COP 27 : Njeñtudi njawniindi

0
1207
COP 27 to Sharm El-Sheex
COP 27 to Sharm El-Sheex

Tuggi 6 haa 26 jolal 2022, hooreeɓe dowlaaji, jaagorɗe, meeruuji, yonaaɓe pelle renndo, ardiiɓe juɓɓule golle (antampirisaaji) kawrii to Sharm El-Sheex, to Misra, he Batu Dowlaaji Dentuɗi paatungu he mbayliigaaji ngonka weeyo (COP 27), kawrital winnderewal mawngal jooɗotoongal hitaande kala ko faati he kilimaa. Toɓɓe ɗiɗi teeŋtuɗe ine potnoo yeewteede heen, hono ko faati e peeje potɗe sakkeede e darnde leyɗe winndere ɗee poti daraade ngam deŋde ɓeydagol nguleeki weeyo, kam e lomtinangol leyɗe pamare ɗee baɗte kawjugol ngonka weeyo…

COP 27 tuugnii ko he njeñtudi COP 26 ngam yuurnitaade toɓɓe teeŋtuɗe ngam huccitande geɗe keñoraaɗe kilimaa. – gila e ustugol jaawngol gukitgol gaasuuji dammbooji nguleeki weeyo, haa yettii tiiɗtinaare e goowtingol baɗte baylagol ngonka weeyo, ƴaaŋan maa ɗooftagol jaltingol kaalisaaji ɗi leyɗe ɗee kunantoo golle paatuɗe he kilimaa he nder leyɗe pamare doole.

Toɓɓe ɗiɗi teeŋtuɗe (he nder toɓɓe keewɗe goɗɗe) ine potnoo yeewteede, hono ko faati e peeje potɗe sakkeede e darnde leyɗe winndere ɗee poti daraade ngam deŋde ɓeydagol nguleeki weeyo, walla nii ustude ɗum haa waasa yettaade 1,5°C, toɓɓannde eɓɓanoonde he Nanondiral Pari he hitaande 2015, nde piɓondiral Glasgow he hitaande 2021 wiynoo aaɓnotaako yetteede, ngal annduɓe GIEC (Goomu annduɓe hakkunde dowlaaji ko faati he kilimaa) hiisii haa hannde en mbaawaa huuɓnude. Ine hiisaa nii hay jettagol toɓɓannde deŋgol ɓeydagol nguleeki weeyo he 2°C ine waawi aaɓnaade, kono ine ɗaɓɓi tiiɗnaare mawnde.

natal COP 27

Toɓɓere ɗimmere teeŋtunde yaakoranoonde maa mooɓondiral ngal wood ko daɗɗi he mum ko maantini, faati ko he lomtinangol leyɗe pamare doole ɗee caɗeele ɓeydagol nguleeki weeyo, ngol nganndu-ɗaa ɓuri saabaade ɗum ko leyɗe mawɗe ɗee. Tee ko leyɗe pamare doole ɗee ɓuri tampude heen, gila e yoorooji, e musibaaji weeyo jolooji jooni (keneeli bonɗi, yergol maaje, kujjitgol gure jiimɗe maaje, toɓooli ɓurtuɗi ekn ekn…).

Wonande toɓɓere adannde  ndee, hono darnde laaɓtunde waawnoore leyɗe mawɗe ɗee ƴettude kuule teeŋtuɗe to bannge deŋgol ɓeydagol nguleeki weeyo, ko ɓuri heewde e tawtoraaɓe joɗnde ndee ine njawi no feewi ko yahraa heen yeeso, tee e miijo maɓɓe, alaa kuule laaɓtuɗe ƴettaa ngam ɗuum.

Wonande toɓɓere ɗimmere ndee, caggal coppule keewɗe, e dirtingol uddugol joɗnde ndee ñalawma no woorunoo, nanondiral dañaama ngam sosde booñ lomtinangol « bonanndeeji e baasal keɓtingal » ɗi ɓeydagol nguleeki weeyo saabotoo he leyɗe parwuɗe. Goomu toɗɗaama ngam ƴeewde, ɗoo e COP 28  potɗo jooɗaade to Dubay he 2023, no nguun goomu sifortoo. Nanondiral ngal sifaaki no kaalis booñ oo naatirta.

Ciftinen kadi wonde leyɗe ɓurɗe tinde ɓeydagol nguleeki weeyo ɗee fof ɓuri famɗude ko ngukkitta he gaasuuji dammbooji nguleeki. Alaa fof kuulal ngal COP 27 ƴetti, jaawnowal kaɓgol he kawjugol kilimaa sabu nanondiral paatungal he yakawere ɓarakorde. Ɓurɓe waawde wukkitde gaasuuji dammbooji nguleeki ɓee njaɓaani hunaade ustude kuɓɓam ummiriiɗam he ɓarakke.

Tesko-ɗen wonde Batu nguu fotnoo waɗde ko 8 haa 20 jolal 2020, kono sabu caɗeele COWID ngu dirtinaa haa jolal 2021 hade maggu waɗteede he jolal 2022. Ngu yuɓɓinaa ko he wuro Charm el-Cheikh tiimngo he maayo Woɗeewo to Misra. Ngannden tan Misra ine jeyaa he leyɗe Afrik ɓurɗe tinde e hulaneede baylagol ngonka weeyo. Ko ngol woni ɗimmol ko batu nguu ine jooɗoo he Fuɗnaange Ɓadiiɗo, gadanol ngol wonnoo ko to Kataar he hitaande 2012 (tawi Magreb hiisaaka heen).

Ko adii nguuɗoo batu hikka, Yontere afirikeere kilimaa, ngootu e batuuji keblooji COP, jooɗinooma tuggi altine 29 juko (ut) 2022 to Librewil (Gabon). Ngam heblanaade COP 27, jaagorɗe taariindi capanɗe joy leydi kadi njooɗinooma tuggi 3 haa 5 kawle (oktoobar) to Kinsaasa ngam yeewtude he toɓɓe jogorɗe yeewteede he COP 27 ɗee. Ɗee joɗle fof ngoytiima no feewi « fenaande kilimaa », woni fenaande wuuraande ndee : ko leyɗe mawɗe posnata weeyo, ko leyɗe pamare doole ɗe alaa ko mbonni, ɓuri tinde batte golle leyɗe mawɗe ɗee.

Muritaninaaɓe  heewɓe tawtoraama batu nguu, gila e ummoriiɓe he pelle renndo, haa yettii nulaaɓe laamu e hooreejo leydi oo e hoore mum, tawtoraaɗo batu hooreeɓe leydi, jaagorgal Taariindi e Ƴellitaare Duumiinde, jaagorgal Petroŋ, e Yakawere e Oogirɗe, Hooreejo Diiwaan Nuwasoot.

COP : Batu Jeydaaɓe  he nanondiral…

COP ko ñoggannde konngol « Conférence des Parties », hono batu walla yeewtere jeydaaɓe e huunde. Ɗoo, COP firti Batu terɗe jeyaaɗe he nanondiral. Denndaangal dowlaaji (leyɗeele) jeyaaɗe he piɓondiral ngal ine tawtoree COP. Ko he ɗiin batuuji keewɗi yuɓɓineede laawol gootol hitaande kala, peeje ciynirɗe piɓondiral ngal ɓetetee. Kadi peeje ƴettee ngam ciynugol ngol, ine heen peeje njuɓɓudi e tippudi fof. COP ɓurɗi lollude ko COP Nanondiral Ngenndiije Dentuɗe paatungal e mbayliigu kilimaa (ngonka weeyo) hono CCNUCC kam e Nanondiral paatungal e keewal guurɗiwal (diversité biologique).

« COP » nder « COP »

Heen COP gooto, ko Batu Jeydaaɓe e nanondiral, ko njuɓɓudi ndowrowri njooɗotoondi hitaande kala gila 1995 ngam ɓetde ciynugol ko hunanoo wonande kilimaa, e jaɓnude kadi darɗe goɗɗe paatuɗe heen. Ko ardiiɓe dowlaaji ciifɗi nanondiral ngal ndentata, kam e gollooɓe he renndo siwil, ko wayi no Dente ɗe ngonaa laamu, senndikaaji, e pelle antampirisaaji.

Yimɓe kumpitaaki no feewi « COP » goɗɗi paatuɗi he taariindi. He Batu Ngaawe (Sommet de la Terre) njooɗinoongu to Rio, gaa-gaa COP paatuɗo he baylagol ngonka weeyo, Nanondire ɗiɗi goɗɗe ƴettaama toon, heen gootal yowitii ko he « keewal guurɗiwal », goɗngal ngal ko kaɓgol he laygol moraande (lutte contre la désertification).  Ɗii COPuuji ɗiɗi njooɗotaako hitaande kala, kono ine ngollodoo ɗo ɓadii he COP gadano oo.

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.