɗo mo seertetaake, ko ngaaɓdi ndi hiirtortaake, potndi reeneede e hormeede.

Ko ɗuum waɗi jettooɗe nay asliyankooje cuuɗi fulɓe (Jallo, Bah, Soh e Bari), wootere heen fof ena jogii e sifaaji nagge ɗi jokkondiri(oole, woɗeewe, ɓaleewe e raneewe). Ko noon ne kadi, kala yettoode e kala sifaa nagge ena jogii jookdu mum (funnaange, hirnaange, rewo e worgo), ena jokkondiri e kuuje nay, nehaaɗe koode (jeynge, henndu, ndiyam e leydi). Maa en ngartu en yeeso.

Iwdi Nagge

Nagge, wiɗtooɓe heewɓe walla yahruɓe ganndal nayi, mbaɗi nagge ummii ko e ndiyam. Ngeen kadi ko nge ndurmbeeliiwe wonnoo (nagge heen ngaari heen). Ko caamaaba resndi nge kuumeen. Ko ɗoon lawɓe, aynaaɓe e wammbaaɓe mbiyata : “ labbo dikko, pullo samba, bammdaaɗo Demmba, jelliŋeere fuɗɗi nayi, fuɗɗi ngaynaaka, ɓirduɗe baddi, lalorɗe eeri, Mali sehi, Malaaɗo soodi, gawri keewndi, kosam keewɗam, arsuko e yaajeende, ñiiɓal joom galle”.

Kuumeen ne totti nge Ilo yeladi jaaƴe Saadiga Saŋre Boɗewal Maakama caggal nde janngini mo sirlu ngaynaaka e dow sappo e ɗiɗi boowal. Nde Ilo seerti e kuumeen, Forforoondu, joom-suudu kuumeen rokki mo, kaŋko Ilo dammbol, tiggal walla ɓoggol ñalbi ngol piɓle 28.

Ko ɗoon kadi woni nde Ilo naamndaa jaabii ngol konngol : “ Ko miin woni Ilo Yeladi Jaaƴe Saadiga Saŋre Boɗewal Maakama, funeere Caamaaba, ngaadaata ngadduba nayi, mo Kuumeen adii jannginde sirlu ngaynaaka, taƴtuɗo boowe sappo e ɗiɗi, fiɓti dammbol ngol noogaas e jeetati fiɓnde, Gannduɗo innde Nagge e jaati.”

Nagge ngee jibini kolce nay ɗi njiidaa goobu: oole, woɗeewe, ɓaleewe, raneewe. Galleeji nay maa jettooɗe goodnooɗe e oon sahaa ɗee Jallo, Bah; Soh e Bari, gooto heen fof labitii nagge. Ɓe piɓi aadi hakkunde maɓɓe e kuumeen e caamaaba. Ɓe mbaɗti haayaade maayo e waɗde sadakeeji. Ko ɗoon haa hannde jookli e koode caraa hakkunde maɓɓe. Gooto fof anndinaa sifaa nagge foti nehde, to hoodere mum woni e jookdu ndu foti oordude walla ɗannoraade (…)

Ko ɗuum jeynoo sabaabu haa hannde kala ko fulɓe ena ngolla, nagge ena heewi feeñde heen: so maandeeji mum walla so geɗe malnorteeɗe walla so e coñce jaŋtaaɗe.

Ɓesnugol nagge

Nagge ɓuri heewde fiytude walla reweede gayi ko saanga demminaare ɗo ndunngu roondii. So nge rewaama, e wiyde Saydu Mbac mo Hoore Foonde e nder deftere mum wiyeteende “Ñaalal Pural” ena anndee so  nge jogiima walla so nge jogaaki, so ñalel nge jogori jibinde walla so gayel. Fofof anndirtee ko e jippagol ngaari ndii. So koyɗe ngaari ndii njippodiima laawol gootol, firti ko nagge ngee nanngaani. So ngaari ndii jipporiima koyngal ñaamal, nagge ngee jibinoyta ko gayel. So nge jipporiima nanal, nagge ngee jibinoyta ko ñalel. Hay so a tawaaka nde nagge ngee rewetee, a yiyaani nde ngaari ndii jippotoo ndee, so a yiyii nagge duñnge, aɗa faama hol koyngal ngaari ndii jipporinoo. Enɗi nagge ngee ko oon bannge ɓurata tellaade. So ñaamal, ngaari ndii jipporinoo, enɗi nagge ñaamo ɗii ɓurata tellaade, so nanal ne ko noon.

E wiyde makko haa hannde wonde nagge saawata ɓiɗɗo ko lebbi jeenay e balɗe jeenay e waktuuji jeenay. So gool oo jibinaama, adiima muynude e enndu ñaamru yeeso, ngeel wonata ko jeñowel. So ngel adii muynude ko enndu nanuru yeeso ngel wonata ko juutowel balɗe kono ngel yeñataa no feewi. So ngel muyni ko enndu ñaamru caggal; ngel wonata ko majjowel. So ngel adii muynude ko enndu nanuru caggal ngel wona ko parwowel.

So aɗa yiɗi anndude mbele nagge ɓesnge entunoo ko gayel walla ko ñalel, a ndaarat ɗo goolyel fuɗɗotoo muynude ɗoo. So yumma oo mettiima caggal maggel, nganndaa nge entunoo ko ñalel. So nge mettii ko wuddu goolyel ngel, nganndaa kadi ko gayel nge entunoo.

So nagge rewaama ena hucciti funnaange beƴ, ngeen heewi ko sordinde so arii e jibinde. Nagge kadi so sordinii, faddinat gool mum haa artira wuro tawa hay gooto yiytaani ngel. Bonnata ndeen faddunde ko neɗɗo gelluwaaro. Nagge sordinaange, hay so e nder jofnde, wonataa e nder nayi, serinto. Ko ngeen kadi, haa hannde, wonata ndawal, heedoowe caggal saatu nde nayi nduppiti.

Sifaaji nagge

Nagge ena heewi no sifortee. Won sifortooɓe gallaaɗi, hoore, nguru walla kolce. Nguru noon ko huunde waklotoonde. Nagge waɗi cabbi birɗe ko 26, ñiiƴe 40. Kuuse nagge ena nawa12 muudo e nifga, huɗo e ndiyam. Ɓuri saɗde jibinireede walla faggaade ko nagge ɓaleewe, felle, fadale(fellere raneere e tiinde tawa sammeere laaci kii ena waɗi ko ranwi).

Naafoore nagge

Nagge, alaa ko woppetee mum, kañum fof ko nafoore. Nagge ena wuurna ɓiyi mum, ena wuurna ɓiyi janano. Ko nagge seerndi jaarga e baasɗo, waɗirtee teŋe, ñiiɓni heewɓe e dewle. Ko nagge saabinoo murteende heewnde, majjinnoo ellaaji keewi. So nayi njoftii, ko rebbe wuttotoo koo, wiyata joom mum oo ko yo waɗ jam ena haɗtani roondaade. So ngaari ufniima, wiyata ko yo joom mum ko yo waɗ, jam e bone fof ena waawi roondaade. Ko ɗuum addannoo ñeeñɓe wiyde: “so pullo hulii reedu tawata ko o haaraani keddam”.

Gallaaɗi ɗii ena mbaɗee conndi fetel, aynaaɓe ena ndeenira ɗi. Nguru nguu ena diidiree paɗe, ndokkee aynaaɓe ndeenira ɗi. Teewu nguu ena ñaamee, ƴiye ɗee ena nduppee, ena mbaɗiree meemordi mottooɓe. Dubuuje ɗee ena laaltoree koɗorɗe, ena mbaɗiree kadi wiinnde ndemanteeri. Leeɗi ɗii, sukaaɓe ena mbaɗira bile, seernaaɓe ena peewnira dahaaji mumen.

Rafiiji Nagge

No kala tagoore waɗnde teewu, ƴiye e ƴiiƴam, nagge ne ena jogii rafiiji. Ɓuri teskeede heen ko: caaru, bade, jofe, ŋeƴo, ɗaaso, joorngal, lacce, fecco, leeɓal, carto, oppe, safo, kurel walla piɗowel, bakkaale, felewere, lawe, etc.

Tesko-ɗen wonde eɗen potnoo firde maale ñawu heen fof e safaara mum mbele jamaanu nguu, teeŋti e sukaaɓe ɓee ena ndaña heen humpito yaajngo kono sahaa rokkaani e noon fartaŋŋe.

Tonngol :

Nagge ko kullel kaawningel. Hay gooto waawaa anndidde sirluuji nagge cuuɗiiɗi e peeñɗi e jaati gila e tagoodi ndii, jikkuuji ɗii haa e neesu nguu. O teskotoo heen tan ko ko o woowi yiyde walla nande ena haalee. Ɗuum noon, enen ne to bannge men kala ko ŋakkiri on e yeewtere ndee, paamee ko fannu humpito kono wonaa yiɗde ɗawde

On njaaraama !


Njaay Saydu Aamadu – Gelongal Fuuta

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.