Daartol Akanndre Silkarneyni

1
1850

Geno  wiyi e nder Ɓuraana  mum tedduɗo oo “ ma ɓe naamnde gaa silkarneyni” simoore kahfe, kaawise : 83. Wiyaa kadi, kanko Askanndiri  ko o ɓiy  laamɗo nokku ina wiyee Asɗakhar to Baabil (Babilon) to bannge hirnaange ko Madaayin.   Hello 7

Geno  wiyi e nder Ɓuraana  mum tedduɗo oo “ ma ɓe naamnde gaa silkarneyni” simoore kahfe, kaawise : 83. Wiyaama noon iwdi makko, o  ummii ko e ɓiɓɓe Daahaaka, kono laatiima lamol makko ngol ummii ko e ɓesngu Humayru, e ko laatii e  makko kadi, ko o naawo, ɗum ko to bannge goobu ɓalndu makko. Ina laatii yummiraaɗo oo ummii ko e ɓiɓɓe rewɓe Romee en. Wiyaa kadi, hono kanko Askanndiri  ko o ɓiy  laamɗo nokku ina wiyee Asɗakhar to Baabil (Babilon) to bannge hirnaange ko Madaayin. Nehi mo noon ko taaniiko gorko, baaba mum yumma makko, oon wiyatee ko Faylasof, ina laatii oon meeɗiino wonde  laamɗo Romee en.

Hono Aliw, mo geno teddini yeeso mum kañum e Ikramata ɓe mbiyi : ina laatii Silkarneyni ko ɓiy Yuunaan, ɓiy Yaafes ɓiy Nuuhu, (JKM). Yoga e maɓɓe noon mbiyi tooweendi hinere makko tan ko ciɓanɗe tati, ina wiyee kadi, ko kanko mahi fooyre  Askanndiri ndee, ɓe mbiyi noon o wuurii duuɓi ujunere pawɗi, kono ina waɗi luural gongol makko Annabi. Hono Wahab bun Manbahi wiyi  ko o neɗɗo moƴƴo sanne. Kono Ikramatu noon teeŋtinii,  wiyi “ laatiima ko o  Annabi, ko o nelaaɗo feewde e yimɓe Baabilanaaɓe, ɗuum noon ko ko adii peeñgol Annabi  IIsaa (JKM), ko ina tolnoo e duuɓi teemedde tati. Hono ganndo El Hasan El Basari o wiyi “ laatiima ko o laaamɗo juulɗo e laawol Annabi Ibraahiim (JKM), etee ko o tiiɗɗo o wonnoo, ngam o haɓii e Namruuja ɓiy Kan-an”. Kanko Askanndiri, ɓe mbiyi e nder yonta Annabi Ibraahiim ko o ñaawoowo o wonnoo, ko kanko ñaawani Annabi Ibraahiim (JKM), caaɗngol Sabaa. Tuma nde leñol gonnongol ɗoon eggi, ɓe payi to nokku goɗɗo (ɗumɗoon noon ko Annabi Ibraahiim e hoore saakti ɗuum). Ko ɗum tagi noon won e annduɓe mbiyi tuma nde Askanndiri wuuri ndee, kala nde o wirtii nokku Annabi Ibraahiim, o daroto ɗoon, o jippoo e puccu makko, o yahra koyngal haa o yawta nokku oo, nde o fuɗɗoo waɗɗaade e dow puccu makko, caggal ɗuum, e oon ɗoon nokku, o haɓii ɗoon e sanndolinɓe haa o fooli ɗum en, o udditi nokku ina wiyee Madaayin e hormorde e jatti maɓɓe tuggi fuɗnaange haa heɓi hirnaange.

Hono Imaam Aliw (yoo mbelemma Geno won e makko), o wiyi hono Askanndiri nde haɓaa ngam noddude yimɓe e nder dewe Geno tedduɗo Oo, koreeji makko piyi mo, ndeke ɓe kelii allaadu hoore makko, caggal ɗuum noon o yalti ɓe, o wirnii ɓe ko juuti ɓe njiyaani mo, o arti kadi, ɓe piyi mo haa allaadu hoore makko heddinoondu nduu heli, ɗum battindi e dow hoore ndee, ɓe mbaɗti tooñirde mo noon, ngam  ɓe mbaɗti noddirde mo “eeheey maa jom gallaaɗi ɗiɗi”, waɗi noon ko o waɗtii waɗde heen kaala ngam suuɗde ɗum, ina wiyee nii ko kanko  woni gadiiɗo yiyeede ina fiilii kaala daañaa. Ɗum rewi haa waɗi sahaa gooto ndeke o yahii to “Hammaam”, ɗum firti ko ɓuuɓtorde, o ɓoorii omo ɓuuɓtoo, o itti kaala makko kaa, nde o ittunoo tan, ndeke binndoowo makko yiyii ɗuum ina laaɓti e dow gallaaɗi hoore makko ndee. Ɗumɗoo noon habri ɗum ko binndoowo biyeteeɗo Wahab bun Manmbahi, winndiyanke Silkarnayni oo noon, nde o yiyi ɗuum ndee huli fenñinde ɗuum, ngam kanko Silkarnayni, nde o gaynunoo ɓuuɓtaade o noddi winndiyanke makko oo, o wiyi ɗum “ ko njiy-ɗaa koo noon so feeñii haa waɗtii haaleede, anndu ko aan yaltini ɗuum. A nanii ?” Oon wiyi “eey mi nanii”. Caggal ɗuum hol no ɗum ko  suuɗaa feeñiri ? Ɗum feeñiri ko winndiyanke oo ari nokku ina fuɗi heen gawƴe no gawƴe suukara nii, o jooɗii ɗoon omo miijoo, omo wiya “ee ndaw ko haawnii ! Hoore waɗnde gallaaɗi no gallaaɗi njawndi nih !” Haade ko geno waɗi kay fotaani suuɗeede, ndekete sawtowol makko ngol heddiima e gawƴe ɗee no oolel nii. Waɗii sahaa gooto Silkarnayni yalti galle mum ina diwnoyoo o naati ɗoon e doŋel, o yalti e nder  nokku no annama ngesa nii, nokku oo noon ina yooɗi sanne, o woni e lemaade, ɗo o yeeƴii fof wooda ko noddi mo, ina wiya “ hee, jom gallaaɗi”, o yeeƴoo, ɗum nodda mo kadi, o yeeƴoo etee cawtaali ɗii ummotoo ko e pooɓe gawƴe  ɗee, o yiyaani hay gooto ko wayi no neɗɗo ina darii walla ina jooɗii. Ɗum hawi mo no feewi, hol no ɗiiɗoo puɗi nganndiri omo jogii gallaaɗi e dow hoore makko, ɗum tunndi hakkille makko sanne. O dartii omo miijtoo haa hakkille makko addani mo ɗumɗoo ko suuɗanoo ɗum feñii haa gawƴe mbaɗtii noddirde mo ɗuum, ina mbiya “eehey ma jom gallaaɗi”, ndeke ndeeɗoo innde ko Geno jom baawɗe o yaltini ɗuum.

Caggal ɗumɗoon, nde o yiyondiri e winniyanke makko, nde o naamndii ɗum mbele meeɗii yahde nokku to o yahnoo to, oon wiyi “eey mi meeɗii arde toon, mbiɗo wiɗta geɗe lakde, njooɗii-mi e nokku gooto mbiɗo miijoo, mbiɗo wiyaa “ɗeeɗoo gaannooɗe gonɗe e dow hoore laamɗo am ndee ina kaawnii sanne, gaañanɗe mbattina e dow hoore haa joom mum waawaa waasde filaade kaala, mbiy-mi e nder ɓernde am kadi “ɗii miijooji yo kaaɗan am ɗoo, hoto naneede”. O wiyi jooni noon, so tawii won ɗo nanɗaa e ɗemngal neɗɗo goɗɗo ko njiɗ-ɗaa fof mbaɗaa mi. Askanndiri Sulkarnayni wiyi “mi nanii ɗum tan, kono  mi naniraani ɗum hay neɗɗo gooto, ko Alla tan saakti ɗum. Jooni  kay hankadi oɗon mbaawi noddirde mi ndeen innde, ɗum ko Geno jom baawɗe Oo inni ɗuum hankadi”. Hono Wahab bun Manmbahi wiyi “Geno jom baawɗe Oo lonngini Silkarnayni e nder ɗoyngol mum, o wiyi  ɗum “ko miin nel maa to leydi ndi nganndu-ɗaa ina waɗi leƴƴi jeeɗiɗi limti limtinɗi, e ɗemɗe mum en ceertuɗe e goobu ɓalli mum en, heen leƴƴi ɗiɗi noddirtee ko Haawil en, ɓeen ngoni ko hettere leydi bannge ñaamo, hono Taawil  en, ngoni ko bannge nano, won leƴƴi ɗiɗi kadi ngoni ko e njuuteendi leydi ndii to bannge hirnaange, bannge hirnaange naange ina  mbiyee Naasik en, won leƴƴi tati goɗɗi ina toon ngoni ko bannge fuɗnaange ina mbiyee Minsaka, ina toon leƴƴi tati kadi ngoni ko hakkunde leyɗeele ɗee to bannge fuɗnaange ina mbiyee Yaajuuju e Maajuuja. Silkarnayni heɓɓitii wiyi “joom-am mbele miin mbiɗo waawi haɓde e ɗiiɗoo leƴƴi fof ?” Geno lonngini Silkarnayni wiyi ɗum “miin ma mi ɓoorne wutte doole, mi waɗan maa annoore e niɓɓere, ma mi waɗane ɗeen geɗe ɗiɗi ngonan maa koniyanke”. Hono Elhasan Elbasarii wiyi “laatiima Silkarnayni, so tawii waɗɗiima daabaa mum, ina waɗɗoo yahda e mum konuuli kewɗi ngam wallude mo ko ina tolnoo e ujunnaaje koniyanke”. Won dottuɗo noon wiyi “ko ujunere e teemedde nay yahdata e makko”. Ko waawi heen wonde fof kam aɓe keewi. Ina e ɓeen ɗoon kadi Kadara (JKM), ina e ɓeen ɗoon koniyankooɓe etee ko kanko woni jaagorgal kalfinaaɗo ɓeen ɗoon koniyankooɓe. Silkarneyni yiilodiima e ɓeen ɗoon koniyankooɓe tuggi fuɗnaange ndiin ɗoon leydi haa yetti hirnaange mayri.

 Jibril Muusaa joob

Tel : 00222 46 56 51 10 / 22 23 13 19

WhatsApp: 00222 34 46 64 47

YOWRE 1

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.