Ɗanle weeyo : ndew-mi tekel haa yettii ɗoo

0
299
miijo tunndunde dow lewru
miijo tunndunde dow lewru

Gila kaaƴe ko kecce, neɗɗo ine haawaa asamaan tan. Daartol njilluuji weeyo ko daartol mawngol, kollitoowol jaambaraagal neɗɗo e peelelaagal mum. Gila ɗo neɗɗo hoyɗatnoo yahde dow, diwa no sonndu nii, haa ɗo feewnata kaɓirɗe ñeeñɗuɗe, ine diwa ina yana, haa yettii hannde ɗo koyɗol ɓurtii goonga. Hannde, caggal jiyte keewɗe e humpito mawngo, en njettiima e tolno ganndal e karallaagal gaddanɗi en waɗde taaɓe mawɗe nder ganndal weeyo, e faamde geɗe keewɗe.

So en mbelaama mbiyen wonde daartol Ɗanle weeyo fuɗɗorii ko e wiɗtooji e jiyte wageeɓe wayɓe no Konstantin Tsiolkovsky (ganndo riisinaajo), mbaɗnoo gila e darorɗe teeminannde 20, lelni doosɗe yerƴo laaɗe weeyo (propulsion spatiale). Kono ɗum wonti goonga tigi rigi ko e wolde adunankoore ɗimmere nde Almaañ nasi en feewni fiisee ganndiraaɗo V-2.

Rewi heen ko Daɗndu faade weeyo. Daawal dewngal e wolɗe adunankoore ɗiɗmere, ko anndiraa « wolde ɓuuɓnde », maantinirii daɗndu mawndu hakkunde Dowlaaji Dentuɗi Amerik (USA) e Dental Sowiyet (URSS) ngam laamaade weeyo. E hitaande 1957 URSS lotti satelit Spoutnik 1 : ɗoo woni fuɗɗoode yonta keso nder weeyo. E hitaande 1961, Yuuri Gagarin ɗannanii weeyo nder nguulu (capsule) Vostok 1, woni aadee gidiiɗo ɗannaade nder weeyo.

Yahdu aadee dow lewru : Hakkunde 1960 e 1970 ko duuɓi sappo ɗo aadee sappanii yaɓɓude e lewri lewru. Nii woni, e hitaande 1969, tuugnorgal Apollo ngal NASA waɗi ko sappinoo, ñalnde Neil Armstrong fawi teppere mum e nduufdi lewru, haali konngol ngol yejjittaake haa cay : « ko taaɓel wonande aadee, kono ko diwannde moolanaande wonande neɗɗaagu ».

Yonta robooji e Jipporɗe weeyo (Stations spatiales) : Ɗo, aadee yaɓɓi lewri ɗoo, ko ɗoon ɓeeynirɗe weeyo (sondes spatiales), baaɗe no Voyager 1 e Voyager 2  lottaa ngam yilloyaade lowlowi yuɓɓo Naange. Jipporɗe weeyo baaɗe no Skylab e Jipporde weeyo hakkunde leyɗe (ISS) ndokki en fartaŋŋeeji goɗɗi, ko wayi no ɓooyde nder weeyo, walla waɗde toon wiɗtooji ganndal siyaas.

Yonta laaɗe weeyo (navettes spatiales). E kitaale 1980 laaɗe weeyo jahooje ine ngarta (woni baawɗe kuutoreede laabi keewɗi) njoli. Mbiyen ɗe « dimndooje ». Yeru mum ko ndimndoowa Amerik. Ɗee laaɗe mbaylii ko heewi. Sibu aɗe mbaawi huutoreede e jirlingol satelitaaji kam e baɗgol wiɗtooji ganndal, tawa ine usta no feewi njaru mum en.

Wiiñde Tagopeeje e ko ɓuri ɗoon woɗɗude :Duuɓi dewɗi heen ine maantiniri ɗanle weeyo biiñagol tagopeeje, haa arti noon e deegooje MBaañ, yeru deegooje biyeteeɗe Sojourner, Spirit, Opportunity e Curiosity. E oon sahaa Voyager 1 yaltii yuɓɓo Naange e hitaande 2012, ine jokki ɗanngal mum hakkunde koode.

Gila adan ɗoo, ko kaal-ɗen dow koo fof ko laamuuji toppittonoo ɗum. Kono e teeminannde 21 ngon-ɗen ndee, ko pelle (sosiyateeji) naati heen, mbaɗti toppitaade ko laamuuji toppittonoo, ko nanndi e SpaceX, Blue Origin e Virgin Galactic… Ɗuum ustii njaru ɗanle ɗee, kam e peewnugol kaɓirɗe mum, sibu njulaagu naatii heen. SpaceX, waɗti feewnude fiiseeji baawɗi huutoreede laabi keewɗi (ndeen, so fiisee huutoraama laawol gootol, naftataa), ɗe mbaɗti kadi nawde karalleeɓe weeyo haa to jipporde ISS.

Yonta wiiño lewru e Mbaañ : E ngalɗoo daawal, aadee toɓɓi tan ko Lewru e Mbaañ : eɓɓaaɗe keewɗe lelnaama ngam ƴeewde hol no tuddule mahirtee dow Lewru ngam neldirde toon yimɓe faade Mbaañ. Woni waɗde Lewru no ŋabbirgal faade Mbaañ nii. Ɗuum woni tuugnorɗe baaɗe no Artemis (ngal NASA), walla peeje SpaceX ngam yahde Mbaañ.

Kono haaɗaani ɗoon, sibu aadee meeɗaa seerde e riiwtude keeri majjere. Lappi baaɗi no niiwnorgal Hubble walla ko sakkitii koo niiwnorgal James Webb ɓeydii no feewi faamamuya men e tageefo (faru), sibu ɗi mbaawii addande en nate kaawniiɗe jiiryiire goɗɗuɗe kam e kuule asamaan goɗɗe.

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.