Niiwnorgal James Webb portilii  hoodere  kalitoore

0
772

Niiwnorgal James Webb portilii kadi hoodere ɓujere (sowotoonde naange men ngee laabi 30) nder ñukkere/ɗatal Mbaangu (Sagittaire) fooɗtiinde Ngaawe fotde 15 000 lewndu (hitaande annoore). Hoodere ndee inniraa ko WR 124. Hoodere waande nii ɓooyataa wonta ‘supernova’ (niiwo lattiniingo), kalita, maaya, jibina koode goɗɗe ɓurɗe ñisde. Tagopeeje baaɗe nii, won heen, no Leydi men ndii nii, njibinee saraaji koode ɗee, tawa ine ndoondii nguurndam ɓallijam.

Niiwnorgal ngal heɓtini hoodere WR 124 ndee ko e lewru suwee 2022, oon sahaa, ande woni e seertude e kuurhuurle mayre keedɗe dow ɗee, ɗuum woni faandu maantiniindu gaas e funndu. « Gaas oo so woɗɗitiima hoodere ndee haa ɓuuɓtii, punndi ndii feeña, wona e ñilkude nder caafe les-boɗewol jiyotooɗe he kameraaji James Webb », e fawaade e facciro NASA.

Faamde nguurndam dow Ngaawe !

So en njiyii geɗe baaɗe nii ine mawninee, waɗi noon ko ɗum huunde heewnde nafoore wonande ganndiwal : maa annduɓe mbaaw wiɗtude punndi faru (cosmos). Ndii punndi jeyaa ko e tageefo () sibu ine aaɓna jibinegol koode kese. Andi waɗi kadi geɗe gaddooje nguurngam dow Ngaawe (Leydi). Biɗtugol hoodere ndee ine waawi fammina en ndii punndi ngonndi nder tageefo, ɓeydo-ɗen faamde hol no ndi feeñiri. So koode ngonɗe e kommbol maayde kalitii, ɗe njaltinta ko geɗe ñisɗe. Ko ɗeen geɗe ñisɗe ngoni e Leydi men ndii, ngoni e ɓalli men.

Tagra-ɗen ko punndi koode

« E miijo am, ɗum jeyaa ko e geɗe ganndal weeyo ɓurɗe ŋarɗude… faamde wonde njamndi ngonndi e ƴiiƴam men ɗam, kam e kalsiyoom ƴiye men ɗee, ummii ko koode kalitɗe ko ine wona jooni miliyaaruuji kitaale », e wiyde Doktoor Amber Straughn, debbo ganndo ko faati he weeyo, to NASA. O jokki « ndii punndi carotoondi nder tageefo maa jibinoy tagopeeje. Ko nii ndeke ngardu-ɗen ɗoo ».

Bookara Aamadu Bah

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.