Maayde Namruuja ɓiy Kan haan

0
2462

Ko Adii fof alaa e sago ngannden holi oon Namruuja ? e holtoo jeyaa ? Namruuja ko laamɗo canndollinɗo wonnoo; innde nde noon ittaa ko e muunteewel ina wiyee cewngu, ngam Arabeeɓe mbiyata cewngu ko Namru. ɗum en kaaliino ɗum e daartol Annabi Ibraahiima (JKM).

Hono winndiyanke Saalabi wiyi : “Namruuja ko neɗɗo canndolinɗo wonnoo, ndeen bewre rewi haa o waɗti wiyde hoore makko koo geno potɗo reweede, gaa Geno toowɗo o.” Namruuja jeyaa ko to leydi Iraak. Laatiima Namruuja ina joginoo koobe kaŋŋe baɗeteeɗe e daande e juuɗe no cakka walla medda nih, ɗeeɗoon geɗe noon o yeeyataa ɗum hay gooto so wonaa sujjanooɓe mo. Ngam kanko Namruuja, so tawii neɗɗo arii e makko, ɓe calmondirtaa so wonaa sujjana mo, wiya mo : “aan joom-am”. Waɗi dumunna gooto heege waɗi e nder leydi ɗo Annabi Ibraahiima woni ndii, Annabi Ibraahiima ƴetti daabaaji mum yehi ina jiggoyoo to leydi Namruuja too. Nde o yettii toon, yimɓe ɓee kuli yeeyde mo nguura, ɓe mbiyi : so wonaa o yaha to Namruuja, o naamndoo ɗum haa jaɓa. O fokkiti o yehi to Namruuja, nde o yettii tan, o salmini ɗum, Namruuja ɓamti gite mum ndaari mo, heɓtini mo, salii jaabaade mo. O refti heen ɗimmol, o salii jaabaade mo. Caggal ɗuum, Namruuja wiyi mo : “ibraahiim, aan, aɗa anndi mi ?” Ibraahiim wiyi mo : “ahaa kay”. O wiyi : “ holi miin ? ” Ibraahiim wiyi mo : “ aan ko a maccuɗo geno no yimɓe fof nih ”. O wiyi : “ hol ko ko haɗ maa sujjande mi ?”  Ibraahiim wiyi mo : “ aan, a haandaani e sujjaneede, miin mi sujjantaa so wonaa joom am potɗo reweede oo. ” Namruuja wiyi mo : “ holi joome potɗo reweede ko wonaa miin ?” Ibraahiim wiyi mo : “ ɗuum en caftii haaldude ɗuum ko wonaa hannde, etee aɗa foti anndude ko geno gooto bajjo mo alaa denndidiiɗo foti reweede, ngam ko kañum woni guurnoowo woni baroowo. ” Nde Namruuja nani ɗum tan, o heɓɓitii o wiyi : “ miin ne kay mbiɗo wuurna mbiɗo wara ”. Simoore nagge kaawise: 258. Ɗoon e ɗoon Namruuja noddi worɓe ɗiɗo, ɓeen alaa ko woni golle mum en so wonaa warde, o noddi ɗoon worɓe ɗiɗo kadi fotnooɓe wareedee, o yamiri yo ɓe mbar heen gooto, ɓe ngoppa heen gooto. Ɓe mbari heen gooto, ɓe ngoppi heen ngooto. Kanko Namruuja o wiyi : “ Ibraahiim, wonaa kam a yiyii no mbay-mi ?  A anndii jooni mbiɗo wuurna, mbiɗo wara ”. E konngol Geno toowɗo oo, “ Geno ina itta naannge fuɗnaange nawta ɗum hirnaange, ina yooɗna oon jedduɗo ɗum kono geno feewnataa leñol tooñooɓe ”. simoore nagge, kaawise: 258. Ko ndeen Namruuja ƴetti pellital warde Geno Ibraahiim (JKM).

Caggal ɗuum, o yamiri yo o fuftorde mahe. Hono Kaaba el-Ahbaari wiyi : “ njuuteendi ndeenɗoon fuftorde ina tolnoo e kilometeruuji tati ”. Refti heen ko biyateeɗo Amdiyu wiyi : “ laatiima ɗum mahaa ko e nder leydi Iraak, nokku ina wiyee Baabilon, caggal ɗuum, Namruuja nehi dute tati, o nehiri ɗum en ñaamde teewu e sanngara, haa ɗe ndañi semmbe. Caggal ɗumɗoon, o feewni kees leɗɗe o waɗani ɗum damuɗe, damel dow, damal les, refti heen o haɓɓi ɗum e koyɗe dute ɗee, o acci haa ɗe keyɗi, o ƴetti teewu o liggi ɗum e sawru, o waɗi ɗum e dow kees oo. Caggal ɗuum, kanko Namruuja o naati to nder kees oo, omo jogii laañal e kure mum tati, o ƴetti jaagorgal makko ngal o ɓuri hoolaade, o naatni ɗum e nder kees hee yo wonndu e makko to nder kees too. Caggal ɗuum kadi, o udditani dute ɗee teewu nguu haa ɗaminoo, caggal ɗuum seeɗa tan, o wiyi jaagorgal makko ngal yo udditan mo damal dow ngal. Oon udditi, o ndaari Asamaan, o tawi ɗum ina wayi no wonirnoo hay huunde alaa ko waylii heen, oon kadi udditani mo damal les ngal, o ndaari les o tawi ɗum ina wayi no fuftorde nih, e nder ɗum o yiyi kaaƴe ɗee ina mbayi mo no cuurki nih, o uddi damuɗe ɗiɗi ɗee fof. Refti heen caggal dumunna seeɗa, tawi dute ɗe ɗeɓii halkaade heege ngam yiyde ko njiɗi etee keɓataa, o udditi baafe ɗiɗi ɗee fof, o werlii gite makko dow o ndaari, o tawi Asamaan oo ina niɓɓiɗi, o ndaari les kadi, o tawi ina niɓɓiɗi, o ŋabbi dow tan, haa Malayka noddi mo, wiyi mo : “ hol to paya-ɗaa, aan gaño Geno oo ?” Namruuja woni e ndaarde ko noddata ɗum koo, haa o tawi ko Geno Joom leydi e Asamaan noddata ɗum, o ruttii o ƴetti laañal makko o fawi heen kural, o huccini ɗum e Asamaan, o timpii ɗum feewde dow Asamaan e nder weeyo ngo alaa ɗo haaɗi, o rewni kural ngal gite haa ngal wirnii gite makko ko ina tolnoo e waktu ngal arti ngal yani sara makko e ngal moddi ƴiiƴam. O fayi e maggal, o hocci ngal, o yiyi ƴiiƴam ɗam, o weltii heen sanne. O wiyi jaagorgal makko ngal : “ mi warii Alla gonɗo to Asamaan oo ”.

Hono nganndo biyeteeɗo Ikrama wiyi: “ ko liingu ngonngu to hakkunde Asamaan e leydi nanngi kural ngal, moddini ɗum ƴiiƴam, o sikki kural ngal memii Geno Ibrahiim (JKM).” Kono ko Alla waɗiri noon, haa ɓeydoo leeptude mo.

Hono biyateeɗo Asiis wiyi : “ ko ɗum tagi Namruuja seraani kala nde yehi dow kees mum, Malayka o noddat mo wiya mo “ aan gaño Alla oo, hol to paya-ɗaa, mate a anndaa hakkunde maa e Asamaan ko teemedde joy hitaande yahratee ? ” Heen gootol Maleyka o wulli e nder wulaango ngo jaagorgal makko ngal o wonndi ngal maayi heen. Caggal ɗuum, Jibriil (JKM), fiyii wooto e bibje mum e kees mo ɓe ngoni oo, kees o yani e nder maayo, etee Namruuja ina nder kees hee, bempeƴƴe nduñi ɗum haa dow leydi njoorndi, Namruuja yalti ina wonndi e kulol, e nder kuol ngol waare ndee ko ɓaleere wonnoo, nde ranwiti nde wiyi tal, alla e kulol. Ndeen koreeji makko njiyii mo, ɓe mbayi no nefooɓe mo nih, ngam no o wayi nih ina haaɓnii, ɓe ɗeɓaani jaɓde ko kanko woni Namruuja ngam no o waylorii nih. Geno toowɗo oo, waɗi henndu mobbooru boomooru, maɓɓi ɗum e nder leñol maɓɓe ngol, e nder nduunɗoon henndu kadi, Geno waɗdi heen ɓowɗi maayo maɓɓe ngoo fof, ɗi naati e nder gudde kine maɓɓe, ɗi ñaami ngaandi koye maɓɓe, alaa ko ɗi ngoppi e maɓɓe, gila e comci haa heɓi wutteeji maɓɓe jamɗe, ɗum fof ɗi laggii haa laaɓi. Ko nih koreeji Namruuja fof kalkori haa laaɓi, haa heddii kañum gooto e cuuɗi goɗɗi ɗi ngonaa suudu maɓɓe nduu. Hono biyateeɗo Saalabi wiyi : “ nduun ɗoon henndu mobbooru boomooru, Geno waɗti ɗum ko ndu henndu heertinndu ngam ɓuri waɗande caɗeele tan ko yimɓe jeyaaɓe e nder hinnde walla suudu Namruuja en, hay sinno cuuɗi goɗɗi ina ngoodi e nder leydi maɓɓe ndii, henndu ndu waɗaani ɗum en hay huunde ”. Ko ɗum addani yimɓe ɓee anndude henndu nduu, ko ndu nelaandu feewde e Namruuja e suudu mum en. Ko addani Geno wiyde e nder Ɓuraana tedduɗo oo, “ mbildi fukkaama e dow maɓɓe ”. Simoore pooƴndam, kaawise26. Caggal ɗuum, Namruuja noddi Annabi Ibraahiim haa ari, o wiyi ɗum : “ haalan joome yo tello e dow leydi hee, mi haɓa e makko so omo suusi ”  Ɗuum ko aada mo laamɓe ngaadorii so noddondirde kaɓa. Geno wahyii feewde e Annabi Ibraahiim, yo wiyi Namruuja yo suɓo hol e tagooje ɗee ɓurnde famɗude, nde o ɓuri suɓaade mi nelda mo ɗum. O suɓii ɓowngu, waɗi noon ko ɓowngu ñaamata ko laawol gootol, caggal ɗuum maaya. Refti heen Annabi Ibraahiim wiyi yo o renndin denndaangal koninkooɓe makko ɗo mbaawi wonde fof, o ɓoorna ɗum en comci jamɗe ngam haɓde e ooɗoo koninke, ɗum woni ɓowngu nguu, etee ina jeyaa e ko ɓuri famɗude e koninkooɓe Geno. Namruuja noddi denndaangal koninkooɓe mum, ko ina heewa boowal kilomeeteruuji tati. Hono Asiis winndiyanke gooto wiyi : “ ngaal ɗoon boowal wonnoo ko e leydi Kuufa, ndeen foodoore ndee yontii, Geno yaltini denndaangal ɓowɗi maayo wonnoongon ɗoon ngoo kadi, Alla yamiri ɗi yo ɗi njan e dow konuuli Namruuja, yo ɗi naat e gudde kune maɓɓe, ɗi njuuroo e dow cawɗi gite maɓɓe, ɗi ngona e ñaamde. Geno yamiri yo ɗi caro, ɗi caakoo e nder maɓɓe, ɗi ñaama ɓalli maɓɓe, hay comci maɓɓe jamɗe hoto ɗi ngoppu, hay silameeje maɓɓe hoto ɗi ngoppu, so wonaa tawa ko ƴiye ɗee. Ɗi ñaami ɓe kamɓe kala hay huunde alaa ko heddii e maɓɓe so wonaa ƴiye. Ko nih ɓe kalkorii kamɓe fof haa heddii Namruuja. Caggal ɗuum, Geno toowɗo oo neli ɓowngu ɓurngu famɗude e ɓowɗi, ngu wibjo wooto, o neli ɗum to Namruuja. Nde ngu yettii tan, ngu sorkii e nder hinere makko, ngu ŋabbi to dow ngaandi hoore makko, ngu woni e soññude e ngu ruɓa, nde yahi haa juuti ngu fooli mo, o ñittii, o haaktii, alaa fof ko o waɗaani haa ɗum hoyba, o ronki, so wonaa ina ɓeydoo ñalnde kala. Wiyaama ɓowngu nguu duumiima e nder hoore ndee ko ina tolnoo e capanɗe nay hitaande. Kala nde ngu dilli to nder hoore too, o wonata ko e sippirde e hoore makko haa o faɗɗoo, caggal ɗuum, o yiyti kala nde ngu dilli to nder hoore too o noddata ko sukaaɓe yoo piy mo paɗe e dow hoore ndee, waɗti so ɓe mbaɗii noon tan, ɓowngu nguu deeƴa, nde o fuɗɗoo dañde jam. Waɗi sahaa gooto ɓowngu nguu laawii to nder hoore too, o giddi o wayi no kaangaaɗo nih. O noddi suka gorko gooto ina liggatonoo e nder galle makko, o yamiri ɗum yo fiyan mo hoore ndee. Oon ne waɗi piggal kaaɓanɗo neɗɗo, ƴetti haayre mawnde, denki ɗum e dow hoore ndee, hoore nde fusi, ƴiiƴam e ngaandi mbaddi sooblee, o maayi. Ɗoon e ɗoon ɓowngu nguu yalti ina wayi no sonndu nih e ndu haala e kattanɗe geno, e ndu wiya : “ ko hono nih gaño Geno yoɓirtee ”. Ko ɗum waɗi annduɓe ɓee mbiyi, Namruuja no wayi heewde doole nih fof, Alla wardi ɗum ko tagoore ɓurnde famɗude e tagooje mum, so ɓonngu warde ɗum kañum e konuuli mum fof. Geno toowɗo o wiyi: “ hay gooto anndaa konuuli joome so wonaa Alla ” simoore, tuɗɗiiɗo, kaawise: 31 Banndiraaɓe ko ɗoo daartol maayde Ibraahiim (JKM) haaɗi.

Daartol maayde Ibraahiim (JKM)

Hono biyateeɗo Kaaba El- Ahbaari wiyi : waɗii sahaa gooto, Annabi Ibraahiim, (JKM) yalti galle mum ina yiiloyoo hoɓɓe, omo darii e nokku tan, haa Malayka maayde wirtii mo ɗoon ina wonti mbaadi gorko nayeejo. O salmini Annabi Ibraahiim. Annabi Ibraahiim jaabtii, wiyi mo : “ hono mbiyete ɗaa ?” O wiyi : “ jahoowo laawol mum ”. Annabi Ibraahiim nanngi e juuɗe makko, nawi mo galle mum. Ndeen ɓe njettiima tan, faami ooɗoo ko Malayka maayde, woni e woyde, ɓooyaani mum tan, Ishaaga naati galle tawi yummum, hono Saaratu ina woya, kañum ne woni e woyde. Waɗi noon, nde Annabi Ibraahiim naatni mo galle tan, yalti galle oo, caggal ɗuum Malayka maayde nde yiyii bojji maɓɓe ɗii, kañum ne yalti. Nde yehi haa ɓooyi seeɗa, Annabi Ibraahiim arti. Ndeen o artii, o tawtaani ɗoon koɗo makko oo, o tikkani Saarata e Ishaaga, o wiyi ɓe, on ndewii woyde e yeeso koɗo am, haa koɗo yehii, ɗum wonaa huunde moƴƴere. Laatiima Annabi Ibraahiim ina jogii galle ɗo o rewata Alla, o yalti o fayi toon omo yiɗi juulde. O naati tan, haa o tawi koɗo ina jooɗii nder, o wiyi ɗum : “ aan kam, mo naatnu maa nder gaa tawa wonaa miin yamiri ?” Koɗo oo wiyi mo : “ Ibraahiima hoto janfo mi, miin ko mi Malayka maayde ”. Annabi Ibraahim (JKM) wiyi mo : “ so tawii ko a Malayka maayde, yo wood ko kollu-ɗaa mi huunde e kaawisaaji seeɗa? ” Malayka maayde o wiyi mo : “ ruŋto seeɗa ”. O ruŋtii, o artiri yeeso makko tan, haa o yiyi no oon ittirta pittaali Annabaaɓe e nelaaɓe e goongɗinɓe Geno. Kanko Annabi Ibraahiim o weltii heen sanne. O wiyi kadi Ibraahiima : “ ruŋto mi hoolu maa goɗɗum ”. Annabi Ibraahiim ruŋtii seeɗa kadi, artiri yeeso mum, haa yiyi no Geno ittirta pitttaali naafigeeɓe e heefereeɓe no wayi saɗtude. Ko ɗoon noon hankadi Annabi Ibraahiim fuɗɗii hulde e haaweede. Caggal ɗuum, Malayka maayde yehi woppi ɗoon Annabi Ibraahima (JKM), haa woni ndumunna juutɗo seeɗa. Waɗi dumunna kadi Annabi Ibraahiima yalti galle mum en ina ɗaɓɓa koɗo haa o hawri e nayeejo gooto, o nanngi e junngo mum, o nawi ɗum to nder galle makko, o naatni ɗum nder galle. Nde ɓe naati o renndini geɗe keewɗe, ko wayi no geɗe ñaameteeɗe, reseŋaaji, e ɓiɓɓe lekɗe goɗɗe ñaameteeɗe, o joowi ɗum e yeeso koɗo oo, haa o yiyi koɗo ina ƴetta resee oo, ina itta guri ɗii ina weddoo, ina ɓiɗa ndiyam resee ɗam ina renndina ina waɗa heen junngo mum ƴetta mooma e waare mum. Ɗum haawi Annabi Ibraahiima no feewi. Caggal ɗuum Annabi Ibraahiima wiyi koɗo o : “ eehey maa mawɗo, aan kam no duuɓi maa poti ?” Koɗo oo wiyi mo: “duuɓi am ko nanngam e nanngam hitaande.” Ndekete yoo ko kanko e koɗo oo poti duuɓi. Annabi Ibraahiima anndi hankadi naywii okkos, heddinoo e mum tan ko sutura, ɗum woni cellal. Ko ɗoon Annabi Ibraahiima felliti yiɗde maayde. Annabi Ibraahiima ñaagii joomi mum, o wiyi : “ eehey maa Geno moƴƴo, tedduɗo, waɗ feere nduttaa mi to maa gila mi naywaani haa ɓura ɗoo ”. Ko Annabi Ibraahiima noon woni gadiiɗo e Annabaaɓe naamndaade maayde. Ɗoon e ɗoon Malayka maayde ɓadtii mo, wiyi mo “ aan Annabi, hol no njiɗir-ɗaa maayde ?” Annnabi Ibraahiima wiyi mo : “ njiɗ -mi ko so aɗa wara mi, yo a waar am tawa mbiɗo juula mbiɗo sujja.” Ko ɗum waɗi Malayka maayde itti fittaandu makko ko tawi omo sujja. Ko hono nih Annabi Ibraahiima ruttorii e joomi mum. Kono annduɓe ina luurondiri e duuɓi nguurndam Annabi Ibraahiima. Won heen mbiyi duuɓi nguurndam makko ko teemedere e capanɗe jeeɗiɗi e joy (175), won heen kadi mbiyi ko o wuurii duuɓi teemedde ɗiɗi hitaande walla ɓura, ko Geno tan anndi ɗuum. Kono kadi won wiyɓe : “ Jom suudu makko Saarata maayri ko duuɓi teemedere e noogaas e jeeɗiɗi, etee nde oon maayi ndee, o wuuri duuɓi keewɗi caggal mum, ko kanko soodani ɗum maggo ɗo ubbaa, o ubbi ɗum nder heen, ɗum noon ko to leydi Kinaan, nokku ina wiyee Hibruun, hay nde o maayi ndee kadi, kanko Annabi Ibraahiima ko ɗoon o ubbaa.”

Jibriil Muusaa Joop   Tel : 46 56 51 10/ 22 23 13 19

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.