wooteeji kuccanaama

0
766
JOƊNDE Goomu Njaambureewu Woote -CENI
JOƊNDE Goomu Njaambureewu Woote -CENI

Caggal nde cifi-ɗen e tonngooɗe men ɓennuɗe ɗee, wonde kaaldigal ngenndi jaakoranoongal ngal wontii « ƴiiwoonde saaynde », oɗon nganndi Jaagorgal laamu kalfinaangal geɗe nder leydi e wellitaare juɓɓule noddiino luulndo he batu, nde arata ɓe ndiisnondira e mum hol no wooteeji kuccanaaɗi e 2023 kebori feewnitoreede. E oon sahaa, luulndo ngoo fecciima sabu won jaɓɓe nootitoyaade e saliiɓe

Caggal nde cifi-ɗen e tonngooɗe men ɓennuɗe ɗee, wonde kaaldigal ngenndi jaakoranoongal ngal wontii « ƴiiwoonde saaynde », oɗon nganndi Jaagorgal laamu kalfinaangal geɗe nder leydi e wellitaare juɓɓule noddiino luulndo he batu, nde arata ɓe ndiisnondira e mum hol no wooteeji kuccanaaɗi e 2023 kebori feewnitoreede. E oon sahaa, luulndo ngoo fecciima sabu won jaɓɓe nootitoyaade (APP, Sawab mbeelu Biraam, Frud ekn e jagganɓe laamu junngo…) woodi saliiɓe (RFD, UFP, AJD/Mr e TAWAASUL) caggal ɗum Tawaasul sortii heen, tawtoyi nootitinooɓe ɓee. Ko waawnoo heen wonde fof, jaagordu nduu jooɗiima ko juuti ina haalda e gedduɓe ɓee ngam haa ngarta e nder diisnondiral hee, Alla anndi ko ɓe nanondiri e kaliifu hee, kono, e ko wiyaa ko maa mawɗo leydi ndii heƴi heen.

Caggal nde diisnondiral ngal jooɗii geɗe kimmuɗe njeewtidaama heen e tee nanondiraama: yeru ko wiyetee « Proportionnelle » ɗum firti ko e nder wooteeji parti fof, njeñtudi ndi maa feccite fawaade e ɗo doole gooto fof ɗo tolnii e nder sifaa wooteeji ɗii kala (meeriiji, diiso diwanuuji e dipiteeji tawa e oon fannu noon ko 50% heen tan wonata jerondiral (proportionnelle), 50% keddiiɗo oo, ɓurɗo heewde wootooɓe fof nawa fof.

Ɗanniyankooɓe men wonɓe caggal leydi ndokkaama hakke jogaade dipiteeji mum en ɓe ɓe ngootanta, nattii wonde ko suudu sarɗiyeeji suɓantoo ɗum en. Hawraama sukaaɓe maa mbaɗane doggol mum en keeringol no rewɓe nii e sarɗi tawa he nder doggol hee rewɓe e worɓe lommbondirtu etee ko famɗi fof hay so ɗiɗo wonduɓe e sii mbaɗee heen. Doggol ngol foti tolnaade ko he yimɓe sappo e goo (1).

Wuro Nuwaasoot e ko heerii feccitaama e tummbuɗi tati, heen tummbudu kala rokkaama hakke jogaade dipiteeji njeeɗiɗo woni Nuwaasoot ngol laawol jogotoo ko 21 dipitee, ɗum firti ko ɓe ɓeydoraama siisuuji 3 e no waanoo adan nii. Ina hawra kadi wonde Dowla ina foti wallitde partiiji politigi e fereeje ɗe mbaɗata so ummaniima kampañ e sahaaji woote.

Ko yowitii e nde wooteeji ɗii kala puɗɗotoo, hawraa ko ɗuum yo woppire CENI (Goomu Ngenndi Jaambureewu toppitiingu Wooteeji) toɗɗoo ɗum. Nguun goomu noon wasiyaa ko yo darne ko adii 31 oktoobar.

E ooɗoo sahaa kadi ko e duko wonaa : hol no nguun goomu foti suɓireede ?

Luulndo ina feccii e nder ɗuum : won heen mbiyi ko goomu nguu foti waɗeede heen tan ko jaambureeɓe, ɓe njeyaaka e partiiji, anndiraaɓe nuunɗal tawa ɗum fof noon ko e nder kawral gollidiiɓe ɓee ( ko wayi no RFD, UFP). Heddiiɓe ɓee (Tawaasul, APP e Sawab « Biram ») yantondirde e yoga e partiiji laamu walla ƴaañɓe laamu nguu, ngonani ko wonooɓe he goomu nguu poti wonde ko hoolaaɓe partiiji ɗii. Ɗum noon hol to jaamburaagal goomu nguu wonata ?

Heen waalaare fof ina jogii dalilaaji mum, adiiɓe ɓee kolliti ko sariya baɗɗo goomu nguu « njaambureewu » foti tan ko siyneede sabu ina teskaa, he kitaale 2006-2007, nde ɗumɗoon siynaa, addanii Muritaninaaɓe haa e caggal leydi, heɓtinde wonde ɗiin wooteeji ko laaɓtuɗi.

Heddiiɓe ɓee, miijo mum en ko so jeyaaɓe e partiiji luurduɗi ngonii toon, ina hasi ko ɓe nanondiri fof maa ɓennu tawa wondaani e caɗeele, hay so tawii noon e ɓe njaɓi wonde wonooɓe heen ɓee sarɗi tan ko hoto ɓe njeye he juɓɓule gardiiɗe partiiji maɓɓe (feere Tawaasul). Heddii kay ko mbar nanondiral ina waawi dañeede hakkunde luulndo e partiiji laamu ko yowitii e woote.

Jooni kam eɗen paami tan wooteeji paaɗi njowitii tan ko he darnugol CENI sabu no sariya wiyri ko nguun goomu foti toɗɗaade nde silsil woote ɗee fuɗɗotoo, hol no doggol wootooɓe lelnirtee, hol no kartuuji dantitee kesɗinirtee (tawde lajal majji koko joofi) ekn… Ɗum noon beeli njowii hannde ko he darnugol CENI, ko sifaa maggu hebori gaddaade laaɓal e wooteeji paaɗi.

Maamuudu H. Joob

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.