Koolol Pinal Jowol mbaɗen Coñce

0
765
Koolol Jowol 2023
Koolol Jowol 2023

Ñalɗi e ñalaaɗe, ñalaaɗe ñallii ɗo hono mum en ngoodaani saka limoo. Ñalɗi tati ñalaaɗe tati ñaam golliije tati. Ñalɗi tati ko nde naange fuɗi he Jowol laabi tati no nge meeɗaa fuɗirde. Ñalaaɗe tati ko ñalaande laamu nde felliti waɗde koolol pinal ngenndiwol  to Jowol e  ñalaande pine daande maayo nde njaɓɓii koolol mumen e ñalaande Jowol nde sahre Biraan Gaale ɓoornaa cakka teddungal e yommbinaade balɗe tati teddungal e ndimaagu. Ñaamgolliije tati ko nde laamɗo leydi waɗi baɗal mawngal darni calɗi ɓamtaare fagguduyankoore, naatni he Jowol ngalu keewngu ngam heɓɓitaade gollooɓe e miskineeɓe, ende ngu felliti wonde yo gorle koolol ngol won hitaande kala, ende darnde daande maayankooɓe ndarii ngal yooɗnude KOOLOL NGENNDI PINIYANKEEWOL TO JOWOL.

He yimre arab waɗananoonde koolol ngol, jimoowo oo ina wiya heen tawi ko Jowol haalata ɗoon: « ko miin woni mo ceerundal (ɗemɗe e pine mum) alɗini ɓesngu mum. Ko miin woni baccirteeɗe kawsara… » ko ngaal ɗoon cerundal woni cuɗaari daande maayo kala. Ko ndiin cuɗaari feeñi he KOOLOL NGENNDI PINIYANKEEWOL TO JOWOL 2023.

Ganni Jowol (he mbaydi keeriindi) peeñii haa mbiyaa maa a taw Jowol maaynooɗo oo koko wuurti. Jowol Sammba Gelaajo Bookara tabakali Jaaƴe Garme en, Farba Jowol Biraan Gaale en. Ñalnde heen mi yilmitiima ko yimatnooɓe gumbalaa njimatnoo ko nde mawɗo leydi oo naati Jowol. « Pucci ndogii dow laaɗe kayii les ». sinndo kay wonaano mboɗo anndi puccu ngardiingu nguu ko puccu Kaaliidu Yero Pennda wonaa Ummu Latooma ngu Sammba Gelaajo, Sinndo kay wonaano mboɗo anndi gawlo makko ko Jeynaba Duggel Gawlo, wonaa Sewi Malal laayaan. Sinndo kay wonaano mboɗo anndi ardii laaɗe ɗe ko Kaaliidu Bayel Ñaŋ e mawɗo mum Abdul Joob , wonaa Bookara Dikal. Kono mi yiyii dadiiɓe dadungal waaño e konu ina ardii ɗum en Aamadu Kaaliidu Wan, seeɗa mi faayda mo e Niimaa Hoolaa Aali Bedenki, pullo piɗoowo he soññere so laaɓaama woofataa. Walla mi Faayda mo e Gobi, Umar Hamaad Bukaar Jam Lih.

Coorti baali mbaɗii haa njilmito-ɗaa Baali Manna he Kumballi. Karta e kaabi coortii piyi gaarawol mbaɗi cakka, coorti callinoyi ɗo woɗɗaani. Ñalnde heen latiiji boombi piyii ƴiiwoonde.

Goomu pinal koolol pinal Jowol 2023 waɗiraa ko yo won wutte koolol Jowol he dingire e mbeddaaji, jehri e waalo. To lemi-ɗaa kala njiyaa gaaɓɗi laaɓɗi, ñamri gite tufam noppi haa waɗii garnooɗo Jowol fof yeewnii ɗum gila nde hooti janngo mum.

Kono to bannge coñce, holi ko heblanoo to jimɗi e ngamri ?

Ko adii fof goomu pinal Koolol Jowol toɗɗi ko pelle tati: mawɓe e sagataaɓe(jokkolɓe) e sukaaɓe. Faanditanoo he keewal maɓɓe ko feeñninde mbaydi kesiri njimri yimɓe heewɓe yuɓɓuɓe yahduɓe ɗo luural alaa gila he njimri haa he taaɓe. Hay so noon ɗum dañaaka waɗeede he dingiral ngal sahaa dokaaɗo oo yonataa. Jooni noon ndokken ɗo jimɗi maɓɓe ceertuɗi jimaaɗo walla potnooɗi yimeede toon nde keɓaaka yimeede.

SUKAAƁE

Ina waɗi sukaaɓe worɓe e rewɓe

Sukaaɓe rewɓe: eɓe potnoo fijde fijirde nde ceŋɗe ɗiɗi. Senngo kala suɓoo taartotooɗo gori maɓɓe ɗiɗi tawi ina reftireftina konngol gootol haa arta ɗo umminoo tawi foofaani walla fuujaaki yeru : “ ɓir-mi ñalel ɓir-mi yumma mum, ɓir-mi koodel to dow too…”, walla “ mboɗo wuppa mboɗo bula, jontaaɗo ɓoornoo…”. So o ummiima he yahde, yimɓe senngo makko mbiya “ yumma yahii, yoo jaaƴo, yumma yahii, yoo jaaƴo…”. Yimɓe ngoya senngo mbiya, “ leggel laalo fuɗii ɗoo, o fergitoo o yana, leggel laalo fuɗii ɗoo, o fergitoo o yana…”. eɓe njogii fijirde woɗnde, ko sukaaɓe ɗiɗo piyondirta juuɗe mumen. Newe e caggal newe tawa ina yahdi. Eɓe njima ngol ɗoo kasol: “ neene am neene am Dikko fiyii kam kellel, baaaba am baaba am Dikko fiyii kam kellel, deƴƴu tan neene am ko he sahre janannde ngon-ɗen. Leggel boru yoo ! Lekki ñaayataa banndum…”.

Sukaaɓe worɓe ɓe : ɓeene potnoo ko yimde jimɗi njulliiji hono ɗi : “Njulli Njaay yoo Jajal, Mboomri Jooboo, pottii janngo jajal,  golle kaaltee. Mbabba ruudii jajal, fowru reentii, nde potii janngo jajal, golle kaaltee. Nagge ruudii jajal, gaynde reentii, nde potti janngo jajal, golle kaaltee…” eɓe njima heen kadi kasi, yeruuji “oo karaw sagurattee, oo  karaw magurattee, sagurettee magurattee, oo karaw bedi ngaddi…”  walla kadi “nagge huunii to dow to woorataa Barka Buulel, moƴƴa ŋari toowa koofol, oorataa Barka Buulele”. Walla kadi, “corok corok nder galle, senku lenku nder maayo. Sole giddii garba ñiiɓii. Woy sole yoo woy nooroo.” ɗiiɗoo kasi e firooji mum kala ina potnoo yimeede toon.

SAGATAAƁE

Sagataaɓe ina njogii jimol teeyngol e jimol ñaaƴirgol e jimol mogo

Teengol teeyngol, bismorgol : ɗoo noon ko yimɓe kala njahdinta  “ on koofnaama, xa nawaari, xa bisimilla, mawɓe meeɗen on njaaraama”.

Min njiyii, min mbeltiima, oo sewoo, golle mooɗon hannde maa taariiku haaltoy janngo. Woyyoo maa sahre, sahre moƴƴere malaande, o xeeri debee, sahre ɓoorniima cakka teddungal. Yo a jogoro jam, yo a jogoro jam…”

 Jimol ñaaƴirgo bakkorgol : sukaaɓe ɓee ina potnoo yimde huunde he yimre DAS JOWOL…

 « Ko miin Gorel tan Muusaa.Taanum Sule Pullo Waasulu.Taanum fellooɓe piɗa njala.Taan laawotooɓe kihtoo1.Taan leewtotooɓe mbiicoo. Miin, mboɗo yimana yuwooɓe.Miin so ɓe leelii mi yuwana ɓe. Ndeen so mi yuwii mi yimtoo. So mi barminii mi haamtoo. Mboɗo yimana worɓe sahre am. Ndeen sahre ɗo ndaas mi mbootu am. Sahre am laatiinde ngenndi am. Sahre Biraan Hammee. Hammee Moyya Farba. Biraan lamin e Koli Lamin. Wuro  Punayel maalik. Gural ngoone Maalik. Siree demmba jeeri. Sahre Hammadi Saanu. Wuro hammadi Kañaaga

So Jowol jaɓii ko Kawsara. E ngo hoɗee jeeri dow rewo. Engo semmboo e mayo. E jokkiri_jeeri worgo. Engo juula e jeeri woni Kodee. Engo ɓaggii e Dammee . Dammee Gori baaba Demmba. Mo  Faakuru KhummbaTannjaa. Gulumbol e guli cooji. Guli nganndaa ngoomaa.Ɗee ɗoo dule Sildu Demmba. Dun dammee Ceeweele. Mabbu e Keeleele.Ƴiwel am e ƴiiwoole. Helata e heli laaɗe. Moodi Makam e haaƴorde.Mogo e Mogo Balaade.Balaade e Beeli cayɗe.Worɓe Adee weendu jehri. Adee ladee weendu jehri.Jiññini mawngal beeli.Sabbo Alla e jeejeeli.Baari nano e ñaamo.Buree salndu maaje.Makanjam e Haayorde.Wonaa Jowol ko kawsara.Jowol e yowi looɗe.Tekkere liɓi loonde.Ɗaccaa doondiiɗo.Ngada e alkabeere.Cunni9 e marñaade. Cunni mbaraa haayre, mbaraa mbeelu haayre. Haayre Annabiijo.Saŋe e suudu fowru10. Dempete maabo Jaalo.Kaaƴal Sih-Sihɓe.Mi abboo haayre Jiinge. Beydi adoo Falde. Mi ŋabba e Haayre Yulnde.Mi raaŋana haayre tekkere.Tawa mi diwii Alkabaa, mi yantoya Ngesa Ñiiwa. Mi heɗoo soññaango fori ngoo. Fori e Demmba Deede.

Sabbundu Ŋaakooje

Wonaa Jowol ko kawsara

So mi taƴtii mi ƴaaɓoo.Haa Sappi e saaɓaango.Sappi gesel Alla.  ñaawya so laggaani. Ko ɗoo woni Dule Sildu demmba. Henndu wifa mi mi yaha nano.Haa yejja Mi ƴaaɓoo. Cukalel, luɓ am innde maa ndee.Hay so ko yettoode maa ndee.Salsabiili, Salsabiili, Nokku ina wiyee salsabiil. Njar mi ɗoon koppu sanjabiil. Njar mi ɗoon leele “l’an 2000”

Wonaa Jowol ko kawsara

ɗoon ko dule Baydi Juumo.Aamadu Sal Baalo. Mo nano winndaango. ñaamo tanngilaango. Sukkii naatotaako. Mate Debe araani.Toowii diwotaako.Ɗoo dey Debe tawaaka. Woɗɗii fellotaako, Wonaa Debe toɓɓiJoom bajjal he bajje curangal

Wonaa Jowol ko kawsara

Wuro Abdullaay Sammba.Abdullaay Sammba Gobi Lih.Yoo Gobi wuur nde toɓi ndee.Yoo Gobi wuur nde ili ndee. O wuura nde toɓaani ndee kadi.O wuura. nde ilaani ndee kadi. So o wuurii tan nguura maa dañee. Jowol, ɓee bannooɓe luujoo. Jowol ɓee juulooɓe mbaajoo. Ɓe ñaagotooɓe Geno jaɓa. Jowol yarnotooɓe Geno toɓa. Jowol winndooɓe cila masa. Jowol yolloɓe kela ɓasa. Jowol muuynam e ƴiiyam. Ngoo wuro jokkooɓe enɗam

Wonaa Jowol ko kawsara

Jowol sukaaɓe suusɓe. Sukaaɓe suusɓe saasɓe. E wolde  pine luutotooɓe. He hare peerndam teskniiɓe. Kinnee gollooɓe njeeɓee. Cay mon ñaaƴooɓe njeenee. Na piya payka njahra jam jam. Haa telloo he tufnde makanjam. mi yima on bempeƴƴe nantina.Ɓalewol mon yumɗi wano fina. Moorotooɓe tippa kannjara.Gele daneeje no bantara.Danewol gite ñemmbi suukara. So mi yimii. Jowol mi siftora. Pucci tellotooɗi ina njara. Gaaji biwotooɗi parfara.Jowol egga maasara. Jowol hoɗna maasara. Ñiibi anndoonde ndiƴa ngara. Laaɗe taan Dikal e Bookara. To Bilbasi bempeƴƴe ina ƴera

Wonaa Jowol ko kawsara

Ngel kaalowel no wiyate? Ngel dey yettaa ko Demmbele. Ngele dey yiɗi tan ko yo en mbele. Ndenten ɓuri renndo ƴele-ƴele. Sabu so en tiiɗniima maa en male.Kono so en tiiɗnaaki maa en kele. Ndeen noon kam, janngo maa en pele. So haaltaama janngo ma en njale. Jowol, waktu oo dey heedii. Kono noon kadi won ko heddii. Ko sagataaɓe rewɓe rennduɓe. E sagataaɓe worɓe ɓamduɓe. Rennduɓe baɗal e konngol. Paja gacce njiyta laawol

So Jowol jaɓii ko kawsara »

Jimol mogo

Ko jimol kono ko yahrata ko no tinndinoore ni:

kummba am Kummna am mbeɗa suutoo. _ alaa, alaa woto suuto

hay laalo maa mi ñaago. Hay lamɗam maa mi ñaagoo. Hay yulnde maa mi luɓoyoo. Barke Alla maa mi suutoo. _ baaba galle ko ko mbiy ɗaa? _ eywa aan ne ho ko njiy ɗaa? _ a wiyataa mo yoo jooɗo! _ jiɗɗo yahde ina jooɗoo! A haalaniino elilimaani? _ waajiima, o jaabaaki. _ a haalaniino ɗum Farba? _waajiima o jaabaaki. So o yahii dey a jinndat! _ do o yahii kay mi maayat. Jabbere waalo nani ɗoon, golle galle nani ɗoon, sukaaɓe nani ɗoon… _a yeenataa o kadi ƴeewaa. _ko o wiyata ko mi waawaa. _ Kummba aan ne ho ko njiɗ ɗaa? (baaba galla na ñukkindii) _ eeeh!_ Kummba na wiyee ho ko njiɗ ɗaa! (Kummba) omo soodana mi yulnde? Ko yuman yulnde coodat mi! _ omo soodana mi leeso? _mi sooda leeso e ngaflaawu! _ omo soodana mi laalo? _ ko lekki laalo ngaaawat mi! Omo sooana mi lamɗam? _ mi sooda ngelaaba e lamɗam! Ndeen waɗde maa mi jooɗo. _ eehee! Kummbam Kummbam jooɗiima._ baaba galle weltiima. _ haala kay ko kawraaka (serkitee ngamri e bawɗi)

CAYƊE, JIMOL MAWƁE

Cayɗe ina potnoo yimeede he mbaydi keerriindi kadi yimaama hay so ko he mbedda:

“bisbillaahi, ballal Alla. Mo Alla walli kay ronkaani.

Worɓe sahre ngumme njaysee. Rewɓe sahre pentee kelle

Rewɓe sahre caccee, puuɗee juuɗe, jawe koyɗe e juuɗe.

Worɓe sahre ngummee kuno ɗee, won ko arani en ɗo hannde.

Debbo ƴoogii he jehreende, Alla addani mo ƴiiwoonde.

Toɓi haaju, toɓi fartaŋŋe, toɓani sahre beelel kaŋŋe.

Gorko jannjanii en jaamaa, aawi luulu e marjaana.

Njoorto Alla kay joortaama, laamɗo baɗɗo ɗum o yettaama.

Teddungal sahre he Muritani, jaaraama Al ghazwaani

Jowol sahre Hammee Moyya, Jowol sahre Faakuru Tannjaa.”

Huunde heeriinde waɗii he ngol koolol tawi ina toɗɗii coñce. Jaltugol deftere JIME DAS, Nehdi e neɗɗaagal tummbutere 1 e tummbitere 2. Tarooɓe pulaar kala ina teddiniraa ɗum. Oɗon ñaagaa heen duwaawu

Aamadu Sammba Demmbele DAS

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.