Paawngal dennge

0
3039
denge.jpg

Paawle muusɗe no feewi ina naati leydi ndii, haa teeŋti noon e Nuwaasoot, ko ina wona duuɓi. Ɗe puɗɗii nanngude ko Teyaaretnaaɓe (Hamme Teyaaret) gila rawane walla nii rawane ndeya. Jooni, yimɓe fof ko ñawɓe, tee ronkaama tigi rigi anndeede ko oo musiiba woni, laamu kadi alaa ko haali heen ko laaɓti. Doktoor Al Huseyni Sal, won ko winndi heen ngam sifaneede yimɓe ɓee ñawu nguu.

Paawle muusɗe no feewi ina naati leydi ndii, haa teeŋti noon e Nuwaasoot, ko ina wona duuɓi. Ɗe puɗɗii nanngude ko Teyaaretnaaɓe (Hamme Teyaaret) gila rawane walla nii rawane ndeya. Jooni, yimɓe fof ko ñawɓe, tee ronkaama tigi rigi anndeede ko oo musiiba woni, laamu kadi alaa ko haali heen ko laaɓti. Doktoor Al Huseyni Sal, won ko winndi heen ngam sifaneede yimɓe ɓee ñawu nguu.

Hol ko woni paawngal dinnge ?

Hedde miliyoŋaaji sappo neɗɗo e winndere ndee ina paawnga paawngal dennge hitaande kala. Angal wara heen ko ɓuri 20 000 neɗɗo hitaande kala. Ñawu nguu ɓuri sabbinde ko to Asii fuɗnaange e Pasifik e Amerik worgo e nder won ɗiin diiwanuuji Afrik, ko wayi no Muritani. 

Julyultondiral winndere ndee ɓeydii sarde ñawu nguu e nokkuuji goɗɗi, haa teeŋti noon e teeruuji.

Hol no ñawu nguu heɓortoo ?

Addata ngu ko wiris jeyaaɗo e leñol Flaviviridae, mo ɓowɗi Aedes aegypti walla ko ɓuri teeŋtude Aedes albopictus ngaddata e neɗɗo.

Ɗii ɓowɗi coomɗi wiris oo keewi ŋatde yimɓe ko ñalawma, haa teeŋti noon weetndoogo e mutal naange. Ɗi keewi wonde ko e nokkuuji teeru ɗo ɗi mbiltata e diƴƴe deŋɗe.

Hol maale dennge ?

Ngu heewi feeñde ko jonte ɗiɗi haa tati caggal nde mboros oo naati e ɓalndu. Maale maggu ina nanndi e maale maɓɓo girip, ɗuum woni paawngal e muus hoore teeŋtuɗo, ɓalndu horkitooru (kette e jokkorɗe e gite) e puttugol puƴe e ɓalndu.

Paawngal ngal ina wona balɗe tati haa joy ; ngal heewaani ɓurde yontere. Tesko-ɗen noon no moƴƴi wonde maale ñawu ngu ina ceerta fawaade e yimɓe. Ndaa boom, ko ɓuri heewde heen ina cella e nder balɗe seeɗa.

Ñawu nguu ina waawi waawnude, wonta paawngal dinnge caɗtungal, walla paawngal dennge tuƴƴam. Oon sahaa, maale maggu ina mbaawi wonde tellagol paawngal ngal (nguleeki ɓalndu telloo), ɓernde rumtoo ñaamde, yiiño, muus reedu caɗtuɗo, tuƴƴam hinere e ɗakkudi walla nder nguru ɓalndu. Kono ɗumɗoo heewaani kewde.

Ɗeeɗoo maale keewi feeñde ko balɗe tati haa jeeɗiɗi caggal peeñgol maale gadane ɗee. Heen sahaaji, paawngal dennge tuƴƴam ina waawi warde.

Hol no dennge safrortee ?

Ñawu dennge alanaaka safaara keeriiɗo. Safaruuji doktoreeɓe ina mbaawi wallitde ustude maale ɗee. So safaara oo fuɗɗaama law, ñawu nguu ina waawi waasde waawnude.

Hol no ngu reentortee ?

Nde tawnoo ñawu nguu joganaaka feso yeeyeteengo, peeje deentorɗe ɓurɗe yuumtude ko haɗde ɓowɗi gaddooji ñawu nguu wiltude kam e reentaade ŋate ɓowɗi. Doggol wasiyaaji garooji ɗii, ngol timmaani, ina waawi wallitde no feewi deentagol ngol :

1. ɓoornaade comci jurtiiɗi, cuddooji kolɓuli juuɗe e koyɗe e daande ;

2. ɓoornaade comci jaajɗi, tawa kadi wonaa jiytiniiɗi no feewi ;

3.  wonde e nokkuuji kidiiɗi tawa dame e kenorɗe kala ina mbaɗi giriyaas, ina e nokkuuji ɓuuɓnaaɗi ;

4. Yenaneede alaa diƴƴe ndeŋi e saraaji galleeji koɗaaɗi ;

5. Feewnitde robineeji e tuwooji ciyooji e uddude suturaaji haa tiiɗa ;

6. Fertaade leɗɗe e layateeri cukkundi ngam woɗɗinde hoore mum ɓowɗi.

Doktoor Al Huseyni Sal, karallo wirisaaji, Kanadaa
Fulo : Bookara Aamadu Bah